ES I Skripta U Radu 2014

Veselko Tomljenović
ELEKTRIČNI STROJEVI I
ZBIRKA RJEŠENJA
skripta u radu
Zagreb, 2014. godine

Sadržaj:
1. Osnove pretvorbe mehaničke i električne energije 1
2. Električne i neelektrične veličine i jedinice 6
3. Predznaci snaga i njihovih komponenata 9
4. Energetska razmatranja 11
5. Kako ostvariti stroj za pretvorbu 12
6. Magnetski krug 17
7. Proračun magnetskog kruga 20
8. Podjela 26
9. Zračni raspor 27
10. Zubi 30
11. Polovi 32
12. Jarmovi 34
13. Karakteristika magnetskog kruga 36
14. Model stroja za istosmjerne napone i struje 37
15. Namoti. Elementi i vrste namota 39
16. Kolektorski namoti 43
17. Model stroja za izmjenične napone i struje 49
18. Strujni oblog i protjecanje 53
19. Polje u rasporu. Prostorni harmonički članovi 58
20. Protjecanje izmjenične i višefazne uzbude 65
21. Namotni faktor i viši harmonički članovi 70
22. Višefazni namoti 75
23. Vremenski harmonički članovi 79
24. Harmonički članovi u jednofaznom protjecanju 81
25. Harmonički članovi u višefaznom protjecanju 84
26. Raspodjela indukcije u rasporu 92
27. Zasićenje 96
28. Reaktancije namota. Namoti i njihove konstante 97
29. Glavni i rasipni tok 98
30. Prikazivanje reaktancijama 101
31. Reaktancije višefaznog namota 102
32. Utjecaj skošenja utora 104
33. Utorsko rasipanje 106
34. Rasipanje među glavama zubi 109
35. Rasipanje glava namota 110
36. Dvostruko ulančeno rasipanje 111
37. Rasipna reaktancija 112
38. Razvijeni moment i inducirani napon 113
39. Proračun sila i momenata 118
40. Kavezni namot. Mnogofazni kratkospojni namot 121
41. Naponi i struje u kavezu 122
42. Otpor i rasipanje 124
43. Preračunavanje na primarni namot 127
Literatura:
Wolf, R.: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Osnove pretvorbe mehaničke
mehani i električne energije
1.1. Vodič duljine l giba se brzinom v okomito na smjer silnica homogenoga magnetskog
polja indukcije B i okomito na svoju duljinu. Zbog toga se u vodi
vodičuu inducira neki napon
U,, no kako je strujni krug otvoren, svi slobodni naboji u vodiču
vodi miruju,, prema slici.
Kojom silom i u kojem smjeru djeluju svi ostali naboji u vodiču
vodi u na promatrani elektron
(q0 = 1,6.10-19 As) ako je B = 1 T, a v = 50 m/s? Koliko je elektrostatsko polje uzduž
vodiča?
B=1T
v = 50 m/s
q0 = 1, 6 ⋅10−19 As
F = Q(v × B )
F = 1, 6 ⋅10−19 ⋅ 50 ⋅1 = 8 ⋅10−18 ↑ N
F ' = 8 ⋅ 10 −18 ↓ N
E = v × B = 50 j V/m ↑
E ' = −v × B = −50 j V/m ↓
1.2. Ako je duljina vodičaa u 1. zadatku l = 50 cm, kolik će biti napon između krajeva
ajeva vodi
vodiča:
a) ako on miruje; b) ako se giba brzinom v = 50 m/s? Kakav je polaritet?
a) Ui = 0 V

b) U i = (v × B) ⋅ l = 50 ⋅1⋅ 0,5 = 25 V ±
1.3. Ako vodič iz 2. zadatka premostimo tako da je ukupni otpor kruga 0,5 Ω,Ω, a dovodi se
nalaze izvan magnetskog polja, kolika će struja teći: a) kad vodič miruje; b) kad se vodi
vodič
giba brzinom od 50 m/s? Odredite smjer.
a) I =0 A
U
I= i
R 25
b) I= = 50 A ↑
0,5
1.4. Kolik mora biti napon akumulatora (zanemarivog otpora) dodanog u vanjski krug u
3. zadatku da bi potekla struja od 50 A u suprotnom smjeru za primjere a) i b)?
U −Ui a) U = 25 V
I=
R b) U = 50 V
1
1.5. Kolika sila i u kojem smjeru djeluje na vodič u zadatku 3. a i 3. b, te 4. a i 4. b?
v=0 v = 50 m/s v=0 v = 50 m/s

Ui = 0 U i = 25 V Ui = 0 U i = 25 V
I =0 I = 50 A ↑ I = 50 A ↓ I = 50 A ↓

F = I (l × B )
F =0 F = 50 ⋅ 0,5 ⋅ 1 = 25 N F = 25 N F = 25 N
← → →
1.6. Ako je otpor vodiča zanemarivo malen, tako da je praktički sav otpor sadržan u vanjskom
krugu, koliku električnu snagu vodič predaje vanjskom krugu u sva četiri promatrana
primjera (zadaci 3.a, 3.b, 4.a i 4.b)?
Pi = 0 Pi = U i I = +1250 W Pi = 0 Pi = U i I = −1250 W
1.7. Koliku snagu daje akumulator u zadatku 4.a i 4.b vodiču koji promatramo, a koliku snagu
cijelom krugu?
a) Pv = 0 Pv = 1250 W
b) Puk = 1250 W Puk = UI = Pv + I 2 R = 2500 W
1.8. Koliku mehaničku snagu daje vodič u zadacima 3.a, 3.b, 4.a i 4.b?
Pmeh = 0 Pmeh = −1250 W Pmeh = 0 Pmeh = +1250 W

(prima mehaničku
energiju)
1.9. Za promatrana četiri slučaja treba navesti pretvorenu snagu, smjer pretvorbe i gubitke,
računajući u gubitke onaj dio dovedene snage koji se pretvorio u toplinu.
pretvorena 0 1250 W 0 1250 W

snaga
smjer - mehanička u - električna u
pretvorbe električnu mehaničku
gubici 0 1250 W 1250 W 1250 W
2
1.10. Kolika je sila potrebna da bi se vodič prema slici gibao brzinom v = 20 m/s ako je
B = 0,8 T, l = 0,3 m, a otpor kruga
krug R = 0,1 Ω?
F = I (l × B )
Ui vBl
F = IlB = lB = lB
R R
vB 2l 2 20 ⋅ 0,82 ⋅ 0,32
= = = 11,52 N
R 0,1
1.11. Kolika je promjena ulančanog toka u 10. zadatku u vremenu od 0,1 s? Kolik je
inducirani napon? Odredite smjer.
∆Φ = − B ⋅ ∆S = − B ⋅ l ⋅ ∆x = − B ⋅ l ⋅ v ⋅ ∆t = −0,8 ⋅ 0,3 ⋅ 20 ⋅ 0,1 = −0,48 Vs
∆Φ Blv ⋅ ∆t
Ui = = = Blv = 4,8 V
∆t ∆t
1.12. Kolik će napon pokazati voltmetar ako se vodič koji zatvara strujni krug iz položaja 1
premjesti u položaj 2 tako da se u točki a krug otvori i nakon provlačenja vodiča kroz
jezgru ponovo zatvori, prema slici, sve u vremenu od 0,2 s?s? U jezgri je uzbuđen
konstantan tok Φ = 0,01 Wb.
Prespajanjem vodiča, on ni u jednom trenu ne siječe silnice magnetskog polja. Stoga

je inducirani napon jednak nuli.
3
1.13. Isto pitanje, ali premještanje se obavlja provlačenjem vodiča kroz raspor u magnetskoj
jezgri, bez otvaranja strujnog kruga, prema slici, s time da prolazak kroz raspor traje
0,2 s.
∆Φ 0,01
U= = = 50 mV
∆t 0,2
1.14. Kolik će napon pokazati voltmetar ako se ulančani tok Ψ = 0,2 w Wb povećava
jednolikim pomicanjem kliznika po zavojima namota prema slici brzinom od 10 zavoja
u sekundi?
U desnom svitku teče istosmjerna struja, pa je magnetski tok u jezgri konstantan. Zbog
toga ni u jednom zavoju lijevog svitka nema induciranja napona. Koliko god takvih
zavoja spojili u seriju, ukupni napon induciran u njima je i dalje nula.
1.15. Koliki su gubici, a kolika je djelotvornost η elektromotora koji uzima iz mreže 6280 W
razvija moment od 36,8 Nm i vrti se brzinom vrtnje od 1400 min-1?
nπ 1400π
P1 = 6280 W ω= = = 146,6 rad/s
30 30
M = 36,8 Nm P2 = ωM = 36,8 ⋅ 146,6 = 5 395 W
n = 1400 min-1 Pg = P1 − P2 = 885 W
P2 5395
η= = = 0,859
P1 6280
4
1.16. Generator daje 400 kW pri brzini vrtnje od 1500 min-1. Djelotvornost mu je η = 0,92.
Kolikom snagom treba tjerati generator i koliki su gubici?
P2 P2 400 ⋅ 10 3
P2 = 400 kW η= ⇒ P1 = = = 434,8 kW
P1 η 0,92
n = 1500 min-1 Pg = P1 − P2 = 34,8 kW
η = 0,92
1.17. Na obodu rotora promjera D = 0,3 m i duljine 0,20 m nalazi se vodič kojim teče struja
od 50 A, a koji je skošen, tako da sa smjerom izvodnice zatvara kut γ = 10°. Indukcija na
obodu rotora je 0,8 T. Kolika je: a) ukupna sila na vodič; b) njezina tangencijalna
komponenta; c) njezina aksijalna komponenta; d) koliko sila na vodič pridonosi
momentu?
l
cos γ =
l'
0, 2
l'= = 0,20308 m
cos 10°
D = 0,3 m a) F = IBl ' = 50 ⋅ 0,8 ⋅ 0,20308 = 8,123 N
l = 0,20 m b) Ft = F ⋅ cos γ = IBl = 50 ⋅ 0,8 ⋅ 0, 2 = 8 N
I = 50 A c) Fa = F ⋅ sin γ = 8,123 ⋅ sin10° = 1, 4106 N
D 0,3
γ = 10 ° d) M = Ft = 8⋅ = 1, 20 Nm
2 2
B = 0,8 T
5
Električne i neelektrične veličine i jedinice
17.1.1. Na obodu rotora razvija se ukupna tangencijalna sila od 1500 N. Odredite izvršeni rad
za jedan puni okretaj u smjeru tangencijalne sile ako je promjer rotora:
a) 15 cm; b) 30 cm.
F = 1500 N a) D = 15 cm b) D = 30 cm
D
W 2π = ? M =F dW = Mdα Wb = 1414 Ws
2
0,15
Wa = M ⋅ 2π = 1500 ⋅ ⋅ 2π = 707 Ws
2
17.1.2. Ako je obodna brzina u 1. zadatku jednaka za a) i b), i to v = 15,3 m/s, kolika je
razvijena mehanička snaga, a kolika je brzina vrtnje u a) i b)?
v 15,3 ⋅ 2 15,3 ⋅ 2
a) ω = = = 204 rad/s b) ω = = 102 rad/s
r 0,15 0,3
30 ω
n= = 1948 min-1 n = 974 min-1
π
17.1.3. Ako se, uz nepromijenjenu tangencijalnu silu, rotor iz 1.a zadatka vrti s
1500 min-1, kolika će biti razvijena snaga? Isto pitanje za rotor iz zadatka 1.b.
0,15
n = 1500 min-1 a) P = Mω = 1500 ⋅ ⋅ 157 = 17,67 kW
2
nπ
ω= = 157 rad/s b) P = 35,34 kW
30
17.1.4. Koliki rad obavi tangencijalna sila od 1500 Nm na obodu rotora s promjerom od
30 cm: a) kad rotor miruje; b) kad se rotor zakrene za jedan radijan? Kolik je moment
te radijalne sile u oba slučaja?
D 0,3
M =F= 1500 ⋅ = 225 Nm
2 2
a) W = Mα = 0 b) W = M ⋅ 1 = 225 J
17.1.5. Rotor razvija zakretni moment od 160 Nm, a vrti se brzinom od 1450 min-1. Koliku
snagu razvija rotor i kolika mu je kutna brzina?
nπ
M = 160 Nm ω= = 151,8 rad/s
30
n = 1450 min-1 P = ω M = 151,8 ⋅160 = 24,3 kW
6
17.1.6. Gubici koji se u stroju pretvaraju u toplinu iznose 560 kW i odvode se rashladnom
vodom. Kolika mora biti količina rashladne vode (litara/min) koja protječe kroz
hladnjake stroja ako njezin porast temperature za vrijeme prolaska kroz hladnjake ne
smije biti veći od 5 K? Specifična toplina za vodu je 4,18 kJ/kg K.
Pg kW 60s 560 ⋅ 60 kg l
⋅ = = 1607, 6
kWs
4,18 ×5K min 4,18 ⋅ 5 min min
kgK
17.1.7. Zamašni moment rotora iznosi mD2 = 4,4 kg m2. Koliku energiju treba dovesti da se
rotor potjera brzinom od 1000 min-1, a koliku da se postigne 1500 min-1?
mD 2
mD 2 = 4,4 kg m2 → J= = 1,1 kg m2
4
n1π
n1 = 1000 min-1 → ω1 = = 104,72 rad/s
30
n2π
n2 = 1500 min-1 → ω2 = = 157,08 rad/s
30
ω12 104, 722

Wk1 = J = 1,1 ⋅ = 6031 Ws
2 2
ω22 157, 082

Wk2 = J = 1,1⋅ = 13570 Ws
2 2
17.1.8. Kolika bi se toplina razvila u kočnici kojom bismo rotor iz 7. zadatka kočili s brzine
1500 min-1 na brzinu 1000 min-1?
W = 13570 − 6031 = 7,539 kWs
17.1.9. Elektromotor zamašnog momenta mD2 = 1,2 kg m2 opterećen je na osovini stalnim

momentom M = 95 Nm i vrti se brzinom od 1400 min-1. Motor uzima iz mreže snagu
od 15,4 kW. Kolika je djelotvornost η motora? Koliki su ukupni gubici?
1400π
ω= = 146,6 rad/s
30
P2 = Mω = 95 ⋅146,6 = 13928 W
P2
Pg = P1 − P2 = 1472 W → η= = 0,904
P1
7
17.1.10. Ako motor iz 9. zadatka, pri punoj brzini i stalnom momentu opterećenja na osovini,
sklopkom odvojimo od mreže, nakon kojeg će se vremena on zaustaviti? Koliku
snagu daje motor na osovini neposredno nakon isklapanja? Kolik ukupni rad izvrši
za vrijeme zaustavljanja? Preostale gubitke nakon isklapanja valja zanemariti.
P = Mω = 13,93 kW
1,2
J= = 0,3 kg m2
4
dω
M =J
dt
dω M
dt
=
J ∫ dt
M
ω= t
J
ωJ 146,6 ⋅ 0,3
t= = = 0,463 s
M 95
ω2 146, 62
Wk = J = 0,3 ⋅ = 3, 224 kWs
2 2
8
Predznaci snaga i njihovih komponenata
17.2.1. Oznaka polariteta i stvarni polaritet na stezaljkama strojeva podudaraju se, te su

zajedno sa smjerom struje označeni na slici. Apsolutni iznosi napona i struje su 110 V
i 15 A. Izračunajte visinu napona, jakost struje i snagu, s odgovarajućim predznakom
za stroj A i za stroj B, i to: a) u generatorskom; b) u motorskom sustavu prikazivanja.
a) generatorski sustav prikazivanja

stroj napon jakost struje snaga
A +110 V +15 A +1650 W
B +110 V -15 A -1650 W
b) motorski sustav prikazivanja

stroj napon jakost struje snaga
A +110 V -15 A -1650 W
B +110 V +15 A +1650 W
17.2.2. Oznake stezaljki na generatoru i fazorski dijagram predočeni su na slici. Označite

stvarni polaritet napona, smjer struje i smjer toka energije u trenutku:
a) t = 0; b) t = T/8 ; c) t = T/4 ; d) t = T/2
( T = 1/50 s je trajanje periode, a kut faznog pomaka je φ = 45°).
9
a) t = 0 b) t = T/8 c) t = T/4 d) t = T/2
u i P u i P u i P u i P
± → → ± → → 0 → 0 ∓ ← →
17.2.3. Transformator prema slici 17.10 ima polaritet (+) na stezaljci A primarne strane u
istom trenutku kada je (+) na stezaljci a sekundarne strane. Trošilo koje uz omski
otpor sadrži i induktivitet ima pozitivni priključak na stezaljci 1. Nacrtajte,
zanemarujući padove napona i struju magnetiziranja transformatora, kvalitativni
izgled fazorskog dijagrama za: a) mrežu; b) primarnu stranu transformatora;
c) sekundarnu stranu transformatora; d) trošilo, služeći se dosljedno generatorskim (G)
i motorskim sustavom (M).
10
17.2.4. Napon i struja stroja zadani su u motorskom sustavu kompleksnim izrazima 220 0° V
i 20 −150° A. Uzima li stroj ili daje: a) radnu snagu; b) induktivnu snagu?
• • •
S = U ⋅ I * = 220 0° ⋅ 20 150°
= 4400 150°
= −3810 + j 2200
Stroj daje 3810 W u mrežu (generator), te uzima iz mreže 2200 var.
Energetska razmatranja
17.3.1. Namotu je statora u električnom stroju induktivitet L1 = 0,22 H, a rotora
L2 = 5,4 H. Stroj je zaustavljen u položaju u kojem je međuinduktivitet statora i rotora
L12 = 1 H. Kolika je energija akumulirana u magnetskom polju ako su struje:
a) i1 = 16 A, i2 = 0; b) i1 = 0, i2 = +3,2 A; c) i1 = 16 A, i2 = +3,2 A;
d) i1 = 16 A, i2 = –3,2 A?
L1i12 L2 i 22
L1 = 0,22 H WΦ = + ± L12 i1i 2 = 0,11i12 + 2,7i22 ± i1i2
2 2
L2 = 5,4 H
L12 = 1 H
a) b) c) d)
i1 , A 16 0 16 16
i2 , A 0 3,2 3,2 –3,2
WΦ , J 28,16 27,65 107 4,6
17.3.2. Kolik je tok ulančan sa statorskim namotom, a kolik s rotorskim namotom u 1.

zadatku pod a), b), c) i d)?
Ψ1 = L1i1 ± L12i2 = 0,22 ⋅ i1 ± 1 ⋅ i2 Ψ2 = L2 i2 ± L12i1 = 5,4 ⋅ i2 ± 1 ⋅ i1
a) b) c) d)
Ψ1 , Wb 3,52 3,2 6,72 0,32
Ψ2 , Wb 16 17,28 33,28 1,28
11
Kako ostvariti stroj za pretvorbu
2.1. Na obodu rotora prema slici nalazi se namot. Kolik će biti napon između krajeva namota
b – a u promatranom trenutku ako se obod rotora kreće brzinom v = 25 m/s, duljina
vodiča u polju je l = 60 cm, a polje je po obodu raspoređeno prema a) ili prema b)?
a) U1v = Blv = 0,8 ⋅ 0, 6 ⋅ 25 = 12 V
U ba = 6 ⋅12 = 72 V
b)
i 1 2 3 4 5 6
Uii, V 6 9 9 9 9 6
U i1 = B1lv U i2 = B2lv U i3 = B3lv
U ba = ∑ U ii = 48 V
i
12
2.2. Kolika ćee sila djelovati na obod rotora iz prethodnog zadatka i u kojem smjeru ako u
promatranom trenutku od a prema b te teče struja I = 50 A, a polje je raspoređeno
đeno prema skici
a) ili b) iz prethodnog zadatka?
a) F = IBl ⋅ 6 = 50 ⋅ 0,8 ⋅ 0,6 ⋅ 6 = 144 N ←
b) F = Il (0,4 + 0,6 + 0,6 + 0,6 + 0,6 + 0,4) = 96 N ←
2.3. Kako bi glasili odgovori na pitanja iz 1. i 2. zadatka kad bi namot bio spojen prema slici?
a) U ba = 12 − 12 + 12 + 12 − 12 + 12 = 24 V
F = IBl ⋅ 2 = 48 N ←
b) U ba = 6 − 9 + 9 + 9 − 9 + 6 = 12 V
F = Il (0,4 − 0,6 + 0,6 + 0,6 − 0,6 + 0,4) = 24 N ←
2.4. Na obodu rotora koji se kreć

kreće brzinom v = 10 m/s nalazi se svitak s w = 10 zavoja. Duljina
vodiča u polju je l = 1 m. Indukcija u rasporu raspore
raspoređena je periodički
ki po sinusnom
zakonu, amplituda je Bm = 1 T, a periodu čini dvostruki polni korak 2τp (kod 2-polnog
2 stroja
to je duljina cijelog oboda stroja). Prikažite krivuljom napon svitka ovisno o položaju koji
zauzima prva strana svitka pri gibanju uzduž polja, i to ako je širina svitka: a) τp ; b) 2 τp ; c)
0,5 τp , prema slici. Kolika je maksimalna vrijedn
vrijednost
ost napona svitka za a), b) i c)? Kako bi
izgledale krivulje ovisnosti napona o vremenu?
13
a)
b)
c)
π 
a) u1 = wvlB1 = wvl sin  vt  , x = vt
τp 
 
π 
u2 = wvlB2 = wvl sin  vt + π 
τp 
 
π  π 
u1 = 100sin  vt  u2 = 100sin  vt + π 
τp  τp 
   
π 
u = u1 − u2 = 200sin  vt 
τp 
 
Ili na drugi način: dΦ = B( x ) dS
14
x2 = x +τ p x +τ p x +τ p
π  τp π 
Φ ( x) = ∫ B ( x ) dS = ∫ B ( x ) ldx = l ∫ sin  x  dx = 2l cos  x
τp  π τp 
x1 = x x x    
dΦ π 
u = −w = 200sin  vt  V
dt τp 
 
b) y = 2τ p ⇒ u=0
jer se obje strane svitka nalaze, u svakom trenutku, u istom magnetskom polju
π  π π
u1 = wvl sin  vt  u = u1 − u2 = 2 wvl sin  vt − 
τp τ  τ 4 
 p   p
c) y = : →
2 π π π π
u2 = wvl sin  vt +  = 141sin  vt − 
τp 2  τp 4 
 
15
2.5. Kolika je najveća vrijednost sile koja djeluje na obod stroja iz zadataka 4.a, 4.b i 4.c ako u
svitku teče konstantna struja I = 20 A?
w = 10 Fa = 2wIBl = 2 ⋅10 ⋅ 20 ⋅1⋅1 = 400 N
l =1 m Fb = wIBl − wIBl = 0
Bm = 1 T Fc = 2 wIBl = 2 ⋅10 ⋅ 20 ⋅1⋅1 = 283 N
I = 20 A
2.6. Kako glasi odgovor u 5. zadatku ako umjesto konstantne struje u svitku teče struja koju
inducirani napon šalje kroz ukupni otpor kruga R = 10 Ω?
U m 200
a) I m = = = 20 A → F = 2 ⋅ 10 ⋅ 20 ⋅ 1 ⋅ 1 = 400 N
R 10
b) I = 0 → F =0
U m 141
c) I m = = = 14,1 A → F = 2 ⋅ 10 ⋅ 14,1 ⋅ 1 ⋅ 1 = 200 N
R 10
2.7. Rotor promjera D = 45 cm vrti se brzinom od 1800 min-1.
Kolika je: a) obodna brzina; b) kutna brzina rotora?
nπ 1800π
D = 0,45 m ω= = = 188,5 rad/s
30 30
0,45
n = 1800 min-1 v = ω r = 188,5 ⋅ = 42,4 m/s
2
16
Magnetski krug
3.1. Koliko (u postocima) treba povećati protjecanje da bismo zadržali istu indukciju u rasporu
električnog stroja ako smo zračni raspor povećali od 0,25 na 0,3 mm? Zanemaruje se
zasićenje u željezu.
µ 0 Θ( x1 ) µ 0 Θ(x 2 ) Θ(x 2 ) δ ( x 2 ) 0,3

B (x ) = = → = = = 1,2 → 20%
δ ( x1 ) δ (x2 ) Θ( x1 ) δ (x1 ) 0,25
3.2. Istosmjerni generator ima šest polova na kojima se nalazi ukupno 1200 zavoja protjecanih
strujom 6 A. Raspor ispod polova je δ = 2 mm. Kolika je indukcija u rasporu? Zanemarite
željezo.
N 1200
p=3 = = 400 zavoja po paru polova
p 3
N = 1200
µ0 Θ 4π 10−7 ⋅ 400 ⋅ 6
I =6 A Bδ = = = 0,754 T
2δ 2 ⋅ 2 ⋅10−3
δ = 2 mm
3.3. Sinusno raspoređeno protjecanje maksimalne vrijednosti od 560 A stvara polje u rasporu
duljine 0,9 mm. Kolika je maksimalna vrijednost indukcije u rasporu?
µ0Θ m 4π 10−7 ⋅ 560

Θm = 560 A Bδ = = = 0, 782 T
δ 0,9 ⋅10−3
δ = 0,9 mm
3.4. Uzbudno protjecanje po paru polova istosmjernog stroja iznosi 1700 A. Od toga na padove
magnetskog napona u željezu otpada 400 A. Duljina zračnog raspora je 1 mm. Kolika će biti:
a) indukcija u rasporu; b) faktor zasićenja kzas; c) nadomjesna duljina zračnog raspora δ’’?
µ0 (1700 − 400 )
Vδ + VFe = 1700 A Bδ = = 0,817 T
2 ⋅10−3
Vδ + VFe 1700
VFe = 400 A k zas = = = 1,308
Vδ 1300
δ = 1 mm δ '' = kzas ⋅ δ = 1,308 ⋅1 = 1,308 mm
3.5. Uzbudni namot ima 180 zavoja po polu. Proračun za tok Φ koji odgovara indukciji u rasporu
od 0,7 T pokazao je da magnetski napon iznosi za:
- zračni raspor Vδ = 1 200 A (jedan prolaz)
17
- zub rotora Vzr = 80 A (jedan prolaz)
- jaram rotora Vjr = 160 A (cijeli polni korak)
- jaram statora Vjs = 250 A (cijeli polni korak)
- pol statora Vp = 60 A (jedan prolaz).
Kolika je struja potrebna u uzbudnom namotu da bismo u rasporu dobili indukciju 0,7 T?
160 250
1200 + 80 + + + 60
N Θ 2 2
w= = 180 I= = = 8,58 A
2p w 180
B = 0, 7 T
3.6. Pravokutna magnetska jezgra sa zračnim rasporom napravljena je od dinamo-lima

3 W/kg, debljine od 0,5 mm i specifične mase od 7,8.103 kg/m3. Presjek je jezgre
10,4 cm2, srednja duljina silnica u željezu je 50 cm. Jezgra se magnetizira izmjeničnom
strujom frekvencije od 50 Hz, tako da je indukcija u željezu 0,9 T. Koliki su gubici histereze,
a koliki gubici zbog vrtložnih struja u jezgri?
P1, 0 = 3 W/kg → iz tablice (Wolf: str. 59) → pw = 0, 215 i ph = 0, 785

δ = 0,5 mm
2
 B f δ 
ρ = 7,8 ⋅ 10 3 kg/m3 Pw = P1,0 ⋅ pw  ⋅ ⋅  =
 1, 0 50 δ 0 
2
2  0,9 50 0,5 
S = 10,4 cm = 3 ⋅ 0,215 ⋅  ⋅ ⋅  = 0,52245 W/kg
 1,0 50 0,5 
2 2
 B  f  0,9  50
l sr = 50 cm Ph = P1,0 ⋅ ph   ⋅ = 3 ⋅ 0,785 ⋅   ⋅ = 1,90755 W/kg
 1, 0  50  1, 0  50
f = 50 Hz m = V ⋅ ρ = S ⋅ lsr ⋅ ρ = 10, 4 ⋅10−4 ⋅ 0,5 ⋅ 7,8 ⋅103 = 4, 056 kg
BFe = 0,9 T PW = Pw m = 0,52245 ⋅ 4,056 = 2,12 W
PH = Ph m = 1,90755 ⋅ 4, 056 = 7, 74 W
3.7. Jezgra u 6. zadatku namotana je tako da je za postizanje maksimalne indukcije od

