PRAVILNIK

o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i

prostore
(NN, br. 6/84)
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se osnovna pravila zatite na radu za graevinske
objekte namijenjene za radne i pomone prostorije.
Ovim pravilnikom propisuju se osnovna pravila zatite na radu i za radni
prostor u kojem se obavlja rad ili se povremeno zadravaju osobe na radu.
lanak 2.
Pod graevinama, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se graevine
namijenjene za rad s pripadajuim prostorijama, instalacijama i ureajima,
prostorijama i povrinama za kretanje osoba na radu, te pomonim prostorijama i
njihovim instalacijama i ureajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za
uzimanje obroka hrane, puenje i povremeno zagrijavanje radnika).
Pod radnim prostorijama, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se prostorije u
kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi odnosno u kojima se kreu ili
preteni dio radnog vremena zadravaju osobe na radu.
Pod pomonim prostorijama, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se prostorije
koje slue za higijensko-sanitarne i druge potrebe osobama na radu.
Pod higijensko-sanitarnim prostorijama, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju
se garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za osobnu higijenu ena, nunici,
prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za puenje, prostorije za povremeno
zagrijavanje radnika i prostorije za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee.
Pod radnim prostorom u smislu ovoga Pravilnika smatra se radni prostor izvan
radnih prostorija u kojem se obavlja rad, odnosno u kojem se kreu ili preteni dio
radnog vremena zadravaju osobe na radu.
lanak 3.
Pravila zatite na radu propisana ovim Pravilnikom duni su pri izradi
tehnike dokumentacije i graenju, odnosno rekonstrukciji graevina, pridravati se:
- investitori,
- pravne osobe odnosno radne zajednice koje izrauju tehniku
dokumentaciju,
- projektanti koji samostalno obavljaju djelatnost svojim radom, kada
projektiraju graevine u vlasnitvu graana namijenjene za radne i pomone
prostorije,
- izvoai radova,
- korisnici graevina.
Pravila zatite na radu koja nisu utvrena ovim Pravilnikom duni su osigurati
investitor, projektanti, izvoai radova i korisnici iz stavka 1. ovoga lanka
primjenom pravila zatite na radu utvrenim zakonima, pravilnicima, hrvatskim
normama i tehnikim normativima.
Pravila zatite na radu utvrena ovim Pravilnikom ne odnose se na one radne i
pomone prostorije i prostore za koje drugaije odreeno posebnim propisima kao to
su ljevaonice, kudjeljare, pekarnice i drugo.
II. PRAVILA ZATITE NA RADU
1. Lokacija graevina
lanak 4.
Lokacijski uvjeti sadre, u okviru posebnih uvjeta, i pravila zatite na radu
koja su odreena ovim Pravilnikom.
lanak 5.
Raspored graevina u krugu pravne osobe i raspored radnih i pomonih
prostorija u tim graevinama, te povrina za kretanje osoba na radu mora biti takav da
osigurava primjenu pravila zatite na radu propisanih ovim Pravilnikom.
lanak 6.
Graevine razvedenog tlocrtnog oblika moraju se graditi tako da se osigura
osvjetljavanje radnih i pomonih prostorija dnevnom svjetlou i prirodna ventilacija
prostorija.
lanak 7.
U zatvorenim dvoritima smjetenim u gradskim stambenim blokovima mogu
se graditi i nadograivati graevine namijenjene za rad samo ako se time bitno ne
pogoraju uvjeti rada u postojeim radnim prostorijama, te ako je mogue u
novoizgraenim prostorijama i povrinama namijenjenim za rad primijeniti pravila
zatite na radu.
lanak 8.
Ako se u krugu pravne osobe grade vatrogasna spremita, garae, prostori za
parkiranje automobila, prostorije za boravak deurnih osoba koje vre osiguranje,
skladita za smjetaj materijala i druge graevine, mora se osigurati da se njihovom
izgradnjom ne pogoraju uvjeti rada u postojeim radnim ili pomonim prostorijama.
lanak 9.
Graevine se moraju u pogledu zatite od poara locirati, graditi i opremati u
skladu s vaeim propisima o zatiti od poara.
lanak 10.
