SIGURNOST U PROMETU 1.Brodovi za prijevoz kemikalija! U brodove za prijevoz kemikalija spadaju tankeri i brodovi za prijevoz ukapljenih plinova.

Na takvim vrstama brodova postoji opasnost od poara i eksplozije, trovanja i guenja i stoga se provode mjere predostronosti hip ! to ! shore "he"k list# koje obuhva$aju pripravnost sredstava protupoarne zatite, podru%je gdje je dozvoljeno puenje, na%in koritenja vatre i kuhinjske opreme, na%in dozvoljavanja radova na brodu, mjere koje se poduzimaju u slu%aju poara ili nezgode, na%in naputanja luke u nudi te na%in zatite od isputanja ulja u more..Brod mora imati ispravne "jevovode i "rpke, sredstva za gaenje poara, a posada je obavezna provjeriti tlak u prekr"ajnim "ijevima, zatvoriti sve prostorije u kojima se moe skupiti zapaljivi plin ili kemikalija te istaknuti oznaku &abranjeno puenje#. U podru%ju luke zabranjeno je koritenje otvorene vatre, noenje i koritenje predmeta koji izazivaju plamen i iskre, nekontrolirano to%enje na'te i derivata, odlaganje lako zapaljivih i samozapaljivih materijala, prilaz vozilom koje za vrijeme rada moe ba"iti oskru, te punjenje spremnika vozila. (ukovanje kemikalijama prekida se u slu%aju nepovoljnih vremenskih prilika, grmljavine i pranjenja atmos'ere, pribliavanja teglja%a tankeru, dok se teglja% ne privee, u slu%aju poara na bilo kojem dijelu luke i kvara bilo kojeg ure)aja kojim se rukuje kemikalijama, a koji moe uzrokovati zaga)enje mora, ugroziti ivot ili zdravlje ljudi. *egaza"ija +%i$enje, u lu"i dozvoljeno je samo uz odobrenje lu%ke kapetanije. -od rukovanja kemikalijama od velike je vanosti kompatibilnost broda i tereta, tankova i tereta, premaza i tereta, te tereta me)usobno, kao i ispunjavanje dodatnih zahtjeva. .. Brodovi za prijevoz plinova! Brodovi za prijevoz plinova dijele se na /N0 i /10. 2e)usobno se razlikuju po temperaturi i pritisku plina u tankovima. 3snovni rizik koji se javlja pri rukovanju plinovima vezan je za proputanje odnosno gubitak plina pri prolazu kroz "jevovode. &abranjeno je ulaziti u bilo koju prostoriju u kojoj se moe pojaviti plin bez prethodne ventila"ije, odnosno provjere stanja atmos'ere u prostoriji. U skladu s tim su napravljeni svi ure)aji koji se nalaze u prostorijama, a u kojima postoji mogu$nost od pojave plina. 3balni ure)aj mora biti tako konstruiran da je omogu$eno brzo odvezivanje broda. 4ko privez nije opremljen takvim ure)ajem na udaljenosti od 5 m od ueta kojim je brod vezan, mora biti smjetena sjekira izra)ena od materijala koji ne iskri. 6akva sjekira mora se nalaziti i na brodu u blizini ure)aja za vez.

(ukovanje plinovima smije se obavljati samo ako je aktiviranje brzootvaraju$eg ventila omogu$eno smjesta na obali s kojeg se nadzire i upravlja rikovanjem. &bog delikatnosti opera"ije rukovanja plinovima korisnik luke ili organiza"ija koja obavlja rukovanje duna je, uz suglasnost kapetanije, ustanoviti brzinu vjetra i snagu mora pri kojoj se obustavlja rukovanje plinovima. Brzina vjetra ne smije biti ve$a od 789 dozvoljene brzine. (ukovanje je dozvoljeno i no$u s tim da je podru%je rukovanja dobro osvijetljeno, te da je osiguran izvor napajanja u slu%aju nude. Na mjestu rukovanja plinovima, kao i na brodu ispod brodskog kolektora, mora biti postavljen dovoljan broj deteketora plina kojim $e se pravodobno osigurati utvr)ivanje dozvoljene razine eksplozivnosti atmos'ere. 1odru%je luke mora biti opremljeno ure)ajima koji $e automatski aktivirati: iskop%avanje onih sustava koji mogu ugroziti sigurnost ljudi i materijalnih dobara, zatvaranje svih brzozatvaraju%ih ventila, odvajanje spoja prekr"ajnog kraka za rukovanje plinovima i vra$anje kraka u poloaj mirovanja, alarm u svim prostorijama i na mjestu na kojem se obavlja upravljanje i nadzor nad rukovanjem, te u "entrali za protupoarnu zatitu. Na podru%ju luke moraju postojati barem dva na%ina evakua"ije ljudi, od kojih jedan mora biti %ama" za spaavanje pogonjen veslima i izra)en prema pravilima konven"ije 3/4 . ;. <nspek"ija rada! <nspek"ija rada i zatite na radui nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se ure)uju odnosi izme)u poslodav"a i zaposlenika +radni odnosi i zatita na radu,. <nspek"ija rada: osigurava primjenu propisa koji se odnose na uvjete rada i na zatitu zaposlenika prilikom obavljanja njihovih poslova, kao to su odredbe o radnom vremenu, o pla$ama, o sigurnosti, o zdravlju, o zapoljavanju i radu dje"e i mladei, ena, trudni"a i porodilja, te invalida na obvezu poslodav"a da zaposlenike prijavljuju tijelima mirovinskog, invalidskog, zdravstvenog i drugih osiguranja obavjetava i savjetuje poslodav"e i zaposlenike o naju%inkovitijoj provedbi zakonskih odredaba izvje$uje ministra nadlenog za rad o slabostima i zlouporabama koje nisu posebno ure)ene zakonom, odnosno podzakonskim aktom. jedita inspek"ije rada su u sjeditima upanija i ispostavama upanijskih ureda. <nspek"ijski nadzor provode inspektori rada u podru%noj jedini"i, te vii inspektori rada i inspektori rada u ministarstvu. Broj inspektora rada u podru%noj jedini"i odre)uje se ovisno o broju zaposlenika +u pravilu 1 inspektorna =888 zaposlenika,.

<nspektor rada duan je razmotriti zahtjev u svezi s ostvarivanjem zatite na radu te prava i obaveza iz radnog odnosa i obavijestiti podnositelja zahtjeva o svome stavu i o mjerama, ako ih je poduzeo. <nspektor rada je duan %uvati identitet podnositelja zahtjeva kao povjerljiv podatak. Ne smije obavljati nadzor kod poslodav"a kod kojeg je on %lan njegove ue obitelji, vlasnik ili suvlasnik. <ma pravo bez prethodnog obavjetavanja i bez doputenja poslodav"a, bez obzira na radno vrijeme, ulaziti u radne prostorije, na radilita, te u druge prostorije i prostore u kojima se obavlja gospodarska ili druga djelatnost. 3 ulasku inspektor rada obavjetava poslodav"a ili njegovu odgovornu osobu. 1rilikom obavljanja nadzora inspektor ima pravo pregledati objekte namijenjene za rad sa pripadaju$im prostorijama, prostorima i instala"ijama, oru)a za rad i ure)aje te privremena radilita, poslovne knjige, registre i dokumente, ugovore, isprave i drugu dokumenta"iju poslodav"a. 1oslodava" mora inspektoru osigurati neometano obavljanje nadzora i staviti mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumenta"iju. 1oslodava" je duan privremeno prekinuti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspek"ijskog nadzora. <nspektor rada sastavlja zapisnik +knjiga nadzora,. 4ko je utvr)ena povreda propisa o zatiti na radu inspektor je duan rjeenjem: 1) odrediti rok u kojem se mora otkloniti nedostatak> 2) narediti poslodav"u da udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima o zatiti na radu +npr. da je pod utje"ajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, 3) narediti poslodav"u da zaposlenika udalji s poslova za obavljanje kojih ne ispunjava uvjete utvr)ene pravilima zatite na radu, akoje zbog toga neposredno ugroen ivot ili zdravlje zaposlenika> 4) zabraniti uporabu oru)a za rad s pove$anim opasnostima, mjesto rada, te radnih prostorija i prostora, dok se ne otklone nedosta"i> 5) zabraniti upotrebu neispravnih osobnih zatitnih sredstava. <nspektor rjeenje upisuje u knjigu nadzora. 1rotiv rjeenja koje je donio vii inspektor ili inspektor u ministarstvu alba nije doputena, ve$ se protiv tog rjeenja moe pokrenuti upravni spor. Ukoliko je utvr)eno vie povreda propisa i nepravilnosti inspek"ija rada moe zape%atiti ulaze u poslovne prostorije ili druga sredstva rada.

=. <zola"ijski aparati! <zola"ijski aparati s vlastitim izvorom zraka pojavljuju se kao otvoreni sistem s bo"ama sa komprimiranim zrakom ili kao izola"ijski aparat sa re"irkula"ijskim sistemom. 3snovni dijelovi izola"ijskog aparata otvorenog tipa su bo"e sa komprimiranim zrakom, ventili, manometar, "ijev za dovod zraka, obrazina, reduktor pritiska te plu$ni automat. 2asa aparat obi%no je manja od 1? kg. Bo"e sa komprimiranim zrakom moraju prije upotrebe biti ispitane. 1ritisak u bo"ama je od .88@;88 bara. <zola"ijski aparat sa "irkula"ijskim sistemom +regenerativni aparat, za razliku od otvorenog izola"ijskog aparata, izdahnuti zrak odvodi u posebnu patronu, gdje mu se oduzima vlaga i uglji%ni dioksid, a dodaje potrebna koli%ina kisika. 6ime se omogu$ava uteda u utroku kisika i manja teina aparata. U upotrebi su dva tipa regenerativnih aparata: 1) 4parat s komprimiranim kisikom koristi bo"u s komprimiranim kisikom kao izvor dodatnog kisika. &a vezivanje uglji%nog dioksida koristi se kre%. 2) *rugi tip regenerativnog aparata koristi regenerativni uloak, koji osloba)a kem.putem potrebnu dodatnu koli%inu kisika, a vezuje vlagu i uglji%ni dioksid. &a vezivanje uglji%nog dioksida koristi se klorni uloak. Nedostatak ovog tipa je taj to se pro"es osloba)anja kisika iz regenerativnog uloka ne moe zaustaviti kada je jednom pokrenut. Uz izola"ijske aparate koriste se i samospasio"i koji se koriste za samospaavanje u slu%ajevima kada naglo poraste kon"entra"ija uglji%nog monoksida. *jelotvoran je do kon"entra"ije od 1,A9 B3, te uz minimalno 1A9 kisika. 6rajanje zatite je ;8 min i koristi se jednokratno. 5. Cavlja%i poara! 3tkrivanje i dojava poara obavlja se postavljanjem vatrodojavnih sustava. Datrodojavni sustavi sastoje se od: ru%nih i automatskih javlja%a, dojavnih vodova, vatrodojavne stani"e i napajanja. 4U63246 -< C4D/C4E< ! su ure)aji koji mjerenjem stanovita 'izikalnog svojstva okoline te pretvaranjem izmjerene veli%ine u elektri%nu izazivaju pobudu u vatrodojavnoj stani"i. klop koji obavlja pretvaranje moe koristiti vlastiti izvor struje ili se mogu napajati samoinduk"ijom. 3snovna su obiljeja automatskih poarnih javlja%a osjetljivost i prikladnost. 1od pojmom osjetljivosti razumijeva se svojstvo javlja%a da pri maloj promjeni svojstva okoline ostvari odgovaraju$u promjenu parametra pretvara%a. Cavlja%ima ve$e osjetljivosti treba manje vremena za otkrivanje poara. 1rikladnost je svojstvo javlja%a da 4

obavlja svoju zada$u u o%ekivanim uvjetima koji vladaju u prostoriji u kojoj je postavljen odnosno da im prevladavaju$i uvjeti ne$e smanjiti osjetljivost ili ih kako druk%ije u%initi nedjelotvornim. obzirom na parametar okoline koji se jeri, automatski javlja%i poara dijele se na toplinske, dimne i svjetlosne. a, 6oplinski javlja%i poara ! primjenjuju se za zatitu prostora u kojima se o%ekuje brz porast temperature. <zra)uju se kao termomaksimalni i termodi'eren"ijalni javlja%i. 6ermomaksimalni javlja%i kao parametar okoline mjere temperaturu zraka. 3biljeje je davanje poarne uzbune u slu%aju kada temepratura postigne stanovitu grani%nu vrijednost. 2jerenje temperature obavlja se naj%e$e pomo$u bimetalne vrp"e ili toplinskog osjetila. 1orastom temperature dolazi do savijanja koje zatvara strujni krug. 6emperatura zraka moe se mjeriti i neizravno, promjenom tlaka. 6aj se na%in mjerenja temperature koristi pri primjeni kvar"nih spremnika s teku$inom. 1ri tom na%inu mjerenja porast temperature izaziva irenje spremnika. 6eku$ina potpuno popunjava unutranjost spremnika,a daljnjim porastom izaziva lom spremnika. 6ermomaksimalni javlja%i mogu biti izvedeni i s metalom niske to%ke taljenja. U tom slu%aju porastom temperature dolazi do taljenja osjetnog dijela i prekida elektri%nog kruga ili osloba)anja tlaka to se, ovisno o izvedbi, smatra znakom poarne opasnosti. 6ermodo'eren"ijalni javlja%i mjere promjenu temperature u vremenu +temp.gradijent,. Naj%e$a se izvedba tih javlja%a temelji na ugra)enoj komori s pomi%nom opnom spojenom s okolinom kapilarnim otvorom. 4ko temperatura okoline u razmjerno kratkom vremenu poraste bre od grani%nog temp.gradijenta, porast $e tlak u komori zbog %ega $e do$i do odgovaraju$eg pomaka pomi%ne opne. b, *imni javlja%i ! proizvode se kao ioniza"ijski ili opti%ki javlja%i i namijenjeni su ponajprije zatiti prostora u kojima se u slu%aju gorenja o%ekuju ve$e koli%ine dima. <oniza"ijski javlja% sastoji se od dvije komore: otvorene +mjerne, i zatvorene +re'erentne,. &rak u obje komore ionizira se primjenom slabog izvora radioaktivnog zra%enja zbog %ega u obje komore postoji stanoviti broj pozitivnih iona i slobodnih +negativnih, elektrona. 4ko se u ti$enoj prostoriji pojavi dim, %esti"e dima u$i $e u otvorenu komoru i tako apsorbirati dio zra%enja, smanjiti slobodne putanje iona i elektrona i njihovu pokretljivost i itme smanjiti tijek struje u otvorenoj komori. 3vakvi javlja%i se ne smiju postavljati u prostorima u kojima je vlanost ve$a od ?89. Nedostatak je velik broj lanih uzbuna zbog %ega dolazi u pitanje povjerenje u sustav vatrozatite. ", vjetlosni javlja%i ! otkrivaju prisutnost dima mjerenjem koli%ine svjetla koje dopire do 'otoelementa koji primljenu koli%inu svjetlosne energije pretvara u elektri%nu. (azlikuju se 5

javlja%i koji mjere rasprivanje a sastoje se od jedne komore u kojoj je smjeten izvor svjetlosti i javlja%i koji mjere koli%inu svjetlosti a sastoje se od dviju komora: otvorene i zatvorene kroz koje prolazi svjetlosni tok istih svojstava koji prima 'oto$elija. 3snovni im je nedostatak mogu$nost kvara bljeskali"e ili 'otoelementa. (UEN< C4D/C4E< 13F4(4 ! namijenjeni su brzom prijenosu in'orma"ije o otkrivanje poara. Naj%e$e se izra)uju kao elektromehani%ki prekida%i kojima se zatvara strujni krug. *a bi se prekida% uklju%io, potrebno je ukloniti zatitu +razbiti stakleni ili plasti%ni pokrov,.Nakon uklju%ivanje, prekida% mora ostati u tom poloaju kako bi se jednozna%no moglo odrediti koji je od javlja%a poara uklju%en. truja koja pote%e pri zatvaranju prekida%a mora biti manja od struje kratkog spoja i ve$a od normalne. Uobi%ajeno se ugra)uju u plasti%na ku$ita "rvene boje, a ako se predvi)eni za ugradnju u prostorijama u kojima je mogu$a pojava eksplozivnih smjesa, moraju biti izvedeni s odgovaraju$om zatitom. B<CGDN< D46(3*3C4DN< U 64D ! sastoji se od sustava "ijevi, promjera najmanje 1. mm, koji iz razli%itih ti$enih prostora stalno usisava zrak i dovodi do nadzorne stani"e smjetene na zapovjedni%kom mostu ili u protupoarnoj stani"i. U svakoj ti$enoj prostoriji mora postojati najmanje jedna usisna "ijev na stropu ti$ene prostorije. Ukupan broj "ijevi i njihov raspored mora biti takav da nijedan dio stropa nije od usisne "ijevi udaljen vie od 1. m pri $emu najvie %etiri usisa mogu biti spojena na jednu dobavnu "ijev. U slu%aju da u usisanom zraku ima %esti"a dima, dimni javlja% postavljen u nadzornoj stani"i, dat $e zvu%ni i svjetlosni znak na temelju kojega se moe zaklju%iti gdje je dolo do pojave dima. H. /u%ke dizali"e! *izali"e su strojevi namijenjeni prenoenju tereta u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. 1rema konstruk"iji se dijele na: mosne dizali"e, portalne i poluportlane dizali"e, pretovarne dizali"e, pokretne i nepokretne konzolne dizali"e, pokretne +samohodne, dizali"e sa obrtnim ili %vrstim postoljem, te kabl@dizali"e. 3balne dizali"e ubrajaju se me)u najvanija prekr"ajna sredstva u lukama. 3snovni pravni propis koji regulira pravila zatite pri radu s dizali"ama je 1ravilnik o op$im mjerama i normativima zatite priradu sa dizali"ama#. 1rema tom pravilniku pod pojmom dizali"e podrazumijeva se pokretni i nepokretni ure)aj na ru%ni ili motorni pogon, namijenjen za dizanje i sputanje slobodno vise$eg tereta sa ili bez njegovog prenoenja, koje rade pomo$u %eli%nog ueta ili lan"a, a podeeni su za rad kukom, grabili"om, vedrom ili drugim zahvatnim ili nose$im sredstvom#. 3vaj pravilnik ne odnosi se na brodske dizali"e i brodski teretni ure)aj op$enito. vaka dizali"a nosivosti ve$e 6

od 18 kN mora imati 2ati%nu knjigu# za dizali"u i -ontrolnu knjigu# za odravanje dizali"e. (adne organiza"ije koje upotrebljavaju vie od 58 dizali"a mogu voditi 2ati%nu eviden"iju# umjesto 2ati%ne knjige#. U 2ati%nu knjigu# upisuju se poda"i o dizali"i, karakteristike te rezultati prvog probnog ispitivanja dizali"e od proizvo)a%a. U -ontrolnu knjigu# upisuju se osnovni poda"i o dizali"i, loka"ija dizali"e, poda"i o pregledima, poprav"ima, odravanju, probnim ispitivanjima, te dizali%arima. Uz svaku dizali"u korisnik mora nabaviti i tehni%ku dokumenta"iju. 1rije putanja dizali"e u rad nakon teeg ote$enja ili ve$e rekonstruk"ija potrebno je izvriti probno ispitivanje koje se sastoji od provjeravanja stanja dizali"e, pregleda i ispitivanja elektri%nih ure)aja, pregleda i ispitivanja pri radu, probnog optere$enja te provjere stabilnosti. 1regledi dizali"e mogu biti dnevni, tjedni, mjese%ni, godinji i generalni. *nevne preglede obavljaju dizali%ari prije po%etke upotrebe dizali"e, dok ostale preglede vre stru%ni radni"i. 0eneralni pregled je detaljan pregled svih sklopova dizali"e ulku%uju$i eventualne zamjene i pokusna ispitivanja, a vri se u pravilu svake tre$e godine +<<< i <D pogonska klasa,, tj. svakih pet godina +< i << klasa,. <zvanredni pregledi obavljaju se nakon teih havarija ili u slu%aju postojanja sumnje u ispravnost bilo kojeg dijela dizali"e. 1ogonski mehanizmi za pokretanje dizali"e i njenih dijelova moraju imati sigurne mehani%ke ko%ni"e za zaustavljanje kretanja. Na dizali"ama na elektromotorni pogon ko%ni"e moraju automatski djelovati u slu%ajevima prekida strujnog kruga. 1ored ko%ni"a dizali"e moraju imati i druge sigurnosne ure)aje. 3snovni sigurnosni ure)aj su grani%ni"i kojima se spre%ava prekomjerno kretanje i gibanja na dizali"ama kao to su dizanje i sputanje tereta, vonja dizali"e, vonja voznog vitla i voznih koli"a, pomi"anje kraka dizali"e ili bilo kojeg drugog gibanja koje moe ugroziti sigurnost ljudi i rada. vaka dizali"a kod koje postoji mogu$nost pada predmeta na tra%ni"e mora imati napravu za uklanjanje stranih predmeta s tra%ni"a, te ure)aj za sidrenje radi spre%avanja neeljenog kretanja pod utje"ejam vjetra. Na svakoj dizali"i mora postojati plo%i"a sa ovim poda"ima: tvorni%ki znak, naziv proizvo)a%a, vrsta dizali"e s oznakom tipa, maI. dozvoljena nosivost sizali"e, godina izrade i tvorni%ki broj. Na prilazu dizali"i moraju biti postavljeni natpisi &abranjen pristup nezaposl.osobama# i sl. 3soba koja upravlja dizali"om naziva se dizali%ar i mora ispunjavati uvjete glede dobi, spola, stru%ne i psihi%ke sposobnosti, te zdravstvenog stanja +duan je jednom godinje podvr$i se zdravstvenom pregledu,. Njemu je strogo zabranjeno pokretati ue bez potvrde signaliste, naputanje dizali"e, podizanje i prenoenje nepoznatih teina bez zatite, koritenje sigurnosnih ure)aja, koso podizanje i ljuljanje tereta, vu%a vozila, vie istovremenih radnji, 7