0,9 T potrebna trenutna vrijednost struje 1,67 A. Takvoj maksimalnoj vrijednosti kod
sinusnog oblika odgovarala bi efektivna vrijednost uzbudne struje od 1,18 A. Međutim,
budući da je namot priključen na sinusni izmjenični napon, indukcija se mijenja po sinusnom
zakonu, a struja ne. Da li će efektivna vrijednost struje koja stvarno teče u uzbudnom namotu
biti veća ili manja od navedenih 1,18 A?
Struja u namotu nije sinusna. Po Fourieru možemo ju rastaviti na neparne sinusne i kosinusne
članove harmonika. Na slici je ta struja rastavljena na dvije komponente iµ i ir , od kojih
18
prva sadrži članove sa sin ω t , sin 3ω t ,
cos 3ω t i nešto viših neparnih i sinusnih i
kosinusnih članova, dok druga
komponenta ir sadrži samo član s cos ω t
. Prva komponenta iµ zove se čista struja
magnetiziranja. To je čisto jalova struja,
jer joj osnovni harmonik zaostaje za
naponom mreže za 90°. Osnovni
harmonik druge komponente je u fazi s
naponom mreže, pa je to radna
komponenta, koja nadoknađuje gubitke u
jezgri.
3.8. Koliki bi bili ukupni gubici kad bismo jezgru iz 6. zadatka napravili:
a) od lima debela 0,35 mm; b) od lima 0,8 mm debljine?
2 2
δ   0,35 
a) δ = 0,35 mm P 'w = Pw   = 0, 52245 ⋅   = 0, 256 W/kg
 δ0   0,5 
P 'h = Ph = 1,90755 W/kg
P = m ⋅ ( P 'w + P 'h ) = 4, 056 ⋅ 2,1635 = 8, 78 W
2 2
δ   0,8 
b) δ = 0,8 mm P 'w = Pw   = 0,52245 ⋅   = 1,33747 W/kg
 δ0   0, 5 
P 'h = Ph = 1,90755 W/kg
P = m ⋅ ( P 'w + P 'h ) = 4, 056 ⋅ 3, 245 = 13,16 W
3.9. Koliki bi bili ukupni gubici jezgre iz 6. zadatka kad bismo jezgru od limova debelih 0,5 mm
magnetizirali: a) s 25 Hz; b) sa 60 Hz, uz jednaku maksimalnu vrijednost indukcije?
2 2
 f   25 
a) f = 25 Hz P 'w = Pw   = 0,52245 ⋅   = 0,1306 W/kg
 50   50 
f 25
P 'h = Ph = 1, 90755 ⋅ = 0, 9537 W/kg
50 50
P = m ⋅ ( P 'w + P 'h ) = 4, 056 ⋅1, 084 = 4, 4 W
2 2
 f   60 
b) f = 60 Hz P 'w = Pw   = 0, 52245 ⋅   = 0, 7523 W/kg
 50   50 
f 60
P 'h = Ph = 1,90755 ⋅ = 2, 289 W/kg
50 50
P = m ⋅ ( P 'w + P 'h ) = 4, 056 ⋅ 3, 041 = 12,34 W
19
Proračun magnetskog kruga
Napomena uz zadatke: pri rješavanju zadataka s većim brojem brojčanih operacija obično se međurezultati
zaokružuju, pa se račun nastavlja uvrštavanjem tako zaokruženih vrijednosti. Ako se više operacija spoji, koristeći se
memorijom računala, može se konačni rezultat razlikovati ovisno o postupku računanja. Još veća odstupanja nastaju
zbog neizbježnih razlika u očitanju s grafički prikazanih ovisnosti – npr. S krivulje magnetiziranja. Tu treba tražiti
razloge za moguće odstupanje u posljednjoj znamenci rezultata koji su navedeni u postupku rješavanja.
19.1.1. Magnetski krug prema slici 19.8. napravljen je od dinamo-lima 3 W/kg s karakteristikom
prema sl. 19.1. Dimenzije su mu: S1 = 12 cm2, l1 = 10,8 cm,
S 2 = 10 cm2, l 2 = 14 cm, S 3 = 10 cm2, l3 = 11 cm, S 4 = 10 cm2, l 4 = 14 cm i
δ = 2 mm. Presjek u zračnom rasporu valja uzeti da je 1,1S1 zbog silnica s bočnih strana.
Kolika je struja potrebna u namotu s w = 1000 zavoja da bi se u rasporu dobila indukcija
od B0 = 0,9 T?
S 0 = 1,1S1 = 1,1 ⋅ 12 = 13,2 cm2

Φ = S 0 B0 = 13,2 ⋅ 10 −4 ⋅ 0,9 = 1,188 mVs
Φ 1,188 ⋅ 10 −3
B1 = = = 0,99 T
S1 12 ⋅ 10 − 4
H1 = 300 A/m
Φ 1,188 ⋅ 10 −3
B2 = = = 1,19 T = B3 = B4
S2 10 −3
H 2 = H 3 = H 4 = 520 A/m
B 0,9
H0 = 0 = = 716 197 A/m
µ 0 4π 10 −7
wI = H 1l1 + H 2 (l 2 + l 3 + l 4 ) + H 0δ =
= 300 ⋅ 0,108 + 520(0,14 + 0,11 + 0,14) + 716 197 ⋅ 2 ⋅10−3 = 1667,6 A
1667 ,6
I= ≈ 1,67 A
1000
20
19.1.2. Kako bi (kvalitativno) izgledala karakteristika ovisnosti struje I o indukciji B u rasporu iz
1. zadatka: a) pri malom zasićenju u željezu, gdje se magnetski napon za željezo može
zanemariti; b) pri visokom zasićenju u željezu, uz µ ≈ µ 0 ?
19.1.3. Magnetski krug prema slici, od dinamo-lima 3 W/kg, ima dimenzije:

S1 = 8 cm2, l1 = 20,8 cm, S2 = 40 cm2, l2 = 10 cm, S3 = 15 cm2, l3 = 20 cm, δ1 = 2 mm i
δ 2 = 10 mm. Kolika je struja potrebna u namotu s w = 710 zavoja da bi se dobila
indukcija Bδ1 = 1,1 T? Kolika je tada indukcija Bδ2 ?
Φ δ1 = Bδ1 S1 ⋅1,1 = 1,1⋅ 8 ⋅10−4 ⋅1,1 = 9, 68 ⋅10−4 Vs

Φ δ1
B1 = = 1,1⋅ Bδ1 = 1, 21 T → H 1 = 591 A/m
S1
Bδ1 1,1
H δ1 = = = 875 352 A/m
µ0 4π 10−7
H1l1 + H δ1δ 1 = 591 ⋅ 0, 208 + 875 352 ⋅ 2 ⋅10−3 = 1873 A ≈ H δ2 δ 2
21
Ovdje smo pretpostavili da je opravdano zanemariti magnetski pad napona na željezu drugog
stupa u usporedbi s magnetskim padom napona na drugom zračnom rasporu. To možemo
provjeriti tako da provedemo detaljniji proračun:
B2 Φ 2 = B2 S 2 Φ2 Bδ2 H2 H δ2 δ 2 H 2δ 2 H δ 2 δ 2 + H 2δ 2
Bδ2 = H δ2 =
1,1S 2 µ0
0,1 0,4 ⋅ 10 −3 0,0909 72,34 ⋅ 10 3 100 723,4 10 733,4
0,2 0,8 ⋅ 10 −3 0,182 144,83 ⋅ 10 3 110 1448,3 11 1459,3
0,3 1,2 ⋅ 10 −3 0,273 217,25 ⋅ 10 3 120 2172,5 12 2184,5
0,3 − 0,2
B2 = 0,2 + (1873 − 1459,3) = 0,257 T
2184,5 − 1459,3
B2
Bδ2 = ≈ 0, 23 T
1,1
Φ 2 = B2 S 2 = 1,04 ⋅ 10 −3 Vs
Φ 3 = Φ 1 + Φ 2 ≈ 2 ⋅ 10 −3 Vs.
Ako ipak zanemarimo pad magnetskog napona na željezu drugog stupa, onda računamo:
1873
H δ2 = = 187 300 A/m
0, 01
Bδ2 = H δ2 µ0 = 0, 235 T
Φ δ2 = Bδ2 S2 ⋅1,1 = 0, 235 ⋅ 40 ⋅10−4 ⋅1,1 = 1, 0324 ⋅10−3 Vs = Φ 2
Φ 3 = Φ δ1 + Φ δ2 = 9, 68 ⋅10−4 + 1, 0324 ⋅10−3 = 2 ⋅10−3 Vs
Φ3 2 ⋅ 10 −3
B3 = = = 1,334 T → H 3 = 950 A/m
S 3 15 ⋅ 10 − 4
wI = 1873 + H 3l 3 = 1873 + 950 ⋅ 0,2 = 2063 A
2063
I= ≈ 2,9 A.
710
22
19.1.4. Kako izgleda analogni električni krug za slučaj promatran u 1. zadatku? Kraj elemenata u
shemi upišite analogne magnetske vrijednosti.
Hl l
Rm = =
Φ µS
B2 1,188
µ 2 = µ3 = µ 4 = = = 2,24 ⋅ 10 −3 Tm/A
H2 530
l 0,11
Rm3 = 3 = −3 −4
= 4,91 ⋅104 A/Vs
µ3 S3 2, 24 ⋅10 ⋅10 ⋅10
l 0,14
Rm2 = 2 = = 6, 25 ⋅10 4 A/Vs = Rm 4
µ2 S 2 2, 24 ⋅10−3 ⋅10 ⋅10 −4
δ 2 ⋅10−3
Rδ = = −7 −4
= 120,5 ⋅104 A/Vs
µ0 S0 4π ⋅10 ⋅13, 2 ⋅10
B1 0,99
µ1 = = = 3,3 ⋅ 10 −3 Tm/A
H 1 300
l 0,108
Rm1 = 1 = −3 −4
= 2, 73 ⋅104 A/Vs
µ1S1 3,3 ⋅10 ⋅12 ⋅10
19.1.5. Koji uvjeti vrijede u nadomjesnom električnom krugu prema 4. zadatku za slučajeve a i b
u zadatku 2.?
a) R1 + R2 + R3 + R4 ≅ 0
b) R1 + R2 + R3 + R4 >> Rδ
23
19.1.6. Kako izgleda električni analogni krug za slučaj u 3. zadatku i kolike su magnetske
analogne vrijednosti?
B1 1,21
µ1 = = = 2,08 ⋅ 10 −3 Tm/A
H 1 582
l 0,208
R1 = 1 = = 12,5 ⋅ 10 4 A/Vs
µ1 S1 2,08 ⋅ 10 −3 ⋅ 8 ⋅ 10 −4
B 1,334
µ3 = 3 = = 1,43 ⋅ 10 −3 Tm/A
H3 930
l 0,2
R3 = 3 = −3 −4
= 9,3 ⋅ 10 4 A/Vs
µ 3 S 3 1,43 ⋅ 10 ⋅ 15 ⋅ 10
δ1 2 ⋅10−3
Rδ1 = = −7 −4
= 181⋅104 A/Vs
µ0 Sδ 4π ⋅10 ⋅ 8 ⋅10 ⋅1,1
1
δ 0, 01
Rδ = 2 = −7 −4
= 181⋅104 A/Vs
2
µ0 Sδ 4π ⋅10 ⋅ 40 ⋅10 ⋅1,1
2
B2 1,1 ⋅ 0,235
µ2 = = = 2,5 ⋅ 10 −3 Tm/A
H2 103
l 0,1
R2 = 2 = −3 −4
= 10 4 A/Vs
µ 2 S 2 2,5 ⋅ 10 ⋅ 40 ⋅ 10
24
19.1.7. Magnetskom krugu ukupno je protjecanje Θ = 200 A, a ukupni magnetski otpor
Rm = 2000 A/Vs. a) Kolik će se magnetski tok Φ uspostaviti u krugu i koliko treba
dovesti energije da bi se taj tok stvorio ako zanemarimo omski otpor uzbudnog namota, a
uzbudu Θ dovedemo od vrijednosti nula do punog iznosa 200 A?
b) Koliko se snage troši za održavanje tako stvorenog toka u magnetskom krugu?
Θ 200
a) Φ = = = 0,1 Vs
Rm 2000
ΘΦ 200 ⋅ 0,1
W = = = 10 Ws
2 2
b) P = 0 W
19.1.8. Električni krug ima ukupni napon U = 200 V, a ukupni otpor R = 2000 Ω.
a) Kolika će struja teći u krugu i koliko treba dovesti energije da bi se ta struja
uspostavila, ako zanemarimo induktivitet kruga, a napon podignemo od nula na 200 V? b)
Koliko se snage troši za održavanje struje u tom krugu?
U 200
a) I = = = 0,1 A
R 2000
W =0 J
b) P = UI = 200 ⋅ 01 = 20 W
19.1.9. Da se u magnetskom krugu stroja postigne tok Φ = 2 ⋅ 10 −2 Vs, potrebna je u uzbudnom

namotu od: a) 5000 zavoja struja jaka 2 A; b) 2500 zavoja 4 A. Koliku energiju treba
dovesti uzbudnom namotu da bi se uspostavio spomenuti tok, a koliku snagu valja trošiti
za dalje održavanje toka u magnetskom krugu, ne računajući gubitke u uzbudnom
omskom otporu za a i b?
ΘΦ 5000 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 10 −2
a) W = = = 100 J
2 2
ΘΦ 2500 ⋅ 4 ⋅ 2 ⋅ 10 −2
b) W = = = 100 J
2 2
25
Podjela
19.2.1. Sinkroni stroj ima 24 pola i uzbudni namot s ukupno 1800 zavoja, presjeka od 50 mm2.
Za uzbudu treba po jednom paru polova protjecanje od 28 400 A. Kolika će biti uzbudna
struja? Koliki će biti uzbudni napon ako je srednja duljina zavoja 1,52 m? Pri tome je
specifična vodljivost toplog bakra 47 S m/mm2.
1800
p = 12 wp = = 75
24
w = 1800
28 400
S = 50 mm2 I= = 189,3 A
2 ⋅ 75
2 wp I = 28 400 A
wlsr 1800 ⋅1,52
lsr = 1,52 m R= = = 1,164 Ω
κS 47 ⋅ 50
κ = 47 Sm/ mm2
U = IR = 189,3 ⋅ 1,164 = 220,4 V
19.2.2. Sinkroni stroj ima 12 polova, promjer provrta 2,3 m i idealnu duljinu paketa limova 0,83
m. Ako se pretpostavi sinusna raspodjela indukcije u rasporu i dopusti maksimalna
vrijednost indukcije od 0,85 T, kolik je tok s kojim treba računati potrebno protjecanje za
uzbudu stroja?
Dπ 2,3π
2 p = 12 τp = = = 0, 602 m
2p 12
D = 2,3 m
τp τp τ
π  0,85lτ p π  p
lp = 0,83 m Φ = ∫ B ( x ) l dx = l ∫ 0,85sin  x  dx = − cos  x
τp  π τp 
0 0     0
π  0,85lτ p 2 ⋅ 0,85 ⋅ 0,83 ⋅ 0, 602
B = 0,85sin 
τp
x

=− ( −1 − 1) = = 0, 27 Vs
  π π
Ili jednostavnije:
2
Φ = Bsr S = Bm lτ p = 0,27 Vs
π
26
Zračni raspor
19.3.1. Sinkroni stroj ima paket statora sa 14 rashladnih kanala duljine ls = 10 mm, a cijela
duljina paketa zajedno s rashladnim kanalima iznosi l = 0,850 m. Duljina zračnog raspora
je 11,4 mm. Kolika je idealna duljina stroja li ? Rotor nema rashladnih kanala.
ns = 14
ls = 10 mm
l = 0,85 m
δ = 11,4 mm
δ 11, 4
= = 1,14
ls 10
l 's
sl.19.17.b → = 0,15
ls
l 's = 0,15 ⋅10 = 1,5 mm
li = l − nsl 's = 0,85 − 14 ⋅ 0, 0015
= 0,829 m
19.3.2. Sinkroni generator iz 1. zadatka ima prema slici 19.23. na statoru 180 utora. Kolika je
idealna duljina zračnog raspora? Kolik je utorski korak pri vrhu utora, u sredini i pri dnu
utora? Provrt je 2,3 m.
Ns = 180
D = 2,3 m
δ = 11,4 mm
o2 = 18 mm
h = 66 mm
Dπ 2, 3π
(τ u2 )3 = = = 40,1 mm
Ns 180
( D + h ) π = ( 2,3 + 0, 066 ) π
(τ u2 )2 = = 41,3 mm
Ns 180
( D + 2h ) π ( 2,3 + 2 ⋅ 0, 066 ) π = 42,5
(τ u2 )1 = = mm
Ns 180
o2 + 5δ 18 + 5 ⋅11, 4
kC2 = = = 1,12
τ u2 − o2 40,14 − 18
o2 + 5δ 18 ⋅ + 5 ⋅11, 4
τ u2 40,14
δ i = kC2δ = 1,12 ⋅11, 4 = 12,8 mm
27
19.3.3. Stroj iz prva dva zadatka ima 12 polova širine bp = 0, 452 m. Polovi su formirani tako da
raspodjelu indukcije približe sinusnom obliku. Kolik je magnetski napon potreban na
zračnom rasporu da bi tok u rasporu bio 0,296 Vs?
Dπ 2,3π
2 p = 12 τp = = = 0, 602 m
2p 12
bp 0, 452 B
bp = 0, 452 m = = 0, 75 (slika 19.19b) → α i = sr = 0, 65
τ p 0, 602 Bδ
Φ 0, 296
Φ = 0,296 Vs Φ = Bsrτ pli → Bsr = = = 0, 593 T
τ pli 0, 602 ⋅ 0,829
B 0,593
Bδ = sr = = 0,911 T
αi 0, 65
Bδ 0,911 ⋅ 0, 0128
Vδ = δ i = = 9 280 A
µ0 4π 10−7
19.3.4. Asinkroni motor ima zračni raspor od 0,35 mm. Poluotvorenim utorima na statoru i rotoru
korak je τu1 = 13,25 mm i τu2 = 10,8 mm te utorski otvor širine
o1 = 3 mm i o2 = 1 mm. Koliki je Carterov faktor i idealna duljina zračnog raspora?
o1 + 5δ 3 + 5 ⋅ 0,35
δ = 0,35 mm kC1 = = = 1,167
τ u1 − o1 13, 25 − 3
o1 + 5δ 3 ⋅ + 5 ⋅ 0, 35
τ u1 13, 25
τ u1 = 13, 25 mm
o2 + 5δ 1 + 5 ⋅ 0,35
τ u2 = 10,8 mm kC2 = = = 1, 035
τ u2 − o2 10,8 − 1
o2 + 5δ 1 ⋅ + 5 ⋅ 0,35
τ u2 10,8
o1 = 3 mm kC = kC1kC2 = 1, 208
o2 = 1 mm δ i = kCδ = 1, 208 ⋅ 0,35 = 0, 42 mm
19.3.5. Asinkroni motor u 4. zadatku ima p = 2 , promjer u provrtu D = 152 mm i idealnu

duljinu li = 100 mm. Za tok u rasporu Φ = 0,582 ⋅ 10 −2 Vs izračunajte indukciju u sredini
raspora Bδ i magnetski napon na zračnom rasporu Vδ uz pretpostavku da je faktor
Vδ + Vzs + Vzr
zasićenja k zas = = 1, 4 .
Vδ
Vδ + Vzs + Vzr
k zas = = 1, 4 (slika 19.20.) → α i = 0,716
Vδ
28
Sl. 19.20.Faktori α i , te pomoćni faktor α i '' u ovisnosti o faktoru zasićenja kod asinkronog stroja
Dπ 0,152π
τp = = = 0,1194 m
2p 4
Φ 0, 582 ⋅10 −2
Bδ = = = 0, 681 T
α iτ p li 0, 716 ⋅ 0,1194 ⋅ 0,1
B 0, 681
Vδ = δ δ i = −7
⋅ 0, 42 ⋅10 −3 = 227, 6 A
µ0 4π 10
19.3.6. Izračunavanjem magnetskog napona u zubima za motor u 5. zadatku dobili smo za zub
statora Vzs = 98 A i za zub rotora Vzr = 16 A. Odredite faktor zasićenja kzas koji odgovara
tim podacima, zatim provedite korekciju (samo jedan korak) i odredite konačnu vrijednost
indukcije Bδ , magnetskog napona Vδ i faktora zasićenja kzas .
Vδ + Vzs + Vzr 227, 6 + 98 + 16

k zas = = = 1, 5 (slika 19.20.) → α i '' = 0, 724
Vδ 227, 6
Φ 0, 582 ⋅10−2
Bδ = = = 0, 673 T
α i ''τ p li 0, 724 ⋅ 0,1194 ⋅ 0,1
Bδ 0, 673
Vδ = δi = −7
⋅ 0, 42 ⋅10 −3 = 225 A
µ0 4π 10
Vδ + Vzs + Vzr 225 + 98 + 16

k zas = = = 1, 507
Vδ 225
29
Zubi
19.4.1. Kolika je mjeriva ili bruto-duljina željeza lFe u zadatku 19.3.1, a kolika neto-duljina
željeza lFen uz faktor punjenja željeza kFe = 0,92 ?
kFe = 0,92 lFe = l − ns ls = 0,85 − 14 ⋅ 0, 01 = 0, 71 m

ls = 10 mm
l = 0,85 m lFen = k Fe lFe = 0, 92 ⋅ 0, 71 = 0, 653 m
ns = 14
19.4.2. Prema podacima za sinkroni stroj iz zadataka 19.3.1-3. odredite magnetski napon za zub
statora za tok Φ = 0,296 Vs. Statorski paket je napravljen od dinamo-limova
1,5 W/kg (sl. 19.1) s faktorom punjenja kFe = 0,92 . Kolika je računska vrijednost
indukcije na karakterističnim mjestima u zubu, a kolika je korigirana vrijednost?
bz1 = (τ u2 )1 − o2 = 42,5 − 18 = 24,5 mm

bz2 = (τ u2 )2 − o2 = 41,3 − 18 = 23,3 mm
bz3 = (τ u2 )3 − o2 = 40,1 − 18 = 22,1 mm
τ u li Bδ 0, 0401 ⋅ 0,829 ⋅ 0, 91
Bz1 = = = 1,9 T
bz1 ( lFe kFe ) 0, 0245 ⋅ 0, 653
H1 = 265 A/cm
τ u li Bδ 0, 0401 ⋅ 0,829 ⋅ 0,91

Bz2 = = = 1, 99 T
bz2 ( lFe kFe ) 0, 0233 ⋅ 0, 653
H 2 = 375 A/cm
τ u li Bδ 0, 0401 ⋅ 0,829 ⋅ 0,91

Bz3 = = = 2,1 T
bz3 ( lFe kFe ) 0, 0221 ⋅ 0, 653
H 3 = 530 A/cm
qu1 (τ u2 )1 − kFebz1 42, 5 − 0, 92 ⋅ 24,5

kz1 = = = = 0,8855
qz1 kFebz1 0, 92 ⋅ 24, 5
qu2 (τ u2 )2 − kFebz2 41,3 − 0,92 ⋅ 23,3

kz2 = = = = 0,9266
qz2 kFebz2 0,92 ⋅ 23,3
qu3 (τ u2 )3 − kFebz3 40,1 − 0,92 ⋅ 22,1

kz3 = = = = 0,97226
qz3 kFebz3 0,92 ⋅ 22,1
30
B 'z1 = Bz1 − µ 0 kz1 H1 = 1,9 − 4π 10−7 ⋅ 0,8855 ⋅ 26 500 = 1,87 T → H 1 = 210 A/cm
B 'z2 = Bz2 − µ 0 k z2 H 2 = 1,99 − 4π 10−7 ⋅ 0,9266 ⋅ 37 500 = 1,95 T → H 2 = 300 A/cm
B 'z3 = Bz3 − µ0 k z3 H 3 = 2,1 − 4π 10−7 ⋅ 0, 97226 ⋅ 53000 = 2, 04 T → H 3 = 440 A/cm
H1 + 4 H 2 + H 3 210 + 4 ⋅ 300 + 440

Hz = = = 308,3 A/cm
6 6
lz = 66 mm
Vz = H zlz = 308,3 ⋅ 6, 6 = 2 035 A
31
Polovi
19.5.1. Dimenzije polova sinkronog stroja iz zadataka 19.3.1-3. prema slici 19.30. su:
bp = 45 cm, τ p = 60 cm, bpj = 32,1 cm, lp = 24, 2 cm, a1 = 15 cm, a2 = 26,3 cm,
h1 = 5,7 cm, h2 = 24,2 cm, l1 = 85 cm (duljina polnog nastavka), l2 = 85 cm (duljina
polne jezgre). Polovi su napravljeni od čeličnog lijeva prema slici 19.31. Kolik je rasipni
tok među polovima uz tok u rasporu Φ = 0,296 Vs? Magnetski napon za jaram statora
neka bude 292 A, a za zube i raspor prema zadacima 19.4.1. i 19.3.3.
Sl.19.30. Rasipanje među polovima Sl. 19.31. Krivulja magnetiziranja čeličnog lijeva
Rasipni tok neopterećenog stroja može se grubo izračunati prema sl. 19.30. ako se uzme u
obzir da na vrhu među polovima djeluje magnetski napon:
Vs = 2Vδ + 2Vz + Vjs = 2 ⋅ 9 280 + 2 ⋅ 2 035 + 292 = 22922 A,
a pri dnu samo Vjr , dakle gotovo nula. Ako prostor među polovima prikažemo pojednostavnjeno
µ 0 l 2 h2
paralelopipedom, bit će njegova magnetska vodljivost ,Λ=
a2
a budući da želimo računati s Vs , dok se magnetski napon stvarno mijenja od 0 do Vs , treba uzeti
polovicu te vodljivosti:
µ 0 l 2 h2 4π 10 −7 ⋅ 0,85 ⋅ 0,242
Λ2 = = = 4,914 ⋅ 10 −7 Vs/A.
2a 2 2 ⋅ 0,263
32
Među polnim nastavcima magnetski će napon biti Vs , a vodljivost:
µ 0 l1 h1 4π 10 −7 ⋅ 0,85 ⋅ 0,057
Λ1 = = = 4,059 ⋅ 10 −7 Vs/A.
a1 0,15
S vodljivošću Λ s = Λ1 + Λ 2 = 8,973 ⋅10−7 Vs/A

(obično uz još jedan dodatak za rasipne silnice s bočnih strana) računamo tako kao da je
koncentrirana na vrhu polova, pa je rasipni tok na obje strane pola:
Φ s = 2Vs Λ s = 2 ⋅ 22 922 ⋅ 8, 973 ⋅10−7 = 0, 0411 Wb.
19.5.2. Kolik je magnetski napon za jedan pol stroja iz 1. zadatka?
Φ p = Φ + Φ s = 0, 296 + 0, 041 = 0, 337 Wb.
Na osnovi toka određuje se indukcija u polu Bp , a pripadna jakost polja H p daje magnetski
napon:
Φp 0,337
Bp = = = 1, 235 T → H p = 1372 A/m
bpjl2 0, 321 ⋅ 0,85
Vp = H p lp = 1372 ⋅ 0, 242 = 332 A
Obično se magnetski napon za polni nastavak ne računa posebno jer je ukupni udio pola ionako
skroman. Izuzetno su potrebne detaljne analize ako se npr. suženjem u polu namjerno izazove
veće zasićenje.
33
Jarmovi
19.6.1. Jaram statora sinkronog generatora iz zadataka 19.3.1-3. ima vanjski promjer Dr = 2, 77
m. Izračunajte duljinu jarma, maksimalnu indukciju u njemu i magnetski napon za jaram
Vj2 .
Dr  D 
hj2 = −  + hz  =
2 2 
2,77  2,3 
= − + 0,066  = 0,169 m
2  2 
Dr + ( D + 2hz )
Djsr = =
2
2,77 + (2,3 + 2 ⋅ 0,066 )
= = 2,6 m
2
Djsrπ 2, 6π
l jsr = = = 0, 68 m
2p 12
Φ p2 0, 296
Φ j2 = = = 0,148 Wb
2 2
Φ j2 0,148
Bj2 = = = 1,34 T sl.19.1. → H j2 = 1 057 A/m
hj2lFe kFe 0,169 ⋅ 0, 653
Sl. 19.33. Korekcijski faktor kj za jaram
k j2 = 0, 42
Vj2 = k j2 H j2l j2 = 0, 42 ⋅1057 ⋅ 0, 68 = 302 A
34
19.6.2. Rotorski jaram sinkronog stroja iz prethodnih zadataka napravljen je od čeličnog lijeva s
karakteristikom prema slici 19.31. Aksijalna duljina mu je 85 cm, vanjski promjer je
d v = 1, 67 m, a unutrašnji promjer je d u = 1,34 m. Kolika je indukcija u jarmu i magnetski
napon za jaram rotora neopterećenog stroja, ako je tok u rasporu 0,296 Vs?
lFe = 0,85 m
d v = 1, 67 m
d u = 1,34 m
Sl. 19.31. Krivulja magnetiziranja čeličnog lijeva
d v − d u 1, 67 − 1, 34
hj1 = = = 0,165 m
2 2
d v + d u 1, 67 + 1,34
D jsr = = = 1,505 m
2 2
D π 1, 505π
l j1 = jsr = = 0,394 m
2p 12
Φ p1 0,337
Φ j1 = = = 0,1685 Wb
2 2
Φ j1 0,1685
Bj1 = = = 1, 20 T
hj1lFe kFe 0,165 ⋅ 0,85 ⋅1
H j1 = 1247 A/m
k j1 = 0, 47
Vj1 = k j1 H j1l j1 = 0, 47 ⋅1247 ⋅ 0, 394 = 231 A
35
Karakteristika magnetskog kruga
19.7.1. U zadacima 19.3.1-3, 19.4.1-2, 19.5.1-2. i 19.6.1-2. obrađeni su dijelovi magnetskog
kruga istog stroja u praznom hodu i uz isti tok u rasporu Φ = 0,296 Vs. Koliko je ukupno
protjecanje po paru polova? Kolika će biti uzbudna struja ako stroj na svakom polu ima
90 zavoja?
1
Vj1 = 231 A VFe = Vz1 + Vz2 + Vp +
2
(Vj1 + Vj2 )
1
Vj2 = 302 A = 0 + 2 035 + 332 + (231 + 302 ) = 2 633,5 A
2
Vp = 332 A V = Vδ + VFe = 9 280 + 2 633,5 = 11913,5 A po polu
Vz = 2 035 A 2V = 23 827 A po paru polova
Vδ = 9 280 A
N 2V 23 827
w= = 90 I= = = 132,4 A
2p 2w 180
Kod opterećenog stroja dobivaju se karakteristike kao na sl. 19.38:
Sl. 19.38. Magnetska karakteristika sinkronog stroja
36
Model stroja za istosmjerne napone i struje
4.1. Namot istosmjernog stroja izveden je kao dvoslojni, s jednom stranom svitka u gornjem, i s
jednom u donjem dijelu utora. Smješten je na rotoru s 81 utorom. Koliko svitaka ima na
rotoru i koliko lamela ima kolektor stroja?
u =1 ns = Nu = 81 ⋅1 = 81 → k = ns = 81
N = 81
4.2. Prstenasti rotor s 800 zavoja daje napon od 440 V. Koliki bismo napon dobili pri istoj brzini
vrtnje i istoj uzbudi, kad bismo rotor namotali istim brojem zavoja kao cilindrični?
w = 800 kod cilindričnog rotora su obje strane zavoja aktivne