Pri izradi arhitektonsko-urbanistikih kompozicija potrebno je odrediti
meusobni odnos pojedinih urbanistikih elemenata tako da se osigura primjena
osnovnih pravila zatite na radu, naroito u pogledu utvrivanja dovoljnog prostora za
smjetaj pojedinih jedinica pravne osobe, njihovog budueg proirenja, meusobnog
rasporeda i pristupa ovisno o tehnolokom procesu rada, buci i zagaenosti ovjekove
ivotne i radne okoline.
lanak 11.
Otvorena skladita i deponije materijala iz kojih se pri manipulaciji stvara
praina, smiju se graditi odnosno rekonstruirati na udaljenosti od najmanje 20 m od
graevina namijenjenih za radne prostorije, a na udaljenosti od najmanje 30 m od
graevina namijenjenih za pomone prostorije.
lanak 12.
Unutar kruga pravne osobe potrebno je po mogunosti osigurati osnovni
kruni tok prometa. Taj krug mora biti povezan s javnim prometnicama u skladu s
uvjetima predvienim za odgovarajuu lokaciju.
lanak 13.
Broj izlaza odnosno ulaza u ograeni krug pravne osobe mora se predvidjeti
ovisno o broju zaposlenih osoba i vremenu potrebnim za naputanje radnih prostorija
u sluaju brze evakuacije (izbijanje poara, eksplozije, elementarnih nepogoda i sl.).
Za pristup u krug pravne osobe potrebno je osigurati glavni i pomoni ulaz-
izlaz.
Pomoni ulaz-izlaz mora biti izveden tako da se moe koristiti odmah bez
posebnih priprema.
Pomoni ulaz-izlaz ne moraju imati pravne osobe koje koriste povrinu do 5
ha.
Ulazno-izlazna vrata moraju biti takvih dimenzija da osiguravaju lak pristup
vozila i da omoguuju nesmetanu intervenciju specijalnih vozila.
lanak 14.
U svakom namijenjenom za rad potrebno je osigurati mogunost provoenja
evakuacije i spaavanja radnika za sluaj izvanrednog dogaaja koji moe ugroziti
ivot ili zdravlje.
Maksimalna duina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora moe
iznositi 50 m, a u katnim objektima 30 m.
Graevinski objekti duine do 30 m i sa vie od 3 kata, moraju imati najmanje
dva dovoljno udaljena stubita, od kojih se jedno koristi za sluaj opasnosti. Stubita
moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor.
Kod otvorenih industrijskih postrojenja sa etaama do visine manje od 30 m,
potrebno je postaviti otvoreno stubite na udaljenosti 25 m od najudaljenijeg mjesta
rada.
lanak 15.
Ukoliko nije mogue osigurati provoenje evakuacije i spaavanja radnika na
nain utvren lankom 14. ovoga Pravilnika, potrebno je osigurati pomone puteve za
nunu evakuaciju (nune izlaze).
lanak 16.
Izlazni put evakuacije treba rijeiti tako da isti vodi do izlaza iz graevine ili
do sigurnog prostora unutar graevine. Izlazni put treba biti to jednostavniji, dobro
osvijetljen, zraan i bez slijepih krajeva.
Minimalni broj izlaza i njihovu irinu potrebno je odrediti u ovisnosti o
namjeni graevine, broju osoba koje ih koriste kao i o tome da li se osobe kreu
horizontalno, u nagibu ili po stepenicama.
lanak 17.
U graevinama u kojima zbog tehnolokog procesa ili njihove namjene postoji
poveana mogunost izbijanja eksplozije ili poara, moraju se isti projektirati i izvesti
tako, da postoji mogunost eksplozijskog oduavanja, te odvoenja dima, plinova i
vee koliine topline kroz posebne otvore bez opasnosti ugroavanja radnika.
lanak 18.
Prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcijski
biroi, dvorane za sastanke i sl. trebaju u pravilu biti smjetene u posebnim
graevinama.
Ako se prostorije iz stavka 1. ovoga lanka nalaze u istoj graevini u kojoj se
nalaze i prostorije u kojima se obavlja proizvodni proces uz poveanu buku i
vibracije, onda se one moraju izolirati u skladu sa vaeim propisima.
lanak 19.
Za proizvodne procese pri kojima nastaju nepovoljni toplinski uvjeti ili se
razviju tetni plinovi, para ili praina, koji se ne mogu podesnim sredstvima odstraniti
sa mjesta na kojima nastaju, moraju se predvidjeti posebne radne prostorije.