%upanje i izvla%enje tereta te rad na neispravnoj dizali"i. 1rije putanje dizali"e dizali%ar je obavezan podi$i kuku te rasteretiti i usidriti dizali"u. 6okom obavljanja radnih opera"ija dizali%ar mora biti na odgovaraju$i na%in zati$en. -abina dizali%ara mora biti konstruirana tako da dizali%aru omogu$ava dobar pregled svih opera"ija i da ga titi od vremenskih nepogoda. U kabini svake dizali"e mora se nalaziti aparat za gaenje poara. ignalista je zaposlen isklju%ivo za davanje znakova dizali%aru pri manipula"iji teretom na dizali"i. &na"i sporazumijevanja moraju biti standardizirani i utvr)uju se op$im aktom radne organiza"ije. A. 3pasne tvari! 3snovni me)unarodni pravni izvori koji u pomorstvu reguliraju pravila prijevoza opasnih tvari su 3/4 konven"ija i <nternational 2aritime *angerous 0oods +<2*0,. U okvirima doma$eg zakonodavstva osnovni pravni akti koji propisuju mjere sigurnosti priprijevozu opasnih tvari jesu &akon o prijevozu opasnih tvari, 1ravilnih o na%inu prijevoza opasnih tvari te 1ravilnik o rukovanju opasnim tvarima u lukama i pristanitima. 1rema 3/4 konven"iji opasne tvari dijele se na: eksplozive +eksplozivne tvari, predmeti punjeni eksplozivnim tvarima, sredstva za paljenje, vatrometni i sli%ni predmeti, plinovi +tla%eni, ukapljeni ili razgra)eni pod tlakom, zapaljive teku$ine zapaljive tvari +zapaljive krute tvari, tvari podlone samozapaljenju, tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove, tvari koje uzrokuju paljenje +oksidanti,, organski peroksidi otrovne tvari, zarazne tvari radioaktivne tvari korozivne +nagrizaju$e, tvari ostale opasne tvari

U prometu se javlja nekoliko subjekata na koja se odnose pravila o rukovanju opasnim teretima: poduze$e koje daje tvar na prijevoz, poduze$e koje obavlja prijevoz, poduze$e koje prekr"ava opasne tvari i organi upravne vlasti. 4mbalaa u kojoj se prevoze opasne tvari mora biti zatvorena i nepropusna. 3pasna tvar ne smije nagrizati materijal od kojeg je izra)ena ambalaa i zatvara%i, niti s njima tvoriti opasne spojeve. 4ko je tvar koja se prevozi osjetljiva na vlagu prostor u koji se smjeta mora biti zati$en od vlage.

U prijevozu opasnih tvari velik zna%aj za sigurnost broda tokom putovanja, te tokom boravka u lu"i ima pravilno odjeljivanje +segrega"ija, raznih vrsta opasnih tereta. Njezina svrha je u spre%avanju mogu$e opasne reak"ije izme)u raznih vrsta tereta koji se istovremeno prevoze istim brodom. 1oiljatelj opasne tvari duan je za svaku poiljku ispostaviti <spravu o prijevozu#. 3na mora sadravati podatke o sadraju poiljke, kemijski i tehni%ki naziv, teinu i broj komada, identi'ika"ijski broj iz me).sporazuma te ostale vane podatke kao to su naznaka poiljatelja, njegovo osobno ime i adresu, kao i osobno ime i adresu primatelja, naznaku da je <sprava o prijevozu# predana i pismenu uputu o posebnim sigurnosnim mjerama. Uz ispravu o prijevozu poiljatelj je duan predati i Uputu o pesebnim mjerama sigurnosti# koja mora imati naznaku vrste opasnosti koju opasna tvar predstavlja, naznaku posebnih mjera, postupak s osobom koja do)e u dodir s opasnom tvari te naziv i adresu organoza"ije ili organa koji mora biti obavjeten u slu%aju nezgode. 1rije po%etka rukovanja opasnim tvarima u lu"i mora se /u%koj kapetaniji podnijeti pismena *eklara"ija o opasnim tvarima#. 3na mora sadravati podatke o opasnim tvarima, o koli%ini i na%inu rukovanja, te izjavu da pakiranje odgovara propisima i da je teret koji se prevozi u ispravnom stanju. 3sim toga *eklara"ija# mora sadravati i podatke o brodu, predvi)eno vrijeme zadravanja, plan smjetaja tereta te izjavu da su poduzete sve propisane mjere. *eklara"ija se predaje /u%koj kapetaniji najmanje =? sati prije po%etka rukovanja, a podnosi je kr"atelj, korisnik luke ili brodar. -apetanija $e zabraniti ulazak broda u luku ako nije podnesena *eklara"ija#, ako je zabranjeno unoenje opasnih tvari, ako poda"i iz *eklara"ije#nisu to%ni, ako je koli%ina ve$a od dozvoljene, ako je ote$ena ambalaa ili ako segrega"ija nije provedena prema pravilima, s time da se ako postoji mogu$nost otklanjanja nedostataka izdavanje dozvole moe odgoditi dok se nedosta"i ne otklone. 6emeljna na%ela kojih se brodovi za prijevoz opasnih tereta moraju pridravati jesu: brod koji prevozi opasne tvari mora biti privezan tako da u slu%aju nezgode moe sigurno i brzo otploviti i mora isti"ati "rvenu zastavu danju, a "rveno svjetlo no$u, rukovanje opasnim tvarima dozvoljeno je samo onda kada su atmos'erske prilike povoljne, zabranjeno je slaganje opasnih tvari na mjestima gdje se rukuje njima, pristup na brod dozvoljen je samo s obale, rukovanje opasnim tvarima mora se obavljati u direktnoj opera"iji s time da se opasne tvari uvijek ukr"avaju prve, a iskr"avaju zadnje. U slu%aju nezgode ili izvanrednih okolnosti obavjetava se /u%ka kapetanija. Naljepni"e kojima se ozna%avaju opasne tvari: eksplozivi ! naran%asta podloga zapaljivi plinovi: zapaljivi plinovi ! "rvena podloga 9

nezapaljivi plinovi ! zelena podloga otrovni plinovi ! bijela podloga zapaljive teku$ine ! "rvena podloga opasne krute tvari: zapaljive krute tvari ! "rveno bijele pruge tvari sklone samozapaljenju ! bijelo "rvena podloga tvari opasne kad se navlae ! plava podloga oksidiraju$e tvari i peroksidi ! uta podloga otrovi i zarazne tvari ! bijela podloga radioaktivne tvari: klasa < ! bijela podloga klasa <<J<<< ! bijelo uta podloga korozivne tvari ! "rno bijela podloga

?. 3sobna zatitna sredstva! U osobna zatitna sredstva spadaju sva sredstva osobne zatite kojima se uklanja djelovanje opasnosti ili tetnosti po ivot ili zdravlja radnika u toku radnog pro"esa, a koja se ne mogu ukloniti drugim mjerama zatite. (adna organiza"ija duna je op$im aktom propisati na kojim radovima, odnosno radnim mjestima, koja sredstva ili oprema se koriste za spre%avanje djelovanja stalnih ili povremenih opasnosti ili tetnosti. 3snovni preduvjet koji se postavlja pred sredstva i opremu osobne zatite je taj da ta sredstva u to mogu$e manjoj mjeri ometaju radnika pri radu, a da pri tom pruaju i zadovoljavaju$i nivo zatite. 2aterijal od kojih se sredstva izra)uju ne smiju neugodno mirisati, nadraivati kou ili putati boju. Ukoliko postoji opasnost od poara, sredstva se moraju izra)ivati od materijala koji ne gori ili je teko zapaljiv. U pravilu, sredstva osobne zatite moraju biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu, odnosno, prema elektri%oj i toplinskoj energiji. 6ako)er se zahtijeva i otpornost prema koroziji, promjeni temperature i djelovanju dezin'ek"ijskih sredstava. redstva osobne zatite dijelimo prema dijelu tijela %ijoj su zatiti namijenjena na: sredstva i oprema za zatitu glave sredstva i oprema za zatitu o%iju i li"a sredstva i oprema za zatitu sluha sredstva i oprema za zatitu organa za disanje sredstva i oprema za zatitu ruku sredstva i oprema za zatitu nogu

10

sredstva i oprema za zatitu ru%nog zgloba, ramena i hrpteni"a sredstva i oprema za zatitu trbunih organa sredstva i oprema za zatitu tijela sredstva i oprema za zatitu od ioniziraju$ih zraka sredstva i oprema za zatitu od nepovoljnih atmos'erskih utje"aja sredstva i oprema za zatitu od pada s visine sredstva i oprema za zatitu od davljenja u vodi

7. 1oar i eksplozija! Gksplozija je trenutno spajanje ve$e koli%ine gorive tvari s kisikom. 3na nastaje de'laga"ijom i detona"ijom. -ao posljedi"a eksplozije javlja se poar. 1odru%je eksplozivnosti: donja grani"a eksplozivnosti +/K/,: najmanje koli%ina zapaljivih para pomijeanih sa zrakom pri kojoj moe do$i do eksplozije gornja grani"a eksplozivnosti +UK/,: najve$a koli%ina zapaljivih para pomijeanih sa zarkom pri kojoj moe do$i do eksplozije <zraava se u posto"ima volumena i 'unk"ija je 3. +pove$anjem 3. u smjesi raste opseg,. 1oar se moe de'inirati kao nekontrolirani pro"es gorenja. *a bi poar zapo%eo i trajao moraju biti ispunjeni odre)eni uvjeti: prisutnost gorive tvari +zapaljive krute tvari, teku$ine, plinovi i pare,, prisutnost kisika +tvar koja podrava gorenje,, dovoljna toplina paljenja ! izvori topline su sva tijela ili tvari koje zbog poviene temperature mogu izazivati nekontrolirano gorenje +izvori: elektri%ni, mehani%ki, nuklearni i kemijski> uzrok poara moe jo biti prijenos topline s tijela vie temperature na tijelo nie,. 1oari izbijaju eksplozijom, paljenjem i samozapaljenjem. 1oari se dijele ponajprije s obzirom na agregatno stanje prevladavaju$e gorive tvari. 1rema < 3 standardu ;7=, odnosno odgovaraju$em hrv.standardu, poari se dijele na ove klase: klasa 4 ! poari krutih tvari, uobi%ajeno organskog porijekla %ijim gorenjem nastaje plamen i ar klasa B ! poari teku$ih tvari ili krutih tvari koje isputaju zapaljive teku$ine klasa B ! poari plinova klasa * ! poari zapaljivih materijala klasa G ! poari el.instala"ija, poari tvari u blizini izvora el.struje

11

1oten"ijalni izvori poara su otvoreni plamen, zagrijane povrine, iskra, samozapaljenje i stati%ki elektri"itet. De$ina poara moe se ugasiti uklanjanjem jednog ili vie bitnih uvjeta gorenja, odnosno: hla)enjem, odvajanjem, guenjem i izravnim djelovanjem na kem.pro"es. 1ri hla)enju poara odgovaraju$im protupoarnim sredstvom, sputa se temp.gorive tvari ispod temp.paljenja, nakon %ega pro"es izgaranja prestaje, a poar se gasi. Lla)enjem se gase u prvom redu poari krutih tvari, a sredstvo koje se naj%e$e koristi je voda. 3dvajanje odnosno uklanjanje gorive tvari obuhva$a postupke kojima se iz podru%ja gorenja uklanja goriva tvar koja jo nije po%ela gorjeti. 3vaj se na%in rijetko koristi jer se time skra$uje vrijeme gorenja, dok se opoarenoj tvari doputa izgorjeti do kraja. 0uenje poara temelji se na spre%avanju pristupa kisika gorivoj tvari. 3stvaruje s e tako da se opoarena tvar potpuno prekrije nekim inertnim plinom +plin koji ne podravan gorenje,, nezapalljivom teku$inom ili krutim, sipkim materijalom. 2oe se obavljati i s nekim sredstvom koje uz guenje moe ostvariti i ve$i ili manji u%inak hla)enja +voda, pjena,. 4ntikataliti%ko djelovanje temelji se na prirodnom svojstvu pojedinih tvari da uspore ili zaustave odre)enu kem.reak"iju. 3vo se djelovanje ostvaruje inhibi"ijom +postupak pri kojem se u opoareni prostor uba"uje sredstvo koje se zbog topline raspada na sastojke od kojih bar jedan spre%ava kem.reak"iju, ili intoksika"ijom +postupak pri kojem se u opoareni prostor uba"uje sredstvo koje vezuje kisik i tako spre%ava oksida"iju gorive tvari,. 1ri izboru sredstava za gaeje poara treba voditi ra%una o obiljejima o%ekivanih poara, te o svojstvima sredstava za gaenje. obzirom na u%estalost primjene, sredstva za gaenje poaara dijele se na: osnovna +voda,, namjenska sredstva +pjena, uglji%ni dioksid, prah, halogenizirani ugljikovodi"i,, dopunska +pijesak, pokriva%i i sl.,. Njihova osnovna obiljeja su e'ikasnost gaenja, stupanj tetnosti po zdravlje, stupanj primjenjivosti, prenosivist te mogu$nost uskladitenja. U protupoarnom sustavu obavezno se moraju nalaziti protupoarne "rpke, glavni protupoarni "jevovod, hidranti te vatrogasne "ijevi. U sustav za otkrivanje poara spadaju "ijevni sustav koji se sastoji od sapni"e, detektora dima, ventilatora i ispunog ventila, zatim automatski sustavi koji se dijele na jednostavne +broj detektora manji od 18, i sloene +vie od 188 detektora,. 6akvi se sustavi sastoje od protupoarne "entrale i el.vodova te imaju dvostruko napajanje. Mto se ti%e kontrolnog sustava ventila"ije, ono se u pravilu isklju%uje u 12

skladitima i nastambama posade i putnika, a dio je klimatiza"ijskog sustava. U protupoarni alarmni sustav spadaju alarmni ure)aji koji slue za obavjetavanje svih osoba na brodu za nastalu opasnost. 18. 1rekr"aj opasnih tvari u lukama! 1rije po%etka rukovanja opasnim tvarima u lu"i, osoba koja je podnijela *eklara"iju +objanjeno u pitanju A,, mora podnijeti kapetaniji i *ispozi"iju. -apetanija odobrava po%etak rukovanja opasnim tvarima u lu"i. -apetanija ne$e dati odobrenje ako nisu poduzete propisane op$e i posebne mjere sigurnosti, ako rukovanju ne prisustvuje stru%na osoba ili ako sredstva i oprema nisu podesna i ispravna. 1oprav"i na brodu i %i$enje prostorija broda ili prostora oko broda smije se obavljati samo na osnovu suglasnosti i odobrenja kapetanije. 1rije samog po%etka rukovanja, zapovjednik broda ili osoba koja rukovodi i nadzire rukovanje opasnim tvarima dune su izvijestiti jedna drugu o sredstvima i na%inu protupoarne zatite u lu"i i na brodu. (ukovati se smije samo onda kad su povoljne atmos'erske prilike i ako su osigurana protupoarna sredstva i zatita. 4ko je dozvoljeno rukovanje no$u, brod i obala moraju biti dobro osvijetljeni. 6ijekom rukovanja zabranjen je pristup osobama %ija prisutnost nije neophodna na brodu i na obali. Natpisi o zabrani pristupa moraju biti istaknuti na vidljivim mjestima. &abranjeno je i slaganje opasnih tvari na mjestima gdje se njima rukuje i gdje se vri prekr"aj. 4ko postoji mogu$nost prekida opera"ije ukr"aja ili iskr"aja na due vrijeme, kapetanija moe brodu ili vozilu odrediti da se za to vrijeme udalji ili otplovi na neko drugo mjesto koje ona odredi. 1ristup brodu dozvoljen je samo s obale i uvijek mora biti pod kontrolom. -ada se na brodu ne vri rukovanje, skladita gdje su opasne tvari smjetene moraju biti zatvorena. (ukovanje se treba obavljati u direktnoj opera"iji i to brod@brod i brod@vozilo, bez uskladitavanja. 3pasnim tvarima smiju rukovati samo punoljetne osobe, opskrbljene odgovaraju$im zatitnim sredstvima, te moraju biti upoznate s mjerama i na%inom provo)enja zatitnih mjera. -orisnik luke duan je mjesto rukovanja opasnim tvarima ili gdje su one uskladitene opskrbiti tele'onskom ili nekom drugom vezom sa slubom zatite od poara. &abranjena je upotreba otvorenog plamena na podru%ju prekr"aja i rukovanja opasnim tvarima. 3snovni me)unarodni pravni izvori koji u pomorstvu reguliraju pravila prijevoza opasnih tvari su 3/4 konven"ija i <nternational 2aritime *angerous 0oods +<2*0,. U okvirima doma$eg zakonodavstva osnovni pravni akti koji propisuju mjere sigurnosti priprijevozu opasnih tvari jesu &akon o prijevozu opasnih tvari, 1ravilnih o na%inu prijevoza opasnih

13

tvari te 1ravilnik o rukovanju opasnim tvarima u lukama i pristanitima. U eljezni%kom prijevozu primjenjuje se 2e)unarodna konven"ija o prijevozu robe eljezni"ama# +B<2,, odnosno dodatak 1. 1ravilnik o prijevozu opasne robe eljezni"ama# +(<*,. 11. 1rekr"aj tereta sa motornih vozila! &a siguran rad i rukovanje teretnim motornim vozilom zadueni su voza% i prate$e osoblje. 3ni moraju biti osposobljeni za rad na siguran na%in, na temelju vrsta i opsega opasnosti koji proizlaze iz vrste tereta %ijem prijevozu je vozilo namijenjeno, te namjene teretnih motornih vozila. 2oraju ispunjavati i uvjete predvi)ene propisima zatite na radu i posebnim propisima o sigurnosti i prijevozu u "estovnom prometu. Ukoliko se u prijevozu javljaju opasnosti, moraju prethodno biti upoznati s opasnostima i mjerama zatite na radu. 1reporu%a se da kretanje vozila na povrinama na kojima se prekr"ava teret bude jednosmjerno, a tek iznimno dvosmjerno. *vosmjerno kretanje voziladozvoljeno je ako postoji dovoljna irina prometni"e. Brzina kretanja vozila ne smije biti ve$a od 18 kmJh, a u zatvorenim skladitima do 5 kmJh. 3dgovaraju$e oznake i prometni znakovi moraju biti postavljeni na prekr"ajnim povrinama, kao i na njihovim prilazima. -retanje vozila unatrag dozvoljeno je samo uz pomo$ druge osobe koja se nalazi izvan vozila i voza%udaje signale. (azmak izme)u vozila ne smije biti manji od 1 m, a kod vozila koja stoje jedno uz drugo taj razmak mora biti najmanje 1,5 m. 1rije po%etka rada voza% je duan: osigurati vozilo od pokretanja provjeriti da li teret koji treba ukr"ati odgovara karakteristikama vozila zabraniti ukr"aj tereta %ija je teina ve$a od dozvoljenog optere$enja vozila osigurati sigurno otvaranje odnosno zatvaranje strani"a sanduka biti prisutan uz vozilo tokom %itavog trajanja ukr"aja i iskr"aja tereta i pri tom sura)ivati s odgovornom osobom koja prima ili predaje teret. 1rije ukr"aja voza% je duan vizualno utvrditi ispravnost vanjskog izgleda tereta i njegopve ambalae. 6eret treba biti na vozilu teinski i volumenski ravnomjerno raspore)en po "ijeloj povrini kako bi se sprije%ilo pomi"anje i ispadanje tereta. 1rije iskr"aja voza% je obavezan s odgovornom ososbom utvrditi stanje tereta. <skr"aj tereta obavlja se u pravilu kada su strani"e kamiona sputene. 3tvaranje strani"a obavljalju dva radnika, a ako teina strani"a dozvoljava moe i jedan radnik. Ukoliko se za ukr"aj ili iskr"aj komadnog tereta koristi dizali"a ili sli%no sredstvo, smije se rad obavljati bez sputanje strani"a.