U p = 440 V U c = 2U p = 880 V
4.3. Armatura istosmjernog stroja ima a = 3 para paralelnih grana. Napon po grani je 250 V, a
dopuštena struja jedne grane 40 A. Kolik je: a) napon; b) struja; c) snaga na stezaljkama
stroja?
a=3 U = U g = 250 V
U g = 250 V I a = 2aI g = 2 ⋅ 3 ⋅ 40 = 240 A
I g = 40 A P = UI a = 250 ⋅ 240 = 60 kW
4.4. Sila na vodiče pod jednim polom istosmjernog stroja promjera u rasporu D = 40 cm s p = 2
para polova iznosi 70 N. Kolik je razvijeni moment na osovini?
D = 0,4 m
D
p=2 M = Fp ⋅ 2 p ⋅ = 70 ⋅ 4 ⋅ 0, 2 = 56 Nm
2
Fp = 70 N
4.5. Na prstenastom rotoru 4-polnog stroja četkice su postavljene pod sredinom polova. Koliki će
se napon pojaviti na četkicama ako je zbroj napona svih vodiča 440 V? Za koji
(geometrijski) kut treba pomaknuti nosač četkica da bismo dobili maksimalni mogući napon?
Koliki je taj napon?
ΣE = 440 V
p=2
37
Kad su četkice u simetrali pola:
uč = 0 .
Nosač četkica treba zakrenuti za:
α el 90°
αg = = = 45°
p 2
da četkice dođu u neutralnu zonu.
ΣE 440
U = U gr = = = 110 V
2p 4
Sl. 4.11. paralelne grane višepolnog stroja
4.6. U kojem smjeru s obzirom na os pola djeluje: a) protjecanje uzbude; b) protjecanje armature?
a) protjecanje uzbude djeluje u osi pola

b) protjecanje armature djeluje okomito na os pola (u simetrali međupolnog prostora)
Sl. 4.9. Raspored i magnetsko djelovanje struja: a) razvijeni prikaz, b) prikaz u presjeku
38
Namoti
Elementi i vrste namota
20.1.1. Indukcija pod polom 8-polnog stroja promjera 400 mm i duljine 200 mm koji se vrti
brzinom od 900 min-1 raspoređena je prema slici 20.7. Na rotoru se nalazi dijametralni
svitak s 10 zavoja. Nacrtajte krivulju napona na svitku ovisno o vremenu i označite
mjerilo na obje koordinatne osi.
nπ 900π
p=4 ωm = = = 30π
30 30
D = 0,4 m v = rω = 0,2 ⋅ 30π = 6π
l = 0, 2 m U 1 = 2Blv = 2 ⋅ 1 ⋅ 0,2 ⋅ 6π = 2,4π
n = 900 min-1 U 10 = 10U 1 = 24π = 75,4 V
2π f 30
ws = 10 ωm = → f = p = 15 ⋅ 4 = 60 Hz
p 2
1 T 1
B =1 T T = s → = s
60 2 120
Sl. 20.7. Raspodjela indukcije Sl. 20.8. Rješenje
20.1.2. Na obodu rotora 6-polnog stroja duljine 300 mm i polnog koraka τp = 200 mm nalazi se
vodič koji se kreće obodnom brzinom od 20 m/s. Krivulja raspodjele indukcije u rasporu
miruje i sadrži osnovni sinusni harmonički član amplitude 1,2 T, zatim pozitivni treći i
peti harmonički član u iznosima od 30% i 20% osnovnoga. Odredite efektivnu i srednju
vrijednost te osnovnu frekvenciju napona induciranog u vodiču.
π   π   π 
B = 1, 2 sin  x  + 1, 2 ⋅ 0,3sin  3 x  + 1, 2 ⋅ 0, 2 sin  5 x T
τp   τp   τp 
     
39
Dπ 2 pτ p 2 ⋅ 3 ⋅ 0, 2 1, 2
p=3 τp = → D= = = m
2p π π π
v 20π
l = 300 mm v = ωm r → = ωm =
= 104, 72 rad/s
r 0, 6
τ p = 200 mm ωel = pωm = 3 ⋅104, 72 = 314 = 2π f → f = 50 Hz
B1lv 1,2 ⋅ 0,3 ⋅ 20

v = 20 m/s E1 = = = 5,09 V
2 2
B3 lv
E3 = = 0,3 ⋅ E1 = 1,527 V
2
B5 lv
E5 = = 0,2 ⋅ E1 = 1,018 V
2
E = E12 + E32 + E52 = 5,09 2 + 1,527 2 + 1,0182 = 5,41 V
Esr = 0
20.1.3. Indukcija u rasporu stroja sa šest utora po polu prikazana je na slici 20.9. Skicirajte
krivulju napona u svitku koji je smješten jednom stranom u utor 1, a drugom stranom u
utor 6, ako se rotor vrti konstantnom brzinom n.
Sl. 20.9. Raspodjela indukcije Sl. 20.10. Rješenje
N
=6
2p
dijametralni svitak bio bi 1 + 6 = 7
izveden je skraćeni svitak 1 + 5 = 6
40
20.1.4. Stator 8-polnog stroja ima 48 utora. Brojevima utora u koje je smještena jedna i druga
2
strana svitka označite korak: a) dijametralnog svitka; b) svitka skraćenog na τ p .
3
N 48
p=4 = =6 → 1+ 6 = 7 → 1− 7
2p 2⋅4
2
N = 48 6⋅ = 4 → 1+ 4 = 5 → 1− 5
3
20.1.5. Od ukupno šest utora po polu namotana su četiri. Označite smjer struje po svakoj strani
svitka: a) za 1-slojni; b) za 2-slojni neskraćeni namot; c) za 2-slojni namot sa skraćenjem
4/6, sve samo za jedan par polova.
N
a) i b) =6 → 1+ 6 = 7 → 1− 7
2p
4
c) 6 ⋅ =4 → 1+ 4 = 5 → 1− 5
6
Sl. 20.11. Rješenje
20.1.6. Četveropolni stroj ima 24 utora. Za jednofazni jednoslojni namot iskorištene su 2/3
oboda. Nacrtajte u shemi smještaj svitaka za izvedbe: A) s jednom grupom svitaka po
paru polova; B) s jednom grupom svitaka po polu, i to za oba slučaja: a) s jednakim
svicima; b) s koncentričnim svicima.
p=2
N = 24
2
24 ⋅ = 16
3
41
20.1.7. Šesteropolni stroj s 36 utora ima za jednofazni 1-slojni namot iskorištenu 1/3 oboda. Stroj
je namotan s po jednom grupom svitaka: a) po polu; b) po paru polova. Napon jedne
grupe je: a) 110 V; b) 220 V. Koji se naponi mogu dobiti različitim serijsko-paralelnim
kombinacijama koje uvijek uključuju sve svitke? Nacrtajte sheme za sve slučajeve.
20.1.8. U koliko se simetričnih grupa može rastaviti 2-slojni namot 4-polnog statora?
1grupa svitaka po polu 

 4 grupe simetričnih svitaka
2p = 4 
42
Kolektorski namoti
20.4.1. Istosmjerni 4-polni stroj građen za napon od 220 V pri brzini vrtnje od 1500 min-1 ima tok
po polu 476 ⋅ 10 −4 Wb. Koliko zavoja mora imati namot armature ako se izvede kao
jednovojni petljasti namot?
Dπ n 2 pτ p n
p=2=a v= =
60 60
Φ gl 2 pτ p n pn 2 ⋅1500
E = 220 V esr = Bsr lv = ⋅l ⋅ = Φ gl = ⋅ 476 ⋅10−4 = 4, 76 V
lτ p 60 30 30
z 2aE 2 ⋅ 2 ⋅ 220
n = 1500 min-1 E= esr → z= = = 184,87 ≈ 184
2a esr 4, 76
z
Φ gl = 476 ⋅10−4 Wb w= = 92
2
20.4.2. Stroj iz 1. zadatka građen je za struju od 1185 A. Kolik je presjek vodiča armature ako
gustoća struje iznosi 6,3 A/mm2?
I a 1185
I a = 1185 A Iv = = = 296, 25 A
2a 2 ⋅ 2
I v 296, 25
J = 6,3 A/mm2 qvp = = = 47 mm2
J 6,3
20.4.3. Koju će snagu približno dati stroj iz 1. i 2. zadatka? Zanemarite gubitke.
E = 220 V P = EI a = 220 ⋅1185 = 260 kW

I a = 1185 A
20.4.4. Stroj iz 1. zadatka treba izvesti s jednovojnim valovitim namotom za napon od 500 V.
Koliki približno mora biti broj zavoja? Koliki može biti presjek vodiča ako je u utorima
isti ukupan presjek za bakar kao u 1. i 2. zadatku?
2aE 2 ⋅1 ⋅ 500 z
E = 500 V z= = = 210 → wa = = 105
esr 4, 76 2
92
a =1 qvv = qvp = 41, 2 mm2
105
43
20.4.5. Kolika će biti približna snaga stroja iz 4. zadatka? Gubitke zanemarite, a gustoću struje
uzmite kao u 2. zadatku.
qvv 41, 2 I I
I vv = I vp = 296, 25 ⋅ = 259, 7 A = a = a
qvp 47 2 a 2 ⋅1
I a = 2 I vv = 2 ⋅ 259, 7 = 519, 4 A
P = EI a = 500 ⋅ 519, 4 = 260 kW
20.4.6. Stroj u 1. zadatku izveden je s 92 utora i 92 kolektorske lamele. Koliki je broj zavoja po
svitku? Kolik treba biti korak svitka y1, a kolik spojni korak y2?
Sl. 2. Uz tumačenje o koraku nekrižanog i križanog petljastog namota
w 92
N = 92 broj svitaka jednak je broju kolektorskih lamela k → ws =
= =1
k 92
N 92
k = 92 kod kolektorskog namota nastojimo načiniti dijametralni svitak: y1 = = = 23 = τ p
2p 4
w = 92 za petljasti jednovojni nekrižani namot korak namota je: y = y1 − y 2 = 1
p=2 spojni korak je: y 2 = y1 − y = 23 − 1 = 22
20.4.7. Kolik će biti broj kolektorskih lamela, broj zavoja po svitku i broj svitaka po utoru ako se
za stroj s jednovojnim valovitim namotom prema 4. zadatku upotrijebi rez rotora: a) sa
105 utora; b) s 35 utora?
wa = 105 a) N = 105 b) N = 35 ili

u =1 u=3 u =1
k = Nu = 105 ⋅ 1 = 105 k = Nu = 35 ⋅ 3 = 105 k = Nu = 35 ⋅ 1 = 35
w 105 w 105 w 105
ws = a = =1 ws = a = =1 ws = a = =3
k 105 k 105 k 35
44
20.4.8. Kolik mora biti korak svitka y1, a kolik spojni korak y2 ako se stroj iz zadatka 7.a izvede s
valovitim namotom?
N 105
N = 105 = = 52,5 → y = 53 y = y1 + y 2
p 2
N 105
p=2 = = 26,25 → y1 = 26 → y 2 = y − y1 = 27
2p 4
20.4.9. Istosmjerni 6-polni stroj ima rotor sa 67 utora, a predviđeno je da u svaki sloj dođu dvije
strane svitka jedna uz drugu. Koliko lamela mora imati kolektor? Kolik treba biti korak
svitka, a kolik spojni korak da bi se dobio jednovojni desnovojni valoviti namot s
jednakim svicima?
p=3 k = Nu = 67 ⋅ 2 = 134 y1 = 22 lamele

N = 67 (tj. I – XII utor)
k ± 1 134 + 1
u=2 y= = = 45 lamela y 2 = 23 lamele
p 3
k +1
Za križani valoviti namot izabrali smo y = .
p
20.4.10. Kolike treba uzeti korake y1 i y2 u 9. zadatku da se dobije tzv. stepeničasti namot kod
kojeg donje strane svitaka iz istog utora leže u različitim utorima?
y1 = 23
y 2 = 22
45
20.4.11. Koliko se zavoja po svitku mora uzeti za namot iz 9. zadatka da se dobije napon od
600 V ako je tok po polu 223 ⋅ 10 −4 Vs, a brzina vrtnje 1000 min-1?
z Φ gl 2 p nπ D z p Φ gl nz
U = 600 V U = Blv = ⋅l ⋅ ⋅ = ⋅
2a Dπ l 30 ⋅ 2 2a a 60
Φ gl = 223 ⋅10−4 Vs
60aU 60 ⋅1 ⋅ 600
n = 1000 min-1 z= = ≈ 536 vodiča
pΦ gl n 3 ⋅ 223 ⋅10−4 ⋅1000
a =1
z
k = 134 w= = 268 = kws → ws = 2
2
20.4.12. Koliko bi zavoja po svitku trebalo uzeti kad bi se namot iz 9, 10. i 11. zadatka izveo kao
petljasti jednovojni namot? Koliki bi bili koraci y1 i y2 za taj namot i da li bi on bio
simetričan?
60aU
a= p=3 z= = 3 ⋅ 536 = 1608
pΦ gl n
z
y = y1 − y 2 w = = 804
2
w 804
ws = = =6
k 134
N 67
= ≠ cijeli broj → namot je nesimetričan
p 3
k 134
a) jednaki svici y '1 = = = 22,333 → y1 = 22 → y 2 = y1 − y = 22 − 1 = 21
2p 2⋅3
b) stepeničasti namot y1 = 21 → y 2 = y1 − y = 21 − 1 = 20
46
20.4.13. Petljasti jednovojni kolektorski namot ima korak svitka 8, a korak spajanja 7. Stroj je
četveropolni. Kolik je korak namatanja y i koliko paralelnih grana ima namot?
y1 = 8 y = y1 − y 2 = 8 − 7 = 1
y2 = 7
p=2 2a = 2 p = 4
20.4.14. Valoviti kolektorski namot 6-polnog stroja ima korak svitka 9, a korak spajanja 10.
Kolik je korak namatanja y i koliko paralelnih grana ima namot ako je jednovojan?
p=3 y = y1 + y 2 = 9 + 10 = 19
y1 = 9
y 2 = 10 a = 1 → 2a = 2
20.4.15. Istosmjerni generator sa šest polova i s petljastim jednovojnim namotom građen je za

napon od 500 V, a treba davati 120 kW. Za koju struju treba dimenzionirati njegove
vodiče?
P 120 000
p=3=a Ia = = = 240 A
U 500
y =1
I a 240
U = 500 V Iv = = = 40 A
2a 2 ⋅ 3
P = 120 kW
20.4.16. Za koju struju treba dimenzionirati vodiče valovitog jednovojnog namota 4-polnog
istosmjernog motora koji će uzimati struju od 60 A?
a =1
Ia 60
p=2 Iv = = = 30 A
2a 2 ⋅1
I a = 60 A
47
20.4.17. Istosmjerni četveropolni motor ima petljasti jednovojni namot s ukupno 304 vodiča, a
uzbuđen je tako da mu je tok po polu Φ = 0,036 Wb. Kojom se brzinom mora vrtjeti
rotor da bi se u namotu inducirao napon od 220 V?
p Φ gl nz
p=2=a U= ⋅
a 60
y =1
z = 304
60aU 60 ⋅ 2 ⋅ 220
Φ gl = 0, 036 Wb n= = = 1206 min-1
pΦ gl z 2 ⋅ 0, 036 ⋅ 304
U = 220 V
20.4.18. Istosmjerni 6-polni motor ima petljasti jednovojni namot sa 612 vodiča. Koliko bi
vodiča morao imati jednaki motor s istim magnetskim prilikama, za isti napon i brzinu
vrtnje, ali izveden s valovitim jednovojnim namotom?
p Φ gl nz zv zp
p=3=a U= ⋅ U =k' =k'
a 60 av ap
zp 612
y =1 zv = ⋅ av = ⋅1 = 204
ap 3
zp = 612
20.4.19. Struja po grani istosmjernog generatora sa šest polova i s petljastim jednovojnim

namotom iznosi 20 A, a napon po grani 220 V. Koliku snagu daje generator?
p=3=a I a = 2aI v = 2 ⋅ 3 ⋅ 20 = 120 A

y =1
U = 220 V P = UI a = 220 ⋅120 = 26, 4 kW
I v = I g = 20 A
20.4.20. Magnetski tok po polu istosmjernog 6-polnog nezavisno uzbuđenog generatora iznosi
0,012 Wb. Na obodu rotora smještena su 522 vodiča, a stroj se vrti brzinom od 1400
min-1. Kolik je napon na četkicama ako je namot izveden kao: a) petljasti; b) valoviti
jednovojni namot?
p Φ gl nz 3 0, 012 ⋅1400 ⋅ 522

p=3 a) a = 3 U= ⋅ = ⋅ = 146, 2 V
a 60 3 60
Φ gl = 0, 012 Wb
p Φ gl nz 3 0, 012 ⋅1400 ⋅ 522
z = 522 b) a = 1 U= ⋅ = ⋅ = 438,5 V
a 60 1 60
n = 1400 min-1
48
Model stroja za izmjenične napone i struje
5.1. Generator u spoju u zvijezdu napaja motor u spoju u trokut. Linijski napon i struja su 380 V,
125 A. Koliki su napon i struja: a) faznog namota generatora; b) faznog namota motora?
U l 380
a) generator Y: U fg = = ≈ 220 V b) motor ∆ : U fm = U l = 380 V
3 3
I l 125
I fg = I l = 125 A I fm = = = 72, 2 A
3 3
5.2. Trofazni generator priključen je s tri fazna vodiča i nul-vodom na trošila koja su
nesimetrično raspoređena pa uzimaju struje od 150 A, 150 A i 170 A. Fazni pomak struje u
sve tri faze je jednak, tj. struje zaostaju jedna za drugom za 120°. Kolika će struja teći u nul-
vodu?
m=3 I 0 = 170 − 150 = 20 A

I A = 150 A
I B = 150 A
I C = 170 A
β = 120 °
5.3. Koliki je polni korak 6-polnog stroja provrta od 68 cm, sa 72 utora, izražen: a) u jedinicama
duljine; b) u utorskim koracima?
Dπ 0, 68π N 72
p=3 a) τ p = = = 0,356 m b) τ p = = = 12 (utora)
2p 6 2p 6
D = 68 cm
N = 72
5.4. Okretno polje u rasporu sinusne raspodjele i amplitude indukcije 0,8 T, vrti se brzinom od
1500 min-1. Dijametralni svitak s deset zavoja na rotoru miruje. Promjer u rasporu je 25 cm,
duljina stroja je 20 cm, a stroj je 4-polni. Kolik je napon svitka, a kolika frekvencija?
π  nπ 1500π
Bδ = 0,8sin  x T ω= = = 157,08 rad/s
τp  30 30
 
n = 1500 min-1 v = ω r = 157 ,08 ⋅ 0,125 = 19,635 m/s
vBl 19, 635 ⋅ 0,8 ⋅ 0, 2
ws = 10 Ev = = = 2, 22 V
2 2
D = 25 cm Es = Ev ⋅ 2ws = 2, 22 ⋅ 2 ⋅10 = 44, 43 V
l = 20 cm
pn 2 ⋅ 1500
p=2 f = = = 50 Hz
60 60
49
5.5. Svitak ima deset zavoja, a u svakom se vodiču inducira sinusni napon od 3,5 V. Kolik je
ukupni napon svitka: a) ako je svitak dijametralan; b) ako je korak svitka 2τp/3?
ws = 10 a) Es = ΣEv = Ev ⋅ 2 ws = 3,5 ⋅ 2 ⋅10 = 70 V

y 2  y π  2 180° 
Ev = 3,5 V b) = → f t = sin  ⋅  = sin  ⋅  = 0,866
τp 3 τp 2   3 2 
 
Es = f n ⋅ ΣEv = 0,866 ⋅ 70 = 60, 6 V
5.6. Za trofazni 4-polni stroj sa 60 utora valja napraviti svitke za dvoslojni namot sa skraćenjem
za 1/5 polnog koraka. Koliko svitaka treba napraviti i koji mora biti korak svitka?
m=3 dvoslojni namot → Ns = N = 60

p=2
N 60
N = 60 τp = = = 15
2p 2⋅2
y 4 4
= y = ⋅ 15 = 12 → 1 − 13
τp 5 5
5.7. Trofazni 4-polni stroj ima 72 utora. Kolik je broj utora po polu i fazi q i kolik je fazni pomak
između induciranih napona u vodičima dvaju susjednih utora?
N 72
m=3 q= = =6
2 pm 2 ⋅ 2 ⋅ 3
p=2
360° 360°
N = 72 α=p = 2⋅ = 10°
N 72
5.8. U jednom vodiču namota koji ima ukupno 210 zavoja inducira se napon od 1,04 V. Zonski
namotni faktor iznosi 0,958, a tetivni 0,924. Kolik je ukupni inducirani napon u namotu?
w = 210 f n = f z f t = 0,958 ⋅ 0,924 = 0,8852

Ev = 1, 04 V
f z = 0,958 E = 2wEv f n = 2 ⋅ 210 ⋅1, 04 ⋅ 0,8852 = 386, 7 V
f t = 0,924
50
5.9. Stator s 96 utora namotan je trofaznim namotom, i to tako da je broj polova: a) 2p = 2;
b) 2p = 4. Kolik je broj utora po polu i fazi i kolik je električni kut α između susjednih utora?
N = 96 a) 2 p = 2 b) 2 p = 4
N 96 N 96
m=3 q= = = 16 q= = =8
2 pm 2 ⋅ 1 ⋅ 3 2 pm 2 ⋅ 2 ⋅ 3
360 ° 360° 360° 360°
α=p = 1⋅ = 3,75° α=p = 2⋅ = 7,5°
N 96 N 96
5.10. Umjesto namota u kojem se inducira 500 V treba ugraditi novi namot s jednakim
rasporedom koji će dati 380 V. Ako polje u rasporu mora ostati nepromijenjeno, kolik mora
biti broj zavoja pojedinog svitka (izraženo u postocima)?
w ''s 380
E '= 500 V = = 0, 76 = 76%
w 's 500
E ' ' = 380 V
5.11. Sinkroni generator vrti se brzinom od 1000 min-1 i daje 3000 V, 50 Hz. Ako taj isti
generator treba opskrbljivati trošila frekvencijom od 60 Hz, kojom ga brzinom treba vrtjeti?
Ako uzbuda ostane nepromijenjena, koji će napon davati neopterećeni stroj pri 60 Hz?
pn f' 60
n = 1000 min-1 f = → n' = n = 1000 ⋅ = 1200 min-1
60 f 50
E = 3 000 V
n' 1200
f = 50 Hz e = Blv = Blω r → E'= E = 3000 ⋅ = 3600 V
n 1000
f ' = 60 Hz
5.12. Trofazni jednoslojni namot 2-polnog stroja smješten je na statoru s 30 utora, tako da
zauzima zonu od 60°. Odredite koji utori pripadaju kojoj fazi ako prva faza (A) počinje u
utoru broj 1.
N 30
m=3 q= = =5
2 pm 2 ⋅ 1 ⋅ 3
p =1
N 30
N = 30 τp = = = 15 ≡ 180°
2 p 2 ⋅1
60° dijametralni svitak: 1-16
120
120° ≡ ⋅ 15 = 10 utora
180
51
faza A: 1-16-2-17-3-18-4-19-5-20
faza B: 11-26-12-27-13-28-14-29-15-30
faza C: 21-6-22-7-23-8-24-9-25-10
5.13. Stator s 96 utora namotan je 4-polnim trofaznim namotom tako da su svi utori popunjeni.
Koliki je zonski namotni faktor za osnovni harmonički član?
N 96
N = 96 q= = == 8
2 pm 2 ⋅ 2 ⋅ 3
360° 360°
p=2 α=p = 2⋅ = 7,5°
N 96
m=3
 α  7,5° 
sin  q  sin  8 ⋅ 
 2  2 
fz = = = 0,956
α   7,5° 
q sin   8 sin  
2  2 
52
Strujni oblog i protjecanje
6.1. Četveropolni stroj ima na svakom polu 350 zavoja kroz koje teče uzbudna istosmjerna struja
od 10 A. Koliko je protjecanje pod sredinom pola?
w
wp = = 350 Θ = wp I = 350 ⋅10 = 3500 A
2p
I = 10 A
6.2. Na obodu stroja jednoliko je raspoređen 4-polni namot s ukupno 360 vodiča. Struja je u
svakom vodiču 5 A, uz odgovarajući predznak. Provrt stroja je D = 20 cm. Kolik je strujni
oblog? Koliko je maksimalno protjecanje? Kolik je osnovni harmonički član protjecanja?
zI 360 ⋅ 5
p=2 A= = = 2 864,8 A/m
Dπ 0,2π
Dπ 0, 2π
z = 360 τp = = = 0,157 m
2p 4
τp 0,157 2Θ m
I =5 A Θm = A = 2864,8 ⋅ = 225 A Θ ( x) = x
2 2 τp
τp /2 τp /2
8 π  4 2Θ x π 
D = 20 cm Θ1m =
2τ p∫0 Θ ( x ) sin  τ p x  dx = τ p ∫0 τ pm sin  τ p x  dx =

   
τp /2
8Θ π  8Θ τ p
2
8
= 2m ∫ x sin  x  dx = 2m ⋅ 2 = 2 Θ m
τp 0 τp  τp π π
8  
Θ1m = Θm 8
π2 Θ1m = 2 ⋅ 225 = 182, 4 A
π
U izvodu smo koristili formulu1 sa str 642:

T /4
8 2πx
b2 k +1 = ∫ f ( x ) sin (2k + 1) dx , k = 0,1, 2....
T 0 T
te formulu 279 sa str. 427:
sin ax x cos ax π
∫ x sin ax dx =
a 2
−
a
, gdje je a =
τp
, pa
dobivamo:
 τ p  2 
τp / 2
π τ π
  sin x − p x cos x =
 π  τp π τp 
0
2 2
τp  τp τp  τp
=   (1 − 0 ) −  ⋅ 0 − 0 ⋅1 = 2
π
  π  2  π
1
I. N. Bronštejn, K. A. Semendjajev: Matematički priručnik za
inženjere i studente, Tehnička knjiga , Zagreb, 1975.
53
6.3. Ako je protjecanje na određenom mjestu oboda stroja 500 A, a zračni raspor 0,6 mm, kolika
će na tom mjestu biti indukcija u rasporu? Zanemarite željezo.
µ 0 Θ( x ) 4π 10 −7 ⋅ 500
Θ(x ) = 500 A B(x ) = = = 1,05 T
δ (x ) 0,6 ⋅ 10 −3
δ ( x ) = 0,6 mm
6.4. Dva stroja, A i B, imaju jednake provrte D = 50 cm, jednake zračne raspore i jednaki broj
polova 2p = 4. Duljine željeznih paketa su različite: LA = 30 cm, LB = 40 cm. Oba stroja
imaju jednake namote, samo su duljine vodiča prilagođene duljini paketa. Ako u zračnom
rasporu želimo postići jednake indukcije, BA = BB , koji stroj treba uzbuditi većom strujom?
µ 0 Θ( x )
B(x ) = → Oba stroja treba uzbuditi jednakom strujom jer duljina paketa ne utječe.
δ (x )
6.5. Strujni oblog 4-polnog stroja sastoji se od četiri koncentrirane struje razmaknute za polni
korak τp , iznosa +500 A, -500 A, +500 A i -500 A. Kako izgleda dijagram protjecanja po
obodu, kolika mu je amplituda i kolika je amplituda osnovnog harmoničnog člana?
p=2 4
Θ1m = Θm
I = 500 A π
Dijagram je pravokutnog oblika.
500
Θm = = 250 A
2
4 4
Θ1m = Θ m = ⋅ 250 = 318, 3 A
π π
6.6. Polni korak 2-polnog stroja je 25 cm, a obložen je jednoliko vodičima kojima teku struje
tako da na svaki centimetar otpada +50 A pod jednim, a -50 A pod drugim polnim korakom.
Kako izgleda dijagram protjecanja, kolika mu je amplituda, a kolika je amplituda osnovnog
harmoničkog člana?
Dijagram je trokutnog oblika, kao u 2. zadatku.
τp A 25 cm
p =1 Θm = A = 50 ⋅ = 625 A
2 cm 2
8 8
τ p = 25 cm Θ1m = 2 Θ m = 2 ⋅ 625 = 506, 6 A
π π
A = 50 A/cm
54
6.7. Amplituda sinusno raspodijeljenog strujnog obloga 6-polnog stroja sa 72 utora nalazi se nad
utorom broj 1. Nad kojim se utorom nalazi amplituda protjecanja?
p=3
N = 72
N 72
τp = = = 12 utora/polu ≡ 180°
2p 6
1+6=7
6.8. Dva stroja imaju različite provrte: DA = 20 cm, DB = 30 cm, isti broj polova i sinusno
raspoređene strujne obloge. Zračni je raspor jednog i drugog stroja δ = 0,6 mm, a amplituda
indukcije u rasporu u oba je stroja jednaka. Koji stroj, A ili B, ima veći strujni oblog i
koliko?
Dπ Dπ
DA = 20 cm τ pA = A τ pB = B
2p 2p
τ pA DAπ 2 p DA 20 1
DB = 30 cm = = = = → τ pB = 1, 5τ pA
τ pB 2 pDBπ DB 30 1, 5
π
x
τp π
pA = pB A ( x ) = Am cos x → Θ ( x ) = ∫ A ( x ) dx = Amsin x
τp 0
π τp
µ 0 Θ( x ) τ pA τ pB
δ A = δ B = 0, 6 mm B(x ) = → ΘA ( x ) = ΘB ( x ) = AmA = AmB
δ (x ) π π
AmA τ
BδA = BδB = pB = 1,5
AmB τ pA
6.9. Raspored struja po obodu rotora istosmjernog stroja prikazan je na sl. 6.11. U svakom se
utoru nalazi deset vodiča. Struja u svakom vodiču je 10 A. Računajući s prosječnom
vrijednošću obloga po utorskom koraku, nacrtajte: a) krivulju strujnog obloga; b) krivulju
protjecanja za cijeli obod. Označite karakteristične vrijednosti.
I = 10 A Mjesto x = 0 treba izabrati tamo gdje protjecanje ima vrijednost nula (tu niti
w = 10 jedna silnica ne izlazi iz rotora, tj. H = 0 . Tu je maksimum strujnog obloga.
10 ⋅10 600
A= = A/m
1 τp
τp
6
x
Zakon protjecanja: ∫ Hdl = ΣI → H ( x )δ ( x ) = ΣI = ∫ Adx = Θ( x )