Prostorije iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati najmanje jedan vanjski zid
sa otvorom za prirodno provjetravanje (prozor i sl.). Te prostorije trebaju, u pravilu,
biti smjetene u prizemnoj graevini u kojoj se prirodno provjetravanje vri preko
otvora na krovu.
Ako se prostorije iz stavka 1. ovoga lanka nalaze u viekatnoj graevini
moraju biti smjetene na posljednjem katu.
lanak 20.
Ambulante i zdravstvene stanice trebaju u pravilu biti u blizini radnih
prostorija u kojima je zaposlen najvei broj radnika.
Prostorije iz stavka 1. ovoga lanka trebaju biti u pravilu smjetene u
prizemlju posebne graevine odnosno u prizemlju graevine u kojoj se nalaze radne
ili pomone prostorije. Do tih prostorija mora se osigurati nesmetan prilaz sanitetskih
kola. irina svih vrata u tim prostorijama mora biti takva da omogui nesmetano
unoenje bolesnika na nosilima.
lanak 21.
Postrojenja i povrine namijenjene za rad na otvorenom prostoru u krugu
pravne osobe trebaju biti tako locirani da omoguuju sigurno kretanje osoba i
prometnih sredstava bez opasnosti za ivot i zdravlje radnika.
lanak 22.
Razvod energetskih instalacija kao to su instalacije elektrike, plinova, pare,
komprimiranog zraka i sl. do pojedinih potroaa u krugu pravne osobe potrebno je
voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zatiene od
mehanikog oteenja.
Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan
manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim
propisima.
lanak 23.
Ako je opim aktom pravne osobe doputen ulaz i parkiranje teretnih i osobnih
motornih vozila u krugu pravne osobe tada je potrebno osigurati dovoljno prostora za
njihovo parkiranje. Parkiralita moraju biti locirana izvan prometnica i poarnih
putova. Pristupe u parkiralite i izlaz iz njega treba izvesti tako da se osigura sigurno
kretanje pjeaka i vozila.
lanak 24.
U krugu pravne osobe treba, u pravilu, predvidjeti zelene povrine kao i
povrine za odmor radnika. U tu svrhu mogu se koristiti slobodne povrine izmeu
graevina, koje se nalaze u najmanje zagaenim zonama.
2. Vodovod i kanalizacija
lanak 25.
Pri projektiranju, graenju i rekonstrukciji graevina moraju se predvidjeti i
ugraditi odgovarajue vodovodne mree za opskrbu graevina odnosno radnih i
pomonih prostorija vodom za pie, za sanitarne potrebe, tehnoloke potrebe i za
gaenje poara, prikljuene na gradsku vodovodnu mreu ili na poseban izvor u
skladu s vaeim propisima.
lanak 26.
Za uzimanje vode za pie postavljaju se higijenske slavine.
Raspored higijenskih slavina mora biti takav da njihova udaljenost od
najudaljenijeg mjesta rada ne bude vea od 100 m. Broj slavina mora biti odreen
tako da najvie 60 osoba koristi jednu slavinu.
U radnim prostorijama i prostorima na otvorenom gdje se obavljaju radovi sa
otrovnim i nadraujuim tvarima, a pri kojima postoji opasnost od prskanja takvih
tvari u oi, na kou ili drugi dio tijela, moraju se neposredno u blizini takvih mjesta
rada postaviti slavine odnosno tuevi sa istom tekuom vodom za ispiranje odnosno
pranje.
lanak 27.
Ako se za opskrbu graevine vodom koristi uz gradski vodovod i poseban
izvor potrebno je tehniki rijeiti vodovodni sistem prema namjeni, da ne postoji
mogunost zagaenja vode za pie i vode za sanitarne potrebe.
lanak 28.
Za odvoenje otpadnih tehnikih voda koje sadre masne, lako zapaljive,
otrovne ili agresivne tvari, moraju se predvidjeti posebne kanalizacijske mree.
Mree iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati ugraene ureaje za
preiavanje, odmaivanje ili neutralizaciju voda, prije njihovog isputanja u
gradsku kanalizacijsku mreu ili septiku jamu.
Otpadne tehnike vode pri ijem mijeanju moe doi do kemijskih reakcija i
stvaranja otrovnih tvari ili eksplozivnih spojeva, moraju se odvoditi u neutralizacijske
jame posebnim kanalizacijskim cijevima, koje moraju biti poloene u zemlju.
Otpadne vode moraju se odvoditi neposredno u kanale. Odvodi moraju biti
opskrbljeni sifonima.