14

Na teretu ja zabranjeno stajati, ako postoji mogu$nost pomi"anja tereta. 6eret razli%itih duina mora se slagati tako da dui teret bude ispod tereta kra$e duine. Dozila namijenjena prijevozu duih tereta moraju biti opremljena odgovaraju$im ru%i"ama na koje se teret oslanja tokom prijevoza, a teret ne smije biti sloen vie od gornjeg ruba ru%i"a. 4ko se za prijevoz duih tereta koriste klasi%na vozila, teret se mora osigurati lan"ima, %eli%nim uadima ili sli%nim sredstvom. Doza%ima spe"ijalnih vozila s mogu$no$u podizanja tovarnih sanduka, zabranjeno je pomi"ati vozilo ili kretati se prometni"ama s podignutim sandukom. -od prijevoza prakastih tereta auto@"isternama zabranjeno je otvaranje okana i otvora, dok se "isterna nalazi pod pritiskom. 3bavezno se sva okna i ventili moraju provejriti po zavretku ukr"aja. 1rije otvaranja okna, radnik zaduen za otvaranje, duan je provjeriti da li je pritisak na "isterni izjedna%en s atmos'erskim pritiskom. 1.. 1rekr"aj tereta sa eljezni%kih kola! 1ored pravila navedenih u 1ravilniku o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta# pri ukr"aju i iskra"ju tereta iz vozila eljezni%kog prijevoza, vrijede i pravila utvr)ena propisima i pravilima eljezni%kih organiza"ija. 1ostavljanje sredstava eljezni%kog prijevoza na prekr"ajnim povrinama obavlja se pomo$u lokomotive, vu%nim vozilom ili traktorom. vako pokretanje ili postavljanje eljezni%kog prijevoznog vozila treba se izvoditi paljivo i uz upozorenje svim osobama u blizini. 1okretanje traktorom, "estovnim vozilom, sto%nom zapregom ili ljudskim radom mora biti posebnom uputom odobreno za pojedine kolosijeke. pre"i'i%na razlika javlja se kod otvaranje i zatvaranja vratiju. Drata se moraju otvarati paljivim povla%enjem, a ne guranjem, da ne do)e do povrede radnika ukoliko je dolo do naslanjanja tereta na vrata tokom prijevoza. (adni"i koji $e prekr"avati teret moraju stajati sa strane od otvora vratiju. 1rilikom manipula"ije teretom zabranjen je pristup i zadravanje radnika na svim povrinama izme)u transportnih sredstava, izme)u transp.sredstava i prekr"ajnih povrina, izme)u rampi i transp.sredstava i na drugim mjestima, gdje moe do$i do ozljede radnika zbog kretanja vozila ili prekr"ajnog sredstva. Feljezni%ko transp.sredstvo mora se postaviti tako da u odnosu na objekte i druga prijevozna sredstva ne predstavlja smetnju. 6reba onemogu$iti pristup ljudi u otvorena eljezni%ka prijevozna sredstva, ako se prekr"avaju rasuti tereti ili staro eljezo, grabili"ama ili pomo$u elektromagnetskih nose$ih sredstava.

15

4ko se za prekr"aj tereta koriste vili%ari, potrebno je provjeriti stanje poda vagona vizualno i kontrolom oznake dozvoljenog optere$enja. -od rukovanja teretom u eljezni%kim skladitima kroz vie vratiju razli%itih irina, irina prolaza mora biti koliko i irina otvora najve$ih vratiju. 6eret se pri iskr"aju ne smije slagati na udaljenost manju od . m od eljezni%kih tra%ni"a kod visine tereta do 1,. m. 4ko je visina slaganja via od 1,. m udaljenost mora biti ve$a od .,5 m. (asuti teret mora se iskr"avati tako da teret zauzme prirodan kut nagiba tereta. (asuti teret mora biti iskr"an na udaljenosti od tra%ni"a najmanje 1 m. 1;. 1rijevozno ! manipulativna sredstva! 1od prijevozno @ manipulativna sredstva podrazumijevamo vozila namijenjena prijevozu odre)ene koli%ine tereta na kra$im rela"ijama. Najvie se upotrebljavaju traktori s prikoli"ama i samohodna koli"a. 1ogon samohodnih koli"a je elektromotor s napajanjem baterijama ili motor s unutranjim izgaranjem 6raktor je u osnovi vu%no vozilo, te je pri prekr"aju tereta nuno promatrati i prikoli"u na koju se smjeta teret. 4ko postoji mogu$nost da $e se traktor s prikoli"om koristiti po nepovoljnom vremenu, mora imati ugra)enu kabinu za zatitu voza%a od vremenskih nepogoda. 6raktor mora imati ispravne pokaziva%e prav"a, parkirnu i radnu ko%ni"u, a prikoli"a parkirnu ko%ni"u, pokaziva%e prav"a i stop svijetla. &a rad no$u traktor morabiti opremljen s dva glavna 'ara s oborenim i pozi"ionim svijetlima, a na stranjem dijelu ugra)ena pozi"iona i stop svijetla. 1rikoli"a mora imati pozi"iono svijetlo kod rada no$u. 1=. (ad na terminalima za prekr"aj mineralnih ulja! 2ineralna ulja predstvaljaju jedan od osnovnih izvora energije, te osnovnu sirovinu velikog broja proizvoda. 2ineralna ulja i njihovi derivati javljaju se kao najmasovniji teret u pomorskom prijevozu. 3snovne opasnosti koje mogu ugroziti ivot i zdravlje ljudi prilikom rukovanja mineralnim uljima proizlaze iz njihovih svojstava. 2ineralna ulja karakteristi%na su po tome da isputaju u okolinu odre)ene koli%ine zapaljivih i otrovnih plinova i para. *a bi ti plinovi i pare postali zapaljivi, omjer plinova i kisika u atmos'eri mora biti unutar odre)enih grani"a. *onja grani"a zapaljivosti kre$e se oko 19 volumena prostora, a gornja oko 189. 4ko je postotak

16

ve$i ili manji nbe moe do$i do paljenja smjese plinova i zraka +prezasi$ena, tj. siromana atmos'era,. 3trovnost plinova koji se javljaju u blizini mineralnih ulja varira u zavisnosti. 3d sastava mineralnih ulja koje se prevoze. 3snovne mjere zatite od poara i eksplozije pri rukovanju mineralnim uljima sastoje se od spre%avanja nastajanja eksplozivne smjese gdje god je to mogu$e. U tom "ilju koriste se razni ure)aji za inertiranje atmos'ere koji smanjuju postotak zapaljivih plinova i para ispod donje grani"e zapaljivosti. 1ri nekim opera"ijama ne moe se izbje$i javljanje eksplozivnih plinova i para, te je nuno sprije%iti stvaranje iskre ili nastajanje drugih izvora paljenja, koji bi mogli upaliti eventualno zapaljivu masu. toga se zahtijeva da konstruk"ija tankera bude takva da do iskre pri normalnim radnim uvjetima ne moe do$i, da svi ure)aji koji normalno mogu izazvati iskru budu u sigurnosnoj izvedbi, te da budu poduzete sve mjere sigurnosti kako bi se sprije%ilo nastajanje iskre ili drugog izvora paljenja tokom radnog pro"esa. -ako se prijevoz mineralnih ulja %esto obavlja brodovima razne dravne pripadnosti, zbog ujedna%avanja mjera sigurnosti utvr)en je sustav in'ormiranja i popis obaveznih radnji +"he"k list#, koje su dune provoditi odgovorne osobe na brodu i na kopnu, prije, za vrijeme i nakon obavljenog prekr"aja mineralnih ulja. 1ored podataka i dokumenata koje je zapovjednik tankera duan dati lu%kim vlastima, preporu%a se pri dolasku utvrditi s odgovornom osobom terminala: raspoloiva sredstva protupoarne zatite, mjere koje $e se poduzeti u slu%aju poara ili druge opasnosti, podru%je gdje je dozvoljeno puenje, na%in koritenja vatre i kuhinjske opreme na brodu +Lot Nork permit# i Bold Nork permit#,, na%in naputanja luke u nudi, drugi terminal ili podru%je zaklonita u blizini, na%in poziva medi"inske, tehni%ke i druge pomo$i, na%in zatite od isputanja ulja u more. 2ineralnim uljima smije se rukovati samo na za to predvi)enoj lu"i ili prostoru luke. -opneno podru%je luke na kojem se obavlja rukovanje mora biti ogra)eno i ozna%eno. 6anker smije pristati samo na dodijeljeni vez, a svako %ekanje duan je provesti na sidritu. 6anker smije boraviti u lu"i samo tokom trajanja opera"ije ukr"asja, iskr"aja, uzimanja goriva, balasta i vode, odnosno dok traje %i$enje tankova ili degaziranje. 4ko tanker nema svjedodbu o sposobnosti za prevoenje mineralnih ulja, kapetanija $e zabraniti ulazak tankera u luku. 6okom rukovanja mineralnim uljima postoji opasnost od istje"anja ulja u more. *a bi se sprije%ilo zaga)ivanje ve$eg vodnog podru%ja ili %itave luke, tanker ili dio tankera mora biti ogra)en plutaju$im napravama radi zadravanja irenja isteklog ulja. 17

redstva za rukovanje mineralnim uljima odre)uje korisnik luke, odnosno organiza"ija koja rukuje uljima uz suglasnost kapetanije. 6anker na kojem se obavlja rukovanje mora: imati ispravne "jevovode i pumpe, prirubni"e nepropusno spojene, a 'leksibilne "ijevi dovoljne duine da omogu$e predvidivo pomi"anje broda> imati sredstva za gaenje poara smjetena u blizini "jevovoda, zatvoriti sve prostorije u kojima se moe skupljati zapaljivi ili zaguljivi plin> imati na palubi jednog %asnika zaduenog za protupoarnu zatitu, te jednog %lana posade obu%enog za nadziranje rukovanja odnosno nadzor isputanja uljnih para u okolnu atmos'eru> imati postavljen na palubi manometar radi stalne kontrole pritiska> postaviti ispod spojeva "jevovoda drvenu podni"u i posudu za prihvat isteklog mineralnog ulja> poduzeti i druge propisane mjere zatite na tankeru. 1rije po%etka rukovanja mineralnim uljima, odnosno prije po%etka pumpanja otpadnih ulja, na tankeru se mora: izvriti elektri%no uzemljenje "jevovoda> zatvoriti sve odunike, osim odunika na glavnom jarbolu i odunika tankova koji se prazne ili pune> staviti glavni ventil pod stalni nadzor stru%nog %lana posade> zatvoriti sve palubne otvore za otje"anje vode i otvore za sondiranje tankova> poduzeti mjere za spre%avanje ulaska zapaljivih i otrovnih plinova i para u prostorije posade, stani"u "rpki, strojarni"u i ostale prostorije na brodu. 6okom rukovanja mineralnim uljima na brodu moraju biti: u pripravnosti sve sprave i ure)aji namijenjeni gaenju poara, kao i pripravnu brodsku protupoarnu slubu s potrebnom opremom> na dimnjaku postavljene iskrolovke ili zatitnumreu> istaknuti natpisi &abranjeno puenje#> postavljena me)unarodna prirubni"a> sputeni konop"i na pram"u i krmi iznad povrine mora za tegljenje broda. &abranjena je upotreba otvorenog plamena u kuhinji i drugim prostorijama. Na podru%ju petrolejske luke zabranjeno je: noenje i upotreba predmeta koji izazivaju plamen ili iskrenje> dranje tvari podlonih samozapaljenju, koritenje otvorene vatre> pristup vozila koja tokom rada mogu izba"ivati iskre> odlaganje zapaljivih materijala> %i$enje obale i drugih zaga)enih povrina u lu"i lakozapaljivim materijalima> nekontrolirano to%enje na'te i njenih derivata> punjenje spremnika vozila. 6anker koji posjeduje ure)aj za proizvodnju inertnog plina duan ga je koristiti. (ukovanje minaralnim uljima se prekida u slu%aju: nepovoljnih vremenskih prilika> grmljavinei atmos'erskih pranjenja> pribliavanja teglja%a tankeru, dok se teglja% ne privee> poara na bilo kojem dijelu petrolejske luke> kvara bilo kojeg ure)aja kojim se rukuje mineralnim uljima, a koji moe uzrokovati zaga)enje mora, ugroziti ivot ili zdravlje ljudi.

18

4ko se predvi)a dolazak nepovoljnih vremenskih prilika, korisnik luke, odnosno organiza"ija koja obavlja rukovanje uljima, duna je osigurati prisutnost odgovaraju$eg broja teglja%a. *egaza"ija tankera moe se obavljati samo uz odobrenje korisnika luke i uz suglasnost lu%ke kapetanije. 1rije po%etka ukr"aja drugih tereta, brod koji je prevozio mineralna ulja duan je ishoditi svjedodbu o degaza"iji. 15. (ad u brodskim skladitima! 1ristup na brod osigurava se na dva na%ina: pomo$u brodske opreme +siz, jakobi"e, ili pomo$u lu%ke opreme +ljestve, mosti$iO,. 1osebnu opasnost za sigurnost radnika na brodu predstavlja pristup do brodskog skladita. redstva pristupa skladitu moraju biti %vrste konstruk"ije i zvedena tako da je mogu$nost pada u dubinu svedena na najmanju mogu$u mjeru. 1ristup stepeni"ama koje vode u skladini prostor mora se nalaziti izvan grotla. <znimno se moe dozvoliti pristup skladitu preko stepeni"a ugra)enih s unutranje strane grotla, i takav pristup se dozvoljava samo onda kada se ne obavlja nikakva manipula"ija teretom. &a pristup u skladite koriste se ili ljestve zavarene za bok skladita ili zavareni nogostupi. /jestve se moraju redovito odravati. Gventualna pojava korozije mora biti na vrijeme uo%ena, te ljestve odnosno, pojedini nogostup zamijenjen. <znimno se za pristup u skladite mogu koristiti jakobi"e. U tom slu%aju jakobi"e na dnu moraju biti osigurane od rota"ije prilikom penjanja. /jestve koje vode u skladite moraju biti osvijetljene. &abranjena je svaka upotreba ljestava, bez obzira u kojem dijelu skladita se nalaze za vrijeme dok se teret sputa ili die iz skladita. De$i dio posla koji se obavlja pri ukr"aju i iskr"aju tereta na brod je rad u brodskim skladitima. 3sim kod nekih tereta, rad se obavlja ru%no, uz pomo$ mehaniziranih sredstava ako su primjenjiva, a obavljaju ga lu%ki radni"i organizirani u grupe. Broj radnika u grupi uvjetovan je stupnjem mehaniza"ije, kapa"itetom prekr"ajnih sredstava, mogu$no$u prihvata ili predaje tereta od obalnih radnika, te vrstom tereta. Broj radnika koji rade u brodskom skladitu ne smije biti niti premali niti prevelik. 1remali broj radnika moe imati za posljedi"u mali radni u%inak i uz znatan uloeni rad, te pove$anu mogu$nost nastanka nezgode na radu zbog umora, dok prevelik broj radnika smanjuje sigurnost radnika, jer se radni"i u sku%enom prostoru skladita me)usobno ometaju. 2anipula"ija teretom pri iskr"aju iz brodskog skladita odvija se kroz tri 'aze: osloba)anje tereta, postavljanje tereta pod prekr"ajno sredstvo i podizanje tereta.

19

1ri ukr"aju tereta u brodska skladita radne opera"ije su: sputanje tereta u brodsko skladite, osloba)anje tereta od zahvatnog sredstva, postavljanje tereta na eljezno mjesto u skladitu. &a postavljanje tereta pod prekr"ajno sredstvo %esto se koriste mali vili%ari zbog dobrih manevarskih sposobnosti. Dili%ari u toku rada ne smiju biti izloeni optere$enjima ve$im od dozvoljenih, jer postoji opasnost od prevrtanja ili loma njegove konstruk"ije. 1odizanje, tj. sputanje tereta najdelikatnija je 'aza u brodskim skladitima. 3snovno je da se dizali"e, tj. samari"e nikada ne koriste za slaganje ili izvla%enje tereta, ve$ jedino za sputanje, tj. podizanje tereta. &abranjeno je podizanje tereta %ija teina nije poznata ili je sumnjiva, a za pogrene podatke o teini odgovorna je osoba koja je te podatke dala dizali%aru. 6okom ukr"aja i iskr"aja tereta najve$im opasnostima su izloeni radni"i koji rade u brodskim skladitima. -od ukr"aja tereta posebnu panju treba posvetiti slaganju tereta. 6ei teret se u pravilu slae na dno, a laki prema vrhu skladita. 6eret koji se slae na dnu mora biti u dovoljno %vrstoj ambalai i treba paziti da teina tereta ne prije)e dozvoljeno optere$enje poda na koji se slae. -od iskr"aja treba panju posvetiti redoslijedu iskr"avanja tereta, kako ne bi bila ugroena stabilnost preostalog tereta i time omogu$eno uruavanje tereta na radnike. 6reba posvetiti brigu i stabilnosti broda i ukoliko je uo%ena nepovoljna stabilnost odnosno zadueni %asnik palube. 4mbalaa tereta koji se prenosi mora biti ispravna s naznakom sadraja i teine, a teret u ambalai osiguran i u%vr$en. 1H. (adni"i! 1osebna pravila zatite na radu sadre uvjete glede: dobi ivota, spola, stru%ne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja i tjelesnih sposobnosti koje moraju ispunjavati zaposleni"i pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. 1oslovi s posebnim uvjetima rada su oni koji zahtijevaju upotrebu zatitnih sredstava radi spre%avanja i smanjenja opasnosti kojima su radni"i izloeni tijekom rada. 3sobe koje rade na poslovima s posebnim uvjetima rada moraju ispunjavati uvjete u pogledu dobi, spola, stru%ne i psihi%ke sposobnosti te zdravstvenog stanja koje utvr)uje samoupravnim op$im aktima radna organiza"ija, a u skladu s pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada. &a radnike i zaposlenike vrijede priznata pravila nastala izmjenom ve$ postoje$ih prema kojima svaki radnik ima obavezu osposobljavanja za rad na siguran na%in i to prije po%etka rada kao i u slu%aju promjena u radnom pro"esu ili premjetanja na drugo radno mjesto.

20

3baveze radnika propisane su i prema njima radnik ne smije puiti u zatvorenim prostorijama, te ne msije konzumirati alkohol i druga sredstva ovisnosti. <sto tako, radnik mora omogu$iti provjeru alkoholiziranosti, pristupiti osposobljavanju i zdravstvenom pregledu te obavljati poslove prema pravilima zatite na radu u koje se uklju%uje i prijava nedostatka ili kvar. vaki radnik ima obaveze prema inspek"iji rada koje se odnose na raspolaganje podataka i obavijesti, utvr)ivanje %injeni"a, izvjetavanje o ishodu rjeenja, smrtnoj ozljedi ili pro'esionalnoj bolesti, te dostavljanje tehni%ke dokumenta"ije. U obaveze radnika spadaju jo i projektiranje, proizvodnja i uvoz strojeva, ure)aja te pregleda i izdavanja uputa +atestiranje,. 3sim radnika svoje obaveze duan je ispuniti i poslodava". 3n mora svojim radni"ima davati obavijesti i pisane upute koje se odnose na opasnosti i tetnosti, na mjestima rada postavljati znakove sigurnosti, odravati ure)aje i opremu te ih osigurati, a naposlijetku provoditi mjere protupoarne zatite, spaavanja i evakua"iju. 1A. (asuti tereti! (asuti teret moemo podijeliti na sitnozrnasti i sitnokomadni teret. -od prijenosa takve vrste tereta koriste se sredstva neprekinutog prijenosa koja se dijele na: transportna sredstva s vu%nim elementom i transportna sredstva bez vu%nog elementa U transportna sredstva s vu%nim elementom ubrajaju se svi strojevi koji premjetaju teret kretanjem beskona%ne trake, lan"a ili ueta. Upotrebljavaju se za prijenos tereta u ravnini i pod kutom do 788. U transportna sredstva bez vu%nog elementa ubrajaju se zavojni, iner"ijalni, valjkasti i puni transporteri, te pneumatska i hidrauli%na postrojenja. redstva neprekidnog prijenosa moraju biti tako postavljena da uvijek bude ostavljeno 1 m slobodnog prostora barem s jedne strane. Ukoliko je traka ili drugo nose$e sredstvo ire od ?8 "m, mora postojati mogu$nost pristupa s obje strane. Ukoliko postoji mogu$nost promjene kuta nagiba, mora postojati ure)aj za u%vr$ivanje kuta nagiba. 1remjetanje stroja smije se obavljati samo sa strojem u najdonjem poloaju. Upu$ivanje stroja smije obavljati samo za to zaduena osoba. 1rije upu$ivanja potrebno je uvjeriti se da u blizini nema drugih osoba. 1ri tom je zabranjeno povla%iti traku ili drugo nose$e sredstvo, ili joj pomagati# na drugi na%in. &bog problema nadzora stroja u radu na odre)enim se razma"ima ugra)uju prekida%i za iskap%anje pogona u nudi, ili kod strojeva u zatvorenim prostorima, televizijski sustav nadzora i daljinska kontrola. &a vrijeme rada zabranjeno je %i$enje, popravak i bilo kakvo zadravanje u blizini pokretnih dijelova.