0
3τ u τp /2
600 600 τ p
Θm = ∫
0
Adx = ∫
0
τp
dx = ⋅ = 300 A
τp 2
55
Sl. 6.11. Raspored struja
Sl. 6.12. Određivanje strujnog obloga i protjecanja
6.10. Integracija strujnog obloga u 9. zadatku može se započeti na različitim mjestima oboda, pa
se dobivaju protjecanja, npr. prema sl. 6.13a, b ili c. Od koje točke na obodu je započeta
integracija u sva tri primjera? Koji je postupak ispravan ako je zračni raspor jednolik?
τp
a) x0 = −
2
b) x0 = 0
τp
c) x0 = +
2
Sl. 6.13. Izbor granica integracije strujnog obloga
Ako je zračni raspor jednolik tada je vektor magnetske indukcije B u fazi s vektorom protjecanja
µ Θ( x )
Θ , a iznosi su im proporcionalni: B ( x ) = 0 . Ispravan je postupak pod b) jer koliko toka
δ (x )
ulazi u rotor, toliko i izlazi – magnetske su silnice u sebe zatvorene linije.
6.11. Namot na sl. 6.14. zauzima 2/3 oboda, a ima po utoru 20 zavoja. Kroz namot teče
izmjenična struja od 10 A. Koliko je protjecanje u točkama A, B, C u trenutku: a) kad je
struja maksimalna; b) ¼ periode poslije; c) ½ periode poslije?
w = 20
I = 10 A
56
4 ⋅ 20 ⋅10 2 1200 2
A= =
2 τp
τp
3
τ p /3
τp 1200 2 τ p
Θm = ∫ A ( x ) dx = A 3
0
=
τp
⋅ = 400 2 = 566 A
3
Sl. 6.14. Protjecanje namota u

kojem teče izmjenična struja
i A B C
Im 566 –566 0
0 0 0 0
–Im –566 566 0
57
POLJE U RASPORU
Prostorni harmonički članovi
1,5
18.1.1. Na sl. 18.6. zračni je raspor ispod pola promjenjiv prema zakonu: δ ( x ) =
x
cos π
τp
(u milimetrima), za x = 0 do x = ±0, 3τ p . Na polu je namot od 560 zavoja kroz koje teče
struja od 1,71 A. Susjedni su polovi jednako oblikovani i uzbuđeni strujom suprotna
smjera. Odredite krivulju rasporeda indukcije ispod pola, zanemarujući rubne efekte.
1, 5 ⋅10−3 µ 0 Θ( x )
x δ ( x) = B(x ) =
x δ (x )
w = 560 cos π
τp
I = 1,71 A
0 1,5 ⋅ 10 −3 0,802
Θ = wI = 957 ,6 A 0,1τ p 1,5772 ⋅ 10 −3 0,763
0, 2τ p 1,854 ⋅ 10 −3 0,649
0,3τ p 2,552 ⋅ 10 −3 0,472
Sl. 18.6 Određivanje raspodjele indukcije u

promjenjivom promjeru.
Sl. 18.7. Rješenje
58
18.1.2. Pol prema sl. 18.8. drukčije je formiran, ali je namotan istim brojem zavoja i uzbuđen
istom strujom kao pol na sl. 18.6. Za zračni raspor δ(x) vrijedi isti zakon kao za onaj na
sl. 18.6. Kako će izgledati krivulja indukcije u rasporu?
Sl. 18.8.
Rješenje je jednako kao u zadatku 1.
18.1.3. Raspored struja na polovima statora i površini rotora prikazan je na sl. 18.9. Zračni raspor
je stalan: δ = 1 mm. Računajući s prosječnim strujnim oblogom za utorski korak, odredite
krivulju protjecanja: a) statorskog namota; b) rotorskog namota; c) ukupnog strujnog
obloga. d) Nađite krivulju raspodjele indukcije u rasporu ispod pola gdje je δ = 1 mm.
Sl. 18.9. Protjecanje i indukcija u promjenjivom

rasporu
6 ⋅100
Θr = = 300 A
2
µ 0 Θ( x1 ) 4π 10 −7 ⋅ 600
B( x1 ) = = = 0,754 T
δ ( x1 ) 10 −3
4π 10−7 ⋅1200
B 'm = = 1,5 T
10−3
59
18.1.4. Rotorski strujni oblog, te polovi statora prikazani su na sl. 18.11. Zračni raspor je pod
polovima stalan (δ = 1,5 mm), a između polova uzmite δ = ∞ . Nacrtajte približnu
raspodjelu indukcije u rasporu. Kolika je najveća indukcija pod manjim polom?
Sl. 18.11. Protjecanje i indukcija u

promjenjivom rasporu

δ = 1,5 mm
τp 2000 τ p
Θm = A = ⋅ = 1000 A
2 τp 2
µ0Θ m 4π 10−7 ⋅1000
Bm = = = 0,838 T
δ 1,5 ⋅10−3
18.1.5. U zračnom rasporu 6-polnog stroja valja postići magnetsku indukciju B = 0,9 T. Uzbudni
namot se sastoji od: a) jednog svitka po svakom polu; b) jednog svitka po svakom paru
polova. Svici su dijametralni, a u njima teče struja od 1 A. Koliko zavoja mora imati svaki
svitak u primjeru a), a koliko u primjeru b)? Duljina raspora je δ = 0,8 mm. Nacrtajte
raspored svitaka na razvijenom obodu u oba primjera.
δ B 0,8 ⋅10−3 ⋅ 0,9

p=3 a) Θ = = = 573 A
µ0 4π 10−7
Θ 573
B = 0,9 T wsa = = = 573
I 1
I =1 A
2Θ 2 ⋅ 573
δ = 0,8 mm b) wsb = = = 1146
I 1
Sl. 18.13. Raspored 6-polnog namota s jednim svitkom:
a) po polu, b) po paru polova
60
18.1.6. Na obodu stroja nalazi se po svakom polu jedan dijametralni svitak s 350 zavoja kojima
teče istosmjerna struja od 5 A. Kolika je maksimalna vrijednost protjecanja na obodu?
Kolika je amplituda njegovog osnovnog člana?
ws = 350
I =5 A
Θm = wI = 350 ⋅ 5 = 1750 A
4 4
Θ1m = Θ m = ⋅1750 = 2230 A
π π
18.1.7. Kolik je treći, peti, sedmi i dvadeset peti harmonički član protjecanja u 6. zadatku? Ako je
polni korak τp = 50 cm, na kojoj udaljenosti od sredine pola nastupa (pozitivna) najveća
vrijednost prvog, trećeg, petog, sedmog i dvadeset petog harmoničkog člana protjecanja?
Sl. 18.5. Protjecanje koncentriranog svitka u rasporu: a) skraćenog, b) dijametralnog
Po Fourieru ovaj valni oblik možemo u općem slučaju ν Θν , A xν , cm

prikazati kao: 1 2230 0
π
cosν a0 Θ1m τp
∞
4 τp π 3 = 743 = 16, 7
Θ ( x ) = ∑ Θm sinν x , 3 3
ν = 2 k +1 π ν τp Θ1m
k = 0, 1, 2, 3, ... 5 = 446 0
5
Najčešći je slučaj dijametralnog koncentriranog svitka Θ1m τp
prema sl. 18.5.b, gdje je a0 = 0 , pa se izraz 7 = 318 = 7,14
7 7
pojednostavnjuje: Θ1m
∞
Θ 4 π 25 = 89 0
Θ ( x ) = ∑ m sinν x , k = 0, 1, 2, 3, ... 25
ν = 2 k +1 ν π τp
61
3π π
x= ( 2k − 1) , k = 1, 2, 3, ...
τp 2
1
k =1 → x = τp
6
5 5 1 5−3 1 50
k = 3 → x = τp → x3 =  − τ p = τp = τp = = 16, 7 cm
6 6 2 6 3 3
5π π
x = ( 2k − 1) , k = 1, 2, 3, ... → x5 = 0 itd.
τp 2
18.1.8. Dva dijametralna svitka po polu, svaki s 500 zavoja, spoj

spojena
ena su u seriju i uzbuđena
istosmjernom strujom od 2,5 A. Svici su smješteni u susjedne utore pola, kojih ima po
polu ukupno sedam. Kolika je najveća vrijednost protjecanja na obodu te amplituda
prvog, trećeg i sedmog harmoničkog člana? Skicirajte raspored struja po obodu i
protjecanje.
w I 2 ⋅ 500 ⋅ 2, 5 2500
2w τ
ws = 500 A= s = = τu = p
τu τu τu 7
τu τu
2500 τu τp
I = 2,5 A Θm = ∫ Adx = ∫ dx = 2500 A a0 = =
0 0
τu 2 14
N 4 νπ τ p ν ⋅180°
=7 Θm = 3183 A cos = cos
2p π τ p 14 14
π
ν ⋅ 180° cosν a
ν cos 4 τp 0
14 Θν = Θm
π ν
1 0,975 3103
3 0,7814 829,5
7 0 0
Sl. 18.14. Protjecanje dvaju dijametralnih svitaka
pola
62
18.1.9. U utore stroja iz 8. zadatka smješteni su svici sa skraćenim korakom za jedan utor, prema
sl. 18.15. Skicirajte protjecanje po obodu i odredite najveće protjecanje po obodu, zatim
prvi, treći i sedmi harmonički član, ako svaki svitak ima 500 zavoja i njime protječe
istosmjerna struja od 2,5 A.
Sl. 18.15. Protjecanje dvaju skraćenih svitaka po polu
Rješenje je jednako kao u zadatku 8.
18.1.10. Koliko je najveće protjecanje i kako izgleda njegova raspodjela po obodu stroja, ako su
skraćeni svici iz 9. zadatka položeni i spojeni prema sl. 18.17?
Θ m = 2500 A
Sl. 18.17. Protjecanje dvaju skraćenih svitaka po polu
63
18.1.11. Pod istaknutim polovima rotora prema sl. 18.19. zračni raspor je δ = 2 mm. Na
cilindričnom obodu statora smješteni su dijametralni svici s 450 zavoja po polu,
protjecani istosmjernom strujom od 2,5 A. Kolika će biti indukcija u rasporu, ako je
širina pola 0,8 τp i struja u namotu na polovima (300 zavoja po polu) od 3,75 A?
δ = 2 mm
ws = 450 Θs = ws I s = 450 ⋅ 2,5 = 1125 A
I s = 2,5 A
bp = 0,8τ p Θ p = wp I p = 300 ⋅ 3, 75 = 1125 A
I p = 3, 75 A
wp = 300 B=0
64
Protjecanje izmjenične i višefazne uzbude
7.1. Kolika mora biti amplituda sinusno raspodijeljenog i sinusno pulsirajućeg protjecanja svake
faze trofaznoga 4-polnog namota da bismo dobili okretno protjecanje amplitude 210 A?
Kolika je brzina vrtnje okretnog protjecanja ako je frekvencija uzbudnih struja 50 Hz?
3 2 2 ⋅ 210
p=2 Θd = Θ1 → Θ1 = Θd = = 140 A
2 3 3
m=3
60 f 60 ⋅ 50
Θd = 210 A n= = = 1500 min-1
p 2
f = 50 Hz
7.2. Amplituda sinusno raspoređenog pulsirajućeg protjecanja jedne faze trofaznog namota
statora kad u njoj teče nazivna struja iznosi 250 A. Ako u sve tri faze teku struje trofaznog
sustava iznosa nazivne struje, kolika će biti amplituda okretnog protjecanja koje stvaraju?
3 3
Θ1 = 250 A Θd = Θ1 = ⋅ 250 = 375 A
2 2
7.3. Jednofazni namot proizvodi sinusno raspoređeno pulsirajuće protjecanje amplitude 180 A.
Prikažite ga s dva okretna protjecanja. Gdje se nalaze i kolike su njihove amplitude u
trenutku kad je struja u namotu: a) maksimalna; b) jednaka nuli?
Θ1 = 180 A π
Θ( x, t ) = Θ1 sin x ⋅ cos ω t
τp
Θ1   π  π 
Θ( x , t ) = sin  x − ω t  + sin  x + ω t  
2   τ p  τp  
a) i = I m
cos ω t = 1 → t = 0
π π π τp
x =1 →
sin x= → x=
τp τp 2 2
pod sredinom pola α = 0°
Θ1
Θ d = Θi = = 90 A
2
b) i = 0
α d = 90° , Θd = 90 A
α i = −90° , Θi = 90 A
65
7.4. Kolika je kutna brzina, a kolika brzina vrtnje okretnog protjecanja trofaznog 6-polnog
namota napajanog iz mreže od 50 Hz?
ω 2π 50
m=3 ωm = = = 104, 7 rad/s
p 3
p=3
30 30 60 f
f = 50 Hz n= ωm = ⋅104, 7 = 1000 min-1 =
π π p
7.5. Trofazni namot na statoru provrta D = 40 cm uzbuđen strujama frekvencije od 50 Hz stvara

okretno polje. Koliki put i koliki kut prevali amplituda okretnog protjecanja u rasporu u
vremenu potrebnom da struja prijeđe jednu poluperiodu, ako je stroj: a) 2-polni; b) 6-polni?
m=3 a) p = 1 b) p = 3
Dπ Dπ
D = 40 cm τ pa = = 0,628 m = xa τ pb = = 0, 209 m = xb
2p 2p
180°
f = 50 Hz τ pa ≡ 180°el ≡ 180°g = α a τ pb ≡ 180°el ≡ = 60°g = α b
p
7.6. Kojom brzinom vrtnje rotira okretno polje proizvedeno simetričnim strujama u statoru
trofaznog stroja ako je frekvencija tih struja: a) 50 Hz; b) 60 Hz, a stroj je 4-polni?
p=2 a) f = 50 Hz b) f = 60 Hz
60 f 60 ⋅ 50 60 f 60 ⋅ 60
m=3 n= = = 1500 min-1 n= = = 1800 min-1
p 2 p 2
7.7. Ako obod 6-polnog trofaznog statora označimo geometrijskim stupnjevima počevši od osi
faze 1, gdje će se nalaziti amplituda trofaznog okretnog protjecanja u trenutku kad je struja
faze 1: a) maksimalna; b) nula; c) minimalna?
a) i1 = I m x = 0 ≡ 0°
p=3
b) i1 = 0 τp 180°
x= ≡ = 30°
2 2p
c) i1 = − I m 180°
x =τp ≡ = 60°
p
7.8. Stator 2-polnog trofaznog stroja ima 108 utora. Os faze R nalazi se povrh utora broj 1. Gdje
se nalazi amplituda okretnog protjecanja u trenutku kad je struja:
a) u fazi R; b) u fazi S; c) u fazi T maksimalna?
66
N u 108
p =1 180° ≡ τ p = = = 54
2p 2
120
N u = 108 120 ° ≡ ⋅ 54 = 36 utora
180
m=3
a) iR = I m 1
b) iS = I m 37
c) iT = I m 73
7.9. Kolika mora biti amplituda sinusno raspoređenog protjecanja jednog od faznih namota
trofaznog stroja ako treba postići okretno polje indukcije u rasporu amplitude 0,8 T, a zračni
je raspor 0,4 mm?
µ0 Θ d Bδ 0,8 ⋅ 0, 4 ⋅10−3
m=3 B= → Θd = = = 254, 6 A
δ µ0 4π 10−7
B = 0,8 T
3 2 2
δ = 0,4 mm Θd = Θ1 → Θ1 = Θ d = ⋅ 254, 6 = 169,8 A
2 3 3
7.10. Amplituda sinusno raspoređenog pulsirajućeg protjecanja jedne faze dvofaznog namota
statora iznosi 150 A. Ako i u drugome faznom namotu teče struja jednake amplitude, kakvo
protjecanje rezultira i kolika mu je amplituda?
Θ1
m=2 Θ d = Θ dA + Θ dB = 2 ⋅ = Θ1 = 150 A direktno okretno protjecanje
2
Θ1 = 150 A Θi = 0 A
7.11. Kolika je brzina vrtnje, a kolika kutna brzina okretnog polja dvofaznog 4-polnog stroja
napajanoga iz mreže od 50 Hz?
ω 2π 50
m=2 ωm = = = 157,1 rad/s
p 2
p=2
60 f 60 ⋅ 50
f = 50 Hz n= = = 1500 min-1
p 2
67
7.12. U simetričnom trofaznom namotu teku trofazne struje fazno razmaknute za 120°, ali je zbog
nesimetrije struja u jednoj fazi 20% veća. Ako se amplituda protjecanja jedne faze s
manjom strujom označi sa 100%, koliko je: a) direktno; b) inverzno protjecanje cijelog
sustava?
m=3
I R = 120%
IS = 100%
I T = 100%
I R = 100% + 20% → Θ 'dR = 10%

IS = 100% Θ 'iR = 10%
I T = 100% Θd = 160%
3
Θ ds = Θ1 = 150% Θi = 10%
2
7.13. Koliko će biti okretno protjecanje trofaznog 6-polnog namota s brojem zavoja po fazi
w = 240 i s namotnim faktorom fn = 0,866, u kojem teče struja po fazi 8,6 A?
m=3
m4I 2w 3 4 2 Iw Iw
p=3 Θ= fn = f n = 1,35 f n - vrijedi za 3-fazne namote
2π 2 p 2π 2 p p
w = 240
8,6 ⋅ 240
f n = 0,866 Θ = 1,35 ⋅ ⋅ 0,866 = 804 A
3
I = 8,6 A
7.14. Koliko će biti okretno protjecanje 6-polnog namota prema 13. zadatku ako je namot izveden
kao dvofazni?
m4I 2w 2 4 8, 6 ⋅ 2 240
m=2 Θ= fn = ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ 0,866 = 536 A
2π 2 p 2 π 2 3
7.15. Koliko će biti pulsirajuće protjecanje jednofaznog namota s podacima iz zadatka 13? Kolika
će biti direktna, a kolika inverzna okretna komponenta?
4I 2w 4 8, 6 ⋅ 2 240
Θ1 = fn = ⋅ ⋅ ⋅ 0,866 = 536 A
π 2 p π 2 3
1
Θ d = Θ i = Θ1 = 268 A
2
68
7.16. Trofazni namot spojen u zvijezdu, priključen na mrežu trofaznog napona od 380 V, uzima
struju magnetiziranja po fazi 10 A. Ta struja stvara okretno polje takve veličine da naponi
inducirani u namotima budu u ravnoteži s narinutim mrežnim naponima. Koliku bi struju
uzeo jedan fazni namot priključen na napon od 220 V uz ostala dva fazna namota
nepriključena?
Y B' = B' ' Θ' = Θ' '
U ' = 380 V → U 'f = 220 V
µ 0 Θ' µ 0 Θ' ' 3
I ' = 10 A = Θ'1 = Θ' '1
δ δ 2
3 4 I' 2 w 4 I '' 2 w
U ''f = 220 V fn = f
2π 2 p π 2 p n
3 3
I ''= I '= ⋅ 10 = 15 A
2 2
7.17. Trofazni namot zauzima obod stroja prema slici 7.10. Nacrtajte protjecanje faza A, B i C, te
ukupno protjecanje u trenutku kad je struja faze A maksimalna. Pretpostavite jednoliku
raspodjelu struje unutar svake zone.
Sl. 7.10. Protjecanje trofaznog jednoslojnog

namota.
Sl. 7.10.a Vremenski prikaz struja simetričnog

trofaznog sustava
Im
Za iA = I m su struje iB = iC = − . Sl. 7.11. Rješenje.
2
69
Namotni faktor i viši harmonički članovi
20.2.1. Stator 12-polnog stroja ima 144 utora. Kolik je geometrijski, a kolik električni kut između
dvaju susjednih utora, kolik je broj utora po polu, a kolik po polu i fazi: a) za dvofazni; b)
za trofazni namot?
2π 360°
αm = = = 2,5°
N 144
qp 12
p=6 α = pα m = 6 ⋅ 2,5 = 15° a) m = 2 → q = = =6
m 2
N 144 qp 12
N = 144 qp = = = 12 b) m = 3 → q = = =4
2 p 12 m 3
20.2.2. Kolik je namotni faktor za jednofazni namot stroja u 1. zadatku ako su namotane 2/3
utora: a) dijametralnim svicima; b) dvoslojnim namotom s korakom svitka 1-11?
 α  15° 
sin  q  sin  8 ⋅ 
2  2=  2 
q = 12 ⋅ =8 a) f t = 1 → f z = = 0,829 = f n
3 α 15°
q sin 8sin
2 2
 y π  10 π 
1 + 10 = 11 b) f t = sin  ⋅  = sin  ⋅  = 0, 966
τp 2   12 2 
 
y 10
= f n = f z ⋅ f t = 0,801
τp 12
20.2.3. Kolik je zonski, tetivni i ukupni namotni faktor za treći, peti i sedmi harmonički član u
2. b zadatku?
Sl. 20.15. Viši harmonički članovi u krivulji raspodjele

indukcije i inducirani napon u svitku
70
ν 3 5 7
 α  15° 
sin ν q  sin ν ⋅8 ⋅ 
 2  2 
f zν = = 0 0,1778 0,136
 α  15° 
q sin ν  8sin ν ⋅
 2  2 
 y π  10 180° 
f tν = sin ν  = sin ν ⋅ ⋅  0,707 0,2588 0,2588
 τp 2   12 2 
 
fn = fz ⋅ ft 0 0,046 0,035
20.2.4. Kako treba odabrati korak svitka dvoslojnog namota 6-polnog stroja s ukupno 90 utora da
bi se što više eliminirao: a) treći; b) peti; c) sedmi harmonički član, uz što manje
smanjenje osnovnog?
2 2
p=3 ν = 3 : y = τ p = ⋅15 = 10 → 1 + 10 = 11 → 1 − 11
3 3
4 4
N = 90 ν = 5 : y = τ p = ⋅15 = 12 → 1 + 12 = 13 → 1 − 13
5 5
N 90 6 6
τp = = = 15 ν = 7 : y = τ p = ⋅15 = 12,85 ≈ 13 → 1 + 13 = 14 → 1 − 14
2p 6 7 7
f tν = 0 → y = ? f t7 = 0,1045
20.2.5. Da li namot prema 4.a zadatku eliminira treći harmonički član: a) u krivulji protjecanja;
b) u krivulji raspodjele indukcije u rasporu?
a) U krivulji protjecanja: DA.
b) Zbog zasićenja prisutan je treći harmonički član u krivulji raspodjele indukcije.
20.2.6. Stroj u 1. zadatku ima promjer D = 80 cm, duljinu l = 30 cm, duljinu zračnog raspora
δ = 1 mm i namotan je dijametralnim svicima koji zauzimaju 2/3 ukupnog broja utora, s
ukupno w = 480 zavoja. Amplituda osnovnog harmoničkog člana indukcije okretnog
polja u rasporu iznosi B1 = 0,853 T. Kolik napon u namotu inducira osnovni harmonički
član ako je frekvencija napajanja 50 Hz?
ω 314
D = 80 cm ω = 2π f = 314 → ωm = = = 52,36 rad/s
p 6
l = 30 cm v = ωm r = 52,36 ⋅ 0, 4 = 20,94 m/s
B lv 0,853 ⋅ 0,3 ⋅ 20,94
w = 480 E1 = 1 = = 3,7898 V
2 2
B1 = 0,853 T
f = 50 Hz E = 2wE1 f n = 2 ⋅ 480 ⋅ 3, 7898 ⋅ 0,829 = 3016 V
p=6
2a) → f n = 0,829
71
20.2.7. U namotu iz 6. zadatka teče struja od 120 A. Kolika je maksimalna vrijednost protjecanja
i kolika amplituda osnovnog harmoničkog člana ako je struja: a) istosmjerna; b)
izmjenična?
zI 2 ⋅ 480 ⋅ 120
a) A= = = 68 755 A/m
2 2
Dπ ⋅ 0,8π
3 3
Dπ 0,8π
τp = = = 0, 209 m
2p 12
τp
Θm = A = 4800 A
3
4I w 2 480
Θ1m = f n = ⋅120 ⋅ ⋅ 0,829 = 5066 A2
π 2p π 6
b) Θ 'm = 2Θm = 6 788 A

Θ '1m = 2Θ1m = 7165 A
20.2.8. Kolik će biti treći, peti i sedmi harmonički član u krivulji protjecanja iz 7. zadatka ako u
namotu teče izmjenična struja? Koliko je to posto osnovnog harmoničkog člana?
Prema 3. zadatku: f n3 = 0 f n5 = 0,1778 f n7 = 0,136
wI 480 ⋅120 f
Θν = 0,9 f nν = 0,9 ⋅ f nν = 8640 nν
ν p 6ν ν
Θ3 = 0 0%
Θ 5 = 307 A 4,3%
Θ 7 = 168 A 2,3%
20.2.9. Koji su glavni utorski harmonički članovi namota u 2.a i 2.b zadatku? Kolik je njihov
namotni faktor?
U krivulji magnetske vodljivosti zračnog raspora osobito je istaknut član koji odgovara broju
utora po polu q p :
 π 
Λ q p ( x ) = Λ q p cos  2qp x  .
 τ p 

