Pojedinac i grupa

Na važnost teme ukazuju i inženjeri i “društvenjaci”

ABET criteria 3 2015 – revisions of

• U inženjerstvu – priroda the 2000 proposal
suvremenog posla
7. An ability to function effectively
on teams that establish goals, plan
• U sociologiji – tasks, meet deadlines, and analyze
razmatranje generičkih risk and uncertainty
društvenih procesa
ABET criteria 3 (students
• U organizacijama – outcomes) 2018
važnost timova (d) an ability to function on
multidisciplinary teams
Gdje se susrećemo s grupama, kako se istražuju i
mijenjaju?
• Grupe u ljudskim životima
o Od obitelji, preko škole, vršnjačkih grupa i subkultura, u grupama na poslu, u
aktivističkim grupama, grupama povezanim sa slobodnim vremenom ...

• Grupe u socijalno psihološkim istraživanjima

o Međusobno privlačenje, socijalizacija, vođenje, suradnja, diferenciranja uloga i
statusa, društvena moć, pregovaranje ...

• Modernost, društvena fragmentacija i brojnost grupa kojima

pripadamo

• Grupe "svoje pripadnike opskrbljuju vitalnim materijalnim i

psihološkim resursima nedohvatljivim na druge načine" (Levine,
Moreland, 1998:415)
• Fenomen "feral children"
(Singh, 1949) i drugi primjeri
ekstremnog odsustva
socijalizacije

o Djeca koja su od najranijeg

djetinjstva bila bez kontakta s
ljudima ... Nerijetko uopće
nemaju iskustvo ljudske brige,
ljubavi, društvenog ponašanja i
ljudskog jezika ... Odrastaju uz
životinje ili žive u divljini i izolaciji
... Izvještaji o preko 100
slučajeva ...

• https://vimeo.com/128743271
 Grupa – postoji više kriterija za definiranje
• Trajnost i neposrednost međusobnih interakcija
• Emocionalni karakter uspostavljenih veza
• Samokategorizacija
• Međusobni utjecaji članova grupe
• Postojanje neke formalne ili implicitne društvene strukture
• Čimbenik interakcije licem u lice
• Dijeljene predodžbe o izvangrupnom svijetu
• ... ...

• Robert F. Bales (1950)

“Mala grupa je bilo koji broj osoba uključenih u međusobnu interakciju tj., u
pojedinačne susrete licem u lice (ili serije susreta), pri čemu svaki član ima
neku dovoljno distinktivnu impresiju o drugim članovima i može na vrijeme
ili kroz kasnije propitivanje reagirati međusobno kao pojedinačna osoba“.
 Socijalni agregat nije grupa – već skupina
pojedinaca
• Ne postoje zajednički ciljevi
• Ne postoje očekivanja (norme) na planu
ponašanja
• Međudobna nepoznatost i anonimnost
• Nema organizacije i strukture (nisu
diferencirane uloge)
• Ograničeni socijalni odnosi (npr., nema mreža
privlačenja)
• Slabe modifikacije ponašanja
• Teritorijalni karakter i prolaznost u trajanju

• Hare: Prepoznavanje sličnih ciljeva, očekivanja u

ponašanju (normi), diferenciranje uloga i mreže
privlačenja – razlikuje grupu od skupa pojedinaca.
 Socijalna kategorija nije grupa – zajednička
obilježja bez međusobne interakcije

• Najčešće s obzirom na
izvedenice pripisanog i
izvedenog statusa
o Spol
o Rasa
o Klasa
o Profesija
o Bračni status
o Radni status

• Kombinacije statusa – glavni i

sporedni statusi
 Grupa – određen broj ljudi koji stoje u
strukturiranoj interakciji

• Unutarnja struktura
• Kontinuitet međusobnih utjecaja
• Dinamička cjelina
• Više je od pukog zbroja svojih
pripadnika

• Pojedinac u grupi
o Položaj
o Uloga
o Status
 Pojedinac i grupa
• S. Ash (1952) – analogija s kemijom:

"Tvar kao što je voda, sastoji se od elemenata kisika i vodika, ali

još uvijek ima drukčije osobine od bilo koje od svojih sastavnica.
Nadalje, kad se ove molekularne sastavnice drukčije
organiziraju ili strukturiraju, onda proizvode tvari s poprilično
drukčijim karakteristikama (npr., led, voda, para). Prema tome,
smjesa H2O zapravo nije jednostavan skup svojih elemenata
nego presudno ovisi o njihovu rasporedu. Tako je i sa spojevima
ljudi ili grupama“.

“Potreban nam je način razumijevanja grupnih procesa koji

zadržava primarnu realnost pojedinca i grupe, dvaju
permanentnih polova svih društvenih procesa. Trebamo
razumjeti grupne sile koje proizlaze iz postupaka pojedinaca i
pojedince čiji su postupci funkcija grupnih sila koje su oni sami
(ili drugi) proizveli“.
Grupe kao analitički okvir u društvenim znanostima –
što možemo naučiti?
• G. A. Fine – grupe kao
analitički okvir mezo pristupa u
društvenim znanostima Makro razina (cjelina društva)

o Ukrštanje kulture, interakcije i

strukture u vidu interakcijskog Mezo razina
poretka kao “šarka” ili
"šarnir"
(interakcijski
o “Šarka” - male grupe kao objektiv poredak
za promatranje kulture interakcije i malih grupa)
strukture

Par koncepata u mezo Mikro razina

analizi (na tragu G. A. (pojedinačna osoba)
Fine-a)
 Privrženost (afilijacija)

• Princip recipročnosti
(dijeljenje i moralnost)

• "Milosrđe malih brojeva“

• Možda ishodište ima u

osobnom interesu, ali
pripadnost grupi brzo
postaje primarna

• Ellickson (1991): "poredak

bez zakona"
 Društvena kontrola (socijalizacija)

• Jednostavno nadziranje
ponašanja drugih

• Usmjeravanje ponašanja

• Sankcioniranje i
nagrađivanje ponašanja
 Osporavanje (grupe kao inkubatori društvene
promjene)

• Propituju kolektivne
standarde i očekivanja

• Potencijalni nukleusi
društvenih pokreta

• Mogućnosti kvalitetne
Grupe za razvijanje svijesti – feministički,
koordinacije
duhovni, ekološki i drugi društveni pokreti

• Sudjelovanje u grupi i
predanost ideologiji
društvene promjene Ilegalno političko
djelovanje