21

redstva neprekidnog prijenosa moraju biti zati$ena od povratnog kretanja svojih elemenata. Gventualno rasuti matreijal oko transportera mora biti odmah odstranjen radi sigurnosti rada. 3snovne opasnosti koje proizlaze pri prijevozu rasutih tereta su slijede$e +<BB "ode,: opasnost od strukturalnih ote$enja broda zbog nepravilnog rasporeda tereta, opasnost od gubitka ili smanjenja stabilnosti broda tokom prijevoza, promjena kvaliteta zbog kem.rrreak"ije tereta, tereti koji pri prijevozu ili tijekom rukovanja mogu postati teku$i, tereti koji zbog kem.svojstava mogu predstavljati opasnost. 1?. (3@(3 brodovi! 3snovni preuvjet sigurnog rada na (3@(3 brodovima ja pravilna organiza"ija i kontrola kretanja vozila na brodu i obali. tom organiza"ijom potrebno je upoznati sve osobe koje rade ili se nekim poslom mogu na$i na brodu ili na obali s koje se ukr"ava. 1otrebno je zabraniti pristup na brod i rampu svim nezaposlenim osobama. 1reporu%a se, de sve osobe koje se kre$u po voznim palubama i rampi, nose odje$u jakre boje ili odgovaraju$e 'luores"entne prsluke. &apovjednik broda treba osigurati konstantan nadzor nad kretanjem vozila i ljudi na rampi i na brodu uop$e. -riti%no mjesto po sigurnosti rada je ukr"ajno@iskr"ajna rampa broda. (ampa se smije sputati na obalu jedino ako na obali postoji dovoljno prostora za sigurno kretanje i rad ljudi i vozila. Nagib rampe ne bi smio biti ve$i od 189. Ukoliko zbog utje"aja plime ili oseke postoji mogu$nost ve$ih kutova nagiba, potrebno je osigurati sredstvo +plutaju$u plat'ormu ili sl.,, koje $e omogu$iti da taj kut nagiba nikada ne prije)e navedenu vrijednost. Ukoliko brod ima rampu koja dozvoljava istovremeno kretanje samo jednog vozila, prednost prolaza rampom imaju vozila s teretom, a kod dvosmjernog kretanja po rampi smjer kretanja mora biti ozna%en streli"ama. (ubovi rampe moraju biti opremljene zatitom protiv pada ljudi ili vozila u more. -od manipula"ije velikim vozilima ili tekim teretima potrebno je zaduiti osobu +signalist, koja $e voza%u davati odgovaraju$e signale. Doza% ne smije pokretati teret bez dozvole signaliste. 4ko voza% ne vidi signalistu treba trenuta%no zaustaviti kretanje vozila. Na svim zatvorenim palubama buka mora biti ispod dozvoljene razine. 1rovjetravanje mora biti osigurano i u radu na svim palubama gdje postoji mogu$nost prevelike kon"entra"ije ispunih plinova. (asvjeta mora biti postavljena na svim palubama. vi dijelovi broda koji mogu predstavljati smetnju kretanju vozila trebaju jasno biti ozna%eni, a voza%i trebaju biti

22

upozoreni na njihovo postojanje i loka"iju. 6okom ukr"aja i iskr"aja radne povrine treba odravati %istim od ostataka podlonog drva, %eli%nih ueta i drugih predmeta koji mogu predstavljati smetnju ili opasnost pri radu. 4ko do)e do "urenja ulja iz vozila, potrebno je mrlju hitno o%istiti, a voza%e treba upozoriti na njeno postojanje. 4ko se za postavljanje prikoli"a ili vozila s teretom na pojedine palube koriste brodska dizala, potrebno je da osoba koja rukuje dizalima bude obu%ena za siguran rad. 1rilikom rada zabranjena je vonja osoba dizalima, osim voza%a vozila koje se prenosi dizalom. Upravlja%ki sklop brodskog dizala mora biti sigurnosnog tipa +dead man#, i postavljen tako da dizalo ne predstavlja opasnost po operatera ili voza%a vozila. -ontrola dizala treba biti omogu$ena samo s jedne palube i izvedena tako da operator vidi plat'ormu dizala tokom sputanja, tj.dizanja. 3grada plat'orme treba biti obojena u uto@"rne linije i ne smije se mo$i zatvarati ako bilo koji dio vozila viri izvan plat'orme. 6reba biti onemogu$eno kretanje dizala ako ograda nije postavljena u zatvoreni poloaj. 4ko se ne koristi, plat'orma treba biti blokirana tako da se ne moe uklju%iti pogonski sklop dok plat'orma nije slobodna, tj. kod hidrauli%nog sistema podizanja, da se plat'orma ne moe osloboditi dokle god pritisak u "ijevima nije dovoljan da dri plat'ormu. Dozilo na plat'ormi mora biti zako%eno tokom prijevoza. 17. (u%ni aparati za gaenje poara! (u%ni aparati za gaenje poara su naprave koje omogu$uju izba"ivanje sredstva za gaenje po%etnih poara. <zba"ivanje sredstva za gaenje u obliku mlaza predvi)enog dometa vri se pomo$u tlaka odgovaraju$eg plina ili ru%ne "rpke to ovisi o vrsti aparata. *ijele se na: prijenosne +ru%ni, i prijevozne. vaki takav aparat sastoji se od "ijevi pod tlakom, ventila sa sigurnosnom podlokom, mlazni"e, ru%i"e i posude sa prahom. vaki takav aparat mora: biti "ilindri%nog oblika, "rvene boje +(L,, mora sadravati oznaku +broj, tip, godina proizvodnje, standard, sadraj, upozorenje o zabrani upotrebe, temperaturno podru%je djelovanja, broj odobrenja, naziv proizvo)a%a i uputa za upotrebu, te mora prolaziti povremene preglede +u pravilu godinje,. 1ostoji vie vrsta ru%nih aparata za gaenje poara: kemijska voda +D,, kemijska pjena +1/,, prah + ,, uglji%ni dioksid +B3,, voda i zra%na pjena +D1,, zra%na pjena +1&,, halon +L,. 1reporu%eni kapa"itet prijenosnih aparata je 7 litara, a maksimalno 1;,5 litara. -od prijevoznih aparata djelovanje traje od .8@.88 sekundi, imaju domet od ;@15 metara, teina im je od 58@.58 kila a temperatura pri kojoj djeluju kre$e se od @.88 do PH88. 1reporu%ljivo je da prijevoznim aparatom rukuju dvije osobe ! mlazni%ar i posluila" koji gura koli"a.

23

6akvi aparati upotrebljavaju se za gaenje po%etnih poara gdje je potrebna ve$a koli%ina sredstva za gaenje. 1rijenosni ure)aji za gaenje poara vodom namijenjeni su ponajprije gaenju poara drva, papira, tkanine i sl. materijala, dok su ure)aji za gaenje poara pjenom prikladni za gaenje drva, papira, tkanine te zapaljivih teku$ina. Ure)aji za gaenje poara prahom mogu se koristiti za gaenje poara svih klasa, a ure)aji za gaenje poara uglji%nim dioksidom prikladni su za gaenje poara zapaljivih teku$ina i plinova odnosno poara u blizini izvora el. energije. -onstruk"ija aparata mora u potpunosti isklju%iti mogu$nost povrede ili nezgode osoba koje s njima rukuju ili se nalaze u njihovoj blizini prilikom upotrebe i punjenja. .8. (ukovanje otrovima i zaraznim tvarima! 3trovi su supstan"e sinteti%kog, biolokog ili prirodnog porijekla. 1reparati proizvedeni od tih supstan"i uneeni u organizam ili u dodiru s njim, mogu ugroziti ivot ili zdravlje ljudi ili tetno djelovati na %ovjekovu okolinu. 1akovanje otrovnih tvari zavisi od stupnja otrovnosti i dijeli se na tri grupe. 3trovne tvari moraju se kr"ati daleko od svih prehrambenih artikala. 4ko se prevoze na palubi moraju biti zati$eni od mora i atmos'erskih utje"aja. kladita i odjeljke u kojima je prilikom prijevoza dolo do "urenja ovih tvari, treba prije skladitenja drugog tereta temeljito o%istiti i dekontaminirati. Na ljudski organizam mogu djelovati udisanjem, gutanjem ili rje)e dodirom. Nja%e$a trovanja su udisanjem. Utje"aj pojedinih otrova ovisi u prvome redu o koli%ini otrova koja je dospjela u organizam, kon"entra"iji odnosno trajanju izloenosti, na%inu unoenja, otpornosti te veli%ini, dobi i spolu osobe. 6oksi%nost odre)ene tvari izraava se srednjom smrtonosnom koli%inom za otrove koji djeluju gutanjem ili dodiromili kon"etra"ijom za otrovne pare i plinove. Uz trovanje ljudima prijeti opasnost i od guenja koje nastupa kada plu$a na dobivaju dovoljnu koli%inu kisika iz zraka. *o guenja dolazi ponajprije pri ulazu u zatvorene prostore u kojima je razina kisika sniena namjerno ili kao posljedi"a kakva neeljena pro"esa. 3sobe koje rukuju otrovnim tvarima moraju upotrebljavati zatitna odijela, rukavi"e, spe"ijalnu obu$u, maske i druga zatitna sredstva. U 'izikalnu podjelu otrova spadaju praine, dimovi, aerosoli, pare i plinovi dok se sa medi"inskog aspekta oni nazivaju nadraljiv"ima, zaguljiv"ima, opojni plinovi i sustavni +krvni,.

24

0adne i zarazne tvari su tvari koje ire neugodan miris ili koje mogu izazvati zarazne bolesti u ljudi i ivotinja. Bioloki produkti i dijagnosti%ki uzor"i ne smatraju se zaraznim tvarima. &arazne tvari pakuju se u posebnu ambalau koja uklju%uje: unutarnje pakovanje +primarna vodonepropusna zatita, upijaju$i materijal, sekundarna vodonepropusna zatita, i vanjsko pakovanje. 1akovanje mora ispunjavati i dodatne zahtjeve ako zarazna tvar koja se prevozi spada u jednu od sljede$ih skupina: tvari iz kojih je izlu%ena voda, teku$e ili krute tvari +prijevoz na temperaturi okoline ili vioj, prijevoz rashla)enih ili smrznutih tvari, prijevoz u teku$em duiku, i zaraene ivotinje. U slu%aju ote$enja koleta u kojem se nalaze zaraene tvari treba izbje$i rukovanje koletom ili ga svesti na najmanju mogu$u mjeru, ispitati zaga)enost susjednih koleta i staviti na stranu svaku koletu koja bi mogla biti zaga)ena te obavijestiti zdravstvene i veterinarske vlasti. 6ako)er je potrebno obavijestiti primao"a i poiljao"a. .1. (ukovanje radioaktivnim tvarima! (adioaktivne tvari su tvari %ija spe"i'i%na aktivnost prelazi A= BQ +Bekerela,. *eklara"ija za radioaktivne tvari mora sadravati: vrstu i stanje opasne tvari +'izi%ko i kemijsko,, radioaktivnost u bekerelima +BQ,, kategoriju koleta +uta ili bijela naljepni"a,, stupanj zra%enja ako se radi o utoj naljepni"i, grupu radiotoksi%nosti. 1regledu broda mora prisustvovati stru%na osoba koja utvr)uje da li postoji nedoputeno zra%enje. -apetanija $e zabraniti uplovljenje ako koleta nisu pravilno sloena ili imaju nedoputeno zra%enje. Nakon iskr"aja brodska skladita, kao i vozila, moraju se dobro o%istiti i provjeriti zra%enje. 1akovanja u kojima se prevoze radioaktivne tvari mogu biti komer"ijalnog ili %vrstog industrijskog tipa. -omer"ijalni tip koristi se za izuzete tvari i tvari niske radioaktivnosti. Evrsti industrijski tip obuhva$a pakovanja koja $e sprije%iti svaki gubitak sadraja pri testiranju pakovanja na odre)eni na%in. -oleta za prijevoz radioaktivnih tvari dijele se na: 4 ! odolijeva normalnim uvjetima prijevoza 41 ! tvari posebnog oblika maksimalne radioaktivnosti 4. ! tvari koje nisu posebnog oblika, a posjeduju maksimalnu radioaktivnost B+U, ! odolijeva tetnim u%in"ima u prometnim nezgodama B+2, ! jednako koletu tipa B+U,, ali konstruk"ija podlijee udovoljavanju jo jednog ili vie posebnihkriterija. Naljepni"e koje se postavljaju na opasne radioaktivne tvari podijeljene su u kategorije i to:

25

kategorija < ! bijelo ! do 5R18@H 0SJh kategorija << ! uto ! do 5R18@= 0SJh kategorija <<< ! uto ! do .R18@; 0SJh

4ko do)e do ote$enja, razlijevanja ili "urenja radioaktivnih tvari, mjesto rukovanja treba potpuno izolirati ogra)ivanjem, obustaviti daljnje rukovanje i zabraniti pristup. &abranjeno je isputanje teku$ina u more koje su na bilo koji na%in dole u doti"aj s radioaktivnim tvarima, uklju%uju$i i teku$ine upotrebljene za gaenje poara. (adni"i koji su rukovali tim tvarima moraju se odmah uputiti na pregled. -orisnik luke, odnosno organiza"ija koja obavlja rukovanje, duna je obavijestiti o takvom doga)aju kapetaniju, republi%ki sanitarni inspektorat, te imatelja prava na teret. -ako pri snienim razinama kisika u atmos'eri vrlo %esto nije lako prepoznati opasnost, stoga je zabranjen boravak u prostorima u kojima je sadraj kisika nepoznat ili manji od 1A9. 4ko osoba primjeti da je drugoj osobi pozlilo, da je dolo do guenja ili trovanja pri ulasku u zatvoreni prostor, mora prestati sa svim drugim radnjama, glasom ili kako druga%ije ozna%iti znak hitnosti te s ure)ajem za disanje po$i u pomo$ onesvijetenoj osobi. Nikako ne smije bez potrebne opreme odnosno bez izvje$ivanja drugih osoba na brodu ulaziti u zatvoren prostor radi pruanja pomo$i onesvijetenoj osobi. Nakon izvla%enja osobe iz zatvorenog prostora treba zapo%eti s postupkom oivljavanja. ... iguran rad s kontejnerima! (ad s teretom sloenim u kontejnerima zahtijeva dodatne mjere opreza. 1osebno se to odnosi na siguran boravak ljudi na povrinama gdje se rukuje kontejnerima, odnosno ukr"ava i iskr"ava teret u kontejnere. 3snovni problemi vezani za sigurnost radnika pri rukovanju kontejnerima vezuju se uz slaganje robe u kontejnere. 1rije po%etka ukr"aja tereta u kontejner potrebno je provjeriti ispravnost unutranjosti kontejnera i kontrolu ispravnog zatvaranja vratiju. 1osebno treba pregledati kutne elemente, s obzirom na njihov zna%aj za %vrsto$u kontejnera. Ukoliko se kontejenr moe rastavljati, prije ukr"aja potrebno je provjeriti da li je pravilno sastavljen. -od ukr"aja potrebno je posvetiti panju dozvoljenom optere$enju, pravilnom rasporedu teina u kontejneru, te stabilnosti tereta. 6eret mora biti osiguran od pomi"anja do kejg moe do$i za vrijeme rukovaja, tj. prijevoza. -od ukr"aja teih tereta trebaju se koristiti drvene grede za preraspodjelu teina. 6eret treba slagati od stani"e do strani"e kontejnera. 4ko se to ne %ini treba koristiti podlono drvo. 3te$ena pakovanja ne smiju se slagati u kontejner.

26

6eret treba biti odmaknut od vratiju barem ; "m i omogu$iti da se vrata lako i sigurno zatvaraju i otvaraju.6okom ukr"aja kontejenr mora biti postavljen na ravnu i %vrstu povrinu. -od ukr"aja vre$a i sli%nih tereta treba voditi ra%una o eventualnom rastu temperature u kontejneru tokom prijevoza kao i o mogu$nosti pu"anja vre$a. Na kontejnere za prijevoz rashla)enog tereta treba bit postavljen natpis o vrsti rashladnog sredstva koje se koristi. Kumiga"ija kontejnera treba se vriti na posebnim prostorima na terminalu, te zabraniti pristupljudi. &a ukr"aj i iskr"aj kontejnera kao i za rukovanje kontejnerima na terminalu koristi se posebno konstruirana oprema. Na terminalu treba uspostaviti jednosmjerni promet. -ontejnere treba prevoziti samo sa za to predvi)enim vozilom. 1reporu%a se uvo)enje obavezne kontrole kretanja ljudi i vozila. 1jea"i se trebaju kretati samo po prostorima odre)enim za njih. -retanje po terminalu treba dozvoliti samo osobama s jarko obojenim prslu"ima, te osiguranom radio@vezom. 3te$ene kontejnere, vozila i opremu treba odlagati van terminala. -ontejnere s opasnim teretom treba potpuno odvojiti od ostalih kontejnera na terminalu. -od ja%eg vjetra zabranjeno je svako rukovanje kontejnerima. -ontejnere treba pregledavati na posebnom prostoru. Na kontejnere se smije penjat koriste$i odgovaraju$u ispravnu opremu i to: automatkse stepeni"e, hidrauli%ne plat'orme, ljestve ili drugu opremu. Dozila za prijevoz kontejnera smiju se koristiti pri pregledu kontejnera ako su opremljena odgovaraju$im plat'ormama. (ukovala" plat'ormom ili automatskim stepeni"ama smije primati znakove jedino od osobe koju podie. (ukovala" plat'orme ili drugog sredstva koje se koristi za podizanje osoba i osoba koja pregledava kontejner trebaju biti u radio@vezi. Barinski pregled kontejnera treba uskladiti s organiza"ijom rada na terminalu. -ontejneri na brodu pregledavaju se u pravilu brodskom opremom. Ukoliko se prilikom pregleda kontejnera primjeti da se neki kontejner grije, treba hitno obavijestiti protupoarnu slubu, a sam kontejner premjestiti na odvojeno mjesto. .;. redstva za rad! redstva za rad su sva sredstva i oprema kojom se radni"i slue u toku radnog pro"esa, a s "iljem da se olaka, pojednostavi, ubrza ili omogu$i obavljanje pojedinih radnih zadataka. 1ri tom sredstva rada ni na koji na%in ne smiju ugoziti ivot i zdravlje radnika koji s njima rade ili osoba koje se mogu zate$i u blizini. redstva rada mogu se podijeliti na strojeve, ure)aje i alate. vi strojevi moraju ispunjavati odre)ene uvjete i to: stroj se pokre$e u pomo$u ugra)enih pogonskih jedini"a> osvjetljenje stroja kao i lokalna rasvjeta moraju odgovarati vae$im

27

standardima> ako se koristi elektri%na energija, moraju biti provedene mjere zatite od udara el.struje> konstruk"ija strojeva za rad mora biti takva da rukovanje i posluivanje ne zahtijeva 'izi%ku silu ve$u od 58 N ili neudoban poloaj tijela> ako se radi u sjede$em poloaju, stroj mora biti opremljen higijenskim sjeditem> sve radne plat'orme ili koare s ljestvi"ama moraju biti opremljene %vrstim ogradama visine najmanje 1 m. vi kontrolni instrumenti, signalni ure)aji, upozorenja i sli%no, moraju se lako vidjeti i pratiti s radnog mjesta bez posebnog naprezanja. vaki stroj mora imati plo%i"u s poda"ima o proizvo)a%u, tipu i godini proizvodnje, kao i osnovne tehni%ke podatke. vi strojevi s dijelovima koji mogu na neki na%in ugroziti sigurnost radnika moraju biti opremljeni zatitnim napravama koje onemogu$uju pristup rukama ili drugim dijelovima tijela u opasnu zonu za vrijeme rada. (u%no posluivanje strojeva pri temperaturama oko ili ispod 88B treba bit svedeno na to manju mjeru. 4ko to nije mogu$e, radni"i se moraju zatiti osobnim zatitnim sredstvima protiv tetnog djelovanja hladno$e. &adravanje radnika u prostorijama ili komorama u kojima se radi na vrlo niskim temperaturama treba ograni%iti na to kra$e vrijeme. 1ri radu na radnim mjestimagdje vladaju vie temperature, temperatura ne smije biti via od =88B. (u%ni alat s elektri%nim ili drugim pogonom mora biti izveden tako da rad s njim ne predstavlja poseban 'izi%ki napor niti opasnost po ivot i zdravlje osobe koja s njime rukuje. -od rada s alatom s elektri%nim pogonom u prostorijama sa vlanom klimom ili sli%nim uvjetima, kad se el.provodljivost tijela pove$ava, odnosno el.otpor tijela smanjuje, potrebno je poduzeti i druga zatitne mjere +smanjenje napona, koritenje gumenih rukavi"a, gumenih %izama, prostirki i sl.,. &abranjeno je prenoenje alata dranjem za priklju%ni kabel ili "rijevo. trojevi, ure)aji i alati moraju se odravati u ispravnom stanju. 1otrebno ih je redovito pregledavati, a po potrebi i ispitati. Neispravni i dotrajali alat mora se zamijeniti novim. 3baveza ispitivanja mora se obaviti prije putanja u rad, jednom u dvije godine te nakon rekonstruk"ije. 1ri radu u lu"i poseban zna%aj imaju sredstva rada koja se koriste pri ukr"aju i iskr"aju brodova, motornih i eljezni%kih vozila i od ovih su a aspekta sigurnosti najzna%ajnije brodske samari"e i dizali"e, lu%ke dizali"e, te ostala prekr"ajna sredstva i oprema.