Osnovni harmonički član protjecanja dat će s tim članom vodljivosti dva harmonička člana u
raspodjeli indukcije, i to reda:
6 3
2
Ako se računa prema priručniku Bronštejn- Semendjajev, str. 646: Θ1m = ⋅ 4800 = 5054 A
π2
72
N 144
2ξ +ν = 2qp + 1 = +1 = + 1 = 25
p 6
N 144
2ξ −ν = 2qp − 1 = − 1 = − 1 = 23 .
p 6
To su osnovni utorski harmonički članovi. U udžbeniku je izvedeno da je namotni faktor za

utorske harmoničke članove isti kao za osnovni harmonički član. To čini utorske harmoničke
članove osobito neugodnima jer ih ne možemo ukloniti zgodnim izborom namota a da pri tome
istodobno ne uklonimo i osnovni harmonički član.
a) f n = 0,829 b) f n = 0,801
20.2.10. Dvoslojni namot 4-polnog (trofaznog) stroja s ukupno 24 utora ima osam svitaka s
korakom 1-5, svaki svitak s 50 zavoja. Duljina raspora je δ = 0,6 mm. Potrebno je u
rasporu postići amplitudu osnovnog harmoničkog člana indukcije od 0,8 T. Kolika
izmjenična struja mora teći u namotu? Kolik će biti treći i peti harmonički član indukcije
ako se zanemari utjecaj zasićenja?
p=2
N = 24
N sv = 8
1− 5 → y = 4
ws = 50
δ = 0,6 mm
B1 = 0,8 T
N 24
qp = = =6
2p 4
y 4
k= =
τp 6
N sv 8
= =2
2p 4
2π 360°
αm = = = 15°
N 24
α = pα m = 2 ⋅15° = 30°
qp 6 B1δ 0,8 ⋅ 0,6 ⋅ 10 −3
q= = =2 Θ1 = = = 382 A
m 3 µ0 4π 10 −7
wI
w = ws N sv = 50 ⋅ 8 = 400 Θν = 0,9 f → B3 = 0 T
ν p nν
µ 0 Θ1 ν p Θ1 1 ⋅ 2 ⋅ 382
B1 = I= = = 2, 537 A
δ 0,9 wf n1 0, 9 ⋅ 400 ⋅ 0,8365
73
ν 1 3 5
 α  30° 
sin ν q  sin ν ⋅ 2 ⋅ 
 2  2 
f zν = = 0,9659 0,7071 0,2588
 α  30° 
 2  2 
 y π  4 180° 
f tν = sin ν  = sin ν ⋅ ⋅  0,866 0 0,866
 τp 2   6 2 
 
f nν = f zν ⋅ f tν 0,8365 0 0,224
400 2,537
Θ 5 = 0,9 ⋅ ⋅ ⋅ 0,224 = 20,47 A
5 2
µ Θ 4π 10 −7 ⋅ 20,47
B5 = 0 5 = = 0,043 T
δ 0,6 ⋅ 10 −3
20.2.11. Kad bi namot u 10. zadatku bio jedan od tri jednaka fazna namota trofaznog stroja,
kolika bi struja u namotu bila potrebna da se postigne ista indukcija od 0,8 T?
wI ν p Θ1 1 ⋅ 2 ⋅ 382
m=3 Θν = 1,35 f → I'= = = 1, 69 A
ν p nν 1, 35wf n1 1,35 ⋅ 400 ⋅ 0,8365
2
B = 0,8 T I'= I
3
20.2.12. Namot iz 10. zadatka nalazi se na statoru, a rotor je uzbuđen istosmjernom strujom te
proizvodi polje u rasporu s komponentama B1 = 0,8 T, B3 = 0,1 T, B5 = 0,05 T. Rotor
se vrti brzinom od 1500 min-1. Promjer stroja je 15 cm, duljina 5 cm. Kolik će se napon
inducirati i koja će biti njegova frekvencija za : a) osnovni; b) treći; c) peti harmonički
član?
nπ 1500π
B1 = 0,8 T a) ωm = = = 50π
30 30
B3 = 0,1 T ω = pωm = 2 ⋅ 50π = 100π
ω 100π
B5 = 0,05 T f1 = = = 50 Hz
2π 2π
0,15
n = 1500 min-1 v = ωm r = 50π ⋅ = 11, 781 m/s
2
B lv 0,8 ⋅ 0,05 ⋅ 11,781
D = 15 cm E1v = 1 = = 0,3332 V
2 2
l = 5 cm E1 = 2wE1v f n1 = 2 ⋅ 400 ⋅ 0,3332 ⋅ 0,8365 = 223 V
b) f n3 = 0 → E3 = 0
B5 lv 0,05 ⋅ 0,05 ⋅ 11,781
c) E5v = = = 0,0208 V
2 2
E5 = 2wE5v f n5 = 2 ⋅ 400 ⋅ 0, 0208 ⋅ 0, 224 = 3, 73 V f 5 = 5 f 1 = 250 Hz
74
Višefazni namoti
20.3.1. Koliko utora mora imati stator trofaznog 4-polnog stroja da bi se mogao smjestiti namot s
tri utora po polu i fazi? Kolik je geometrijski kut između susjednih utora? Kolik je kut
između napona susjednih utora u zvijezdi napona?
N
m=3 q= → N = 2 pmq = 2 ⋅ 2 ⋅ 3 ⋅ 3 = 36
2 pm
2π 360°
p=2 αg = = = 10°
N 36
q=3 α = pα g = 2 ⋅10° = 20°
20.3.2. Dvofazni 6-polni stroj izveden je s 48 statorskih utora. Kolik je broj utora po polu i fazi q,
te kut između napona susjednih utora?
N 48
m=2 q= = =4
2 pm 2 ⋅ 3 ⋅ 2
2π 360°
p=3 αg = = = 7, 5°
N 48
N = 48 α = pα g = 3 ⋅ 7, 5° = 22,5°
20.3.3. Kako izgleda zvijezda napona za namot u 1. zadatku?
Sl. 20.25. Zvijezda napona
75
20.3.4. Kako izgleda zvijezda napona za namot u 2. zadatku?
Sl. 20.26. Zvijezda napona
20.3.5. Nacrtajte shemu namota iz 1. zadatka za fazu A i samo za jedan par polova ako je namot:
a) 1-slojni; b) 2-slojni s korakom 1-8. Predviđa se izvedba s jednakim svicima.
a) dijametralni svitak
N 36
τp = = =9
2p 2⋅2
b) skraćeni svitak
1 + y1 = 8 → y1 = 7
y 7
k= =
τp 9
Sl. 20.27. Shema: a) 1-slojnog, b) 2-slojnog namota za jednu fazu i jedan

par polova
76
20.3.6. Prikažite shemu namota iz 2. zadatka za fazu A tablicom prema str. 468, ako je namot:
a) 1-slojni; b) 2-slojni s korakom 1-7.
N 48
m=2 a) dijametralni svitak: τ p = = =8
2 p 2⋅3
p=3 b) skraćeni svitak: 1 + y1 = 7 → y1 = 6
N = 48
y 6 3
q=4 k= = =
τp 8 4
a) 1 2 3 4 17 18 19 20 33 34 35 36
(9) (10) (11) (12) (25) (26) (27) (28) (41) (42) (43) (44)
b) gornji sloj 1 2 3 4 (9) (10) (11) (12) 17 18 19 20

donji sloj (7) (8) (9) (10) 15 16 17 18 (23) (24) (25) (26)
gornji sloj (25) (26) (27) (28) 33 34 35 36 (41) (42) (43) (44)
donji sloj 31 32 33 34 (39) (40) (41) (42) 47 48 1 2
Brojka u zagradi označuje da se ta strana svitka uključuje u suprotnom smislu u smjer obilaženja
namota.
20.3.7. Kolik je namotni faktor za osnovni, treći i peti harmonički član namota u 5.a i 5.b
zadatku?
ν 1 3 5
m=3  α  20° 
p=2 sin ν q  sin ν ⋅ 3 ⋅ 
 2  2 
q=3 a) f zν = = 0,960 0,667 0,218
 α  20° 
N = 36
 2  2 
α = 20°
y 7  y π  7 180° 
= b) f tν = sin ν  = sin ν ⋅ ⋅  0,9397 0,5 0,174
τp 9  τp 2   9 2 
 
f nν = f zν ⋅ f tν 0,902 0,333 0,038
20.3.8. Koji su glavni utorski harmonički članovi za namot iz 6.b zadatka i kolik je namotni
faktor za njih?
N 48
N = 48 qp = = =8 2qp + 1 = 2 ⋅ 8 + 1 = 17
2 p 2⋅3
p=3 2qp − 1 = 2 ⋅ 8 − 1 = 15
α = 22,5°
y 3
=
τp 4
q=4
77
 22,5° 
sin  4 ⋅ 
 2 
fz = = 0,906
 22,5° 
4sin  
 2 
 3 180° 
f t = sin  ⋅  = 0,9238 f n1 = f z f t = 0,837 = f n15 = f n17
4 2 
20.3.9. Trofazni 4-polni jednoslojni namot s q = 3 iz 7.a zadatka ima u svakom svitku 50 zavoja.
Kolika je amplituda osnovnog, trećeg i petog harmoničkog člana okretnog protjecanja ako
se namot napaja trofaznom strujom od 2,7 A po fazi?
N 36
m=3 Ns = = = 18
2 2 ν 1 3 5
N s 18 f nν 0,960 0,667 0,218
p=2 = =6
m 3 Θν 525 0 23,8
I = 2,7 A w = 6ws = 300

wI 300 ⋅ 2, 7 f
q=3 Θν = 1,35 f nν = 1,35 ⋅ ⋅ f nν = 546, 75 nν
ν p 2ν ν
f 0, 667
ws = 50 Θ3 = 546, 75 ⋅ n3 = 546, 75 ⋅ = 122 A - ovo okretno polje ne postoji, iako za
3 3
njega dobivamo vrijednost prema navedenoj formuli,
jer ne zadovoljava uvjete da izrazi:
ν −µ 3 −1 ν +µ 3 +1
= i = za ν = 3k ; k = 1, 2, 3, ...
m 3 m 3
moraju biti jednaki cijelom broju da bi direktno, odnosno inverzno okretno

protjecanje postojalo. Tu je ν red prostornog harmonika, a µ red vremenskog
harmonika koji uzrokuju to okretno protjecanje.
20.3.10. Stator 60-polnog trofaznog generatora ima 405 utora. Kolik je broj utora po polu i fazi?
Kolik je kut između napona susjednih utora? Koliko krakova ima zvijezda napona i
koliko utorskih napona predstavlja svaki krak?
N 405 1 360° 1 1
p = 30 q= = =2 = 13 → 13 ⋅ 2 = 27
2 pm 2 ⋅ 30 ⋅ 3 4 2 2 2
26 °
3
360° 405
m=3 αg = = 0,88888° = 15
405 27
2
N = 405 α = pα g = 30 ⋅ 0,88888° = 26 °
3
Za dva para polova zvijezda će napona imati cijeli broj krakova. Svaki krak predstavlja 15
utorskih napona.
78
Vremenski harmonički članovi
18.2.1. Svitak u zadatku 18.1.6. uzbuđen je sinusnom izmjeničnom strujom od 5 A. Kolika je
najveća vrijednost protjecanja, a kolik je osnovni harmonički član: a) u času kad je
uzbudna struja najveća; b) ¼ periode nakon toga; c) ½ periode poslije?
i = 5 2 sin ω t
ws = 350
a) i = I m → Θ m = ws I m = 350 ⋅ 5 2 = 2 475 A
4
Θ1m = Θ m = 3150 A
π
b) i = 0 c) i = − I m
Θm = 0 Θm = −2 475 A
Θ1m = 0 Θ1m = −3150 A
18.2.2. U zadatku 18.1.7. određen je treći, peti, sedmi i dvadeset peti harmonički član protjecanja
pri istosmjernoj uzbudnoj struji od 5 A, i to: θ3 = 743 A, θ5 = 446 A, θ7 = 318 A,
θ25 = 89 A, a položaj amplitude prema sredini pola određen je udaljenošću od sredine
pola: x3 = 16,7 cm, x5 = 0, x7 = 7,14 cm, x25 = 0. Kolike će biti prostorne amplitude ovih
članova i njihove udaljenosti od sredine pola ako u istom namotu teče sinusna izmjenična
struja od 5 A, a sliku promatramo: a) u trenutku najveće struje; b) 1/8 periode poslije;
c) ¼ periode poslije?
i = 5 2 cos ω t ν Θν a , A Θν b , A Θν c , A
a) i = I m 3 1051 743 0
5 631 446 0
2π
b) i = I m cos = 0, 707 ⋅ I m 7 450 318 0
8 25 126 89 0
c) i = 0
Položaji su nepromijenjeni.
18.2.3. Istosmjerna uzbuda od 5 A daje u dijametralnom svitku pravokutno protjecanje s

amplitudom od 2500 A. U kojim se granicama mijenja protjecanje pri izmjeničnoj struji
od 5 A uz sam rub i u sredini pravokutnika ako računamo: a) samo s osnovnim; b) sa svim
harmoničkim članovima?
4
I =5 A b) Θm = 2500 2 = 3535 A a) Θ1m = Θ m = 4500 A
π
Θ = 2500 A ± 3535 A; ± 3535 A 0; ± 4500 A
i = 5 2 sin ω t
79
18.2.4. Pravokutno protjecanje od 2500 A iz zadatka 18.2.3. dobiveno je istosmjernom uzbudom
od 5 A. Isti namot uzbuđujemo nesinusnom uzbudnom strujom koja, pisana u kosinusnom
obliku, osim člana osnovne kružne frekvencije ω ima još negativni treći harmonički član
(tj. φ3 = π) i pozitivni peti harmonički član (tj. φ5 = 0), iznosa 20%, odnosno 10%
osnovnog. Efektivna vrijednost složene uzbudne struje je 5 A. Koji je prostorni oblik
krivulje protjecanja i kolika joj je amplituda u trenutku: a) t = 0; b) t = T/4; c) t = T/2?
Θ 2500
i = 2 I cos ω t − 0,2 2 I cos 3ω t + 0,1 2 I cos 5ω t w= = = 500
I' 5
I ef = I 2 + ( 0, 2 I ) + ( 0,1I ) = 1, 05 I
2 2
I '= 5 A
5
Θ = 2500 A I= = 4,8795 A → I1m = 2 I = 6,9 A
1,05
I ef = 5 A Prostorni oblik krivulje protjecanja je uvijek pravokutan.
a) i(0) = 6,9(1 − 0,2 + 0,1) = 6,21 A

Θ = i (0) ⋅ w = 6,21 ⋅ 500 = 3105 A
b) i T =0 A → Θ=0 A
t= 
 4
c) i T = −6,21 A → Θ = −3105 A
t= 
 2
18.2.5. Uzbudni je namot raspoređen po obodu stroja tako da daje prostorno protjecanje koje se
može prikazati sinusnim osnovnim harmoničkim i pozitivnim petim harmoničkim članom
koji je 10 puta manji od osnovnog. Kroz namot teče nesinusna struja koja se, prikazana u
kosinusnom obliku, sastoji od osnovnog i trećeg harmoničkog člana. Taj je negativan i tri
je puta manji od osnovnoga. Odredite: a) mjesto x na obodu, računajući od simetrale među
polovima; b) vrijeme t, računajući od prolaska osnovnog harmoničkog člana struje kroz
maksimum, za koje će iznos protjecanja biti najveći i prostorno i vremenski.
a) Iznos protjecanja je maksimalan u simetrali pola,
što je od simetrale među polovima udaljeno za
τp
x= .
2
di
b) = 0 → sin ω t = sin 3ω t
dt
sin 3ω t = 3 sin ω t − 4 sin 3 ω t = sin ω t
π π 3 − 4 sin 2 ω t = 1
Θ = Θ1 sin x + 0,1Θ1 sin 5 x
τp τp 4 sin 2 ω t = 2
2 1
i = 2 I 1 cos ω t − I 1 cos 3ω t sin ω t =
3 2
π 2π T
ωt = = t → t=
4 T 8
80
Harmonički članovi u jednofaznom protjecanju
18.3.1. Sinusna struja frekvencije od 50 Hz u jednofaznom namotu dvopolnog stroja stvara

protjecanje sinusne prostorne raspodjele u rasporu. Kojom brzinom min-1 rotira direktna, a
kojom inverzna komponenta protjecanja i koje su im amplitude ako je amplituda ukupnog
protjecanja 2000 A?
µ - red vremenskog harmonika ν - red prostornog

harmonika
µ ω 1 2π 50 Θ1
f = 50 Hz ωm = = ⋅ = 100π Θd = Θi = = 1000 A
ν p 1 1 2
30 30
p =1 n = ωm = 100π ⋅ = 3000 min-1
π π
Θ1 = 2000 A nd = 3000 min-1 ni = −3000 min-1
18.3.2. Kakvi će biti rezultati u 1. zadatku ako je to: a) 4-polni; b) 6-polni; c) 8-polni stroj?
-1
p Θd = Θi , A n, min
2 1000 ± 1500
3 1000 ± 1000
4 1000 ± 750
18.3.3. Kolika će biti brzina okretnih polja u 1. zadatku ako izmjeničnu uzbudu stvara sinusna
struja frekvencije od 150 Hz?
µ ω 30 1 2π 150 30
f = 150 Hz n= = ⋅ ⋅ = ± 9000 min-1
ν p π 1 1 π
18.3.4. U stroju sa 16 polova protjecanje sinusnog oblika stvara sinusna struja: a) frekvencije od
50 Hz; b) frekvencije od 150 Hz. Kojom brzinom rotiraju direktna, odnosno inverzna
komponenta i koji dio oboda obiđe okretno polje dok uzbudna struja prođe punu periodu?
p=8 a) f = 50 Hz b) f = 150 Hz
60 f 3000 60 f 9000
n= = = ± 375 min-1 n= = = ± 1125 min-1
p 8 p 8
Dok uzbudna struja prođe punu periodu, okretno polje (u oba slučaja) također prođe punu
(prostornu) periodu, tj. jedan par polova:
1 1
= oboda
p 8
81
18.3.5. Istosmjerna struja od 5 A u namotu 4-polnog stroja s po jednim dijametralnim svitkom po
polu daje protjecanje amplitude od 2500 A. Ako se kroz isti namot pusti izmjenična struja
od 5 A i 50 Hz, kojom će brzinom min-1 rotirati simetrične komponente protjecanja:
a) osnovnog; b) trećeg; c) petog prostornog harmoničkog člana? Kolik im je iznos?
Θ = 2500
I= = 5 A ws = = = 500
I= 5
p=2 Θm = 2 Iws = 2 ⋅ 5 ⋅ 500 = 3535 A
4 µ ω 30 µ 60 f
1 svitak/polu Θ1 = Θ m = 4 500 A n= =
π ν p π ν p
Θ1 60 f 60 ⋅ 50
Θ = = 2500 A Θ d1 = Θi1 = = 2 250 A n1 = = = 1500 min-1
2 p 2
Θ d1 n
I =5 A Θ d3 = Θi3 = = 750 A n3 = 1 = 500 min-1
3 3
Θ n
f = 50 Hz Θ d5 = Θi5 = d1 = 450 A n5 = 1 = 300 min-1
5 5
18.3.6. Ako se prostorna slika protjecanja 4-polnog stroja sastoji samo od sinusnog osnovnog i
trećeg harmoničkog člana tri puta manje amplitude i ako je u trenutku maksimalne struje
protjecanje u sredini pola 3000 A, koliko će biti ukupno protjecanje na istom mjestu
nakon vremena: a) t = T/8; b) t = T/4 ? Na kojem se mjestu u tom trenutku nalazi
amplituda direktnog okretnog protjecanja za osnovni harmonički član? Koliko je u tom
trenutku i na tom mjestu ukupno direktno protjecanje? Uzbudna struja je sinusna.
 π Θ π 
Θ =  Θ1 sin x + 1 sin 3 x  ⋅ cos ω t
 τp 3 τ p 

za i = I m : Θm = 3000 A
p=2
Θ1 2
Θ m = Θ1 − = Θ1
3 3
3 3
Θ1 = Θ m = ⋅ 3000 = 4500 A
2 2
a) t1 = T / 8 T τp
≡ = x1 od sredine pola
2π T π 8 4
ω t1 = = = 45°
T 8 4 Θ π  Θ  3π 
i = I m cos ω t1 = I m cos 45° Θ d = 1 cos  x1 − ω t1  − 1 cos  x1 − ω t1 
2 τp  3⋅ 2  τp 
   
4500  180° τ p  4500  3 ⋅180° τ p 
Θ = Θm cos ω t1 = 3000 ⋅ 0, 707 = = cos  − 45°  − cos  − 45° 
2  τp 4  3⋅ 2  τp 4 
= 2120 A    
T ≡ 2τ p / : 8 = 2250 − 0 = 2250 A
82
b) t 2 = T / 4 Θ1  π τ p π  Θ1  3π τ p π 
Θd = cos  − − cos  − 
2π T π τp 2 2  6  
ω t2 = = = 90° 2    τp 2 2 
T 4 2
Θ = Θm cos ω t2 = 0 A 4500 4500
= − cos 180°
T ≡ 2τ p / : 4 2 6
T τp
≡ = x2 od sredine pola = 2250 + 750 = 3000 A
4 2
18.3.7. Kako bi glasili odgovori u 6. zadatku kad bi se računalo samo s osnovnim harmoničkim
članom, uz isto maksimalno protjecanje od 3000 A?
Θ1
Θm = 3000 A = Θ1 Θd = = 1500 A
2
a) Θ = Θ m cos ω t1 = 3000 ⋅ 0, 707 = 2120 A b) Θ = Θm cos ω t2 = 0 A

τp
x1 = τp
4 x2 =
Θ π  2
Θ d = 1 cos  x1 − ω t1 
2 τp 
   π τ p π  3000
Θ1
Θd = cos  − = = 1500 A
=
3000  180° τ p
cos 

− 45°  = 1500 A 2  τ p 2 2  2
 τp 4   
2  
18.3.8. Kojom brzinom min-1 rotiraju simetrične komponente prostornog petog harmoničkog
člana protjecanja 6-polnog stroja, uzbuđenog vremenskim sedmim članom nesinusne
uzbudne struje osnovne frekvencije od 50 Hz?
µ ω 7 2π 50 30
ν =5 p=3 ωmνµ = = ⋅ = 146,6 rad/s n= ωmνµ = 1400 min-1
ν p 5 3 π
µ =7 f = 50 Hz
18.3.9. A) Kutna brzina okretnog polja, B) obodna brzina okretnog polja u rasporu povećava se
zbog:
a) povećanja broja polova; e) povećanja reda prostornog
b) povećanja frekvencije napajanja; harmoničkog člana koji promatramo;
c) povećanja promjera stroja u rasporu; f) povećanja reda vremenskog člana u
d) povećanja duljine stroja; uzbudnoj struji koji promatramo.
Koji su odgovori točni?

µ 2π f
A) ωmνµ = → b) f )
ν p
D
B) vνµ = ωmνµ → b) c) f )
2
83
Harmonički članovi u višefaznom protjecanju
18.4.1. Na obodu stroja nalaze se utori prema sl. 18.28. Dva su izvora napona A i B, međusobno
pomaknuta u fazi za π/2. Označite za svaki utor smjer struje i izvor napona koji je napaja,
ako je stroj namotan kao:
a) jednofazni 2-polni;
b) jednofazni 4-polni;
c) jednofazni 8-polni;
d) dvofazni 2-polni;
e) dvofazni 4-polni.
Sl. 18.28. Broj faza i broj polova.
18.4.2. Simetrični dvofazni 4-polni namot ima po polu i po fazi 500 zavoja koncentriranih u po
jednom dijametralnom svitku. Osi svitaka faze A i faze B razmaknute su točno za τp/2.
Uzbuđuju ih sinusne struje od 3,5 A, 50 Hz, razmaknute u fazi za ¼ periode. Odredite
kolika je: a) amplituda osnovnog harmoničkog člana direktnog okretnog protjecanja;
b) amplituda inverznog protjecanja; c) brzina vrtnje okretnog protjecanja koje stvaraju
prostorni osnovni harmonički članovi izmjeničnih protjecanja jednog i drugog faznog
namota.
z/2 w π
m=2 I1 = I 2 = 3,5 A = 500 = = ws α =β =
2 pm 2p 2
p=2 f = 50 Hz
84
4I 2w 4 ⋅ 3,5 ⋅ 2 ⋅ 2000
Θ1 = fn = ⋅1 = 3150 A
π 2 p π ⋅2⋅2
m
a) Θ d = Θ1 = 3150 A
2
b) Θi = 0
60 f 60 ⋅ 50
c) n = = = 1500 min-1
p 2
18.4.3. Namot faze A u 2. zadatku namotan je s 500 zavoja, a faze B sa svega 450 zavoja. Struja
u njemu zaostaje točno za ¼ periode za strujom faze A. Kolike su amplitude osnovnog
člana direktnog i inverznog okretnog protjecanja ako su obje struje istog iznosa od 3,5 A?
wA Θ1A 3150
= 500 → wA = 2000 Θ dA = Θ iA = = = 1575 A
2p 2 2
wB 4 I 2 wB 4 ⋅ 3,5 ⋅ 2 ⋅1800
= 450 → wB = 1800 Θ1B = fn = ⋅1 = 2836 A
2p π 2 p π ⋅2⋅2
π Θ1B
α =β = Θ dB = Θ iB = = 1418 A
2 2
I1 = I 2 = 3,5 A Θd = ΘdA + ΘdB = 2993 A Θi = ΘiA − ΘiB = 157 A
18.4.4. Struja faze B u 2. zadatku zaostaje za strujom faze A svega za 60° električnih
(1/6 periode). Kolike će biti amplitude simetričnih komponenata protjecanja?
Θ1   π  π  
β = 60 ° Θ d ( x, t ) = sin
  x − ω t  + sin  x − ω t − ( α − β ) 
2  τ p  τ p  
α = 90° A= A12 + A22 + 2 A1 A2 cos(α − β ) = 1 + 1 + 2 cos 30° = 1,932
Θ1
α − β = 30° Θd = ⋅1,932 = 3043 A
2
Θ   π  π  
α + β = 150 ° Θi ( x, t ) = 1 sin  x + ω t  + sin  x + ω t − (α + β )  
2  τ p  τ p  
Θ1 = 3150 A
B = B12 + B22 + 2 B1 B2 cos(α + β ) = 1 + 1 + 2 cos150° = 0,5176
Θ
Θi = 1 ⋅ 0, 5176 = 815 A
2
85
18.4.5. Kroz namote u 4. zadatku teku dvofazne struje razmaknute vremenski točno za ¼ periode,
ali je os faze B pomaknuta prostorno prema osi faze A za svega 60° električnih. Koliki će
biti θd i θi ?
Θ1
β = 90 ° α − β = −30° 1 + 1 + 2 cos(− 30°) = 1,932 → Θd = ⋅1,932 = 3043 A
2
Θ
α = 60° α + β = 150 ° 1 + 1 + 2 cos 150° = 0,5176 → Θi = 1 ⋅ 0,5176 = 815 A
2
18.4.6. Koliki će biti θd i θi iz 4. i 5. zadatka ako je kut među osima i fazni pomak među strujama
jednak 60°električnih?
Θ1
α = 60° α − β = 0° Θd = ⋅ 2 = 3150 A
2
Θ1
β = 60 ° α + β = 120 ° 1 + 1 + 2 cos120° = 1 Θi = ⋅1 = 1575 A
2
18.4.7. Svaki od tri jednaka simetrično raspoređena fazna namota napaja po jedna fazna struja
simetričnog trofaznog sustava i daje izmjenično protjecanje s osnovnim prostornim
harmoničkim članom od 900 A. Stroj ima četiri pola, a frekvencija uzbudnih struja je
60 Hz. Kolike su amplitude osnovnog člana direktnog i inverznog protjecanja, te kolika je
brzina vrtnje?
3 3
m=3 Θd = Θ1 = ⋅ 900 = 1350 A
2 2
Θ1 = 900 A
p=2 Θi = 0
f = 60 Hz
60 f 60 ⋅ 60
α = β = 120 ° n= = = 1800 min-1
p 2
18.4.8. U zračnom rasporu dužine 0,6 mm 4-polnog trofaznog stroja potrebno je postići indukciju
od 0,8 T. Kolik mora biti osnovni harmonički član protjecanja svakog faznog namota?
Pretpostavite sinusnu raspodjelu indukcije u rasporu.
µ0Θd
δ = 0,6 mm B=
δ
Bδ 0,8 ⋅ 0, 6 ⋅10−3 3
p=2 Θd = = −7
= 382 A = Θ 1
µ0 4π 10 2
m=3
2 2
B = 0,8 T Θ1 = Θ d = ⋅ 382 = 255 A
3 3
86
18.4.9. Jedan od tri fazna namota ima greškom 10% manje zavoja nego ostala dva. Kroz njih teku
simetrične trofazne struje. Kad bi namot bio ispravan, dobilo bi se okretno protjecanje θ
brzine vrtnje od 750 min-1. Koliko će biti direktno i inverzno okretno protjecanje
defektnog namota, te njihove brzine vrtnje?
3 2
m=3 Θ= Θ 1 → Θ1 = Θ
2 3
 1 1 0, 9  2 2, 9 •
wA = 0,9wB = 0,9wC Θd = Θ1  + +  = Θ ⋅ = 0, 9 6 Θ nd = +750 min-
2 2 2  3 2
1
Θ1 2 1 •
n = 750 min-1 Θi = (1 − 0, 9 ) = Θ ⋅ 0,1 = 0, 0 3 Θ ni = −750 min-1
2 3 2
18.4.10. Simetrični trofazni 6-polni namot napravljen je s po jednim dijametralnim svitkom po
polu i po fazi, s 300 zavoja po svitku. Namot je priključen na simetrični trofazni sustav
frekvencije od 50 Hz i uzima po svakom faznom namotu struju od 2,2 A. Odredite
amplitudu, brzinu vrtnje i smjer vrtnje protjecanja za: a) osnovni; b) treći; c) peti;
d) sedmi prostorni harmonički član.
m=3 a) ν = 1 : w = 2 pws = 6 ⋅ 300 = 1800