Otpadne vode moraju se uiniti nekodljivim prije putanja u kanalizaciju.
Nije doputeno odvoenje otpadnih tehnikih voda iz kruga pravne osobe u
gradsku kanalizacijsku mreu, rijeke, jezera, more, kanale i sl. bez prethodnog
preiavanja.
Ako postoji opasnost od prodora eksplozivnih para i plinova u oborinske vode,
nije doputeno spajanje iste na oborinsku i fekalnu kanalizacijsku mreu.
Na kanalizacijskoj mrei gdje moe doi do irenja poara kroz cijevi, moraju
se na odreenim mjestima izvesti ureaji za spreavanje prenoenja plamena.
3. Odstranjivanje tetnih otpadaka
lanak 29.
Pri projektiranju i izgradnji graevina moraju se predvidjeti odgovarajua
mjesta za unitavanje odnosno odstranjivanje tetnih otpadaka.
Za deponiranje tetnih otpadaka mora se izabrati mjesto koje mora biti
ureeno tako da se iskljui mogunost zagaenja zemljita, podzemnih voda i
ovjekove i radne okoline.
Mjesta iz stava 2. ovoga Pravilnika moraju biti ograena i osigurana od
pristupa osoba.
4. Radni prostor
lanak 30.
Graevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku
eksploatacije graevine trajno osiguravaju:
1. stabilnost graevine u odnosu na statika i dinamika optereenja s obzirom
na tehnoloki proces rada,
2. stabilnost graevine u odnosu na meteoroloke i klimatske utjecaje,
3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. zatitu od poara i eksplozije,
6. odvoenje tetnosti nastalih u procesu rada,
7. provjetravanje prostorija,
8. danje svjetlo,
9. toplinsku zatitu,
10. zvunu zatitu,
11. zatitu od vibracija,
12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.
lanak 31.
Zavisno od procesa rada graevine ili njezini sastavni dijelovi osim uvjeta
navedenih u lanku 30. ovoga Pravilnika mora udovoljavati i uvjetima u pogledu
zatite radnika od:
1. toplinskog zraenja,
2. energetskih zraenja (infracrvenih, ultraljubiastih, ionizirajuih zraka i
svjetlosti),
3. kemijskih utjecaja na radnu okolinu (nadraujuih i otrovnih plinova, para,
otrovnih i tetnih dimova, praine i magle, jetkih i agresivnih tekuina i krutih
agensa),
4. biolokih faktora (bakterija, virusa, gljivica i parazita).
lanak 32.
Pri projektiranju, izvedbi graevina i zavrnih radova na elementima
graevina primjenjuju se propisana i priznata pravila zatite na radu i odgovarajui
tehniki normativi i hrvatske norme, propisi o zatiti od poara, sanitarni propisi te
drugi propisi kojima se ovisno o namjeni graevine trajno osiguravaju uvjeti za
siguran rad.
Veliina i visina prostorija
lanak 33.
Veliina radne prostorije ovisi o vrsti poslova i radnih zadataka koji se u njoj
obavlja, broju zaposlenih radnika i duini trajanja procesa rada.
lanak 34.
Veliina radne prostorije mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi
najmanje 10 m
3
zranog prostora i 2 m
2
slobodne povrine poda.
Pod pojmom zrani prostor odnosno slobodna povrina poda podrazumijeva se
slobodna zapremina zranog prostora, odnosno povrina poda koja nije zauzeta
namjetajem, strojevima, pomonim ureajima ili materijalom i ne slui kao prostor
za skladitenje.
Normativi iz stavka 1. ovoga lanka odnose se na prostorije u kojima pri radu
postoje normalni mikroklimatski uvjeti odnosno u kojima se pri radu ne razvija velika
toplina, tetne pare, plinovi i praina.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, veliina radne prostorije u kojoj
se pri radu razvijaju tetni plinovi, pare i praina ili se javlja poveana vlaga odnosno
postoje nepovoljni toplinski uvjeti, odreuje se ovisno od djelovanja tih tetnih
faktora.
lanak 35.