28

.=. redstva za zatitu glave i tijela! (G* 6D4 &4 &4M6<6U 0/4DG &atitni ljem je osnovno sredstvo za zaitu glave od pada predmeta na glavu ili udar aglavom za vrijeme rada u sku%enim i malim prostorima. &atitni ljem izra)uje se u obliku kape ili eira i mora u potpunosti tititi gornji i zadnji dio lubanje. Danjska povrina mora biti glatka, a unutranja bez ikakvih izbo%ina. U unutranjosti postoji sedlo# koje omogu$ava bolju apsorp"iju energije udar"a i traka za vezivanje ispod brade. prednje strane nalazi se titnik, a sa strane otvori za ventila"iju. Mljem mora biti otporan na udra i plamen. <zra)uju se u tri veli%ine, i to u pravilu, od plasti%nih masa. 2asa zatitnog ljema treba biti manja od =88 g, a modeli koji se danas upotrebljavaju imaju masu od .H= g pa na vie. 1roizvode se i zatitni ljemovi s raznim doda"ima pa tako imamo zatitni ljem s titnikom za zatitu od kapaju$e vode, zatitni ljem s unim titni"ima koji se upotrebljavaju na mjestima gdje je razina buke ve$a od ?5 dB, zatitni ljem s titni"ima za o%i i li"e te 'ilterski zatitni ljemovi +kod rada u prostorima s puno praine,. astoje se od pret'iltera, glavnog 'iltera i ventilatora. 2asa zatitnog ljema je oko 788 g, a baterijskog punjenja oko 558 g. (azina buke mora biti manja od A8dB, trajanje jednog punjenja baterije je oko 18 sati, a samih baterija oko . godine. Kilteri su zamjenjivi.U grupu sredstava za zatitu glave spadaju i zatitne kapulja%e za transportne radnike. 3mogu$uju zatitu od praine, ne%isto$a, mo%enja, in'ek"ije i vremenskih nepogoda. (G* 6D4 &4 &4M6<6U 3E<CU < /<B4 redstva za zatitu o%iju i li"a u prvom redu namijenjena su zatiti od mehani%kih povreda. U lu%ko@transportnom radu zna%ajne su zatitne nao%ale za ztitu od sun%evog svjetla koje trebaju upotrebljavati radni"i na dizali"ama, signalisti i ostali radni"i kod kojih je potrebno da u svakom trenutku imaju dobar pregled prostora u svom djelokrugu rada. (G* 6D4 &4 &4M6<6U 1( 6<CU < M4-G -ao sredstva za zatitu prstiju koriste se razni tipovi naprstaka i titnika. 1ri transportnom radu kao sredstvo zatite ake od mehani%kih povreda koriste se kone rukavi"e. *ebljina koe je od 1,.@. mm s poja%anjima za pla%eve. &atitne rukavi"e od prirodne ili umjetne koe dobra su zatita ruku od slabih nagrizaju$ih tvari, otrova, zaraznih materija, etera i alkohola. 1ostoje jo tehni%ke zatitne rukavi"e kao zatita od rastvara%a, azbestne rukavi"e za zatitu od plamena i visokih temperatura, antivibra"ijske rukavi"e, gumene rukavi"e za elektri%are

29

koje se dijele na klasu < za napon do H58 D i klasu << za napon do ;888 D te polivalentne rukavi"e koje se koriste pri radu s odre)enim agresivnim tvarima. (G* 6D4 &4 &4M6<6U N30U redstva za zatitu nogu dijele se na zatitne "ipele i zatitne %izme. (azlikuju se po materijalu od kojeg se izra)uje potplat. -ao materijal se koristi koa ili guma. &a zatitu prstiju na nogama postavljaju se %eli%ne kapi"e. Upotrebljavaju se jo "ipele s drvenim potplatima kod visokih temperatura, antistati%ke "ipele kod poslova gdje postoji opasnost od eksplozije ili poara, "ipele i %izme otporne na djelovanje ulja, na'te ili agresivnih teku$ina, te "ipele protiv klizanja kod poslova gdje je presudna stabilnost osobe koja radi. &atitna elektroizola"ijska obu$a upotrebljava se kod rada u blizini napona ve$egod H5 D. -oriste se dva tipa: "ipele za napon do 1888 D i %izme za napon preko 1888 D. (G* 6D4 &4 &4M6<6U 6<CG/4 -ao sredtsvo za zatitu tijela zna%ajni su titni"i za rame te radna odijela +jednodijelna ili dvodijelna,. -od poslova gdje prijeti opasnost od poara koristi se impregna"ija kojom se postie odre)eni stupanj nezapaljivosti odijela. 6akva odijela ozna%avaju se utim prstenom na desnoj strani prsa. 3znaka prestaje poslije prvog pranja jer voda kod pranja skida impregna"iju. Co se koriste i zatitne prega%e, azbestna odijela, antitermi%ka odijela, antia"idna odijela, antistati%ka odijela +prirodna vlakna, i kontamina"ijska odijela. &a zatitu od hladno$e koriste se zatitne bunde +duge i kratke,, a za zatitu od kie kine kabani"e i kina odijela. .5. redstva za zatitu organa za disanje! *ijelimo ih na respiratore, plinkse maske i izola"ijske aparate. (espiratori su sredstva zatite organa za disanje od praine i aerosola. 3snovna podjela respiratora je slijede$a: respiratori za zatitu od neotrovne praine i aerosola i respiratori za zatitu od otrovnih praina, metalnih dimova i sl. (espiratori za zatitu od neotrovnih praina i aerosola izra)uju se kao poluobrazina s 'ilterom +ventil udisaja, ventil izdisaja,, poluobrazina s ventilom te 'iltriraju$a poluobrazina. 1rovodljivost im je razli%ita i varira od 8,5 +'ina praina, do 5 mikrometara +gruba praina,. <zra)uju se u tri veli%ine i vrlo se %esto upotrebljavaju pri prekr"aju rasutog tereta. (espiratori klase <, << i <<< primjenjuju se za zatitu organa za disanje i to: klasa < za mineralne praine, klasa << za otrovne praine, metalne dimove i magle, klasa <<< za radioaktivne praine i visokotoksi%ne aerosole.

30

*ijelovi respiratora ovog tipa su poluobrazina ili obrazina, sistem ventila udisaja i izdisaja, traka za podeavanje te jedan ili dva ku$ita s protiv@aerosolnim 'ilterima. 2asa respiratora manje je od .88 g. (espiratorske maske slue za istovremenu zatitu od plinova i praine i sastoje se od ku$ita od sinteti%ke smole, 'iltera od kemijski obra)enog vunenog 'il"a i pret'iltera od gaze i vate. 1linske maske tite organe za disanje 'iltra"ijom zraka koji se udie ili izola"ijom od tetnih tvari. 1linske maske na bazi 'iltra"ije izra)uju se kao obrazine +zatita organa za disanje i o%iju od nagrizaju$ih i tetnih plinova i para,, poluobrazine +zatita od kodljivih plinova, ili kao usni"i +kratkotrajna zatita od tetnih plinova i para,. Najvaniji dio plinske maske je "jedilo i izra)uje se u dvije veli%ine. Bjedila djeluju na prin"ipu sita +napetost povrine materijala ne dozvoljava prolaz tetnim tvarima, ili kemijskim putem kada tvar u "jedilu kemijski reagira s tetnom tvari vezuju$i je na sebe. 1linske maske s "jedilima ne slue za zatitu od praine, jer im gruba praina vrlo brzo smanjuje propusnu mo$. -ada se radi u pranjavim prostorima na "jedilo se stavlja navlaka od tekstila koja se moe oprati i ponovno upotrebiti. Drijeme upotrebe "jedila na mas"i odre)uje se ovisno otetnoj tvari od kojeg titi. Bjedilo treba zamijeniti %im se osjeti miris tetne tvari. 4ko je tetna tvar bez mirisa, "jedilo se mijenja po isteku vremena za koje se garantira zatita. va "ijedila moraju biti na odgovaraju$i na%in ozna%ena da ne bi dolo do zabune i to bojom, slovom i odgovaraju$im tekstom. 1ored toga na "ijedilu mora biti ozna%eno ime proizvo)a%a, datum proizvodnje, te rok upotrebe ili skladitenja. 6rajanje skladitenja je od ;@5 godina. 1rije upotrebe potrebno je provjeriti postotak kisika u prostoru u kojem se koristi plinska maska i nije manji od 159. -od "ijedila za zatitu od uglji%nog monoksida kon"entra"ija tetne tvari ne smije biti ve$a od .9, a sadraj kisika barem 1A9. Bijevne maske zati$uju organe za disanje izola"ijom od okolne atmos'ere. Upotrebljavaju se kod kon"entra"ija tetnih tvari ve$ih od .9, pri sadraju kisika u okolnoj atmos'eri manjeg od 15@1A9, te u slu%ajevima kada je sadraj kisika u prostoru u koji se ulazi nepoznat. *ovod zraka moe biti iz nezatrovane okolne atmos'ere, iz kompresora, mijeha ili bo"a s komprimiranim zrakom. Bijevna maska s dovodom %istog zraka iz okoline ne smije se upotrebljavati ako je dovodna "ijev dua od 18 m. -od napajanja maske mijehom duina "ijevi kre$e se od 18@.5 m. 3bavezan je 'ilter za prainu na mjestu uzimanja zraka. Ukoliko se zrak 'iltrira vodom, ne smije se upotrijebiti kisik za napajanje maske. 1romjer rebraste "ijevi kojom se zrak dovodi do maske mora biti ve$i od .8 mm. -apa"itet "ijevne maske je ve$i od 1=8 lJmin. 31

<zola"ijski aparati s vlastitim izvorom zraka pojavljuju se kao otvoreni sistem s bo"ama s komprimiranim zrakom ili kao izola"ijski aparat s re"irkula"ijskim sistemom. 3snovni dijelovi izola"ijskog aparat otvorenog tipa su bo"e s komprimiranim zrakom, ventili, manometar, "ijev za dovod zraka, obrazina, reduktor pritiska te plu$ni automat. 2asa aparata obi%no je manja od 1? kg. 1ritisak u bo"ama je od .88@;88 bara. 6rajanje jednog punjenja je pri potroku od ;8 lJmin od .H@H8 min, a pri potroku od 58 lJmin od 1H@;H min, ovisno o tipu aparata i kapa"itetu, tj. veli%ini bo"a. <zola"ijski aparat s re"irkula"ijskim sistemom izdahnuti zrak odvodi u posebnu patronu, gdje mu se oduzima vlaga i uglji%ni dioksid, a dodaje potrebna koli%ina kisika. 6ime se omogu$ava uteda u utroku kisika i iz toga manja teina aparata. U upotrebi su dva tipa regenerativnih aparata: aparat s komprimiranim kisikom koristi bo"u s komprimiranim kisikom +oko H8l, kao izvor dodatnog kisika> za vezivanje uglji%nog dioksida koristi se kre%> u minuti se dovodi od 1,.@1,5 litara kisika drugi tip koristi regenerativni uloak koji osloba)a kemijskim putem potrebnu dodatnu koli%inu kisika, a vezuje vlagu i uglji%ni dioksid> za vezivanje B3. korisiti se klorni uloak> vrijeme trajanja je od 15@H8 min ovisno o tipu, a maksimalno do = sata uz minimalni potroak +osoba u mirovanju, -oriste se jo i samospasio"i koji se koriste za samospaavanje u slu%ajevima kada naglo poraste kon"entra"ija uglji%nog monoksida. *jelotvoran je do kon"entra"ije od 1,A9 B3, te uz minimalno 1A9 kisika. 6rajanje zatite je do ;8 min. -oristi se jednokratno, a pri koritenju se javlja toplina kao posljedi"a kem.reak"ije. .H. redstva za zatitu sluha! &atita sluha veoma je zna%ajna jer se ote$enje sluha ne moe lije%iti. 0rani"a tetnosti kre$e se oko 78 dB dok kod impulsne buke +eksplozija, ta grani"a je pmaknuta na 1;5 dB. U pravilu u prostorima s bukom viom od 115 db na dozvoljava se rad ili zadravanje. 3snovna sredstva za zatitu sluha su zatitna vata, uni %epovi i uni titni"i. Drijednosti sniavanja razine buke pomo$u sredstava za zatitu sluha su slijede$e: zatitna vata .8@.5 dB, uni %epovi .5@;8 dB, uni titni"i ;8@=8 dB. &atitna vata priblino je 18@ak puta tanja od medi"inske vate. 1rstima se od vate 'ormira oblik sli%an %epu. Kormirani %ep smije se upotrijebiti samo jednom. Data se ne smije vaditi iz

32

uiju u prostoriji sa bukom. tupaj sniavanja buke zatitne vate ovisi o 'rekven"iji buke u prostoriji. &atitni %epovi javljaju se u dva oblike: 'ormirani i ne'ormirani. Kormirani %epovi izra)uju se u tri veli%ine, a srednja veli%ina odgovara promjeru unog kanala od 5,5 mm. Bolje priguuju visoke tonove, %ime se omogu$uje razgovor. Ne'ormirani %epovi izra)uju se om materijala koji se u ograni%enoj mjeri moe 'ormirati prstima prije upotrebe. *ozvoljena je viestruka upotreba %epova, ali se prije svake upotrebe %epovi trebaju oprati. Uni titni"i koriste se pri radu u prostorima s bukom viom od ?5@185 dB. 2asa mora biti manja od =88 g, a pritisak na glavu manji od 18 N. Nuno je da titni"i dobro prijanjaju oko uiju kako bi e'ikasno djelovali na smanjenje buke. Eesto se koriste u kombina"iji sa zatitnom vatom ili unim %epovima. Mljemovi za zatitu od buke primjenjuju se u slu%ajevima kada je razina buke tolika da se zvuk, odnosno vibra"ija, prenosi i preko kostiju glave. U tom slu%aju imaju i prisilni dovod zraka u ljem. .A. ustav za gaenje poara pjenom! Ugra)eni sustavi za gaenje poara pjenom koriste se ponajprije za gaenje poara teku$ina u strojarni"i, prostoru u kojem su smjetene "rpke, u tankovima odnosno na palubi tankera. -atkad se koriste i za gaenje poara u teretnim prostorima brodova za prijevoz sipkog tereta. Na palubi tankera koriste se sustavi s tekom pjenom, a za zatvorene se prostore koriste sustavi s lakom pjenom. ustavi koji koriste teku +*e"k 'iIed loN@eIpansion 'oam sSstem, postavljaju se radi zatite palube na tankerima i sastoje se od "rpke mora, spremita s pjenilom, mjeali"e, "jevovoda i monitora. 2ogu$e su dvije kon'igura"ije sustava: s jednom mjeali"om koja dobavlja pjenu do svih monitora, i s vie mjeali"a, za svaki monitor posebno. U prvom slu%aju jedna mjeali"a dodaje toku vode odgovaraju$u koli%inu pjenila +;@H9,, razmjerno brzini protoka. 2ijeanje se ostvaruje naj%e$e primjenom mlazne "rpke +ejektora, ili koritenjem posebne "rpke za pjenilo sa sustavom za ujedna%avanje tlakova +Koam proportionator,. 2ijeanje pjenila i vode obavlja se i tijekom prolaza kroz "jevovod do monitora, %ime se postie homogeni sastav pjene. U tom slu%aju koristi se najmanja potrebna koli%ina pjenila, a mogu$e je i koritenje brodskog palubnog "jevovoda. 1rednosti sustava u kojem je svaki monitor opremljen svojom mjeali"om, je kra$i put koji prolazi pjena do mjesta upotrebe. Nedostatak je ograni%ena koli%ina pjenila pripravnog za upotrebu u blizini svakog monitora odnosno dvostruki "jevovod u slu%aju zajedni%kog spremnika pjenila za sve monitore.

33

-apa"itet monitora je najmanje ; lJminJm., a domet je najmanje za 1J; ve$i od najdalje ti$ene to%ke. ustav za gaenje poara tekom pjenom u stanju je proizvesti dovoljno pjene da u 5 min prekrije najve$u ti$enu povrinu pjenom debljine najmanje 158 mm. -oli%ina pjenila na tankerima dovoljna je za najmanje .8 minuta proizvodnje pjene na tankerima sa sustavom za inertiranje atmos'ere tankova odnosno ;8 minuta na tankerima bez takva sustava. ustav za gaenje poara lakom pjenom +KiIed high@eIpansion 'oam sSstem, sastoji se od "rpke mora, "jevovoda, spremita s pjenilom i ugra)ene naprave za isputanje pjene. 6i sustavi u pravilu sadre spremnike s pjenilom uza svaku napravu odnosno mjesto gdje se proizvodi pjena. 1jena se stvara generatorima koji rade kao aspiratori ili puhala, a domet pjene proizvedene pokretnim napravama ovisi o tlaku zraka i dosie 18@15 metara. U oba slu%aja pjena se stvara tako da se u struju zraka uba"uje prethodno pripravljena mjeavina pjenila i vode. -oli%ina pjene ovisna je o tlaku vode i koli%ini zraka. ustav za gaenje poara lakom pjenom u stanju je proizvesti najmanje jedan metar visine pjene za ti$enu prostoriju najve$e povrine u minuti. prostorije. Uz tla%ne "rpke, dodatni stupanj sigurnosti postie se pri pojedinim izvedbama dodavanjem posuda s plinom pod tlakom +uobi%ajerno B3.,. Njima se pove$ava brzina djelovanje sustava stvaranjem tlaka u posudi s vodom, omogu$ava po%etno gaenje u slu%aju prekida napajanja te pove$ava djelotvornost sustava. ustav, bez obzira da li je opremljen vlastitim "rpkama ili ne, mora biti povezan s palubnim vatrogasnim sustavom. 1jena je mjeavina vode, pjenila i zraka. 1onajprije se upotrebljava za gaenje poara zapaljivih teku$ina. 3snovno je na%elo gaenja poara pjenom potpuno prekrivanje opoarene tvari odnosno odvajanje gorive tvari od okolnog kisika. obzirom na stupanj ekspanzije +omjer obujma u dm; i mase u kg, razlikuju se: teke pjene sa stupnjem ekspanzije manjim od .8, srednje teke pjene sa stupnjem ekspanzije od .8 do .88 i lake pjene sa stupnjem ekspanzije ve$im od .88. obzirom na na%in proizvodnje, razlikuju se kemijska i zra%na pjena. -em.pjena nastaje djelovanjem kiselih soli na alkalne soli. &ra%na pjena nije kem.spoj ve$ mjeavina vode, pjenila i zraka. Nastaje mehani%kim dodavanjem pjenila u koli%ini .@H9 ukupne mase. U pravilu je kemijski neutralna i ne djeluje tetno na ljude. 1jenila mogu biti proteinska, 'luoroproteinska, sinteti%ka, 'luorosinteti%ka ili univerzalna. premite pjenila dovoljnog je kapa"iteta za proizvodnju pjene obujma najmanje pet puta ve$eg od obujma najve$e ti$ene

34

1roteinska su pjenila viskozne teku$ine dobivene od ivotinjskih ili biljnih bjelan%evina, netopljivih u vodi. Kluoroproteinska pjenila, uz proteinsku osnovu, sadre i 'lorirani aktivni spoj. intetska pjenila proizvode se od tenziaktivnih tvari dobivenih sintezom alkohola, amina i masnih kiselina. Bolja svojstva sintetskih pjenila dobivaju se dodavanjem 'luoriranih sredstava koja se isti%u prije svega brim irenjem po tvari koja se gasi. 4ko svojstva ti$ene tvari ili okoline ne pogoduju uspjenoj primjeni pjene, primjenjuju se pjenila s posebnim doda"ima. 1rimjeri"e, poari tvari topljivih u vodi +alkoholi, lakovi, razrje)iva%i, a"eton i sl., ne mogu se gasiti pjenom proizvedenom koritenjem uobi%ajenih pjenila to ih goriva tvar u vrlo kratkom vremenu razgra)uju. 6ada treba koristiti alkoholna pjenila. 1rimjena tih pjenila obavezna je na brodovima za prijevoz kemikalija. .?. ustav za gaenje poara prahom! 1rah kao sredstvo za gaenje nastao je na temelju viestoljetnog iskustva gaenja poara pijeskom. Najvanijim svojstvima praha smatraju se odgovaraju$a veli%ina %esti"a, to manje teina, neotrovnost, otpornost na vodu, zgrunjavanje, tlak, vibra"ije i raspadanje pri visokim temperaturama, to manja elektrovodljivost odnosno abrazivost. Najprikladnijom veli%inom %esti"a praha za potrebe gaenja poara smatraju se %esti"e veli%ine ;5@55 Tm. Uobi%ajena gusto$a kre$e se oko . kgJdm;. *anas se koriste tri osnovne vrste praha, a pri gaenju poara djeluju antikataliti%ki +usporava se kem.pro"es,, guenjem, rashla)ivanjem odnosno odvajanjem. 1rah koji kao osnovu ima natrij@hidrogenkarbonat namijenjen je gaenju poara teku$ih i plinovitih tvari te poara u blizini el.struje. toga se nerijetko naziva BBG@prahom. Nije otrovan niti pri gaenju stvara otrovne spojeve. Budu$i da razara pjenu, nije prikladan za istodobnu primjenu s pjenom. 1ri visokim temperaturama raspada se na sodu, uglji%ni dioksid i vodu. 1osebno je prikladan za gaenje poara masti i ulja. 1rah koji kao osnovu ima kalij@hidrogenkarbonat, iste je namjene kao i prah koji za osnovu ima natrij. Umjereno je topljiv u vodi zbog %ega se moe upotrebljavati s pjenom. 1ri visokim temperaturama, po%inje se raspadati na potau, vodu i uglji%ni dioksid. 1rah koji kao osnovu ima diamonij@'os'at, prikladan je za gaenje poara svih vrsta poara +4BB*G@prah,. 1ri grijanju se tali i raspada zbog %ega na povrini ostavlja tanak sloj koji onemogu$ava pristup kisika i tako spre%ava daljnje gorenje. 1rah za gaenje poara lakih metala +*@prah ili 2@prah, nema jednu osnovu ve$ se sastoji od vie tvari. 1ri gaenju poara s gorivim metalima odnosno na njegovoj povrini, stvara otopljene soli.