ν − µ 1−1
p=3 = = 0 = cijeli broj , dakle postoji direktno okretno protjecanje
m 3
ν +µ 1+1
ws = 300 = ≠ c.b. , dakle ne postoji inverzno okretno protjecanje
m 3
4I 2w 4 ⋅ 2, 2 ⋅ 2 ⋅1800
f = 50 Hz Θ1 = fn = ⋅1 = 1188, 4 A
π 2 p π ⋅ 2⋅3
3
I = 2,2 A Θ d1 = Θ1 = 1783 A
2
µ 60 f 1 60 ⋅ 50
nd1 = = ⋅ = 1000 min-1
ν p 1 3
ν −µ 3 −1 ν +µ 3 +1
b) ν = 3 : = ≠ c.b. = ≠ c.b. Θ3 = 0
m 3 m 3
ν − µ 5 −1 ν + µ 5 +1 1783
c) ν = 5 : = ≠ c.b. = = 2 = c.b. Θi5 = = 357 A
m 3 m 3 5
µ 60 f 1 60 ⋅ 50
ni5 = = ⋅ = 200 min-1
ν p 5 3
ν −µ 7 −1 ν + µ 7 +1 Θ
d) ν = 7 : = = 2 = c.b. = ≠ c.b. Θ d7 = d1 = 255 A
m 3 m 3 7
µ 60 f 1 60 ⋅ 50
nd7 = = ⋅ = 143 min-1
ν p 7 3
87
18.4.11. Sinusna trofazna struja frekvencije od 50 Hz stvara u 6-polnom trofaznom namotu u
svakoj fazi protjecanje s prostornim harmoničkim članovima θ1 = 1 500 A, θ3 = 500 A,
θ5 = 300 A i θ7 = 215 A. Ako se u vremenskoj krivulji struje – uz isti osnovni
harmonički član – pojavi još 30% petoga i 15% sedmoga harmoničkog člana, odredite
sve komponente okretnog polja koje će se pojaviti, i to: a) njihov broj polova; b) njihovu
brzinu; c) njihov smjer kretanja; d) njihovu amplitudu.
f = 50 Hz m=3 Θ 3 = 500 A Θ 7 = 215 A I 5 = 0,3 I 1

p=3 Θ11500 A Θ 5 = 300 A I 7 = 0,15 I 1
b) c) d) a)
ν µ ν −µ ν +µ µ 60 f Θνµ , A 2 pν
n= , min-1
m m ν p
1 1 1−1 1+1 1 60 ⋅ 50 3 6
=0 ≠ c.b. n1 = ⋅ = 1000 Θ11d = Θ1 = 2250
3 3 1 3 2
1 5 1− 5 1+ 5 ni = µ n1 = 5000 Θ15i = 0,3Θ11 = 675 6
≠ c.b. =2
3 3
1 7 1− 7 1+ 7 nd = µ n1 = 7000 Θ17d = 0,15Θ11 = 338 6
= −2 ≠ c.b.
3 3
3 1 3 −1 3 +1 µ - 18
≠ c.b. ≠ c.b. n= n1 = 333
3 3 ν
3 5 3−5 3+5 µ - 18
≠ c.b. ≠ c.b. n = n1 = 1667
3 3 ν
3 7 3−7 3+7 µ - 18
≠ c.b. ≠ c.b. n = n1 = 2333
3 3 ν
5 1 5 −1 5 +1 µ 3 30
≠ c.b. =2 ni = n1 = 200 Θ51i = Θ5 = 450
3 3 ν 2
5 5 5−5 5+5 µ Θ55d = 0,3Θ51 = 135 30
=0 ≠ c.b. nd = n1 = 1000
3 3 ν
5 7 5−7 5+7 µ Θ57i = 0,15Θ51 = 68 30
≠ c.b. =4 ni = n1 = 1400
3 3 ν
7 1 7 −1 7 +1 µ 3 42
=2 ≠ c.b. nd = n1 = 143 Θ 71d = Θ 7 = 323
3 3 ν 2
7 5 7−5 7+5 µ Θ75i = 0,3Θ71 = 97 42
≠ c.b. =4 ni = n1 = 714
3 3 ν
7 7 7−7 7+7 µ Θ77d = 0,15Θ71 = 48 42
=0 ≠ c.b. nd = n1 = 1000
3 3 ν
88
18.4.12. Dvofazni namot 4-polnog stroja ima u jednoj fazi 500 zavoja, a u drugoj 300 zavoja.
Koji geometrijski kut mora biti između osi jednog i drugog namota i kolika struja mora
teći u namotu druge faze, ako u prvoj fazi teče 3,6 A, da se dobije simetrično okretno
polje? Razmještaj po utorima je za oba namota jednak.
Θ1   π  π  
m=2 Θ d ( x, t ) = sin  x − ω t  + sin  x − ω t − (α − β )  
2  τ p  τ p  
π α 90°
p=2 α =β = = 90° → α g = = = 45°
2 p 2
Θ1 Θ 2 2π
w1 = 500 = → Θ1 = Θ 2 α= = π – dvofazni stroj
2 2 m
w2 = 300 w1 I1 = w2 I 2 je zapravo
četverofazni
w1 500
I1 = 3,6 A I2 = I1 = ⋅ 3,6 = 6 A (m = 4)
w2 300
18.4.13. Kolika je brzina vrtnje i u kojem smjeru se vrti okretno protjecanje koje je stvorio
prostorni peti harmonički član uzbuđen trećim članom struje u dvofaznome 4-polnom
stroju? Osnovna je frekvencija struje 50 Hz.
µ 60 f 3 60 ⋅ 50
ν =5 n= = ⋅ = 900 min-1
ν p 5 2
µ =3
ν −µ 5−3
m=2 =≠ c.b.
m 4
ν + µ 5+3
p=2 = =2 → ima inverzno protjecanje
m 4
f = 50 Hz
18.4.14. Dvofazni stroj ima po polu i fazi po jedan dijametralni svitak s 200 zavoja, uzbuđen je
strujom od 3 A osnovne frekvencije od 50 Hz. Osi namota obiju faza razmaknute su
točno za 90° električnih. Stroj ima šest polova. Struje u jednoj i drugoj fazi pomaknute
su u fazi za 90° i sadrže uz osnovni harmonički član još i treći harmonički član u iznosu
od 20% osnovnog. Koja okretna polja daje prostorni osnovni, treći i peti harmonički član
uzbuđen tom strujom? Odredite: a) broj polova; b) brzinu vrtnje; c) smjer; d) amplitudu.
m=2 α = β = 90° w = 2 pws = 6 ⋅ 200 = 1200

ws = 200 p=3
I1 = 3 A 4I 2w 4 ⋅ 3 ⋅ 2 ⋅1200
f = 50 Hz I 3 = 0,2 I 1 Θ1 = fn = ⋅1 = 1080 A
π 2 p π ⋅ 2⋅3
89
b) c) d) a)
ν −µ ν +µ µ 60 f
ν µ n= , min-1 Θνµ , A 2 pν
m m ν p
1−1 1+1 1 60 ⋅ 50
1 1 =0 ≠ c.b. n1 = ⋅ = 1000 Θ11d = Θ1 = 1080 6
4 4 1 3
1− 3 1+ 3 µ
1 3 ≠ c.b. =1 ni = n1 = 3000 Θ13i = 0, 2Θ1 = 216 6
4 4 ν
3 −1 3 +1 µ 1
3 1 ≠ c.b. =1 ni = n1 = 333 Θ31i = Θ1 = 360 18
4 4 ν 3
3−3 3+3 µ
3 3 =0 ≠ c.b. nd = n1 = 1000 Θ33d = 0, 2Θ31 = 72 18
4 4 ν
5 −1 5 +1 µ 1
5 1 =1 ≠ c.b. nd = n1 = 200 Θ51d = Θ1 = 216 30
4 4 ν 5
5−3 5+3 µ
5 3 ≠ c.b. =2 ni = n1 = 600 Θ53i = 0, 2Θ51 = 43 30
4 4 ν
18.4.15. U okretnom protjecanju iz 14. zadatka nalazi se rotor duljine l = 20 cm i promjera

D = 30 cm. Duljina je raspora δ = 1,5 mm. Na obodu rotora je bakreni štap. Koliki će
biti iznosi i frekvencije napona koje induciraju u štapu komponente okretnog polja iz 14.
zadatka ako rotor miruje? Zanemarite magnetski napon u željezu.
l = 0, 2 m δ = 1,5 mm
D = 0,3 m nr = 0
ν /µ 1/1 1/3 3/1 3/3 5/1 5/3

n 1000 3000 333 1000 200 600
π
ωm = n 104,7 314 34,87 104,7 20,9 62,8
30
D
v = ωm 15,7 47,1 5,23 15,7 3,14 9,42
2
Θ 1080 216 360 72 216 43
µΘ
B= 0 0,905 0,181 0,301 0,06 0,181 0,036
δ
Blv
a) U = 2,01 1,21 0,223 0,134 0,08 0,048
2
p 3 3 9 9 15 15
ω p
b) f = m 50 150 50 150 50 150
2π
90
18.4.16. U 15. zadatku rotor se vrti s 1000 min-1 u smjeru direktnog okretnog polja. Koliki će biti
naponi u štapu i odgovarajuće frekvencije? (Pripazite na smjer vrtnje pojedinih valova.)
nr = 1000 min-1
ν /µ 1/1 1/3 3/1 3/3 5/1 5/3

n ' = n − nr 0 4000 1333 0 800 1600
π
ωm = n ' 0 418,9 139,6 0 83,77 167,55
30
D
v = ωm 0 62,8 20,94 0 12,57 25,13
2
Blv
a) U = 0 1,61 0,89 0 0,32 0,13
2
ω p
b) f = m 0 200 200 0 200 400
2π
91
Raspodjela indukcije u rasporu
(za one koji žele znati više)
18.5.1. Stroj s istaknutim polovima širine bp = 0, 6τ p na rotoru ima ispod

spod pola konstantan zračni
raspor δ = 1,5 mm. Između polova uzmite da je δ = ∞ . a) Nacrtajte krivulju magnetske
vodljivosti u rasporu za jedan polni korak. b) Napravite harmonijsku analizu i odredite
Λ 0 , Λ 2 , Λ 4 i Λ 6 . c) Napišite analitički izraz za Λ( x ) u kosinusnom razvoju.
µ0 4π 10−7
bp = 0, 6τ p B( x ) = Λ(x )Θ(x ) Λp = = −3
= 8, 377 ⋅10−4 Vs/Am2
8,377
δ 1,5 ⋅10
µ0 µ0
δ = 1,5 mm Λ(x ) = Λ mp = =0
δ (x ) ∞
0, 6τ p ⋅ 8,377 ⋅10−4 + 0, 4τ p ⋅ 0
∞
π Λ0 = = = 0,503 ⋅10−3
Λ ( x ) = ∑ Λ 2ξ cos 2ξ x τp
ξ =0 τp Vs/Am 2
To je nulti član magnetske vodljivosti raspora (po m2).
τp
2 2π x
∫ f ( x ) cos k
3
ak = dx
τp 0
τp
τp
2 2π
Λ2 =
τp ∫ Λ ( x ) cos τ
0 p
x dx =
2 
0,3τ p τp
2π 2π
= 
τp ∫0 τp
Λ p cos ∫ x dx +
τ
x =
Λ p cos
dx

 0,7τ p p
 0,3τ p τp 
2Λ p τ p  2π 2π 
= sin x + sin x =
τ p 2π  τ p τp
0 0, 7τ p 
 
Λ p  2π 2π 2π 
= sin ⋅ 0,3τ p − 0 + sin ⋅τ p − sin ⋅ 0, 7τ p  =
π  τ p τp τp 
8,377 ⋅ 10 −4
= [sin 0,6 ⋅ 180° − sin 1,4 ⋅180
⋅ °] =
π
Sl. 18.34. Harmonička analiza vodljivosti = 0,507 ⋅10−3 Vs/Am2
raspora.
3
formula za k-ti član
lan kosinusnog razvoja parne funkcije
92
τp
2 4π 8,377 ⋅10 −4
Λ4 = ∫ Λ ( x ) cos x dx = [sin1, 2 ⋅180° − sin 2,8 ⋅180°] = −0,157 ⋅10−3 Vs/Am2
τp 0
τp 2π
τp
2 8,377 ⋅10 −4
6π
Λ 6 = ∫ Λ ( x ) cos x dx = [sin1,8 ⋅180° − sin 4, 2 ⋅180°] = −0,105 ⋅10−3 Vs/Am2
τp 0 τp 3π
 π π π 
Λ ( x ) =  0,503 + 0, 507 cos 2 x − 0,157 cos 4 x − 0,105 cos 6 x + ...  ⋅10−3 Vs/Am2
 τp τp τp 
 
18.5.2. Trofazni namot na statoru uzrokuje okretno protjecanje koje se sastoji od osnovnog
π   π 
harmoničkog člana Θ1 = 1300 sin  x − ω t  i petog člana Θ5 = 120 sin  5 x + ω t  .
τp   τp 
   
Zbog zasićenja u zubima amplituda osnovnog člana koja djeluje na zračni raspor
smanjena je 15%, što se mora prikazati odgovarajućim harmoničkim članom. Napišite
potpun izraz za protjecanje po duljini raspora.
Θ 3 = 0,15 ⋅ 1300 = 195 A

π   π   π 
Θ ( x ) = 1300 sin  x − ω t  + 195sin  3 x − 3ω t  + 120 sin  5 x + ω t  A
τp     τp 
   τp   
µω ω
ωmνµ = =
ν p p
Za ν = 3 = µ treći harmonik uzrokovan zasićenjem vrti se istom brzinom kao i prvi harmonik.
18.5.3. Ako protjecanje iz 2. zadatka djeluje pri zaustavljenom rotoru iz 1. zadatka, koji će se
harmonički članovi indukcije pojaviti u rasporu? Za svaki član odredite: a) kombinaciju iz
koje nastaje; b) amplitudu; c) kutnu brzinu rotacije; d) smjer rotacije; e) broj polova
unutar razmaka τ p .
ωr
k= = 0 – odnos električne kutne brzine rotora i kutne brzine osnovnog člana protjecanja
ω
B ( x )a = Λ 0 Θ ( x )
 π   π 
B ( x ) bξνµ = Λ 2ξ Θνµ cos  2ξ x − 2ξ kω t  ⋅ sin ν x − µω t − ϕνµ  =
 τp   τp 
   
Λ 2ξ Θνµ  π  Λ Θ  π 
= sin (ν + 2ξ ) x − ( µ + 2ξ k ) ω t − ϕνµ  + 2ξ νµ sin (ν − 2ξ ) x − ( µ − 2ξ k ) ω t − ϕνµ 
2  τp  2  τp 
B ( x ) = B ( x )a + B ( x ) b =
∞ +∞ ∞ Λ 2ξ Θνµ   π   π 
=∑ ∑∑ 2  sin ν ' x − µ ' ω t − ϕ  + sin ν '' x − µ '' ω t − ϕνµ  

  τ p
νµ   τp
ξ = 0 µ =−∞ ν =1    
93
U izrazu za B(x ) okretna protjecanja pozitivnog smjera rotacije (direktna) predočena su
pozitivnim indeksima + µ , a negativnog smjera rotacije (inverzna) negativnim indeksima − µ .
Vrijednost µ = 0 odgovara uzbudi istosmjernom strujom.
a) Λ0 Θ1 Λ0 Θ3 Λ0 Θ5
Λ 2 Θ1 Λ 2 Θ3 Λ 2 Θ5
ξ /ν / µ 0/1/1 0/3/3 0 / 5 / –1 1/1/1 1/3/3 1 / 5 / –1
. . . . .
e) ν ' = ν + 2ξ 1+2 0=1 3+2 0=3 5+2 0=5 1+2 1=3 3+2 1=5 5+2.1=7
µ ' = µ + 2ξ k 1+2.0.0=1 3+2.0.0=3 –1+2.0.0= –1 1+2.2.0=1 3+2.1.0=3 –1+2.1.0= –1
µ' ω ω 3 ω
c) ω' = ω ω ω − ω −
d) ν' d 5 3 5 7
d
i d d i
b) B (x )ξνµ , T 0,654 0,098 0,060 0,330 0,0495 0,0304
. .
e) ν ' ' = ν − 2ξ - - - 1–2 1= –1 3–2 1=1 5–2.1=3
µ ' ' = µ − 2ξ k - - - 1–2.2.0=1 3–2.1.0=3 –1–2.1.0= –1
ω
c) µ'' −ω 3ω −
ω'' = ω - - - 3
d) ν '' i d
i
a) Λ 4 Θ1 Λ 4 Θ3 Λ 4 Θ5 Λ 6 Θ1 Λ 6 Θ3 Λ 6 Θ5
ξ /ν / µ 2/1/1 2/3/3 2 / 5 / –1 3/1/1 3/3/3 3 / 5 / –1
e) ν ' = ν + 2ξ 1+2.2=5 3+2.2=7 5+2.2=9 1+2.3=7 3+2.3=9 5+2.3=11
µ ' = µ + 2ξ k 1+2.2.0=1 3+2.2.0=3 –1+2.2.0= –1 1+2.3.0=1 3+2.3.0=3 –1+2.3.0= –1
c) µ' ω 3 ω ω ω ω
d) ω ' = ν ' ω 5 7
ω −
9 7 3
−
11
d d i d d i
b) B (x )ξνµ , T 0,102 0,015 0,0094 0,068 0,01 0,006
e) ν ' ' = ν − 2ξ 1–2.2= –3 3–2.2= –1 5–2.2=1 1–2.3= –5 3–2.3= –3 5-2.3= –1
µ ' ' = µ − 2ξ k 1–2.2.0=1 3–2.2.0=3 –1–2.2.0= –1 1–2.3.0=1 3–2.3.0=3 –1-2.3.0= –1
c) µ'' ω − 3ω −ω ω −ω ω
d) ω ' ' = ν ' ' ω −
3 i i −
5 i d
i i
18.5.4. Stroj ima na statoru šest polova i 72 utora. Ako je vodljivost ispod zuba 0,8 ⋅ 10 −3
Vs/Am2, a ispod utora deset puta manja, te ako je širina zuba jednaka polovici utorskog
koraka, kako glasi analitički izraz za vodljivost raspora, uzevši u obzir prva četiri člana
Fourierova razvoja?
τu ∞ qpπ
2p = 6 Λ z = 0,8 ⋅10−3 Vs/Am2 bz = Λ ( x ) = ∑ Λ 2ξ cos 2ξ x
2 ξ =0 τp
N 72 60 f 60 ⋅ 50
N = 72 Λ u = 0,8 ⋅10−4 Vs/Am2 qp = = = 12 n= = = 1000 min-1
2p 6 p 3
94
Λz + Λu
Λ0 = = 0, 44 ⋅10 −3 Vs/Am2
2
Λ m = Λ z − Λ 0 = 0,36 ⋅10−3 Vs/Am2
4 4
ξ = 1: Λ 2 = Λ m = ⋅ 0,36 ⋅10−3 = 0, 458 ⋅10 −3 Vs/Am2
π π
1 4
ξ = 3 : Λ 6 = ⋅ Λ m = 0,153 ⋅10−3 Vs/Am2
3 π
1 4
ξ = 5 : Λ10 = ⋅ Λ m = 0, 092 ⋅10−3 Vs/Am2
5 π
 π π π 
Λ ( x ) =  0, 44 + 0, 458 cos 24 x − 0,153cos 72 x + 0, 092 cos120 x + ...  ⋅10−3 Vs/Am2
 τp τp τp 
 
18.5.5. Ako rotor ima cilindrični oblik i uzbuđen istosmjernom strujom proizvodi potpuno
π
sinusno protjecanje Θ1 = 1 200 sin x1 te se vrti brzinom od 1000 min-1, kako će
τp
izgledati raspodjela indukcije u rasporu stroja iz 4. zadatka? Uzmite u obzir samo prva
dva člana izraza za vodljivost.
π π 
B0 = Λ 0 Θ1 = 0, 44 ⋅10 −3 ⋅1200sin x1 = 0, 528sin  x − ω t − ϕ 
τp τp 
 
τp τp
jer je: x = x1 + vt + ϕ ' = x1 + kω t + ϕ ' → x1 = x − ω t − ϕ ' .
π π
ωr
k= =1
ω
1
Kako je: sin α ⋅ cos β = [sin (α − β ) + sin (α + β )] slijedi:
2
π π 
B2 = Λ 2 Θ1 = 0, 458 ⋅10−3 cos 24 x ⋅1200sin  x − ω t − ϕ  =
τp τp 
 
0, 458 ⋅10−3 ⋅1200   π π π π 
= sin  x − ω t − ϕ − 24x  + sin  x − ω t − ϕ + 24
 τp
x  =

2   τ p τp
  τp 
  π   π 
= 0, 275 sin  −23 x − ω t − ϕ  + sin  25 x − ω t − ϕ   =
 τp   τp 
    
sin(− x ) = − sin x
  π   π 
= 0, 275 sin  25 x − ω t − ϕ  − sin  23 x + ω t + ϕ   T.
  τ p 

 τp



95
18.5.6. Stroj u 4. i 5. zadatku dugačak je 1 m, a promjer mu je 1,20 m. Koji su iznosi i frekvencije
napona induciranih u štapu na obodu statora?
1
l =1 m ω' = ω - ν puta više polova → ν puta sporije se vrti
ν
D = 1,2 m
pn 3 ⋅ 1000 Blv
p=3 f = = = 50 Hz U=
60 60 2
πn
n = 1000 min-1 ω= = 104,72 rad/s
30
0,528 ⋅ 62,83
v1 = rω = 0,6 ⋅ 104,72 = 62,83 m/s U1 = = 23,5 V
2
104,72 0,275 ⋅ 2,513
v 25 = rω ' = 0,6 ⋅ = 2,513 m/s U 25 = = 0,49 V
25 2
104,72 0,275 ⋅ 2,732
v 23 = rω ' ' = 0,6 ⋅ = 2,732 m/s U 23 = = 0,53 V
23 2
Zasićenje
18.6.1. Okretno polje indukcije u rasporu ima osnovni harmonički član 100%, a zbog zasićenja
pojavio se treći harmonički član od 20% i peti harmonički član od 10%. Ako je okretno
polje nastalo priključkom na trofaznu mrežu od 50 Hz, kolika će biti frekvencija napona
što ga okretno polje inducira u mirnom vodiču na obodu stroja, i to djelovanjem:
a) osnovnog; b) trećeg; c) petog harmoničkog člana?
 π   π   π 
B ( x ) = B1 sin  x − ω t  + 0, 2sin  3 x − 3ω t  + 0,1sin  5 x − 5ω t  
  τ p 


 τp



 τp


Cijela deformirana slika se vrti s osnovnim

harmoničkim članom brzinom ω .
a) f = 50 Hz
b) 3 f = 150 Hz
c) 5 f = 250 Hz
Sl. 18.35. Utjecaj zasićenja u željezu na harmoničke

članove raspodjele indukcije u rasporu.
18.6.2. Označimo li napon što ga u vodiču iz 1. zadatka inducira osnovni harmonički član sa
100%, kolik će biti napon što ga inducira: a) treći; b) peti harmonički član?
B1lv 0,2 B1lv 0,1B1lv

U1 = = 100% a) U 3 = = 20% b) U 5 = = 10%
2 2 2
96
REAKTANCIJE NAMOTA
Namoti i njihove konstante
21.1.1. Dva induktivno vezana namota imaju brojeve zavoja w1 = 100 i w2 = 50 . Magnetski
tokovi svedeni na ukupni broj zavoja iznose:
a) pri struji i1 = 5 A, i2 = 0 : Φ 1 = 10 −2 Wb, Φ 2 = 0,8 ⋅ 10 −2 Wb;
b) pri struji i1 = 0 , i2 = 10 A: Φ 1 = 0,8 ⋅ 10 −2 Wb, Φ 2 = 0,9 ⋅ 10 −2 Wb.
Koliki su samoinduktiviteti namota L1 i L2? Koliki je međuinduktivitet L12?
w1 = 100 a) i1 = 5 A Ψ1 = w1Φ 1 = 100 ⋅ 10 −2 = 1 Wb

Ψ 1
w2 = 50 i2 = 0 L1 = 1 = = 0,2 H
i1 5
Φ 1 = 10 −2 Wb Ψ2 = w2 Φ 2 = 50 ⋅ 0,8 ⋅ 10 −2 = 0,4 Wb
Ψ2 0,4
Φ 2 = 0,8 ⋅ 10 −2 Wb L12 = = = 0,08 H
i1 5
b) i1 = 0 A Ψ1 = w1Φ 1 = 100 ⋅ 0,8 ⋅ 10 −2 = 0,8 Wb

Ψ 0,8
i2 = 10 A L12 = 1 = = 0,08 H
i2 10
Φ 1 = 0,8 ⋅ 10 −2 Wb Ψ2 = w2 Φ 2 = 50 ⋅ 0,9 ⋅ 10 −2 = 0,45 Wb
Ψ 0,45
Φ 2 = 0,9 ⋅ 10 −2 Wb L2 = 2 = = 0,045 H
i2 10
21.1.2. Kolik je tok Φ1 , a kolik tok Φ 2 , te koliki su ulančani tokovi Ψ1 i Ψ2 ako u namotima iz
1. zadatka teku struje: a) i1 = 4 A, i2 = 3 A; b) i1 = 4 A, i2 = −3 A? Pretpostavite
linearne odnose.
Ψ1
a) i1 = 4 A Ψ1 = L1i1 + L12i2 = 0,2 ⋅ 4 + 0,08 ⋅ 3 = 1,04 Wb Φ1 = = 1,04 ⋅ 10 − 2 Wb
w1
Ψ
i2 = 3 A Ψ2 = L12i1 + L2 i2 = 0,08 ⋅ 4 + 0,045 ⋅ 3 = 0,455 Wb Φ 2 = 2 = 0,91 ⋅ 10 − 2 Wb
w2
Ψ
b) i1 = 4 A Ψ1 = L1i1 + L12 i2 = 0,2 ⋅ 4 − 0,08 ⋅ 3 = 0,56 Wb Φ 1 = 1 = 0,56 ⋅ 10 − 2 Wb
w1
Ψ
i2 = −3 A Ψ2 = L12i1 + L2 i2 = 0,08 ⋅ 4 − 0,045 ⋅ 3 = 0,185 Wb Φ 2 = 2 = 0,37 ⋅ 10 −2 Wb
w2
97
Glavni i rasipni tok
21.2.1. Dva su svitka namotana oko iste osi u rasporu između dva pola od željeza ( µ ≈ ∞ ) tako
da se silnice mogu smatrati paralelnim s osi svitaka (sl. 21.2). Prvi je svitak plosnat s
okruglim zavojima, dimenzija prema slici. Drugi je koncentriran na unutrašnjem promjeru
prvog svitka. Brojevi zavoja su w1 = 100 i w2 = 20 . Struja u svitku 1 takva je da
indukcija u sredini iznosi 0,1 T. Kolik je stvarni tok Φ (1) svitka 1, a kolik je taj tok sveden
na puni broj zavoja w1 ? Kolik je stvarni i svedeni tok svitka 2? Koliki su ulančani tokovi
Ψ1 i Ψ2 ?
B
w1 = 100 B(x ) = x
0,05
w2 = 20
w1
B = 0,1 T w( x ) = x
0,05
d = 5 cm
D = 15 cm
B
dΦ ( x ) = B ( x )(D − 2 x )π dx = x(0,15 − 2 x )π dx
0,05
Sl. 21.2. Smještaj svitaka u 1. zadatku. ( )
= B 3x − 40 x 2 π dx
2
 x   0,15 x 2 2x3 
dΨ ( x ) = w( x ) dΦ ( x ) = Bw1   (0,15 − 2 x )π dx = Bw1  2
− π dx
 0,05   0,05 0,05 2 
0 , 05
 0,15 0,053 2 0,05 4 
Ψσ = ∫0 dΨ ( x ) = Bw 
1 2
⋅ − ⋅ π = 39,27 ⋅ 10 −3 Wb
 0,05 3 0,05 2 4 
2
d  0, 052
Φ m = B   π = 0,1 ⋅ π = 0,1963 ⋅10−3 Wb
2
  4
Ψ m = w1Φ m = 0, 01963 Wb
Ψ1 = Ψ m + Ψσ = 0,0589 Wb
Ψ
Φ 1 = 1 = 0,589 ⋅ 10 −3 Wb – tok svitka 1 sveden na puni broj zavoja w1
w1
0 , 05 0 , 05
 0,05 2 0,053 
Φ (σ ) = ∫ dΦ(x ) = ∫0 B 3 x(− 40 )
x 2
π dx = B 
 3 ⋅
2
− 40 ⋅
3
π = 0,6545 ⋅ 10 −3 Wb
0  
Φ (1) = Φ m + Φ (σ ) = ( 0,1963 + 0, 6545 ) ⋅10 = 0,85 ⋅10 Wb – stvarni tok svitka 1
−3 −3
Φ ( 2 ) = Φ 2 = Φ m = 0,1963 ⋅10 −3 Wb
Ψ2 = Φ 2 w2 = 0,00393 Wb
98
21.2.2. Kolik je glavni, a kolik rasipni tok svitka 1 s obzirom na svitak 2 (sveden na puni broj
zavoja) u 1. zadatku? Koliki su odgovarajući ulančani tokovi?
Φ m = 0,1963 ⋅10 −3 Wb Ψ m1 = Φ m w1 = 0, 01963 Wb

−3
Ψσ 39,27 ⋅ 10
Φσ = = = 0,393 ⋅ 10 −3 Wb Ψσ 1 = Ψσ = 0,0393 Wb
w1 100
21.2.3. Koliki su ukupni induktiviteti, rasipni induktiviteti i međuinduktivitet primara i sekundara

u 1. zadatku ako je u namotu 1 bila potrebna struja od 4 A da stvori opisano polje?
Ψ1 0,0589 Ψσ 1 0,03927
L1 = = = 0,0147 H Lσ 1 = = = 0,0098 H
I1 4 I1 4
Ψ2 0,00393
L2 = = = 0,196 ⋅ 10 −3 H = Lm2 Lσ 2 = 0
w1 100
I1 4⋅
w2 20
Ψ 0, 01963 Ψ m2 0, 00393
Lm1 = m1 = = 0, 0049 H L12 = = = 0, 98 ⋅10−3 H
I1 4 I1 4
21.2.4. Indukcija u rasporu stroja raspodijeljena je sinusno. Polni korak je τ p = 15 cm, idealna
duljina paketa li = 18 cm, broj polova 2 p = 4 , a duljina zračnog raspora u kojoj je uzet u
obzir utjecaj zasićenja u željezu je δ ' ' = 0,9 mm. Stroj ima na statoru 80 zavoja s
namotnim faktorom f n1 = 0,89 , na rotoru 40 zavoja, s f n2 = 0,96 . Namot je jednofazan.
Kolik je induktivitet glavnog toka za statorski i za rotorski namot i kolik je najveći
međuinduktivitet?
2 2
τ p = 15 cm Bsr = Bδ → αi =
π π
li = 18 cm
2
⋅ 0,15 ⋅ 0,18
2 α iτ pli 2
2p = 4 Λ m = µ0 = 4π 10−7 ⋅ ⋅ π −3
= 7, 64 ⋅10−6 Vs/A
π pδ '' π 2 ⋅ 0,9 ⋅10
δ ' ' = 0,9 mm
1
( w1 f n1 ) = 7, 64 ⋅10−6 ⋅ (80 ⋅ 0,89 ) = 0, 0387 H
2 2
w1 = 80 Lm1 =
Rm
1
( w2 f n2 ) = 7, 64 ⋅10−6 ⋅ ( 40 ⋅ 0,96 ) = 0, 0113 H
2 2
f n1 = 0,89 Lm2 =
Rm
w2 = 40
1
f n2 = 0,96 L12 = w1 f n1w2 f n2 = 7, 64 ⋅10 −6 ⋅ 80 ⋅ 0,89 ⋅ 40 ⋅ 0,96 = 0, 0209 H
Rm
99
21.2.5. Kolik je nadomjesni zračni raspor δ ' ' ako je prava širina raspora δ = 0,6 mm, Carterov
faktor kC = 1,15 , a za indukciju u rasporu Bδ = 0,8 T ukupno protjecanje iznosi po polu
Θ1 = 575 A?
Θ
δ = 0,6 mm Bδ = µ 0
δ ''
Θ 575
kC = 1,15 δ '' = µ0 = 4π 10 −7 ⋅ = 0,903 mm
Bδ 0,8
Bδ = 0,8 T δ i = kCδ = 1,15 ⋅ 0, 6 = 0, 69 mm
B 0,8
Θ1 = 575 A Vδ = H δ δ i = δ δ i = ⋅ 0, 69 ⋅10−3 = 440 A
µ0 4π 10 −7
Θ 575
k zas = = = 1,31
Vδ 440
100
Prikazivanje reaktancijama
21.3.1. U zadatku 21.2.4. određen je induktivitet glavnog toka za jednofazni primarni namot
Lm1 = 3,87 ⋅10 −2 H i za sekundarni namot Lm2 = 1,13 ⋅10 −2 H. Mjerenjem pri 50 Hz
određena je reaktancija primarnog namota X 1 = 16,4 Ω, a sekundarnog X 2 = 5,22 Ω.
Kolike su reaktancije glavnog toka i rasipne reaktancije? Kolika reaktancija odgovara
međuinduktivitetu L12 ?
Lm1 = 3,87 ⋅10 −2 H X m1 = 2π f Lm1 = 2π 50 ⋅ 3,87 ⋅10−2 = 12,1 Ω

Lm2 = 1,13 ⋅10 −2 H X σ 1 = X 1 − X m1 = 16, 4 − 12,1 = 4,3 Ω
f = 50 Hz X m2 = 2π f Lm2 = 2π 50 ⋅1,13 ⋅10−2 = 3,52 Ω
X 1 = 16,4 Ω X σ 2 = X 2 − X m2 = 5, 22 − 3,52 = 1, 7 Ω
X 2 = 5,22 Ω X 12 = X m1 X m2 = 12,1 ⋅ 3,52 = 6, 52 Ω
21.3.2. Kolik će se napon pojaviti na otvorenim stezaljkama primarnog namota u 1. zadatku ako
u sekundarnom namotu teče struja od 35 A i 50 Hz? Kolik će biti napon sekundara ako u
primaru teče struja od 18 A i 50 Hz?
• • • w2 f n2 • w f • 1
( w1 f n1 )
2
a) I 2 = 35 A U 1 = I 1 jX m1 = I '2 jX m1 = I 2 jX m1 = 2 n2 I 2 j 2π f
w1 f n1 w1 f n1 Rm
1 • •
f = 50 Hz = 2π f ( w1 f n1w2 f n2 ) j I 2 = X 12 j I 2
Rm
U 1 = I 2 X 12 = 35 ⋅ 6,52 = 228,2 V
b) I1 = 18 A
f = 50 Hz U 2 = I1 X 12 = 18 ⋅ 6,52 = 117,36 V
21.3.3. Kako izgleda nadomjesna shema za namote prema 1. zadatku?
Sl. 21.3. Rješenje 3. zadatka.