Minimalne visine radnih prostorija moraju iznositi:
1. 3,00 m - prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju
neugodni i tetni plinovi, pare ili praine ili u kojima vladaju nepovoljni toplinski
uvjeti, osim prostorija za koje je drugaije odreeno posebnim propisima;
2. 2,80 m - prostorije u kojima su pri radu ispunjeni normativi u pogledu
mikroklimatskih uvjeta (temperatura, vlanost, brzina kretanja zraka i toplinsko
zraenje), odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju tetne pare, plinovi i praina;
3. 2,50 m - prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova,
konstrukcijski biroi, prostorije namijenjene za skladitenje robe i prostorije u kojima
se radnici iz jedne smjene zadravaju manje od dva sata dnevno.
lanak 36.
Prostorije iz toke 2. lanka 35. ovoga Pravilnika mogu imati visinu i manju
od 2,80 m, ali ne manju od 2,50 m ako se u njima obavljaju tihi obrtniki i drugi
poslovi (krojaki, pletaki, frizerski, graverski, kljuarski, staklorezaki, postolarski,
fotografski, optiarski, slikarski, kozmetiarski, pedikerski, urarski, zlatarski i sl.).
Ako se radne prostorije iz stavka 1. ovoga lanka nalaze u graevinama koje
nisu graene po sada vaeim hrvatskim normama, ili zatienim graevinama koje su
spomenici kulture, a kojima izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati, iznimno
visina prostorija moe biti i manja od 2,50 m, ali ne manja od 2,20 m uz uvjet da se u
procesu rada ne pojavljuju nikakve tetnosti, da na svaku zaposlenu osobu dolazi
najmanje 10 m
3
zranoga prostora i 2 m
2
slobodne povrine poda, te da su na radu
ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta.
lanak 37.
Prostorije iz toke 3. lanka 35. ovoga Pravilnika iznimno mogu imati visinu i
manju od 2,50 m, ali ne manju od 2,20 m, ako se ove prostorije nalaze u graevinama
koji nisu graene po sada vaeim hrvatskim normama, ili zatienim graevinama
koje su spomenici kulture, a kojima izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati, uz
uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve tetnosti, da na svaku zaposlenu
osobu dolazi najmanje 10 m
3
zranog prostora i 2 m
2
slobodne povrine poda, te da su
pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta.
lanak 38.
Graevine tipa kontejner za privremenu namjenu bazirani na dimenzijama
standardnih teretnih kontejnera, ija svijetla visina prostorija nije nia od 2,20 m,
mogu se koristiti za radne i pomone prostorije na privremenim radilitima i drugim
mjestima kao privremeno rjeenje za kancelarije, vratarnice, garderobe, kioske,
skladita i sl. namjenu, ako su zadovoljeni uvjeti u pogledu volumena zranog
prostora i slobodne povrine poda po zaposlenom radniku u skladu s lankom 34.
ovoga Pravilnika te normativima u pogledu mikroklimatskih uvjeta.
Graevine tipa kontejner predviene za stalnu namjenu, mogu se koristiti za
radne i pomone prostorije samo ako su ispunjeni uvjeti iz lanka 34., 35. i 36. stavak
1. ovoga Pravilnika u pogledu veliine i visine prostorija, te mikroklimatskih uvjeta.
Podovi
lanak 39.
Pod radne prostorije mora biti iznad nivoa okolnog zemljita.
Odstupanje od odredbe iz stavka 1. ovoga lanka doputeno je ako radna
prostorija ima dovoljan broj izlaza i ako je zatiena od podzemnih i povrinskih
voda.
lanak 40.
Pod se mora projektirati i izvesti tako da se tokom eksploatacije graevine
trajno osigurava:
1. stabilnost, ravna povrina i sigurno hodanje,
2. toplinska zatita,
3. zvuna zatita,
4. zatita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. lako koritenje i odravanje,
6. vodonepropusnost, ako se posebno zahtijeva,
7. zatita od poara i zatita od statikog elektriciteta.
Stabilnost poda mora osiguravati prenoenje predvienih optereenja na
noseu konstrukciju bez oteenja i trajnih deformacija poda.
Pod se moe staviti u upotrebu samo ako se po poznatim metodama ispitivanja
prethodno utvrdi da u suhom stanju osigurava sigurno hodanje.
lanak 41.
Radna prostorija u kojoj se predvia zadravanje osoba due od dva sata u
jednoj smjeni mora imati topli pod s koeficijentom prolaza topline utvrenim
propisanim pravilima zatite na radu, tehnikim normativima i hrvatskom normom.