35

ustav za gaenje poara prahom upotrebljava se za gaenje poara na brodovima za prijevoz kemikalija i ukapljenih plinova te za zatitu spremita boja odnosno pri prijevozu tereta %ije je poare nuno gasiti antikataliti%ki. ustav se sastoji od spremita praha, posude s pogonskim plinom pod tlakom i sustavom "ijevi s mlazni"ama ili topovima. premite praha sadrava potrebnu koli%inu praha koji se moe upotrebljavati zajedno s pjenom. -ao pogonski plin koristi se duik pod tlakom 18@.8 bara, rje)e uglji%ni dioksid. ustav "ijevi moe se sastojati od %vrstih i J ili 'leksibilnih "ijevi duine do ;; m. *jelovanje sustava zapo%inje najvie za ;8 sekundi od trenutka otvaranja posuda s pogonskim plinom. ustav moe biti izveden kao samostalna jedini"a ili kao konstruktivni dio broda. 4ko je izveden kao samostalna jedini"a, sustav se sa svim svojim potrebnim dijelovima postavlja i pri%vr$uje na brod. U tom je slu%aju prah nerijetko ve$ pod tlakom pogonskog plina, a dodatne koli%ine pogonskog plina stoje na raspolaganju u dodatnim posudama pod tlakom. 6akve samostalne jedini"e sadre do 1888 kg praha. Nakon koritenja mogu$a je njihova dopuna ili "jelovita zamjena. 4ko je prah uskladiten u vie spremita, nakon pranjenja jednog spremita, sljede$e se uklju%uje otvaranjem posuda s plinom pod tlakom i zatvaranjem prethodno koritenog spremita. 6ime se spre%ava da prah pod tlakom prelazi iz punog spremita u prazno. Nedostatak je sustava prili%no smanjivanje vidljivosti pri koritenju u zatvorenim prostorima, posebi"e ako se u njima nalaze ljudi. -oli%ina praha dovoljna je za najmanje =5 sekundi rada sustava uz upotrebu svih mlazni"a i topova. Brzina isputanja ru%nih mlazni"a je najmanje;,5 kgJs, a domet najmanje ? m. Brzina isputanja topova je najmanje 18 kgJs, dok se domet kre$e od 18@=8 m. Bez obzira na na%in izvedbe, "jevovod se mora dobro propuhati nakon koritenja kako bi se sprije%ilo naknadno za%epljenje "ijevi. .7. ustav za inertiranje atmos'ere! 3snovna je namjena sustava za inertiranje atmose'ere smanjiti razinu kisika u tankovima tankera ispod razine pri kojoj je mogu$a eksplozija. ustav je ugra)en na svim tankerima nosivosti od .8 888 tona ili vie odnosno na tankerima koji su opremljeni sustavom za pranje tankova sirovom na'tom. obzirom na izvor inertnog plina +plin koji ne podrava gorenje,, inertiranje moe biti plinom koji se preuzima s kopna +%isti duik, i pohranjuje na brodu ili se proizvodi na brodu uz pomo$ namjenskog postrojenja. Eisti duik pribavljen s kopna koristi se samo na brodovima za prijevoz kemikalija i to samo pri prijevozu kemikalija koje su reaktivne s vodom

36

i zrakom. U najve$em broju slu%ajeva koristi se inertni plin koji je dobiven kem.pro"esom koritenjem namjenskog postrojenja koje proizvodi plin s njavie 59 kisika. Naj%e$e se upotrebljava inertni plin dobiven iz generatora duika, brodskih kotlova ili generatora inertnog plina. 0enerator duika uobi%ajeno se koristi za proizvodnju inertnog plina na brodovima za prijevoz kemikalija. *uik se dobiva tla%enjem zraka, 'iltriranjem te proputanjem kroz propusnu membranu. <nertni plin koji proizvode brodski kotlovi +Kunnel gas inerting sSstem, koristi se ponajprije na brodovima koji koriste turbinsko porivno postrojenje. 3snovni nedostatak mu je to kvaliteta plina ovisi o kvaliteti goriva koje izgara u kotlovima. Na najve$em broju tankera za proizvodnju inertnog plina koriste se generatori inertnog plina +<nert gas generators,. Ure)aj se sastoji od namjenskog loita u kojem se koritenjem posebnog gora%a postie spajanje gotovo "jelokupne koli%ine kisika s gorivom tvari. 0orivo +laka dizelska goriva, dobavljaju najmanje dvije "rpke. Uz samostalne izvedbe, nije rijetkost da se generator inertnog plina postavlja kao dodatni sustavu za dobivanje inertnog plina oz brodskih kotlova. 6ime se ostvaruju utede u gorivu i istodobno ostvaruje pove$ana kvaliteta inertnog plina u slu%aju potrebe. Nakon dobivanje inertnog plina iz kotlova ili generatora, plin se vodi u pro%ista% + "rubber, u kojem se hladi morskom vodom te mu se oduzimaju ne%isto$e, posebi"e sumporni spojevi +najmanje 789, i krute %esti"e +%a)a, pepeo i dr.,. Nakon izlaska iz pro%ista%a, temperatura plina je za 58B via od temperature morske vode kojom se hladi. Nakon pro%ista%a plinu se podie tlak s najmanje dva ventilatora. (e"irkula"ijski "jevovod ima zada$u preusmjeriti plin u atmos'eru ili prema pro%ista%u u slu%aju smanjene potronje plina. 1rije ulaza u razvodni palubni "jevovod, plin mora jo pro$i kroz palubnu vodenu brtvu i nepovratni ventil, kojima je zada$a sprije%iti povrat plina iz tankova u prostor strojarni"e. 0lavni zaporni ventil namijenjen je potpunom odvajanju palubnog dijela "jevovoda i dijela sustava u kojem se plin proizvodi i zatvara dovod plina ako je sadraj kisika ve$i od 59. 6emperatura plina prije ulaza u tankove mora biti nia od 588B. <nertiranje tankova moe se obavljati razrje)ivanjem +dilution, ili potiskivanjem +displa"ement, atmos'ere tanka. (azrje)ivanje se obavlja tako da se inertni plin uvodi pri dnu tanka ili velikom brzinom pri vrhu tanka, a prethodni sadraj tanka isputa u atmos'era kroz odunik pri vrhu tanka tako da u neposrednoj blizini odunika ne stvori eksplozivnu atmos'eru. 1ri potiskivanju, zbog toga to je teina inertnog plina ve$a od teine para ugljikovodika, inertni se plin manjom 37

brzinom uba"uje pri vrhu tanka, dok je oduna "ijev postavljena tako da se prethodni sadraj para ugljikovodika uklanja pri dnu tanka. 1ri potiskivanju potrebna je manja koli%ina inertnog plina za postizanje zadovoljavaju$eg stanja atmos'ere nego pri mijeanju pri kojemu je nuno u tank uba"iti koli%inu plina nekoliko puta ve$u od obujma tanka. 1rovjera ispravnosti rada sustava obavlja se mjerenjem +i trajnim biljeenjem, temperature i tlaka inertnog plina te postotka kisika u inertnom plinu. 6emperatura plina mjeri se uobi%ajeno na tla%noj strani ventilatora, a tlak se mjeri iza zapornog i nepovratnog ventila. 2jerni element za mjerenje postotka kisika moe se postaviti bilo gdje na "jevovodu plina. Uz ta mjerenja, moraju se postaviti i drugi mjerni ure)aji +npr. protok vode u vodenoj brtvi, koli%ina vode i protok u pro%ista%u i sl.,. <nertiranje tankova obavlja se tijekom iskr"aja tereta uz nadopunu tijekom putovanje +s teretom ili bez njega,. 6ijekom ukr"aja tereta inertni plin biva istisnut iz tanka tlakom teku$ine koja ulazi u tank. 1ritom, sustav mora biti u stanju odravati atmos'eru u tanku sa sadrajem kisika manjim od ?9. (adni postup"i s ugra)enim sustavom za inertiranje tankova moraju biti opisani u uputi o koritenju i odravanju sustava. <nertiranje tankova s uglji%nim dioksidom iz ugra)enog sustava za gaenje poara zabranjeno je zato to pri ekspanziji plina dolazi do stvaranja stati%kog elektri"iteta koji moe izazvati eksploziju. ;8. ustavi za gaenje poara sa B3.! Uglji%ni dioksid je plin bez boje, okusa i mirisa i ne provodi elektri%nu struju. -ao kemijski spoj vrlo je postojan, a raspada se tek pri temperaturi od .;888B. 1ri atmos'erskim uvjetima je plin priblino 1,5 puta tei od zraka. 1ri skladitenju u posudama, uobi%ajeno se puni pri stupnju punjenja 1,;@1,5 +omjer obujma u dm; i mase u kg,. kru$uje se pri temperaturi od @=;8B +suhi led#,. -oe'i"ijent irenja pri prijelazu iz teku$ine u plin iznosi =58. *o udjela od .,?9 u atmos'eri na %ovjeka djeluje povoljno ! ubrzava disanje i osvjeava. No ve$ pri kon"entra"iji od 59, znatno ubrzava disanje i izaziva glavobolju. 1ri udjelu ?@189 zaustavlja disanje zbog %ega se javlja nesvjesti"a te, kao posljedi"a, smrt za nekoliko minuta. 1ri takvim kon"entra"ijama sr"e ljudi koji su mu izloeni ku"a jo neko vrijeme tako da se prva pomo$ prua ponajprije iznoenjem na svje zrak i davanjem umjetnog disanja. 1oare gasi uguivanjem +istiskivanjem zraka, i ve$ pri 1=9@tnoj kon"entra"iji smanjuje kon"entra"iju kisika ispod razine koja omogu$ava gorenje. 0aenje je mogu$e potpunim prekrivanjem +6otal 'looding, odnosno ispunjavanjem ti$enog prostora u zahtijevanoj

38

kon"entra"iji ili neposrednom primjenom +/o"al appli"ation, kada se plinom prekriva samo prostor neposredno iznad opoarene povrine. *jelomi%no djeluje i hla)enjem. U gaenju se naj%e$e upotrebljava kao plin ili kao suhi led koji nastaje pri nagloj ekspanziji plina tijekom putanja iz posude pod tlakom. De$a se uspjenost postie suhim ledom zbog toga to se kao suhi led due vrijeme zadrava na povrini +dok ne poprimi temperaturu atmos'ere odnosno ne ispari u okolnu atmos'eru,. &bog toga se uspjeno koristi i za gaenje poara teku$ina, dok je manje uspjean pri gaenju tvari koje gore arom. Nije prikladan za gaenje poara magnezija i drugih lakih metala jer se raspada +npr. na ugljik, magnezijev oksid i kisik, i time po%inje gorenje. U zatvorenim prostorima postie uspjeno gaenje pri kon"entra"iji .5@;89, pri %emu se kon"entra"ija kisika smanjuje na priblino 1=9. Ugra)eni sustav za gaenje poara uglji%nim dioksidom namijenjeni su prije svega gaenju poara u strojarni"i broda te u teretnim prostorima brodova za prijevoz suhih tereta +generalni tereti, sipki tereti, kontejneri,. -atkad se upotrebljavaju i za gaenje poara prostora "rpki. astavni su dijelovi sustava posude s uglji%nim dioksidom pod tlakom opremljene sigurnosnim ventilom, spojne "ijevi i ventili, manometri, upravlja%ki ormari$, uzbudna posuda s plinom, "jevovod i mlazni"e. 4ko je sustav predvi)en za gaenje vie razli%itih prostora, opremljen je i sustavom ventila kojim je omogu$eno biranje prostora u koji se isputa plin. 4ko je sustav namijenjen i za gaenje poara u prostorima u kojima borave ili rade ljudi +npr. strojarni"a, ili u njih mogu u$i, sustav mora biti opremljen i zvu%nim signalom koji u trajanju od najmanje .8 sekundi prethodi upu$ivanju i koji se uklju%uje, primjeri"e otvaranjem vrata upravlja%kog ormari$a. 4utomatsko uklju%ivanje sustava nije doputeno. -oli%ina slobodnog plina smjetenog u posudama mora biti dovoljna za najmanje ;89 obujma najve$ega ti$enog teretnog prostora +npr. za gaenje strojarni"e ;5@=89,. 1lin moe biti pohranjen u posudama pod tlakom od 58@H8 bara pri temperaturi okoline, ili pothla)en na temperaturi od @18 do @;88B i tlaku od 1?@.. bara. 1otreban tlak i temperaturu u tom slu%aju osiguravaju namjenski ure)aji +radni i rezervni,, a posude su toplinski izolirane +za temperature do @588B, poliuretanskom pjenom i aluminijskom zatitom tako da ne doputaju isputanje plina u sljede$a .= sata i u slu%aju kvara rashladnog ure)aja. ustav dovodnih "ijevi odnosno tlak u posudama omogu$uje da najmanje ?59 zahtijevane koli%ine plina dospije u prostor strojarni"e u vremenu kra$em od . minute odnosno "jelokupna koli%ina u 18 minuta u teretne prostore.

39

3sloba)anje plina obavlja se dvjema odvojenim radnjama: jednom se postavlja sustav ventila i izabire prostorija u koju $e se ispustiti, a drugom se otvaraju posude s plinom. Budu$i da na ve$im brodovima nije prikladno smjestiti sav potreban plin u jednu posudu, ve$ se koristi ve$i broj posuda standardnih veli%ina, za otvaranje posuda koriste se pneumatski ventili. 1rakti%no, povla%enjem poluge otvara se ventil na uzbudnoj posudi +pilot "Slinder, %iji tlak otvara ventile na posudama s plinom. U nudi, posude s plinom mogu se otvoriti i pojedina%nim otvaranjem ventila na posudama, no u tom slu%aju nije vjerojatno ispunjavanje vremenskog uvjeta popunjavanja ti$enog prostora plinom. &a dovod plina u pojedine teretne prostore redovito se koristi "ijevni vatrodojavni sustav. 4ko se ne koristi "ijevni vatrodojavni sustav, na krajevima "ijevi postavljaju se namjenske mlazni"e kojima se postie najprikladniji na%in rasprivanja plina u pojedinom prostoru +npr. mlazni"e za prostore sa itari"ama,. Budu$i da je mogu$e proputanje, nuna je redovita provjera koli%ine +tlaka, plina i to najmanje jednom na tjedan. ;1. ustavi za gaenje poara vodom! Doda je najstarije, najpoznatije i vjerojatno naj%e$e sredstvo za gaenje poara. Naj%e$e se upotrebljava za gaenje poara krutih tvari. Nastaje kao oksida"ijski proizvod vodika i sastoji se od dva atoma vodika i jednog atoma kisika +L.3,. U prirodi se u najve$oj mjeri nalazi u teku$em odnosno plinovitom agregatnome stanju. Najve$a gusto$a vode je pri =8B. -emijski %ista voda teku$ina je bez boje, okusa i mirisa. Doda kakva se nalazi u prirodi sadri brojne otopljene tvari i krute %esti"e +minerale, metalne spojeve i plinove,. 1rednosti vode kao sredstva za gaenje poara o%ituju se prije svega u dostupnosti, jednostavnoj prenosivosti u velikim koli%inama, mogu$nosti primjene u razli%itim obli"ima te neotrovnosti. -em.spoj vode razmjerno je %vrst zbog %ega se raspada tek pod djelovanjem visoke temperature.1rimjeri"e, pri gaenju uarenog koksa, osloba)aju se velike koli%ine vodika i uglji%nog monoksida. 3sim poara visokih temperatura, vodom se ne smiju gasiti ni poari u kojima gore tvari s kojima voda kemijski burno reagira. U tu skupinu tvari ubrajaju se alkalni +litij, natrij, kalij, odnosno zemnoalkalni +aluminij, magnezij i njihove legure, metali. U slu%aju poara tih metala, razvijaju se visoke temperature zbog %ega se voda raspada. 1ojedine krute tvari u dodiru s vodom mogu razvijati lako zapaljive plinove, a najpoznatiji je primjer kal"ij@karbid koji pri dodiru s vodom razvija vrlo zapaljivi plin a"etilen.