21.3.4. Izračunajte reaktancije iz 1. zadatka svedene na primarni namot i nacrtajte nadomjesnu

shemu.
X 'm2 = k122 X m2 = 3, 438 ⋅ 3,52 = 12,1 Ω
2 2
 w f   80 ⋅ 0,89 
2
k =  1 n1  = 
12  = 3, 438 X 'σ 2 = k122 X σ 2 = 3,438 ⋅ 1,7 = 5,85 Ω
 w2 f n2   40 ⋅ 0, 96 
101
Reaktancije višefaznog namota
21.4.1. Namoti stroja u zadatku 21.2.4. bili su jednofazni. Pri narinutom naponu od 220 V i 50 Hz
statorski je namot uzimao struju magnetiziranja od 18 A. Ako se stroj namota trofazno, s
tri jednaka namota, poput onoga u spomenutom zadatku, koliku će struju magnetiziranja
uzimati svaki namot ako su sva tri spojena u zvijezdu i priključena na trofaznu mrežu od
380 V i 50 Hz? Zanemarite rasipne reaktancije.
U 1 = 220 V U f = U 'f
f = 50 Hz B = B'
I1 = 18 A Θ = Θ'
m 4 I 2w
Y Θ= fn
2 π 2p
m'
U 'l = 380 V I1 = I '1
2
2
U 'f = 220 V I '1 = ⋅ 18 = 12 A
3
21.4.2. Kolike će biti reaktancije X m1 , X m2 i X 12 za jedan fazni namot iz 1. zadatka?
3 3 3
X m1 = ⋅12,1 = 18, 2 Ω X m2 = ⋅ 3,52 = 5,3 Ω X 12 = ⋅ 6,52 = 9,8 Ω
2 2 2
21.4.3. Za trofazni namot iz 1. zadatka, na osnovi podataka iz zadatka 21.3.1. i zadatka 21.4.2.
nacrtajte nadomjesnu shemu za jednu fazu trofaznog stroja i unesite podatke, uzevši u
obzir i rasipne reaktancije.
21.4.4. Trofazni namot statora ima po fazi 120 zavoja, f n1 = 0,88 , otpor je R1 = 0,85 Ω, ukupna
je reaktancija X 1 = 72,8 Ω, a rasipna reaktancija X σ 1 = 2,90 Ω. Rotor ima dvofazni
namot sa 100 zavoja po fazi, f n2 = 0,85 , otpor je R2 = 0,33 Ω, rasipna je reaktancija
X σ 2 = 0,90 Ω po fazi. Nacrtajte nadomjesnu shemu svedenu na jednu fazu statora i
unesite vrijednosti.
102
m1 = 3 m2 = 2 X m1 = X 1 − X σ 1 = 72,8 − 2,9 = 69,9 Ω
2 2
 w f   120 ⋅ 0,88 
w1 = 120 w2 = 100 2
k =  1 n1  = 
12  = 1, 543
 w2 f n2   100 ⋅ 0,85 
m1 2 3
f n1 = 0,88 f n2 = 0,85 R' 2 = k12 R2 = ⋅ 1,543 ⋅ 0,33 = 0,765 Ω
m2 2
m1 2 3
R1 = 0,85 Ω R2 = 0,33 Ω X 'σ 2 = k12 X σ 2 = ⋅ 1,543 ⋅ 0,9 = 2,08 Ω
m2 2
X 1 = 72,8 Ω X σ 2 = 0,90 Ω
X σ 1 = 2,90 Ω
Ovakva shema ne uzima u obzir promjenu zasićenja magnetskih krugova.
21.4.5. Kolik će se napon pojaviti na otvorenim stezaljkama faznog namota statora u 4. zadatku
ako u rotorskom namotu teče dvofazna struja od 5,5 A i 50 Hz po fazi?
m2 w2 f n2 2 100 ⋅ 0,85
I 2 = 5,5 A I '2 = I2 = ⋅ ⋅ 5,5 = 2,95 A
m1 w1 f n1 3 120 ⋅ 0,88
f = 50 Hz U1 = I '2 X m1 = 2,95 ⋅ 69,9 = 206 V
Kad je jedna strana otvorena koristimo stroj kao transformator i rotor miruje.
103
Utjecaj skošenja utora
21.5.1. Rotor 4-polnog stroja skošen je za jedan statorski utor. Stator ima 36, a rotor 44 utora.
Koliko je skošenje? Kolik je kut β ? Kolik je faktor skošenja?
1 1
p=2 ms = =
N1 36
2 ⋅180° ⋅ 2
N1 = 36 β = 2π pms = = 20°
36
sin ms pπ sin10°
N 2 = 44 fβ = = = 0, 995
ms pπ 2π
36
Treba paziti da izraz ms pπ u nazivniku izraza za faktor skošenja mora bit u radijanima.
21.5.2. Kolik je faktor skošenja u 1. zadatku za 17. i 19. prostorni harmonički član indukcije u
rasporu? (Skošenje djelotvorno smanjuje utjecaj utorskih harmonika.)
β β
sinν sinν
f β 17 = 2 = sin 17 ⋅ 10° = 0,0585 f β 19 = 2 = sin 19 ⋅ 10° = −0,0524
β 2π β 2π
ν 17 ⋅ ν 19 ⋅
2 36 2 36
21.5.3. Trofazni 6-polni stroj ima na statoru 36 utora, uz w1 = 180, fn1 = 0,836, i na rotoru
dvofazni namot s 24 utora, uz w2 = 120, fn2 = 0,966. Primarni otpor po fazi je R1 = 3 Ω,
ukupna reaktancija X1 = 100,2 Ω, rasipna reaktancija Xσ1 = 4,2 Ω. Kolik će se napon
pojaviti na otvorenim stezaljkama sekundarnog namota ako je primarno narinut napon po
fazi 220 V, a utori rotora su: a) neskošeni; b) skošeni za dva utora statora?
m1 = 3 Z 1 = R12 + X 12 = 3 2 + 100,2 2 = 100,245 Ω

p=3 U 220
N1 = 36 I1 = f1 = = 2,195 A
Z1 100, 245
w1 = 180
X m1 = X 1 − X σ 1 = 100, 2 − 4, 2 = 96 Ω
fn1 = 0,836
R1 = 3 Ω U m1 = I1 X m1 = 2,195 ⋅ 96 = 210, 68 V
X1 = 100,2 Ω w f 120 ⋅ 0, 966
Xσ1 = 4,2 Ω a) ms = 0 : U 2 = U '2 2 n2 f β = 210, 68 ⋅ ⋅1 = 162, 3 V
w1 f n1 180 ⋅ 0,836
U f1 = 220 V 2 2 ⋅180° ⋅ 3 ⋅ 2
m2 = 2 b) ms = : β = 2π pms = = 60°
36 36
N 2 = 24 sin 30°
fβ = = 0,955
w2 = 120 2
⋅ 3π
fn2 = 0,966 36
w f 120 ⋅ 0,966
U 2 = U '2 2 n2 f β = 210, 68 ⋅ ⋅ 0,955 = 155 V
w1 f n1 180 ⋅ 0,836
104
21.5.4. Koliko je povećanje rasipne reaktancije zbog skošenja u 3. zadatku?
1 1
σβ = 2
−1 = − 1 = 0,09646
fβ 0,955 2
X β = σ β X m1 = 0, 09646 ⋅ 96 = 9, 26 Ω
105
Utorsko rasipanje
21.6.1. Kod kojeg će od dvaju označenih oblika utora na slici 21.18. rasipna reaktancija zbog
utorskog rasipanja biti veća? Ukupni broj zavoja u utoru je u svim promatranim
primjerima jednak.
a) Rasipna vodljivost dijela utora u kojem nema

bakra (iznad vodiča) po jedinici duljine je
h
λu = . Za utor A je taj dio rasipanja veći.
b
Rasipanje u dijelu utora u kojem se nalaze
vodiči je isto.
b) Rasipna vodljivost dijela utora u kojem se
h
nalaze vodiči po jedinici duljine je λu = .
3b
3 1,5
Kako je > rasipanje utora A je veće.
3 ⋅1 3 ⋅ 2
c) Rasipanje u dijelu utora u kojem se nalaze

vodiči je isto. Rasipanje u dijelu utora iznad
vodiča je za utor B veće zbog suženja
(mostića).
d) Utor A ima veće rasipanje iznad vodiča.
e) Rasipanje u dijelu utora u kojem se nalaze

vodiči je isto. U dijelu utora ispod vodiča
nema silnica (Ampereov zakon protjecanja).
Utor B ima veće rasipanje iznad vodiča.
f) Za okrugli dio utora vrijedi λu = 0, 6 pa

razlika promjera ne utječe. Vodljivost mostića
je također ista jer su dimenzije iste, pa oba
ova utora imaju jednaka rasipanja.
g) Utor B ima veće rasipanje mostića jer nema

otvora.
Sl.21.18. Usporedba oblika utora.
106
21.6.2. Stator trofaznog 4-polnog motora od 3000 V i 50 Hz ima 72 utora oblika prema slici
21.19. Promjer u rasporu je D = 600 mm, duljine je li = 400 mm. Namot je dvoslojan s
y 5
288 vodiča po fazi, sa skraćenim svicima = i zonom od 60°. Omjer srednje i
τp 6
maksimalne vrijednosti indukcije u rasporu iznosi α i = 0, 715 . Zračni raspor, korigiran
Carterovim faktorom i utjecajem zasićenja u željezu, iznosi δ ' ' = 1,6 ⋅ 1,45 ⋅ 1,57 = 3,64
mm. Odredite: a) namotni faktor; b) vodljivost za glavni tok u rasporu λ0 ; c) reaktanciju
glavnog toka X m1 ; d) utorsku rasipnu vodljivost λu ; e) utorsku rasipnu reaktanciju X σ u .
Utjecaj otvora za klin na širinu odgovarajućeg dijela utora može se zanemariti.
N1 72
m1 = 3 q= = =6
2 pm1 2 ⋅ 2 ⋅ 3
p=2
2π 360°
U = 3000 V αg = = = 5°
N1 72
f = 50 Hz
α = pα g = 2 ⋅ 5° = 10°
N1 = 72
D = 600 mm 6 ⋅10°
sin
li = 400 mm f z1 = 2 = 0,956
10°
z1 = 288 6sin
2
y 5 5 180°
= = 0,833 f t1 = sin = 0, 966
τp 6 6 2
α i = 0, 715 f n1 = f z1 f t1 = 0,924
δ '' = δ kC kzas = Dπ 0, 6π
τp = = = 0, 4712 m
= 1,6 ⋅1,45 ⋅1,57 = 3,64 mm 2p 2⋅2
Sl. 21.19. Dimenzije utora.
   
3  αi  τp 3  0,715  0,4712
λ0 = 2   = 2 = 44,2
π 2  δ '' π  2  3,64 ⋅ 10
−3
π   π 
2 2
f li  z1  50 0, 4  288 
K1 = 3,95   = 3,95 ⋅ ⋅ ⋅  = 3, 276
50 2 p  100  50 2 ⋅ 2  100 
X m1 = K1λ0 f n12 = 3, 276 ⋅ 44, 2 ⋅ 0,924 2 = 124 Ω
y 5
= = 0,833 (sl. 21.14) → k1 = 0,9 k 2 = 0,86
τp 6
Sl. 21.14. Korekcijski faktori za rasipanje
utora s 2-slojnim 2-faznim namotom uz
zonu namatanja od 60°.
107
h1 h h  10  50 5 
λu = k2 + k1  4 + 5  = 0,86 ⋅ + 0,9  +  = 1, 72
b  3b 2b  15  3 ⋅15 2 ⋅15 
λ 1,72
Xσ u = K1 u = 3,276 ⋅ = 0,94 Ω
q 6
21.6.3. Dimenzije rotorskog utora prema slici 21.20. su ove: d = 8 mm, h0 = 0,8 mm, utorski
korak τ u2 = 11,5 mm. Kolika je utorska rasipna vodljivost λu , ako u utoru teče struja:
a) 50 A; b) 200 A; c) 1000 A?
d I
log λu ≈ 3, 95 − 0,94 log − 0,87 log u
h0 100τ u
8 I
= 3,95 − 0, 94 log − 0,87 log u
Sl. 21.20. Dimenzije utora u 3. zadatku. 0,8 1,15
d = 8 mm Iu
h0 = 0,8 log λu = 3, 01 − 0,87 log – numerička relacija
1,15
τ u2 = 11,5 mm
a) I u = 50 A b) I u = 200 A c) I u = 1000 A
λu = 38, 4 λu = 11,5 λu = 2,84
21.6.4. Kolika bi bila utorska rasipna vodljivost λu u 2. zadatku kad bismo stroj izveli sa 108
utora iste dubine od 67 mm, ali takve širine da indukcija u zubima ostane približno ista?
Ako je broj vodiča po fazi nepromijenjen, kolika će biti reaktancija X σ u ? Skraćenje
svitaka je 7/8.
N1 72
N '1 = 108 b' = b = 15 ⋅ = 10 mm
N '1 108
y 7 h1 h h  10  50 5 
= = 0,875 λ 'u = k 2 + k1  4 + 5  = 0, 91 ⋅ + 0,93  +  = 2, 69
τp 8 b'  3b ' 2b '  10  3 ⋅10 2 ⋅10 
N '1 108
q' = = =9
2 pm1 2 ⋅ 2 ⋅ 3
λ' 2, 69
X 'σ u = K1 u = 3, 276 ⋅ = 0,98 Ω
q' 9
Utorska rasipna reaktancija se ne mijenja ako povećavamo broj utora.
108
Rasipanje među glavama zubi
21.7.1. Kolika će biti rasipna vodljivost među glavama zubi i pripadna rasipna reaktancija za
stator: a) iz zadatka 21.6.2; b) iz zadatka 21.6.4.? Zračni raspor je δ = 1,6 mm.
δ 1,6
5 5⋅
b0 15 = 0,098
a) λz = =
δ 1,6
5+4 5+ 4⋅
b0 15
λz 0,098
X σ z = K1 = 3,276 ⋅ = 0,054 Ω
q 6
δ 1, 6
5 5⋅
b0 10 = 0,142
b) λz = =
δ 1, 6
Sl. 21.21. Rasipanje među glavama zubi. 5+4 5+ 4⋅
b0 10
δ = 1,6 mm
b0 = 15 mm λz 0,142
X σ z = K1 = 3, 276 ⋅ = 0, 052 Ω
b' 0 = 10 mm q 9
21.7.2. Kolike bi bile vrijednosti λz i X σ z iz 1.a. zadatka kad bi utor bio poluzatvoren, s
utorskim otvorom b0 = 5 mm?
δ = 1,6 mm
b0 = 5 mm
δ 1, 6
5 5⋅
b0 5 = 0, 255
λz = =
δ 1, 6
5+ 4 5+ 4⋅
b0 5
λz 0, 255
X σ z = K1 = 3, 276 ⋅ = 0,139 Ω
q 6
109
Rasipanje glava namota
21.8.1. Odredite rasipnu vodljivost glave namota i pripadnu reaktanciju za stator stroja iz zadatka
21.6.2. ako je duljina vodiča (utor + glava namota) 1100 mm, a rotor je kavezni. Kakve
bi bile te vrijednosti za stroj iz zadatka 21.6.4.?
Statorski namot
Rotor jednoslojni dvoslojni
jednoslojni 0,50 0,40-0,30
dvoslojni 0,40 0,30
kavezni 0,35 0,25-0,15
Za dvoslojni namot statora i kavezni rotor

uzimamo da je λg = 0, 20 .
lg 700
X σ g = K1 λg = 3, 276 ⋅ ⋅ 0, 2 = 1,15 Ω
l 400
Sl. 21.22. Rasipanje glava namota.
Za stroj iz zadatka 21.6.4. vrijednosti bi bile
lg + l = 1100 mm iste.
l = 400 mm
lg = 700 mm
21.8.2. Kakve bi bile vrijednosti λg i X σ g iz 1. zadatka kad bi rotor bio s dvoslojnim dvofaznim
namotom?
λg = 0,30
lg 700
X σ g = K1 λg = 3, 276 ⋅ ⋅ 0, 3 = 1, 72 Ω
l 400
110
Dvostruko ulančeno rasipanje
21.9.1. Kolika je dvostruko ulančana (diferencijalna) rasipna vodljivost λν i pripadna reaktancija

za stator iz zadatka 21.6.2.? Uzmite u obzir prvih šest od postojećih harmoničkih članova.
6 ⋅10°
sinν ν
f zν = 2 f zν f tν f nν
λ0 = 44,2 10° 5 0,19718 0,2588 0,051
6sinν
α = 10° 2 7 0,14529 0,2588 0,0376
f n1 = 0,924 11 0,1017 0,9659 0,0982
5 180° 13 0,09195 0,9659 0,0888
f tν = sin ν
6 2 17 0,08365 0,2588 0,0216
19 0,08365 0,2588 0,0216
f nν = f zν f tν
2
k =∞
 f 
σν 1 = ∑  nν  =
ν = 6 k ±1  ν f n1 
k =1
1  0, 051 2  0, 0376  2  0, 0982 2  0, 0888  2  0, 0216 2  0, 0216 2  −4

=   +  +  +  +  +   = 3, 07 ⋅10
0, 9242  5   7   11   13   17   19  
λν 1 = λ0 f n12σν 1 = 44, 2 ⋅ 0,924 2 ⋅ 3, 07 ⋅10−4 = 0, 0116
X σν 1 = K 1λν 1 = 3,276 ⋅ 0,0116 = 0,038 Ω
21.9.2. Koliko je λν i X σν za stator iz zadatka 21.6.4.? (Zonski namotni faktor uzmite iz odjeljka
20.2., tablica 3, za q = ∞ .)
ν f zν f tν f nν
7 180°
1 0,955 0,9808 0,937 f tν = sin ν
8 2
5 0,191 0,5555 0,1061
7 0,136 0,1951 0,0265 λν 1 = λ0 f n12σν 1 = 44, 2 ⋅ 0,937 2 ⋅ 5,93 ⋅10−4 = 0, 023
11 0,087 0,5555 0,0483
13 0,073 0,0831 0,0607 X σν 1 = K 1λν 1 = 3,276 ⋅ 0,023 = 0,075 Ω
17 0,056 0,9808 0,0549
19 0,050 0,8315 0,0416
1  0,1061  2  0,0265  2  0,0483  2  0,0607  2  0,0549  2  0,0416  2  −4

σν1 =   +  +  +  +  +   = 5,93 ⋅ 10
0,937 2  5   7   11   13   17   19  
111
Rasipna reaktancija
21.10.1. Kolika je rasipna reaktancija statora iz zadatka 21.6.2. sa 72 utora? Rotor je s dvoslojnim
dvofaznim namotom. Upotrijebite rezultate iz prijašnjih zadataka.
2
f li  z   λu λz lg 
X σ 1 = 3,95 ⋅    + + λg + λν 
50 2 p  100   q q l 
2
50 0,4  288   1,72 0,098 700 
= 3,95 ⋅ ⋅    + + 0,3 ⋅ + 0,0116  = 0,94 + 0,054 + 1,72 + 0,038 = 2,75 Ω
50 2 ⋅ 2  100   6 6 400 
21.10.2. Kolika je rasipna reaktancija statora iz zadatka 21.6.4. sa 108 utora? ? Rotor je s
dvoslojnim dvofaznim namotom.
2
50 0,4  288   2,69 0,142 700 
X σ1 = 3,95 ⋅ ⋅    + + 0,3 ⋅ + 0,023  =
50 2 ⋅ 2  100   9 9 400 
= 0,98 + 0,052 + 1,72 + 0,075 = 2,83 Ω
21.10.3. Rotor stroja u zadatku 21.6.2. ima dvofazni namot sa 160 vodiča po fazi, f n2 = 0,880 .
Rasipna reaktancija po fazi rotora iznosi 0,577 Ω. Kolika je ukupna rasipna reaktancija
po fazi statora ako su utori rotora neskošeni?
2 2
m wf  3  144 ⋅ 0,924 
m2 = 2 X 'σ 2 = 1  1 n1  X σ 2 = ⋅  ⋅ 0,577 = 3, 09 Ω
m2  w2 f n2  2  80 ⋅ 0,88 
z 2 = 160
f n2 = 0,88 X 'σ = X σ 1 + X 'σ 2 = 2,75 + 3,09 = 5,84 Ω
X σ 2 = 0,577 Ω
21.10.4. Kolika je ukupna rasipna reaktancija u 3. zadatku svedena na fazu statora ako je skošenje
rotorskih utora ms = 3 / 72 ? (Reaktancija glavnog toka izračunata je u zadatku 21.6.2.)
3
ms =
72
p=2 1 1
σβ = 2
−1 = − 1 = 0,0232
fβ 0,989 2
3
β = 2π pms = 2 ⋅180° ⋅ 2 ⋅ = 30°
72 X β = σ β X m1 = 0, 0232 ⋅124 = 2,87 Ω
sin ms pπ sin15°
fβ = = = 0, 989
ms pπ 3 X σ = X σ 1 + X 'σ 2 + X β = 2,75 + 3,09 + 2,87 = 8,71 Ω
⋅ 2 ⋅π
72
112
Razvijeni moment i inducirani napon
8.1. Između osi indukcije u rasporu i osi protjecanja rotora kut je δ = 30°. Razvijeni moment
iznosi 70 Nm. Kolik najveći moment može razviti stroj ako indukcija u rasporu ostane
nepromijenjena, a protjecanje rotora se povisi 20%?
π
δ = 30° M= V B Θ sin δ
τp
M π 70
M = 70 Nm M max = = V BΘ = = 140 Nm
sin δ τ p sin 30°
Θ' = 1,2Θ M ' max = 1,2 ⋅ 140 ⋅ sin 90° = 168 Nm
8.2. Uz konstantno protjecanje rotora i konstantno rezultirajuće protjecanje najveći moment koji
stroj može razviti iznosi 600 Nm. Kolik je geometrijski kut između oba protjecanja ako stroj
razvija 300 Nm, a stroj je: a) 6-polni; b) 4-polni?
Θ 2 = konst. M = M max sin δ a) p=3

M 300 δ 30°
Θ = konst . → B = konst . sin δ = = = 0,5 δg = = = 10°
M max 600 p 3
M max = 600 Nm b) p=2
δ 30°
M = 300 Nm δ = 30° δg = = = 15°
p 2
8.3. Obje polovine spojke između pogonskog motora i 12-polnog sinkronog generatora
priključenog na mrežu od 50 Hz spojene su sa 6 svornika smještenih 200 mm od osi vrtnje.
Generator daje 800 kW, a djelotvornost mu je 0,90. Koliku silu prenosi svaki svornik?
800 ⋅ 10 3
P2
p=6 P1 = = = 888,8 kW
η 0,9
ω 2π f 100π
f = 50 Hz ωm = = = = 52,36 rad/s
p p 6
P1 888,8 ⋅103
nsv = 6 M= = = 16 976 Nm = Ft rsv
ωm 52,36
M 16 976
rsv = 200 mm Ft = = = 84 883 N
rsv 0, 2
P2 = 800 kW
Ft 84 883
η = 0,9 Fsv = = = 14 147 N
nsv 6
113
8.4. Sinkroni generator s cilindričnim rotorom priključen je na krutu mrežu, uzbuđen i opterećen
tako da radi s električnim kutom opterećenja δ = 35°. S kojim kutom δ će stroj raditi ako daje
istu radnu snagu, a uzbudu mu povisimo 20%?
δ = 35° k Θ sin 35° = k ⋅1, 2Θ sin δ '

sin 35°
Θ' = 1,2Θ sin δ ' = = 0,478
1,2
P' = P → M ' = M
ω ' = ω – kruta mreža δ ' = 28,6°
8.5. Istosmjerni stroj namotan je tako da armatura ima četiri paralelne grane. Kad je brzina vrtnje
1500 min-1, pri uzbudnoj struji od 5 A, na stezaljkama stroja pojavljuje se napon od 200 V.
Ako se stroj namota istim brojem vodiča, ali tako da ima dvije paralelne grane, kolik će biti
napon pri istoj brzini vrtnje i istoj uzbudi?
p Φ gl n z
a=2 a '= 1 E=
a 60
n = 1500 min-1 n' = n
iu = 5 A i 'u = iu → Φ 'gl = Φ gl E ' = 2 E = 2 ⋅ 200 = 400 V
E = 200 V z' = z
8.6. Istosmjerni generator namotan je s tri para paralelnih grana i uz ukupno 600 vodiča na obodu
daje pri nazivnoj brzini vrtnje i nazivnoj uzbudi nazivni napon na stezaljkama. Ako želimo
dobiti jednak nazivni napon pri istoj brzini i istoj uzbudi, ali uz namot s dvije paralelne grane,
koliko mora biti vodiča na obodu stroja?
p Φ gl n z p Φ 'gl n ' z '

a=3 a '= 1 z = 600 E= = E'=
a 60 a ' 60
z z' a' 1
n' = n i 'u = iu → Φ 'gl = Φ gl = → z ' = z = ⋅ 600 = 200
a a' a 3
8.7. Generator izmjenične struje ima trofazni namot, a svaka faza sastoji se od jedne grane u kojoj
se inducira napon od 660 V. Kolik će biti napon faznog namota ako ga spojimo drukčije, tako
da ima: a) 2; b) 3; c) 6 paralelnih grana?
U f 660
a) 2a = 2 U fa = = = 330 V
2a 2
m=3
U f 660
U f = 660 V b) 2a = 3 U fb = = = 220 V
2a 3
U f 660
c) 2a = 6 U fc = = = 110 V
2a 6
114
8.8. Istosmjerni generator s tri para polova, tri para paralelnih grana u namotu i s 1500 vodiča na
obodu, vrti se brzinom od 1800 min-1. Magnetski tok po polu iznosi 9,8.10-3 Wb. Kolik će biti
napon na stezaljkama neopterećenog generatora?
p=3 n = 1800 min-1

p Φ gl n z 3 9,8 ⋅10−3 ⋅1800 ⋅1500
a=3 Φ gl = 9,8 ⋅10−3 Vs E= = ⋅ = 441 V
a 60 3 60
z = 1500
8.9. U generatoru iz 8. zadatka teče struja od 15 A. Koliki moment mora svladavati pogonski
stroj ako zanemarimo gubitke i ako je magnetski tok nepromijenjen?
p Φ gl I a z 3 9,8 ⋅10 −3 ⋅15 ⋅1500