40

1ri gaenju voda se moe upotrebljavati u obliku punog mlaza, rasprenog mlaza ili vodene magle. 1uni mlaz slui ponajprije za izba"ivanje vode na to ve$u udaljenost. Bez obzira na mali stupanj iskoristivosti, koritenje punog mlaza preporu%uje se pri gaenju poara krutih tvari, posebi"e u poarima visokih temperatura kada se zbog utje"aja temperature ne moe pri$i sreditu poara. (aspreni mlaz odlikuje manja udaljenost djelovanja, ali mnogo ve$a iskoristivost vode. Dodena magla dobiva se primjenom visokog radnog tlaka +uobi%ajeno vieg od ;8 bara, u namjenskim mlazni"ama +npr. sprinkler@sustav,. 2oe se koristiti samo u slu%ajevima kada je mlazni"a razmjerno blizu izvora poara. &a gaenje poara zapaljivih teku$ina %ija je spe"i'i%na teina manja od teine vode, moe se primijeniti voda kao sredstvo za gaenje, imaju$i pritom na umu da voda moe raznositi zapaljive teku$ine i izvan podru%ja prvotno zahva$enog poarom. <stodobno, valja voditi ra%una o tome da se kaplji"e vode u unutranjosti zapaljene teku$ine mogu pretvoriti u paru koja zbog nagla irenja izba"uje zapaljenu teku$inu u okolni prostor. Budu$i da je voda dobar provodnik elektri%ne energije, njome je zabranjeno gaenje poara u blizini izvora el.struje. U zatvorenim prostorima +npr. brodskim nastambama, gaenje poara vodom u blizini izvora el.energije najstroe je zabranjeno. ustavi za gaenje poara vodom mogu biti sustavi za gaenje poara rasprenom vodom +dren"her, u strojarni"i i teretnim prostorima odnosno na ro@ro brodovima ili automatski sustavi za gaenje poara +sprinkler, u nastambama putnika i posade odnosno javnim prostorima. Dodenom maglom smatraju se kaplji"e vode koje pod odre)enom brzinom odnosno tlakom izlaze iz namjenske mlazni"e. 1rema veli%ini, kaplji"e vode dijele se na grubo rasprene +1@5 mm,, srednje rasprene +8,1@1,8 mm,, na sustave velike disperzije +8,81@8,1 mm, i vodenu maglu +8,85@8,81 mm,. ustav za gaenje vodenom parom namijenjen je ponajprije gaenju poara strojarni"e i sli%nih prostora u kojima je mogu$e irenje zapaljivih teku$ina. 0aenje poara tim sustavom temelji se na tome da kaplji"e vode koje udaraju u zapaljivu teku$inu tvore mjeavinu vode i teku$ine, koja ne doputa paljenje te istodobno hladi zagrijane predmete. astoji se od "rpke, tla%ne posude, sustava "jevovoda i namjenskih mlazni"a. *io "jevovoda do ventilske stani"e uobi%ajeno je pod tlakom vode, a u slu%aju promjene tlaka zbog otvaranja pojedinog ventila, "rpka se automatski uklju%uje i nadomjeta pad tlaka u tla%noj posudi. 2lazni"e, najmanjeg primejra H mm, postavljaju se iznad kaljua, pokrova tankova i sli%nih ti$enih prostora u kojima moe do$i do irenja zapaljivih teku$ina. 2lazni"e kojima se titi pojedini prostor u 41

kojemu je mogu$ poar, uobi%ajeno se ujedinjavaju radi istodobna uklju%ivanja sustavom ventila. 6lak vode na mlazni"i redovito je ve$i od 1. bara. Najbolji se u%in"i postiu sustavima %ije mlazni"e mogu istodobno stvarati kapli"e vode razli%ite veli%ine, %ime se postie ve$e prodiranje u zapaljenu teku$inu +kaplji"e ve$e mase, i bolje hla)enje +sitnije kaplji"e,. Nedostatak je u tome to pri visokim temperaturama zapaljive teku$ine kaplji"e vode mogu trenuta%no ispariti i tako izazvati prskanje zapaljene teku$ine. tanovit nedostatak sustava, posebi"e kada se upotrebljava za gaenje poara vozila u teretnim prostorima ro@ro brodova, razmjerno je velika koli%ina vode koja nakon dueg gaenja moe imati negativan utje"aj na stabilnost broda. U tom slu%aju brod mora biti opremljen sustavom odvoda i "rpki kapa"iteta najmanje 1.59 ukupne koli%ine vode koju zajedno uba"uje sustav za gaenje vodenom maglom i palubni protupoarni sustav. 4utomatski sustav za gaenje poara +sprinkler, namijenjen je automatskom gaenju prije svega poara klase 4 u nastambama putnika i posade te javnim prostorima. ustav se sastoji od dobavne "rpke, tla%ne posude, "jevovoda i sprinkler@mlazni"a. 6la%na posuda ima osiguran dotok zraka i vode pod tlakom te pokaziva%e tlakova i koli%ine vode. 1osuda pod tlakom ima obujam najmanje dvostruko ve$i od koli%ine vode u posudi odnosno najmanje one koli%ine vode koju "rpka dobavi tijekom jedne minute. ustav "jevovoda je pod tlakom vode +mokri sustav,, osim u manjim dijelovima "jevovoda, uobi%ajeno u prostorima niske ili visoke temperature +npr. saune,, u kojima prijeti opasnost od smrzavanja ili isparavanja vode i u kojima "jevovod moe biti pod tlakom zraka +suhi sustav,. 2ora postojati prikllju%ak s plaubnog protupoarnog "jevovoda. prinkler@mlazni"e mogu biti ujedinjena po odjelj"ima, pri %emu svaki odjeljak ne smije imati vie od .88 mlazni"a. vakom je odjeljku u vatrodojavnoj stani"i pridruen zvu%ni i svjetlosni alarm u slu%aju uklju%ivanja sustava. 4utomatsko djelovanje postie se odravanjem stalnog tlaka slatke vode u "jevovodu odnosno na mlazni"i koja zadrava tlak vode. U glavi mlazni"e postavljen je element koji osloba)a protok vode u slu%aju porasta temperature. Uobi%ajeno je to bulb od kvar"nog stakla, sposoban izdrati visoki tlak vode odnosno njegove promjene. Bulb je napunjen teku$inom visokog stupnja ekspanzije koja se u slu%aju porasta temperature iri i pri nekoj zadanoj temepraturi izaziva pu"anje bulba, osloba)anje toka vode i pojavu znaka uzbune. (ije)e se za osloba)anje protoka upotrebljava metalni prekida% %ijim se topljenjem na nekoj temperaturi osloba)a protok kroz mlazni"u. Doda na izlazu iz mlazni"e udara u disperzivnu plo%u nakon %ega u obliku vodene magle ispunjava prostor. 1adom tlaka slatke vode u tla%noj posudi uklju%uje se "rpka koja osigurava stalnu dobavu morske vode u opoareni prostor. 42

<spravnost rada sustava moe se provjeravati smanjivanjem tlaka +otvaranjem namjenskog pip"a, za pojedinu skupinu sprinklera, %ime se smanjuje tlak u "jevovodu i izaziva uklju%ivanje "rpke i znaka uzbune. Uz uobi%ajene sustave +tlak vode 5@? bara,, s uspjehom se koriste sprinkler@sustavi visokog tlaka +Li@Kog sprinkler sSstem,. 6i se sustavi na%elno ne razlikuju od uobi%ajenih sprinkler@ sustava, osim to je tlak vode u "jevovodima do .5 bara, a dobavna "rpka osigurava tlak pri gaenju i do 1=8 bara. 3dlikuju ih brojne prednosti: zbog male koli%ine vode slobodne povrine nastaju vrlo sporo, na opoarenim tvarima izazivaju razmjerno malu tetu, lako se postavljaju zbog mnogo manjeg promjera dovodnih "ijevi, mali je utje"aj na irenje zapaljenih teku$ina i dr. Nedostatak je sustava ve$a tehni%ka sloenost sustava u odnosu prema uobi%ajenim sprinkler@sustavima. ;.. 6eretni ure)aj broda! 6ehni%ka pravila i normative konstruk"ije i gradnje brodskog teretnog ure)aja propisuje Lrvatski registar brodova# i koji pored nadzora nad gradnjom i postavljanjem teretnog ure)aja broda #Lrvatski registar# vri i redovne i izvanredne preglede teretnog ure)aja broda o %emu se izdaju odgovaraju$e svjedodbe. Ure)aji za kontrolu kretanja teretnog ure)aja broda 6eretnim ure)ajem broda za vrijeme ukr"aja i iskr"aja tereta rukuju lu%ki radni"i.*a bi se postigla ujedna%enost rukovanja teretnim ure)ajem broda i tima smanjila mogu$nost pogrenog pomi"anja pokretnih dijelova teretnog ure)aja ili opasnih kretnji teretom koji se prenosi, propisano je da uputni"i teretnog ure)aja budu tako izvedeni, da kretanje ru%i"a, poluga ili upravlja%kog kola u smjeru kazaljke na satu +desno, podie ili pokre$e teret, samari"u ili krak dizali"e u desno. 1ovla%enje poluga prema sebi ili prema gore odgovara podizanju tereta, samari"e ili kraka dizali"e. (u%i"e, poluge ili upravlja%ka kola moraju imati ozna%en nulti poloaj i u tom se poloaju moraju mo$i 'iksirati. *a bi se u slu%aju potrebe moglo sprije%iti neeljeno kretanje tereta ili teretnog ure)aja, na dohvatu ruke posluitelja obavezno se mora nalaziti sigurnosni prekida%, obojen u "rveno i sa odgovaraju$im natpisom. 1romjenu poloaja samari"e shodno rasporedu tereta u skladitu ili kraka dizali"e u toku prekr"aja tereta i u svim ostalim situa"ijama, moraju se obavljati uz pomo$ pogona. putati teret, samari"u ili krak dizali"e bez upotrebe pogona smije se jedino u nudi. Najzna%ajniji 'aktor sigurnosti pri radu s teretnim ure)ajem broda su mehanizmi za zaustavljanje kretanja tereta. 6i mehanizmi moraju omogu$iti ravnomjeran rad, bez udara, te

43

kretanje i zaustavljenje tereta pomo$u jednostavnih i lako pristupa%nih sredstava za regula"iju kretanja.Ukoliko se ure)aji za kontrolu i zaustvaljenje tereta i teretnog ure)aja broda uklju%uju iz strojarni"e ili s nekog drugog udaljenog mjesta, moraju biti izvedeni tako da u slu%aju nenadanog isklju%enja tokom rada onemogu$e pad tereta ili neeljeno kretanje teretnog ure)aja. -od hidrauli%nih sustava moraju biti ugra)eni ure)aji koji ne dozvoljavaju nekontrolirano kretanje tereta ili teretnog ure)aja u slu%aju pada tlaka u sustavu. ila potrebna pri radu s mehanizmima za zaustavljanje mora biti manja od 1H8 N +kod nonih poluga manja od ;.8 N,. *a bi se sprije%ilo neeljeno kretanje tereta ili teretnog ure)aja, zbog pregrijavanja pogonskog sklopa s elektri%nim pogonom s hla)enjem prisilnom ventila"ijom, mora postojati ure)aj za zaustavljanje rada kad je ventila"ija isklju%ena. 1robno ispitivanje teretnog ure)aja broda 1rije upotrebe, a ankon ugradnje potrebno je teretni ure)aj ispitati probnim optere$enjem. <spitivanja se vre u najnepovoljnijem dozvoljenom poloaju u kojem se teretni ure)aj moe u toku eksploata"ije na$i. 3bavezno se koristi probna masa, a iznimno se ispitivanje moe obaviti koriste$i dinamometar. <spitivanje se vri pri kutu od 158 prema horizontali za lake samari"e, odnosno .58 za teke samari"e. -od dizali"a pokusnu masu treba podignuti pri maksimalnom dohvatu i spustiti ga pri minimalnom. *inami%ka ispitivanja obavljaju se probnim optere$enjem od 1189 nazivne nosivosti u%estalnim podizanjem i sputanjem tereta. 1osebno se ispituje mehanizam za zaustavljanje brzim sputanjem mase za priblino ; metra, te naglim zaustavljanjem. 3zna%avanje teretnog ure)aja broda + U/, vaki teretni ure)aj broda mora imati ozna%enu nosivost u tonama, a samari"e s ograni%enim kutom nagiba i dozvoljeni kut nagiba. Disina oznake mora biti barem ?8 mm +58 mm za minimalni kut,. amari"e Brodske samari"e dijele se prema nosivosti na: lake samari"e pojedina%ne nosivosti do 188 -n i tele samari"e pojedina%ne nosivosti preko 188 kN. 1rema konstruk"iji brodske samari"e dijele se na pomi%ne i nepomi%ne. amari"e se mogu koristiti na dva na%ina: koritenjem jedne samari"e ili koritenjem dviju samari"a. 4ko se koristi jedna samari"a prekr"ava se tako da se teret podigne teretnim uetom iznad najvie to%ke broda, zatim se sustavom ueta samari"a pomakne iznad mjesta gdje teret elimo smjestiti, nakon %ega se 44

otputanjem teretnog ueta teret sputa na eljeno mjesto. &bog sporosti takvog na%ina rada samari"e se mnogo %e$ekoriste u zajedni%kom radu#. -ad se koriste dvije samari"e, teret se prekr"ava tako da se jedna samari"a postavi iznad mjesta na obali gdje se teret prihva$a ili iskr"ava +kopnena samari"a#,, a druga iznad mjesta u brodskom skladitu gdje se teret smjeta ili preuzima +morska samari"a#,. 6eret se prekr"ava samo promjenom duine teretnih ueta dviju samari"a, a ne promjenom poloaja samari"e. 1ri zajedni%kom radu# samari"a treba paziti da kut izme)u teretnog %eli%nog ueta i okomi"e nikada ne prije)e H88, odnosno da kut izme)u dviju teretnih %eli%nih ueta na prije)e 1.88, jer je pri tom kutu optere$enje na svakoj samari"i jednako teini tereta. Ukoliko se taj kut pove$a, optere$enje svake samari"e ve$e je od teine tereta koji se prenosi, pri %emu postoji mogu$nost da prije)e dozvoljeno optere$enje i time ugrozi sigurnost ljudi na radu. Brodske dizali"e 1od pojmom brodska dizali"e podrazumijeva se ure)aj za rukovanje teretom koji za premjetanje tereta ne zahtijeva sustav uadi i koluta koji se pri%vr$uje izvan konstruk"ije dizali"e#. obzirom na na%in konstruk"ije i stupanj primjenjena automatiza"ije, potrebno je da svi tipovi brodskih dizali"a imaju sigurnosne ure)aje +krajnje prekida%e, koji ograni%avaju kretanje pri: podizanju tereta, promjeni dohvata kraka, pomaku dizali"e i okretanju dizali"e. 3vi prekida%i ne smiju se iskap%ati tokokm rukovanja teretom. obzirom na konstruk"iju dizali"e %esto se javljaju dizali"e sa promjenjivom nosivo$u koje moraju imati automatski pokaziva% nosivosti kao grani%nike momenta nosivosti. Ukoliko postoji mogu$nost da sila vjetra bude kriti%an 'aktor kod rada dizali"om, ugra)uju se signalni ure)aji koji se aktivira u trenutki kad vjetar dostigne maksimalnu dozvoljenu silu. Uad i lan"i 1osebnu panju potrebno je posvetiti uadima i njihovom namatanju na bubnjeve. *uljina bubnja treba biti takva da se ue namata u jednom sloju +iznimno se moe dozvoliti i do tri sloja ueta na bubnju,. -od samari"a, na bubnju mora ostati barem tri namotaja ueta kad je samari"a u najniem radnom poloaju. Uad koje se upotrebljava pri radu teretnog ure)aja broda mora zadovoljavati koe'i"ijente sigurnosti. &a uad koja se giba pod optere$enjem upotrebljava se %eli%na uad s tekstilnom jezgrom i s najmanje 11= niti. &a uad koja se ne giba pod optere$enjem moe se upotrebljavati moe se upotrebljavati i uad s =. i"e. U pravilu se koristi %eli%na uad prekidne %vrsto$e od 1;A8 do 1AA8 NJmm.. Uad od prirodnih 45

vlakana i uad od sinteti%kih materijala ne smiju se koristiti -oe'i"ijent sigurnosti za uad od biljnih vlakana ne smije biti manji od A.8, a za uad od sinteti%kih vlakana 18.8. /an"i koji se upotrebljavaju kao dio opreme teretnog ure)aja ne smiju imati koe'i"ijent sigurnosti manji od =.8. ;;. Unutranji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu! 1ravila zatite na radu jesu priznata pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni na%ini pomo$u kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se spre%ava nastanak ozljeda na radu. 1oslodava" je duan izraditi pro"jenu opasnosti na temelju koje primjenjuje pravila za njeno otklanjanje ili smanjenje. vaki radnik mora biti osposobljen za rad na siguran na%in. 1oslodava" je duan postaviti znakove tetnosti i opasnosti te o tome obavijestiti zaposlenike. <sto tako mora voditi ra%una da strojevi, radna sredstva i ure)aji budu u ispravnom stanju te provoditi mjere spaavanja i evakua"ije ukoliko je potrebno. -ontrolu nad primjenom pravila i mjera vri inspek"ija rada. *unosti prema inspek"iji rada odnose se na raspolaganje podataka i obavijesti, raspolaganje zaposleni"ima, izvjetavanja o izvrenim rjeenjima u roku ? dana, izvjetavanja o smrtnoj ozljedi ili pro'esionalnoj bolesti, te dostavljanje tehni%ke dokumenta"ije. <nspek"ija rada obavezna je vriti projektiranje, proizvodnju i uvoz strojeva, ure)aja te osobnih zatitnih sredstava, provoditi na%ela zatite te pregled i izdavanje uputa. 3baveze radnika jesu da ne konzumira nikakva sredstva ovisnosti kao to su alkohol i "igarete i to naro%ito u zatvorenim prostorima, omogu$iti provjeru alkoholiziranosti, pristupati zdravstvenom pregledu i obavljati poslove prema na%elima rada to uklju%uje i prijavu kvara ili nedostatka. ;=. Ure)aji za mjerenje kvalitete atmos'ere +eksplozimetar i detektori plina,! 3tkrivanje otrovnih plinova i para na brodu odnosno mjerenje njohove kon"entra"ije izvedivo je jedino ako postoji saznanje o mogu$nosti njihove pojave. 1risutnost odre)enog plina odnosno njegova trenuta%na kon"entra"ija otkriva se nja%e$e ru%nim detektorom plina +traga%em plina,. 6a se naprava sastoji od ku$ita s mijehom obujma 188 "m;. Uz napravu se redovito nalazi i savitljiva ili kruta "ijev kojom se moe uzeti uzorak na ve$oj udaljenosti. &a ispitivanje prisutnosti odre)enog plina koriste se ispitne "jev%i"e namijenjene jednokratnom mjerenju. Bjev%i"e su ozna%ene razli%itim bojama i na krajevima su suene. 1rije uporabe krajeve "jev%i"e treba odlomiti i postaviti u odgovaraju$i otvor na mijehu. mjer "ijev%i"e odre)en je streli"om otisnutom na sredinjem dijelu "jev%i"e +koja mora biti usmjerena prema mijehu,. <spitivanje se provodi tako da se mijeh pritisne onoliko puta koliko je

46

ozna%eno na "jev%i"i i na taj se na%in kroz "jev%i"u protjera stanovita koli%ina zraka. 4ko u okolini ima otrovnih plinova ili para, aktivna tvar u "jev%i"i promijeniti $e boju u duini koja je razmjerna koli%ini otrovnog plina ili pare. (azmjerno to%na koli%ina u prikladnim jedini"ama moe se o%itati na tijelu "jev%i"e s otisnutom ljestvi"om. 1rije ispitivanja, ispravnost se naprave provjerava umetanjem neotrovne "jev%i"e u mijeh. 4ko nakon pritiska mijeh ostane u tom poloaju, naprava je ispravna. 3sim ru%nog detektora, postoje i sloeniji ure)aji koji, napajani elektri%nom energijom iz baterija ili mree, nakon postavljanja odgovaraju$e "jev%i"e, usisavaju propisane koli%ine zraka. Uz trovanje, ljudima na brodu tijekom gaenje poara, ali i pri svakodnevnom radu, prijete i opasnosti od guenja. 0uenje nastupa kada, bez obzira na uzroke, plu$a ne dobivaju dovoljnu koli%inu kisika iz zraka. *o guenja dolazi ponajprije pri ulazu u zatvorene prostore u kojima je razina kisika sniena namjerno +npr. inertiranje tankova inertnim plinom, ili kao posljedi"a kakva neeljena pro"esa. niena razina kisika u zraku ne$e bitno utje"ati na radna sposobnosti %ovjeka dok ne padne ispod 179. 1rvi u%in"i smanjene razine kisika primjetiti $e se kada postotak do)e u raspon 1H@1?9 i to u obliku breg umora i nemogu$nosti obvaljanja teeg 'izi%kog rada. Boravak u atmos'eri u kojoj ima 18@1H9 kisika, ve$ nakon kra$eg vremena izaziva vrtoglavi"u i blagu nesvijest zbog %ega obavljanje %ak i jednostavnijih radnji moe zna%iti veliku opasnost. 1ri koli%ini kisika manjoj od H9 u atmos'eri, %ovjeku ve$ za kra$eg boravka prijeti velika opasnost i to od neposredne nesvjesti"e odnosno smrti u vrlo kratkom vremenu. Dalja istaknuti da utje"aj koli%ine kisika u atmos'eri u pravilu ovisi o 'izi%koj spremnosti %ovjeka tako da pri snienim razinama kisika u atmos'eri vrlo %esto nije lako prepoznati opasnost. toga je na%elno zabranjen boravak u prostorima u kojima je sadraj kisika nepoznat ili je manji od 1A9. 4ko osoba primjeti da je drugoj osobi pozlilo pri ulasku u zatvoreni prostor, mora prestati sa svim drugim radnjama, glasom ili kako druk%ije ozna%iti znak hitnosti te s ure)ajem za disanje po$i u pomo$ onesvijetenoj osobi. Nikako se ne smije bez potrebne opreme odnosno bez izvje$ivanja drugih osoba na brodu ulaziti u zatvoreni prostor radi pruanja pomo$i onesvijetenoj osobi. Nakon izvla%enja osobe iz zatvorenog prostora, valja zapo%eti s postupkom oivljavanja. paavatelju u pravilu stoji na raspolaganju nekoliko minuta za izvla%enje osobe iz prostora s opasnom atmos'erom i pruanje prve pomo$i, to je uvjebanim %lanovima posade u ve$ini slu%ajeva dovoljno za pruanje djelotvorne pomo$i. 1osebno je

47

vano da se tijekom izvla%enja onesvijetene osobe provedu potrebne pripreme kako bi pruanje prve pomo$i zapo%elo neposredno nakon izvla%enja osobe na sigurno mjesto. 2jerenja sadraja kisika obavlja se ugra)enim sustavima za mjerenje koli%ine kisika, ispitnim "jev%i"ama ili osobnim mjera%ima sadraja kisika. 1rijenosni ili ugra)eni ure)aji za mjerenje otrovnih plinova i para rade na na%elu elektrokemijskog otkrivanja plinova i para. 2olekule tvari %ija se prisutnost utvr)uje nakon prolaza kroz zatitnu mrei"u i propusnu membranu ulaze u $eliju s elektrolitom. -ada plin u)e u $eliju, on biva podvrgnut oksida"iji ili mu se oduzima kisik. 1osljedi"a je toga pro"esa osloba)anje elektrona koji izazivaju protok elektri%ne struje izme)u mjerne i broja%ke elektrode. 2jerenje prisutnosti zapaljivih plinova eksplozimetrom temelji se na na%elu aktivnoga kataliti%kog sagorijevanja. Nakon ulaska u mjernu $eliju, zapaljivi plinovi pri dodiru sa zagrijanim osjetilnim elementom +arna nit ili kerami%ki pelistor, kataliti%ki izgaraju. &agrijavanjem osjetilnog elementa mijenja se njegov elektri%ni otpor razmjerno koli%ini +postotku, zapaljivih plinova i para. (adi ponitavanja utje"aja vlanosti i temperature okoline, ure)aj sadri i grijani re'erentni element. -isik za izgaranje uzima se iz okolne atmos'ere. &bog toga je potrebno da u atmos'eri bude barem 189 slobodnog kisika. Ure)aj je izveden tako da zagrijani osjetilni element ne moe svojom toplinom izazvati paljenje zapaljive smjese. Gksplozimetri koji ne koriste na%elo kataliti%kog izgaranja sastoje se od zagrijane arne niti. 1ri mjerenju prisutnosti zapaljivih plinova i para, mijenja se elektri%ni otpor mjerne niti zbog promjene temperature. Ure)aj se moe koristiti i u atmos'eri u kojoj nema kisika, no prije upotrebe mora biti kalibriran smjesom plinova poznatog sastava. Uz navedene na%ine odre)ivanja prisutnosti plinova i para, koriste se i in'ra"rveni detektori odnosno za kisik magnetski detektori te detektori na osnovi selektivne kemijske apsorp"ije. ;5. Dili%ari! Dili%ar je mehani%ko vozilo opremljeno vili"ama ili nekim drugim zahvatnim sredstvom namijenjeno rukovanju komadnim teretom na kra$im udaljenostima. *ijele se na ru%ne, ru%no@motorne i motorne vili%are. Naj%e$e se upotrebljavaju motorni vili%ari sa motorom s unutranjim izgaranjem i elektri%ni vili%ari s elektromotorom napajanim iz akumulatorskih baterija. Dili%ari s motorom s unutranjim izgaranjem kao gorivo mogu koristiti motorni benzin, na'tu ili plin. 48

vaki vili%ar mora se upotrebljavati prema uputama proizvo)a%a odnosno u skladu s uvjetima rada i kvalitetama tereta koje prevozi. Ukoliko se vili%ar upotrebljava u tamnim prostorima ili u uvjetima nedovoljne rasvjete, mora biti opremljen adekvatnim rasvjetnim sredstvima. 4ko postoji mogu$nost pada tereta na rukovao"a vili%ara, potrebno je da radno mjesto rukovao"a vili%ara bude zati$eno +obi%no %vrstom metalnom konstruk"ijom,. Doza% mora biti na odgovaraju$i na%in zati$en od svih pokretnih dijelova koji na bilo koji na%in mogu predstavljati opasnost. Dili%ar mora biti opremljen odgovaraju$im sjeditem kako bi se sprije%io prijenos vibra"ija i udara"a na tijelo voza%a. 1ri upotrebi vili%ara pri iznimno niskim temperaturama ili u sli%nim nepovoljnim uvjetima u kabini treba postojati ugra)eno grijanje. -o%ni"e vili%ara moraju odgovarati uvjetima rada i konstruk"iji vili%ara. 1reporu%a se da ko%ni"e budu dovoljne da zaustave vili%ar na udaljenosti od najvie 5 m to . 6ako)er je ograni%ena brzina sputanja tereta i to na 8,H ms. 1ritisak u gumama mora biti jasno ozna%en. -od rada vili%ara s motorom s unutranjim izgaranjem u zatvorenom prostoru potrebne su mjere opreza zbog zaga)enja zraka ispunim plinovima. ;H. &ahvatna sredstva! *a bi se dizali"om mogao prekr"avati teret, dizali"a mora biti opremljena odgovaraju$im zahvatnim ili nose$im sredstvom. va zahvatna sredstva trebaju nositi oznaku doputene nosivosti, a prije upotrebe moraju biti ispitani probnim optere$enjem. &ahvatna sredstva +sudovi, grabili"e i sl.,, %ija se teina pribraja teini tereta koji se prekr"ava, moraju imati ozna%enu zapreminu praznog sredstva u kubnim metrima, teinu sredstva kao i dozvoljeno radno optere$enje. 3prema izra)ena od kovanog eljeza mora se u odre)enim vremenskim razma"ima podvrgavati termi%koj obradi kako bi se sprije%io zamor materijala. (azlikujemo temperiranje, normaliziranje i arenje metala. vu opremu za rad potrebno je %uvati u suhim, %istim i dobro ventiliranim prostorima. Ne smije se dozvoliti da do)u u kontakt s agresivnim materijala +npr. pepeo i sl.,. oprema namijenjena popravku ili rashodovanju treba biti odvojena tako da ne moe do$i do zabune, po mogu$nosti u posebnoj prostoriji. -uke -uke se izra)uju od %elika i to kovanjem ili preanjem. vaka kuka mora biti opremljena odgovaraju$im mehanizmom koji $e sprije%iti prenoenje rota"ije tereta i pasa"a na teretnu %eli%nu uad dizali"e. Ne smiju se upotrebljavati kuke kod kojih su se pojavile de'orma"ije, ote$enja, kuke kod kojih je vrat izjeden za vie od 189, kuke bez atesta ili kuke koje nisu 49

termi%ki obra)ene u propisanom roku. 1ored obi%nih kuka koriste se i tzv. sigurnosne kuke kod kojih postoji mehanizam za spre%avanje ispadanja ueta s kuke. tremeni tremeni se upotrebljavaju za prekr"aj teih tereta ali se mogu upotrebljavati i za terete manjih teina. &atitne mjere koje se primjenjuju analogne su onima koje se primjenjuju pri koritenju kuka. 6raverze 6raverze su zahvatna sredstva koja se upotrebljavaju za prekr"aj tekih, velikih i duga%kih tereta. 4ko se traverze upotrebljavaju pri zajedni%kom radu dviju dizali"a potrebno je paziti na jednoliko optere$enje svake dizali"e. 6eina traverze se u pravilu ra%una kao sastavni dio teine tereta koji se prenosi. 1as"i 1as"i slue za vezivanje i vjeanje tereta. <zra)uju se od %eli%nih ueta, prirodnih ili umjentih vlakana ili lana"a i u pravilu slue za prekr"aj komadnog tereta. 3snovni zahtjev koji svaki pasa" mora ispunjavati je zadovoljavaju$e prekidno optere$enje. 1as"i od prirodnih ili umjetnih vlakana koriste se kod ukr"aja ili iskr"aja lakih tereta, dok se %eli%na uad i lan"i upotrebljavaju kod manipula"ije teim teretima. 1as"i se ne smiju koristiti ako su bili potpuno savijeni, prignje%eni ili ako su se pojavili %vorovi ili kvrge. Eeli%nu uad koja se koristi za izradu pasa"a treba povu$i iz upotrebe ako se pojave znakovi korozije, ako se po%inju odvajati strukovi ili u slu%aju stanjivanja pojedinih niti. 1as"e od %eli%ne uadi treba povu$i iz upotrebe i ako je broj puknutih niti ve$i od 59 ukupnog broja niti, ako se puknute niti pojavljuju samo u jednom struku ili ako se pojavljuju unutar ili u blizini upletke. 1as"i od umjetnih vlakana ne smiju se upotrebljavati ako su tanji od 1. mm ili ako se na njima po%nu pojavljivati %vorovi. Uad od umjetnih vlakana ne smije se izlagati utje"aju sun%evih zraka, toplini ili kemijski agresivnim tvarima. Ukoliko su izloeni velikim optere$enjima treba ih odloiti barem 1. sati kako bi se omogu$ilo da povrate normlanu duinu i %vrsto$u. Uad od prirodnih i umjentih vlakana treba zatititi protiv truljenja impregna"ijom katranom od borovine, karbolom ili sredstvom sli%nih svojstava. -lijeta i steza%i (azlika izme)u klijeta i steza%a o%ituje se u sustavu stezanja. teza%i steu teret samo s jedne strane dok klijeta teret steu podjednako s obje strane. -lijeta i steza%i nisu potpuno puzdana sredstva zahva$anja pa rad s njima iziskuje posebnu panju. udovi i koare

50

udovi i koare naj%e$e se koriste za prekr"aj sipkog materijala i sitnokomadne robe. 6ijelo suda ili koare mora biti %vrste konstruk"ije. 1osebnu panju treba posvetiti kvaliteti spojnih mjesta. Na sudu mora biti dovoljno pri%vrsnih mjesta kako se sud ili koara ne bi mogli u toku prekr"aja prevrnuti. 0rabili"e 0rabili"e se koriste za prekr"aj rasutog tereta. <zra)uju se u raznim obli"ima prema karakteru tereta koji se prekr"ava. 6eina grabili"e uvijek se pribraja teini tereta koji se prekr"ava, te za teinu grabili"e treba smanjiti korisnu nosivost koju moe prekr"ati dizali"a. 2agneti &a prekr"aj tereta koji sadre eljezo mogu se za zahva$anje i prenoenje koristiti elektromagneti. *ovodni vod koji se koristi za napajanje elektri%nom energijom mora se automatski namatati na odgovaraju$i bubanj. 4ko se teret prenosi iznad radnika, elektromagnetski nose$a sredstva moraju imati ure)aj ili napravu za prihva$anje tereta u slu%aju nestanka struje. 6okom prekr"aja tereta magnetima potrebno je voditi ra%una o dosjedu magneta na teret. *osjed magneta zavisi prvenstveno od oblika tereta, pri %emu bolji dosjed omogu$avaju tereti s ve$im ravnim povrinama. *ui komad smije se prenositi samo s vie amgneta. (aditi s magnetima smije se samo na odvojenim povrinama na kojima se ne obavlja nikakav drugi posao. Dakuumska zahvatna sredstva Dakuumska zahvatna sredstva mogu se koristiti pri prekr"aju komadnog tereta koji ima ravnu i %vrstu nepropusnu povrinu. &a siguran rad nepropusnost povrine je od presudnog zna%aja. U pravilu se koriste vakuumski zahvata%i s vie zahvatnih elemenata. Nagib tereta ne smije biti ve$i od 58. 4ko postoji opasnost od pada tereta na radnike u slu%aju kvara, mora postojati naprava ili sredstvo za prihva$anje tereta. prederi 1ri rukovanju kontejnerima koristi se posebna vrsta zahvatnog sredstva nazvana spreder. -oriste se standardni i univerzalni spreder. vaki spreder ima sigurnosne ure)aje sa signalnim sredstvima za pravilno i pravovremeno osloba)anje kontejnera. ;A. &apaljive krute tvari, tvari koje uzrokuju paljenje i plinovi! &apaljive krute tvari su krute tvari koje se u suhom stanju mogu zapaliti u dodiru s plamenom ili iskrom +sumpor, "rveni 'or'or i sl.,. amozapaljive tvari su tvari koje se plae u dodiru s zrakom ili vodom bez posredovanja drugih tvari +"ink@alkali, sirovi pamuk, bijeli i uti 'os'ro i dr.,. 51

6vari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove posebna su grupa opasnih tereta. 6u spadaju natrij, kalij, kal"ij, aluminijev karbid i dr. rukovanje svim opasnim tvarima ove grupe pretpostavlja e'ikasnu i organiziranu protupoarnu zatitu. 6vari koje uzrokuju paljenje +oksida"ijom, su tvari koje se razlau u dodiru s pojedinim drugim tvarima i pri tome mogu uzrokovati vatru. 3rganski peroksidi su organske tvari s visokim stupnjem oksida"ije, koje mogu izazvati ote$enja materijalnih dobara ili tetne posljedi"e za zdravlje i ivot ljudi, a manje su osjetljive na eksploziju od dinitrobenzols u dodiru s plamenom ili na udar, odnosno, trenje. 6emperatura opasnosti je temperatura 58 ve$a od kontrolne temperature +188 ve$a ako je kontrolna temperatura manja od 88B,. 6okom rukovanja ne smije se dozvoliti da temperatura prije)e temperaturu opasnosti. 1osenu panju treba posvetiti zatiti o%iju od organskih peroksida, jer i najmanji dodir izaziva trajno ote$enje ronja%e. tal%eni plinovi, plinovi pretvoreni u teku$inu i plinovi otopljeni pod tlakom su tvari kojima je kriti%na temperatura nia od 588B ili na 588B tlak pare vii od ; bara. 3va grupa opasnih tereta je za potrebe slaganja i odvajanja podijeljena u sljede$e podgrupe: zapaljivi plinovi, nezapaljivi plinovi i otrovni plinovi. 6okom rukovanja plinovima, osoba koja rukovodi rukovanjem duna je pridrvatai se pravila koja vrijede i za rukovanje eksplozivnim tvarima. 3sobe koje rukuju plinovima moraju imati plinske maske. Brodsko skladite u kojem se rukuje plinovima, mora biti hladno i dobro ventilirano, te opremljeno aparatom za otkrivanje "urenja plina. 4ko se rukuje otrovnim plinovima, ventila"ioni ure)aji na brodu trebaju biti podeeni tako da se onemogu$i ulaz plinova u brodske prostorije. 1ri ukr"aju, iskr"aju i prijevozu bo"a s plinovima pod pritiskom, bo"e se ne smiju ba"ati i valjati, ventili punih i praznih bo"a moraju biti zatvoreni i zati$eni metalnim kapama, a bo"e moraju biti osigurane od pomi"anja. 1une bo"e transportiraju se u lee$em poloaju, osim bo"a s propanom i butanom koje se moraju transportirati u stoje$em poloaju. &abranjeno je slaganje plinova na obali, na mjestu gdje se njima rukuje. Dozila koja se koriste za prijevoz plinova moraju biti udaljena najmanje ;8m od mjesta rukovanja, a mjesto rukovanja najmanje 188 m od naselja. <znad spremnika, kontejnera i prenosnih tankova s plinovima zabranjeno je slagati opasne tvari ili druge terete. 38. Zapaljive tekuine! 6eku$ine u pravilu izgaraju mijenjaju$i agregatno stanje i izgaraju kao plinovi i pare. 1od zapaljivim teku$inama podrazumijevaju se teku$ine ili smjese teku$ina bez suspendiranih ili otopljenih krutih tvari ili s tim tvarima koje na temperaturi od 588B imaju tlak pare nii od 52

;bara, a %ije se pare pale u pogodnom odnosu sa zrakom i uz prisutnost plamena ili iskre, a i tvari koje su u teku$em ili itkom stanju do temperature od 158B. 1rema <2*0B zapaljivim teku$inama smatraju se sve teku$ine koje razvijaju zapaljive pare na ili ispod H18B u testu sa zatvorenom posudi"om i prema temperaturi plamita dijela se na: teku$ine niskog plamita +t V @1?8B,, teku$ine srednjeg plamita +@1?8B V t V .;8B,, teku$ine visokog plamita +.;8B V t V H.8B,. U skladu s temperaturom plamita zapaljive teku$ine moraju biti i pakovane. 1akovanja se dijele na: klasa < +temp.vrenja V ;58,, klasa << +temp.plamita V.;8 i temp.vrenja W;58,, klasa <<< +.;8 V temp.plamita V H18 i temp.vrenja W;58,. 2jesta na kojima se rukuje zapaljivim teku$inama moraju se nalaziti to dalje od naseljenih mjesta. 1o%etak rukovanja zapaljivim teku$inama odobrava kapetanija na temelju pismene izjave zapovjednika broda da je brod spreman za rukovanje i da su poduzete sve mjere sigurnosti. (ukovanje zapaljivim teku$inama mora se obavljati bez prekida. 39. Zatita na radu! vrha &akona o zatiti na radu je spre%avanje ozljeda na radu, pro'esionalnih bolesti, "rugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. 3sobita zatita propisuje se radi o%uvanja nesmetanoga duevnog i tjelesnog razvitka mladei, zatite ena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zatite invalida i pro'esionalno oboljelih osoba od daljnjeg ote$enja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi o%uvanja radne sposobnosti starijih zaposlenika u grani"ama primjerenim njihovoj ivotnoj dobi. 3sobe na radu su: osobe koje su u radnom odnosu kod poslodav"a na temelju ugovora o radu +zaposleni"i,, osobe koje su na stru%nom osposobljavanju kod poslodav"a bez zasnivanja radnog odnosa +volonteri,, u%eni"i i studenti koji su kod poslodav"a na prakti%noj obu"i, osobe koje za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili odgojne mjere obavljaju nare)ene poslove i osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom. &atita na radu obuhva$a: pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, pravila pri odravanju i ispitivanju sredstava rada, pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu pro"esa rada njihovom spolu, dobi te duevnim i tjelesnim sposobnostima, osposobljavanje i obavje$ivanje zaposlenika i poslodav"a sa svrhom postizanja odgovaraju$eg stupnja zatite na radu i zdravstvene zatite, suradnju na svim razinama od poslodav"a i zaposlenika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine dravnih ustanova i tijela, zatita zaposlenika, njihovih predstavnika i stru%njaka za zatitu na radu od dovo)enja u nepovoljniji poloaj i od drugih mjera zbog ak"ija poduzetih na podru%ju zatite na radu. 53

3snovna pravila zatite na radu sadre zahtjeve u pogledu: opremljenosti sredstava rada zatitnim napravama, osiguranja od udara el.struje, spre%avanja nastanka poara i eksplozije, osiguranja potrebne radne povrine i radnog prostora, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia, ograni%enja buke i vibra"ije u radnom okoliu, osiguranja od tetnih atmos'erskih i klimatskih utje"aja, osiguranja prostorija i ure)aja za osobnu higijenu. 1osebna pravila zatite na radu sdare uvjete glede: dobi ivota, spola, stru%ne spreme i osoposobljenosti, zdravstvenog stanja, duevnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposleni"i pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. 1osebna pravila zatite na radu sadre i: obvezu i na%ine koritenja odgovaraju$ih osobnih zatitnih sredstava i zatitnih naprava, posebnne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, obvezu postavljanja znakova upozorenja od odre)enih opasnosti i tetnosti, obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju odre)enih poslova, postupak s unesre$enim ili oboljelim zaposlenikom do upu$ivanja na lije%enje. 1riznata pravila zatite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni na%ini pomo$u kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se spre%ava nastanak ozljeda na radu, pro'esionalnih ili drugih bolesti te ostalih tetnih posljedi"a za zaposlenike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zatite na radu. 1oslodava" je duan izraditi pro"jenu opasnosti, na temelju koje primjenjuje pravila za njeno otklanjanje ili smanjenje te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna sredstva. <sto tako je duan postaviti znakove tetnosti i opasnosti te o tome obavijestiti zaposlenike, voditi ra%una da strojevi, radna sredstva i ure)aji budu u ispravnom stanju te provoditi mjere spaavanja i evakua"ije ukoliko je potrebno. 1oslodava" koji zapoljava do 58 radnika moe provjeriti obavljanje poslova zatite na radu. 3baveze radnika jesu da ne konzumira nikakva sredstva ovisnosti kao to su alkohol i "igarete i to naro%ito u zatvorenim prostorima, omogu$iti provjeru alkoholiziranosti, pristupati zdravstvenom pregledu i obavljati poslove prema pravilima zatitar na radu to uklju%uje i prijavu kvara ili nedostatka. *unosti poslodav"a prema inspek"iji rada je staviti na raspolaganje podatke i obavijesti, omogu$iti utvr)ivanje %injeni"a, staviti na raspolaganje zaposlenika, izvijestiti u roku od . dana o izvrenju rjeenja, izvijestiti o smrtnoj, teoj ili skupnoj ozljedi ili pro'esionalnoj bolesti. 3p$a na%ela zatite: izbjegavanja opasnosti i tetnosti, pro"jene opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti, zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, davanje prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedina%nim, prilago)avanja tehni%kom napretkuO

54

&akonska utemeljenost zatite na radu u (L: 1omorski zakonik, &akon o plovidbi unutarnjim vodama, &akon o lu%kim kapetanijama, &akon o zatiti na radu, &akon o inspek"iji rada, &akon o zatiti od buke, &akon o prijevozu opasnih tvari, 1ravilnik o obavljanju inspek"ijskog nadzora sigurnosti plovidbe, 1ravilnik o izradi pro"jene opasnostiO 2e)unarodni izvori zatite na radu u pomorstvu: 2e)unarodna organiza"ija rada +</3, < 2e)unarodna pomorska organiza"ija +<23, ! + 3/4 , 24(13/, 6BU,.

55