I a = 15 A M= = ⋅ = 35,1 Nm
a 2π 3 2π
8.10. Na statoru i rotoru 4-polnog stroja krivulje protjecanja izgledaju kao na slici 8.11 (crtanoj
za jedan par polova). Maksimalna vrijednost za stator i za rotor je 400 A. Nacrtajte krivulju
indukcije u rasporu za jedan par polova ako je raspor svuda iste duljine: δ = 0,5 mm, te
krivulje strujnog obloga za stator i za rotor. Označite vrijednosti.
p=2
Θ m = 400 A
δ = 0,5 mm
τ p = 0,39 m
Sl. 8.11. Određivanje rasporeda indukcije iz
protjecanja statora i rotora.
Aτ p
Θm =
2
2Θ m 2 ⋅ 400
A= = = 2051 A/m
τp 0,39
µ0 Θm 4π 10−7 ⋅ 400
Bδ = = =1 T
δ 0,5 ⋅10−3
Sl. 8.12. Rješenje.
115
8.11. Duljina stroja u 10. zadatku je 30 cm. Kolika je obodna sila, a koliki moment na stator i na
rotor? Je li to generator ili motor? Smjer vrtnje rotora je suprotan smjeru kazaljke na satu.
p=2 τp =
Dπ
2p
→ D=
2 pτ p
π
=
2 ⋅ 2 ⋅ 0,39
π
= 0, 5 m F = I l×B( )
τp
τp 0, 39
τ p = 0,39 m F = −2 p ∫ Ar ( x ) B ( x ) l dx = −2 pBA l = −2 ⋅ 2 ⋅1 ⋅ 2051 ⋅ ⋅ 0, 3 = −480 N
x =0
2 2
D
l = 30 cm M =F = −480 ⋅ 0,25 = −120 Nm
2
sl. 8.12. → protjecanje rotora prethodi u fazi rezultantnom → to je generator

sila i moment koče rotor, dakle su u smjeru kazaljke na satu, tj. negativni
Iznos sile možemo izračunati i detaljnije:
τ p /2 4  τp 3τ p /2
 4  2τ p

F = pl  ∫ 2051 x − 1 dx + ∫ 2051 ⋅1 dx + ∫ ( −2051)  − x + 5  dx + ∫ ( −2051)( −1) dx  = 480 N
τp   
 0   τ p /2 τp  τp  3τ p /2 
8.12. Sinusno raspoređeno protjecanje rotora zaostaje za sinusno raspoređenom indukcijom u

rasporu 4-polnog stroja za 1/12 oboda stroja. Amplituda protjecanja je 2200 A, indukcije
0,9 T, promjer rotora je 0,4 m, a duljina 0,18 m. Kolik je razvijeni moment, je li
generatorski ili motorski? Smjer vrtnje je pozitivan.
Dπ D 2π
p=2 τp = V = l δ el = pδ g
2p 4
π π 2 p D 2π
Θ 2 = 2200 A M= VBΘ 2 sin δ el = lBΘ 2 sin ( pδ g ) =
τp Dπ 4
π
B = 0,9 T = pDlBΘ 2 sin ( pδ g ) =
2
π  360° 
D = 0,4 m = ⋅ 2 ⋅ 0,4 ⋅ 0,18 ⋅ 0,9 ⋅ 2200 ⋅ sin  2 ⋅  = 388 Nm
2  12 
l = 0,18 m Moment je motorski jer protjecanje rotora zaostaje za rezultantnim, odnosno za B.
116
8.13. Sinusno raspoređena protjecanja 2-polnog stroja promjera od 0,466 m, s volumenom rotora
od 0,04 m3 predočena su vektorima na slici 8.13. Kolik moment razvija stroj i radi li kao
generator ili kao motor? Zračni je raspor konstantnog iznosa δ = 1,5 mm. Smjer vrtnje je
pozitivan.
Θs = 380 A
Θr = 660 A
p =1
D = 0,466 m
V = 0,04 m3
δ = 1,5 mm
Dπ 0, 466π
τp = = = 0, 732 m Sl. 8.13. Određivanje momenta iz vektora statorskog i rotorskog protjecanja.
2p 2
•
Θ = Θ r + Θ s cos 45° + jΘs sin 45°
= 660 + 380 ⋅ 0,707 + j 380 ⋅ 0,707
= 928,7 + j 268,7 = 967 16,13° A
µ 0 Θ 4π 10 −7 ⋅ 967
B= = = 0,81 T
δ 1,5 ⋅ 10 −3
π π
M= V B Θr sin δ r = ⋅ 0,04 ⋅ 0,81 ⋅ 660 ⋅ sin 16,13° = 25,5 Nm
τp 0,732
Moment nastoji protjecanje rotora zakrenuti u smjer indukcije (rezultantnog protjecanja)

→ to je motor.
117
Proračun sila i momenata
17.4.1. Električni stroj ima cilindrični stator i istaknute polove na rotoru. Može li se pojaviti
zakretni moment ako je struja u namotu: a) rotora = 0, statora ≠ 0;
b) rotora ≠ 0, statora =0 ?
a) Da, jer ako trofaznom uzbudom na statoru stvorimo
okretno magnetsko polje, ono će za sobom povući
rotor s istaknutim polovima. Takav reluktantni
magnetski moment javlja se zbog nejednakog
magnetskog otpora rotora u uzdužnoj i poprečnoj osi.
b) Ne.
17.4.2. Električni stroj s cilindričnim statorom i cilindričnim rotorom razvija moment od 80 Nm

kad u statorskom namotu teče struja od 5 A, a u rotorskom od 10 A. Zakretanjem rotora
može se taj moment povećati do 100 Nm. Koji najveći moment stroj razvija ako su struje
u namotima: a) 8 A i 15 A; b) 0 A i 50 A ?
Uz srednju vrijednost momenta od 80 Nm , stroj razvija i pulsirajući moment amplitude 20 Nm:

radi se dakle o pulsirajućem polju u rasporu (Wolf str. 357-8)
i1 = 2 I 1 cos ω t
i2 = I 2
p p M 80
M sr = 2 I1 I 2 L sin δ p → 2 L sin δ p = sr = = 1, 6
2 2 I1 I 2 50
p M 20
2 I1 I 2 L sin ( 2ω t ∓ δ p )
p
Mp = → 2L = p = = 0, 4
2 2 I1 I 2 50
a) M sr = 8 ⋅15 ⋅1, 6 = 192 Nm b) M sr = 0 ⋅ 50 ⋅1, 6 = 0
M p = 8 ⋅15 ⋅ 0, 4 = 48 Nm M p = 0 ⋅ 50 ⋅ 0, 4 = 0
ukupno: 240 Nm ukupno: 0 Nm
17.4.3. Ako u zadatku 17.3.1. samoinduktiviteti ostaju nepromijenjeni, a međuinduktivitet se

mijenja približno po sinusnom zakonu L12 = 1. cos 2α (stroj s dva para polova), odredite:
a) kolik će biti maksimalni razvijeni moment; b) u kojem položaju će to biti;
c) kako se (kvalitativno) mijenja moment s kutom za cijeli okretaj rotora? Struje su
konstantne: i1 = 16 A, i2 = 3,2 A.
118
1 2 dL1 1 2 dL2 dL dL
M = i1 + i2 + i1i2 12 = i1i2 12 = −i1i2 ⋅ 2 ⋅ sin 2α
2 dα 2 dα dα dα
a) M max = 16 ⋅ 3,2 ⋅ 2 = 102,4 Nm
b) α M c)
45° -
135° +
225 ° -
315° +
17.4.4. Samoinduktivitet i međuinduktivitet namota iz zadatka 17.3.1. mijenjaju se zbog
istaknutih polova i utora na statoru približno prema donjoj slici, što se može predočiti izrazima:
L12 = 1. cos α p ,
L1 = 0,17 (1+ 0,3 cos 2 α p) ,
L2 = 5,15 (1+ 0,05 cos 12 α p) ,
gdje je p = 2 broj pari polova stroja. U kojem će položaju moment biti maksimalan i kolik će
mu biti iznos ako su struje: a) i1 = 16 A, i2 = 0 A; b) i1 = 0, i2 = 3,2 A ? c) Kako glasi izraz za
moment ako u oba namota teku struje, i to i1 = 16 A, i2 = 3,2 A ?
dL12
= − p sin α p = −2 sin 2α
dα
dL1
= −0,17 ⋅ 0,3 ⋅ 2 p sin 2α p = −0,204 sin 4α
dα
dL2
= −5,15 ⋅ 0,05 ⋅ 12 p sin 12α p = −6,18 sin 24α
dα
a)
1 2 dL1 1
M = i1 = − ⋅ 16 2 ⋅ 0,204 sin 4α = −26,1sin 4α
2 dα 2
90°
α= = 22,5°(1 + 2k ) k = 0,1, 2,...
4
119
1 2 dL2 1
b) M= i2 = − ⋅ 3,2 2 ⋅ 6,18 sin 24α = −31,64 sin 24α
2 dα 2
90°
α= = 3,75°(1 + 2k ) k = 0,1, 2,...
24
1 2 dL1 1 2 dL2 dL
c) M = i1 + i2 + i1i2 12 = −(26,1sin 4α + 31,6 sin 24α + 102,4 sin 2α )
2 dα 2 dα dα
17.4.5. Ako se rotor u 4. zadatku vrti konstantnom kutnom brzinom ωm , tako da je kut α = ωm t ,
a struje i1 , i2 su konstantne, kolika će biti prosječna vrijednost reluktantnih momenata i
ukupnog momenta, promatrajući svaku komponentu za sebe tijekom jednog punog
okretaja rotora? Ovisi li rezultat o brzini vrtnje?
Prosječna vrijednost sinusoidnih funkcija je nula. Rezultat ne ovisi o brzini vrtnje.
17.4.6. Ako je bilo koja od struja sinusna, a druga konstantna, kolika mora biti kružna frekvencija
sinusne struje ω , da uz brzinu rotora ωm u 5. zadatku prosječna vrijednost momenta bude
različita od nule: a) zbog promjene međuinduktiviteta; b) zbog promjene
samoinduktiviteta L1 ; c) zbog promjene samoinduktiviteta L2 .
ωel = pωm = 2ωm
Sve sinusne, odnosno kosinusne funkcije daju prosječnu vrijednost 0; samo ako je
koeficijent uz vrijeme t u sinusnoj funkciji ili kosinusnoj funkciji jednak nuli, funkcija
može postati konstantna, tj. srednja vrijednost joj može biti različita od nule. Jednostavne
transformacije pokazuju da je taj uvjet ispunjen ako je:
dL12
a) = − p sin pα → (ω ± 2ωm ) t = 0
dα
dL1
b) = −0,204 sin 2 pα → (2ω ± 4ωm ) t = 0
dα
dL2
c) = −6,18 sin 12 pα → (2ω ± 24ωm ) t = 0
dα
120
KAVEZNI NAMOT
Mnogofazni kratkospojni namot
22.1.1. Koliko štapova ima 48-fazni kavezni namot 4-polnog stroja?
m = N = 48 - broj faza jednak je broju utora
Sl. 22.2.c Višefazni kratkospojni namot s po

jednim štapom po fazi.
22.1.2. Koliko štapova ima 48-fazni kavezni namot 6-polnog stroja?
1 vodič po fazi → 48 štapova
22.1.3. Koliko zavoja po fazi ima kavezni namot iz 1. i 2. zadatka?
1 1
w= – broj zavoja po fazi je (1 vodič po fazi)
2 2
22.1.4. Dva statora jednakih duljina i provrta namotani su ovako:
stator A – 3-fazni 4-polni namot,

stator B – 3-fazni 6-polni namot.
Na raspolaganju su četiri rotora jednakih dimenzija, koji pristaju u statore. Namotani su:
rotor a – 3-fazni 4-polni namot,

rotor b – 3-fazni 6-polni namot,
rotor c – 2-fazni 4-polni namot,
rotor d – 42-fazni kavezni namot.
Koje su kombinacije statora i rotora dopuštene da bi motor uopće mogao raditi?
A: a – 4-polni
c – 4-polni
d – kavezni odgovara svakom polaritetu statora
B: b – 6-polni
d – kavezni odgovara svakom polaritetu statora
121
Naponi i struje u kavezu
22.2.1. Kavezni rotor s N = 48 utora nalazi se u 6-polnom statoru. Kolik je fazni kut između
napona induciranih u štapovima?
2π pν 2 ⋅ 180° ⋅ 3 ⋅ 1
p=3 αν = = α1 = = 22,5°
N 48
N = 48
22.2.2. Isti rotor nalazi se u 4-polnom statoru. Kolik je fazni kut između napona u štapovima?
2π pν 2 ⋅ 180° ⋅ 2 ⋅ 1
p=2 α1 = = = 15°
N 48
N = 48
22.2.3. U štapu kaveznog namota iz 1. zadatka teče struja od 400 A. Kolika struja teče u prstenu?
I š = 400 A
α = 22,5°
Sl. 22.4. Struje u štapovima i prstenima kaveza.
να 1 ⋅ 22,5°
k pν = 2 sin = 2 ⋅ sin = 0,39
2 2
Iš 400
Ip = = = 1025 A
kp 0,39
22.2.4. Isto pitanje kao u 3. zadatku za motor iz 2. zadatka.
15°
k p1 = 2 ⋅ sin
= 0, 261
I š = 400 A 2
α = 15° I 400
Ip = š = = 1532 A
kp 0, 261
22.2.5. Kolik mora biti odnos presjeka prstena i presjeka štapa kaveza u 1. zadatku ako
dopustimo isto opterećenje u A/mm2?
qp 1 1
= = = 2, 56
qš kp 0, 39
122
22.2.6. Isto pitanje za motor iz 2. zadatka.
1 1
= = 3,83
kp 0, 261
22.2.7. Ako su štap i prsten u 3. zadatku pri struji u štapu od 400 A opterećeni do termičke
granice, a omjer presjeka prstena i štapa je 2,56 , koja je dopuštena struja u štapu istog
kaveza kad se nalazi u 4-polnom statoru?
I š6p 400
I 6š = 400 A I p6p = = = 1025 A
kp6p 0,39
kp4p 0, 261
I 'š4p = I 'p4p kp4p = I p6p kp4p = I š6p = 400 ⋅ = 268 A
kp6p 0,39
22.2.8. U štapu kaveza iz 1. zadatka teče struja od 60 A koju inducira sedmi harmonički član
polja u rasporu. Kolika struja sedmog člana teče u prstenu?
να1 7 ⋅ 22, 5°
I š7 = 60 A k p7 = 2 sin = 2 sin = 1, 9615
2 2
I š7 60
α1 = 22,5° I p7 = = = 30, 6 A
kp7 1,9615
123
Otpor i rasipanje
22.3.1. Kavezni rotor 4-polnog motora promjera D = 230 mm i duljine 180 mm, s rasporom
δ = 0,4 mm, ima 44 utora prema slici 21.12.b, dimenzija h = 1 mm, b0 = 1 mm,
d = 10 mm. Dimenzije kratkospojnih prstena (sl. 22.5) su a = 15 mm, b = 20 mm,
Dpsr = 210 mm. Kavez je od aluminija specifične vodljivosti pri 75°C od 26,5 m/Ω mm2.
Kolik je otpor štapa, otpor segmenta prstena i ukupni otpor po fazi rotora?
p=2
D = 0,23 m
l = 0,18 m
δ = 0,4 mm
N = 44
Sl. 21.12.b Okrugli utor. h = 1 mm
b0 = 1 mm
d = 10 mm
a = 15 mm
b = 20 mm
Dpsr = 0, 21 m
κ 75°C = 26,5 m/Ω mm2
Sl. 22.5. Dimenzije kratkospojnog prstena.
l 1 0,18
rš = ρ = ⋅ 2 = 0,865 ⋅10−4 Ω
q 26,5 5 π
Dp π 0,21π
lp = sr = = 0,015 m
N 44
lp 1 0, 015
rp = ρ = ⋅ = 1,886 ⋅10 −6 Ω
qp 26, 5 15 ⋅ 20
pπ 2 ⋅180 °
k p = 2 sin = 2 sin = 0,2846
N 44
2rp −4 2 ⋅1,886 ⋅10 −6

R = rš + = 0,865 ⋅10 + = 1,33 ⋅10 − 4 Ω
kp2 0,2846 2
124
22.3.2. Kolika je rasipna reaktancija štapa, rasipna reaktancija prstena i ukupna reaktancija po
štapu za kavez iz zadatka 1? Uzmite u obzir utorsko rasipanje i rasipanje među glavama
zubi.
h 1
λ= = =1
b0 1
λu = 0, 6
δ 0, 4
5 5⋅
b0 1
λz = = = 0, 303
δ 0, 4
5+4 5+ 4⋅
b0 1
λš = λ + λu + λz = 1 + 0, 6 + 0,303 = 1,903
f
xš = 0, 4π 210−4 li λš = 0,4π 210 −4 ⋅1 ⋅ 0,18 ⋅1,903 = 1,35 ⋅10 −4 Ω
50
2,35 Dpsr 2,35 ⋅ 210

λp = 0, 46 log = 0,46 log = 0,457
2a + b 2 ⋅ 15 + 20
f
xp = 0, 4π 210−4 lp λp = 0,4π 2 10 −4 ⋅ 1 ⋅ 0,015 ⋅ 0,457 = 2,71 ⋅ 10 −6 Ω
50
2xp 2 ⋅ 2,71 ⋅ 10 −6
X σ = xš + = 1,35 ⋅ 10 − 4 + = 2,02 ⋅ 10 − 4 Ω
kp2 0,2846 2
22.3.3. U dubokom utoru nalaze se štapovi od plosnatog bakra 40 × 6 mm, specifične vodljivosti
47 m/Ω mm2. Koliko se postotno mijenja otpor i induktivitet štapa ako se frekvencija
mijenja od 0 do 50 Hz?
b1 = b2 = b
h ⋅ b = 40 ⋅ 6 mm
κ = 47 m/Ω mm2
f1 = 0
f 2 = 50 Hz
Reducirana visina vodiča h' (u cm):
f
h' = h 0,02 = 4 ⋅ 0,02 50 ⋅ 47 = 3,878 cm
Sl. 22.6. Duboki (klinasti) utor. ρ
125
Sl. 22.7. Faktor kr za određivanje utjecaja Sl. 22.8. Faktor kx za određivanje utjecaja potiskivanja
potiskivanja struje na otpor štapa struje na rasipnu vodljivost štapa.
3,8 − 1 0,39 − 1
kr = 3,8 → ∆Rš = = +280% k x = 0,39 → ∆X š = = −61%
1 1
rš~ = kr rš kr > 1 λuš~ = kx λuš kx < 1
22.3.4. Kolika je reaktancija glavnog toka za rotor iz zadatka 1, ako je α i = 0, 7 , a δ ' ' = 0,93
mm?
Dπ 0, 23π
p=2 τp = = = 0,1806 m
2p 2⋅2
2 ατ pli 2 0, 7 ⋅ 0,1806 ⋅ 0,18 1

α i = 0, 7 Λ m = µ0 = 4π 10 −7 ⋅ ⋅ = 9, 79 ⋅10−6 =
π pδ '' π 2 ⋅ 0,93 ⋅10 −3
Rm
δ ' ' = 0,93 mm
m 1
( w2 f n2 ) =
2
m = N = 44 X m2 = 2π f Lm2 = 2π f
2 Rm
2
1 44 1 
w= = 2π ⋅ 50 ⋅ ⋅ 9,79 ⋅ 10 −6 ⋅  ⋅ 1 = 169 ⋅ 10 − 4 Ω
2 2 2 
126
22.3.5. Kolika je reaktancija dvostruko ulančanog rasipanja rotora iz zadatka 1?
2
 pπ   2π 
2
   
N2
σν 2 =  −1 =  44  − 1 = 6,825 ⋅ 10 −3
 pπ   sin 2 ⋅ 180° 
 sin   
 N2   44 
X σν 2 = X m2σν 2 = 169 ⋅10−4 ⋅ 6,825 ⋅10 −3 = 1,153 ⋅10 −4 Ω
Preračunavanje na primarni namot
22.4.1. Kavezni rotor iz zadataka 1, 2, 4. i 5. u odjeljku 22.3. smješten je u trofazni 4-polni stator
s 564 vodiča po fazi i namotnim faktorom f n1 = 0,960 . Statorski namot ima otpor po fazi
R1 = 2,72 Ω i rasipnu reaktanciju X σ 1 = 5, 66 Ω. Koliki su rotorski otpor i rasipna
reaktancija svedeni na fazu statora? Kolika će biti struja kratkog spoja ako je narinut
napon po fazi 380 V i 50 Hz (zanemaruje se glavna reaktancija i računa samo s
rasipnom)? Rotor je neskošen.
m=3 w1 f n1
k12 = = 2 w1 f n1 = z1 f n1 = 564 ⋅ 0, 96 = 541, 44
p=2 w2 f n2
z1 = 564 2 2
k  m m z f 
f n1 = 0,96 R '2 = R2  12  1 = R2 1  1 n1  =
 f
R1 = 2,72 Ω  β  N2 N2  fβ 
2
X σ 1 = 5,66 Ω 3  541,44 
−4
= 1,33 ⋅10 ⋅ ⋅   = 2,66 Ω
U f = 380 V 44  1 
2 2 2
f = 50 Hz k  m m z f  m z f 
X '2 = X 2  12
 f  1 = X 2 1  1 n1  = ( X σ + X σν 2 ) 1  1 n1  =
1
w2 =  β  N2 N2  fβ  N2  fβ 
2 2
3  541,44 
f n2 = 1 = (2,02 + 1,153) ⋅ 10 −4
⋅ ⋅  = 6,34 Ω
44  1 
m2 = N 2 = 44
( R1 + R '2 ) + ( X σ 1 + X 'σ 2 )
2 2
Zk = =
= (2,72 + 2,66)2 + (5,66 + 6,34)2 = 13,15 Ω
U 380
Ik = = = 28,9 A
Z k 13,15
127
22.4.2. Rotor u 1. zadatku je skošen za jedan statorski utor ( ms = 1/ 36 ). Koliko je povećanje
rasipne reaktancije? Kolika je struja kratkog spoja?
1 1
ms = β = 2π pm s = 2π 2 ⋅ = 0,349 rad
36 36
β
sin
fβ = 2 = sin 0,1745 = 0,995
β 0,1745
2
1 1
σ β = 2 −1 = − 1 = 0,01007
fβ 0,995 2
m 3
X m1 = X m2 1 ( z1 f n1 ) = 169 ⋅ 10 − 4 ⋅ ⋅ 541,44 2 = 338 Ω
2
N2 44
X β = X m1σ β = 338 ⋅ 0, 01007 ≈ 3,5 Ω
( R1 + R '2 ) + ( X σ 1 + X 'σ 2 + X β )
2 2
Zk = =
= (2,72 + 2,66)2 + (5,66 + 6,34 + 3,5)2 = 16,4 Ω
U 380
Ik = = = 23,1 A
Z k 16, 4
22.4.3. Kolika struja teče u štapu rotora, a kolika u prstenu pri kratkom spoju iz 1. zadatka?
fβ N2 fβ N2 m1 k12 3 ⋅ 541,44
I '2 = I 2 = I2 → I 2 = I '2 = 28,9 ⋅ = 1067 A = I š
k12 m1 m1 z1 f n1 fβ N2 1 ⋅ 44
Iš 1067
Ip = = = 3748 A
kp 0, 2846
22.4.4. Isto pitanje, ali za skošeni rotor iz 2. zadatka.
m1 k12 3 ⋅ 541,44
I 2 = I '2 = 23,1 ⋅ = 857 A = I š
fβ N2 0,995 ⋅ 44
Iš 857
Ip = = = 3011 A
kp 0, 2846
128

ES I Skripta U Radu 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ES I Skripta U Radu 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Veselko Tomljenović

Zagreb, 2014. godine

Wolf, R.: Osnove električnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

v=0 v = 50 m/s v=0 v = 50 m/s

Pmeh = 0 Pmeh = −1250 W Pmeh = 0 Pmeh = +1250 W

pretvorena 0 1250 W 0 1250 W

∆Φ = − B ⋅ ∆S = − B ⋅ l ⋅ ∆x = − B ⋅ l ⋅ v ⋅ ∆t = −0,8 ⋅ 0,3 ⋅ 20 ⋅ 0,1 = −0,48 Vs

Prespajanjem vodiča, on ni u jednom trenu ne siječe silnice magnetskog polja. Stoga

D = 0,3 m a) F = IBl ' = 50 ⋅ 0,8 ⋅ 0,20308 = 8,123 N

l = 0,20 m b) Ft = F ⋅ cos γ = IBl = 50 ⋅ 0,8 ⋅ 0, 2 = 8 N

I = 50 A c) Fa = F ⋅ sin γ = 8,123 ⋅ sin10° = 1, 4106 N

ω12 104, 722

ω22 157, 082

W = 13570 − 6031 = 7,539 kWs

17.1.9. Elektromotor zamašnog momenta mD2 = 1,2 kg m2 opterećen je na osovini stalnim

17.2.1. Oznaka polariteta i stvarni polaritet na stezaljkama strojeva podudaraju se, te su

a) generatorski sustav prikazivanja

b) motorski sustav prikazivanja

17.2.2. Oznake stezaljki na generatoru i fazorski dijagram predočeni su na slici. Označite

Stroj daje 3810 W u mrežu (generator), te uzima iz mreže 2200 var.

17.3.2. Kolik je tok ulančan sa statorskim namotom, a kolik s rotorskim namotom u 1.

Ψ1 = L1i1 ± L12i2 = 0,22 ⋅ i1 ± 1 ⋅ i2 Ψ2 = L2 i2 ± L12i1 = 5,4 ⋅ i2 ± 1 ⋅ i1

a) U1v = Blv = 0,8 ⋅ 0, 6 ⋅ 25 = 12 V

U i1 = B1lv U i2 = B2lv U i3 = B3lv

a) F = IBl ⋅ 6 = 50 ⋅ 0,8 ⋅ 0,6 ⋅ 6 = 144 N ←

b) F = Il (0,4 + 0,6 + 0,6 + 0,6 + 0,6 + 0,4) = 96 N ←

F = Il (0,4 − 0,6 + 0,6 + 0,6 − 0,6 + 0,4) = 24 N ←

2.4. Na obodu rotora koji se kreć

Ili na drugi način: dΦ = B( x ) dS

w = 10 Fa = 2wIBl = 2 ⋅10 ⋅ 20 ⋅1⋅1 = 400 N

Bm = 1 T Fc = 2 wIBl = 2 ⋅10 ⋅ 20 ⋅1⋅1 = 283 N

2.7. Rotor promjera D = 45 cm vrti se brzinom od 1800 min-1.

Kolika je: a) obodna brzina; b) kutna brzina rotora?

µ 0 Θ( x1 ) µ 0 Θ(x 2 ) Θ(x 2 ) δ ( x 2 ) 0,3

µ0Θ m 4π 10−7 ⋅ 560

- zračni raspor Vδ = 1 200 A (jedan prolaz)

3.6. Pravokutna magnetska jezgra sa zračnim rasporom napravljena je od dinamo-lima

P1, 0 = 3 W/kg → iz tablice (Wolf: str. 59) → pw = 0, 215 i ph = 0, 785

3.7. Jezgra u 6. zadatku namotana je tako da je za postizanje maksimalne indukcije od

P = m ⋅ ( P 'w + P 'h ) = 4, 056 ⋅1, 084 = 4, 4 W

P = m ⋅ ( P 'w + P 'h ) = 4, 056 ⋅ 3, 041 = 12,34 W

S 0 = 1,1S1 = 1,1 ⋅ 12 = 13,2 cm2

19.1.3. Magnetski krug prema slici, od dinamo-lima 3 W/kg, ima dimenzije:

Φ δ1 = Bδ1 S1 ⋅1,1 = 1,1⋅ 8 ⋅10−4 ⋅1,1 = 9, 68 ⋅10−4 Vs

Φ δ2 = Bδ2 S2 ⋅1,1 = 0, 235 ⋅ 40 ⋅10−4 ⋅1,1 = 1, 0324 ⋅10−3 Vs = Φ 2

Φ 3 = Φ δ1 + Φ δ2 = 9, 68 ⋅10−4 + 1, 0324 ⋅10−3 = 2 ⋅10−3 Vs

wI = 1873 + H 3l 3 = 1873 + 950 ⋅ 0,2 = 2063 A

19.1.9. Da se u magnetskom krugu stroja postigne tok Φ = 2 ⋅ 10 −2 Vs, potrebna je u uzbudnom

19.3.5. Asinkroni motor u 4. zadatku ima p = 2 , promjer u provrtu D = 152 mm i idealnu

Vδ + Vzs + Vzr 227, 6 + 98 + 16

Vδ + Vzs + Vzr 225 + 98 + 16

kFe = 0,92 lFe = l − ns ls = 0,85 − 14 ⋅ 0, 01 = 0, 71 m

bz1 = (τ u2 )1 − o2 = 42,5 − 18 = 24,5 mm

τ u li Bδ 0, 0401 ⋅ 0,829 ⋅ 0,91

τ u li Bδ 0, 0401 ⋅ 0,829 ⋅ 0,91

qu1 (τ u2 )1 − kFebz1 42, 5 − 0, 92 ⋅ 24,5

qu2 (τ u2 )2 − kFebz2 41,3 − 0,92 ⋅ 23,3

qu3 (τ u2 )3 − kFebz3 40,1 − 0,92 ⋅ 22,1

B 'z2 = Bz2 − µ 0 k z2 H 2 = 1,99 − 4π 10−7 ⋅ 0,9266 ⋅ 37 500 = 1,95 T → H 2 = 300 A/cm

B 'z3 = Bz3 − µ0 k z3 H 3 = 2,1 − 4π 10−7 ⋅ 0, 97226 ⋅ 53000 = 2, 04 T → H 3 = 440 A/cm

H1 + 4 H 2 + H 3 210 + 4 ⋅ 300 + 440

Vz = H zlz = 308,3 ⋅ 6, 6 = 2 035 A

Vs = 2Vδ + 2Vz + Vjs = 2 ⋅ 9 280 + 2 ⋅ 2 035 + 292 = 22922 A,