Ako zbog prirode posla koji se obavlja u radnoj prostoriji nije mogue
osigurati uvjete iz stavka 1. ovoga lanka, na mjestu rada u prostoriji se moraju
postaviti podmetai ili podloge od materijala sa odgovarajuim koeficijentom prolaza
topline.
lanak 42.
Pod radne prostorije u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi
prikljuci za vodovod ili kanalizaciju i u kojoj se razlijeva voda mora biti
vodonepropustan s odgovarajuim nagibom prema otvorima odvodnih kanala.
Otvori kanala moraju biti opskrbljeni sifonima i izvedeni na pristupanim
mjestima radi mogunosti ienja.
Ako se u radnoj prostoriji razlijevaju ili postoji opasnost od razlijevanja
zapaljivih, agresivnih i otrovnih tekuina, pod takve prostorije mora biti od materijala
koji je otporan na djelovanje tih tekuina i koji ih ne upija i izveden s odgovarajuim
nagibom prema slivniku sa sifonom.
lanak 43.
U radnim prostorijama u kojima se prerauju organske tvari podlone
truljenju, podovi moraju biti od nepropusnog i lakoistivog materijala.
Pod koji se postavlja neposredno na zemlju mora biti izoliran protiv vlage, ako
materijal od koga je izraen nema hidroizolacijska svojstva.
Ako u radnoj prostoriji postoji poveana opasnost od poara, pod prostorije
mora biti od negorivog materijala propisanog hrvatskom normom.
Ukoliko se u radnim prostorijama koriste individualne pei, oko istih u krugu
od najmanje 80 cm mora biti pod od negorivog materijala, ili se gorivi pod na tom
mjestu mora zatititi odgovarajuim negorivim materijalom.
lanak 44.
Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do
udaljenosti koja je najmanje jednaka irini prolaza u vratima.
Zidovi, stropovi i krovovi
lanak 45.
Fasade i vanjski zidovi graevine, i njihovi dijelovi, moraju biti projektirani i
izvedeni tako da u toku eksploatacije graevine trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja,
2. zatitu od poara,
3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. toplinsku zatitu,
6. zvunu zatitu,
7. danje svjetlo,
8. sigurnost od prodora neovlatenih osoba,
9. sigurnost koritenja balkona, loa, ispusta i drugih elemenata fasade,
10. stabilnost svih elemenata i dijelova.
lanak 46.
Fasade i vanjski zidovi graevine moraju biti projektirani i izvedeni tako da u
odnosnim klimatskim i atmosferskim uvjetima, zatite graevinu od udarnih kia,
vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s
krovnim povrinama osiguraju odgovarajuu zatitu graevine.
lanak 47.
Sistem odvoenja atmosferskog taloga mora se projektirati i izvesti tako da
talog, koji se oekuje s obzirom na klimatske i atmosferske uvjete podruja u kome se
graevina izgrauje, ne smije prodrijeti u graevinu ni otetiti fasadne povrine.
lanak 48.
Fasade i vanjski zidovi graevine, u ijim prostorijama nastaju vodene pare
koje mogu prodrijeti kroz fasade i vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, moraju se
projektirati i izvesti tako da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se
mogle kondenzirati.
Ako se u prostoriji predvia pojava difuznih para. fasade i vanjski zidovi
graevine moraju se projektirati i izvesti tako da se pare odnosno njihov kondenzat
odvodi izvan graevine bez oteenja elemenata graevine.
Stropovi radnih prostorija u kojima se razvija mnogo pare moraju biti izvedeni
od materijala koji spreavaju kondenziranje.
Proraun difuzne pare mora biti izraen u skladu s hrvatskom normom.
lanak 49.
Povrine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svijetlim
bojama, osim u radnim prostorijama u kojima sunana svjetlost moe tetno djelovati
na sirovine ili gotove proizvode.
lanak 50.
Zidovi, pregrade, stropovi i drugi konstruktivni elementi radnih prostorija u
kojima se obavlja tehnoloki proces pri kojem se izdvajaju tetne, zapaljive i
eksplozivne tvari, moraju biti izgraeni tako da se na njima onemogui skupljanje
odnosno zadravanje praine i drugih tetnih i opasnih tvari.
Povrine konstruktivnih elemenata iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti
obraene (keramikim ploicama, uljanom bojom, zatitnim premazima i sl.), tako da
se omogui lagano ienje i pranje, te da se iskljui proputanje odnosno
apsorbiranje tetnih, zapaljivih i eksplozivnih tvari.
lanak 51.
Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugog lako lomljivog materijala
moraju biti projektirane i izvedene tako da u toku eksploatacije graevine bude
izbjegnuta mogunost njihovog loma i ozljeivanja radnika (ukruivanjem,
ograivanjem, oznaavanjem i sl.).
lanak 52.
Krov graevine i svi dijelovi krova moraju biti projektirani i izvedeni tako da
u toku eksploatacije trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja,
2. zatitu od poara,
3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. toplinsku zatitu,
6. zvunu zatitu,
7. sigurnost od prodora neovlatenih osoba,
8. sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu.
lanak 53.
Krov mora biti projektiran i izveden tako da u odnosnim klimatskim i
atmosferskim uvjetima zatiti graevinu od udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje
nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim povrinama koje
tite graevinu sa strana osigura jednaku zatitu cijele graevine.
lanak 54.
Krovovi i svjetlarnici od stakla moraju biti zatieni ianom mreom, ako
postoji mogunost pada predmeta sa okolnih zgrada.
lanak 55.
Krovovi radnih prostorija u kojima nema stropova moraju osigurati
neposrednu toplinsku i zvunu zatitu radnog prostora.
Ukoliko zbog tehnolokog procesa rada u prostoriji, postoji opasnost od
eksplozije, krov treba biti projektiran i izveden s laganim pokrivaem u skladu s
posebnim propisima.
lanak 56.
Zidovi, stropovi i krovovi moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa
hrvatskim normama, tehnikim propisima i uvjetima za zavrna radove u zgradarstvu,
izvoenje zidova zgrada, ugljikovodine hidroizolacije krovova i terasa, nagibe
krovnih ravnina, provjetravanje, toplinsku i zvunu zatitu zgrada.
Prozori i vrata
lanak 57.
Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori moraju se projektirati
i izvesti tako da u toku eksploatacije graevine trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja,
2. prirodnu rasvjetu prostorija,
3. toplinsku zatitu,
4. provjetravanje.
lanak 58.
Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori moraju se projektirati
i izvesti tako da se mogu iznutra zatvarati i da onemoguavaju otvaranje izvana.
lanak 59.
Prozori, bez ili s niskim parapetima te vanjska i balkonska vrata i slini otvori,
moraju biti osigurani ogradama ili zatieni na drugi odgovarajui nain.
lanak 60.
Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori moraju se projektirati
i izvesti tako da se u toku eksploatacije graevine mogu sigurno odravati i istiti s
vanjske i unutranje strane.
lanak 61.
Unutranja vrata moraju se projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju:
1. povezivanje i odvajanje prostorija graevine,
2. toplinsku zatitu,
3. zvunu zatitu,
4. provjetravanje.
lanak 62.
Unutranja vrata moraju se projektirati i izvesti tako:
1. da se mogu ostaviti u zatvorenom ili otvorenom poloaju, zakljuavati ili
otkljuavati, ako namjenom drugaije nije odreeno,
2. da njihove mjere i konstrukcija odgovaraju stalnoj ili povremenoj
frekvenciji prolaza osoba,
3. da ne moe doi do njihovog iskrivljenja, ako se nalaze izmeu prostorija s
razliitim temperaturama.
lanak 63.
Ostakljene povrine vrata s prozirnim lako lomljivim staklom moraju biti
posebno oznaene tako da se u toku koritenja izbjegne mogunost ozljeivanja
radnika.
lanak 64.
Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od poara ili eksplozije
moraju se postaviti prema smjeru najblieg izlaza i otvarati prema van.
Vrata iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti od negorivog materijala izvedena
prema hrvatskoj normi i tehnikim propisima.
lanak 65.
Propusna mo vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez
umanjenja efektivne irine hodnika, stepenita, odmorita i drugih prolaza.
lanak 66.
Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti ui od 0,7 m.
lanak 67.
Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina poda s vanjske strane vrata
moe biti samo za jednu stepenicu nia od razine s unutarnje strane i ne vie od 20
cm.
lanak 68.
Vrata s automatskim otvaranjem moraju biti izvedena tako da se u sluaju
nestanka energije mogu otvarati runo.
Ako vrata s automatskim otvaranjem slue kao predvieni izlaz za evakuaciju
radnika, moraju imati mogunost zaokretanja u smjeru izlaznog puta.
lanak 69.
Velika pokretna vrata na halama, skladitima, garaama i slino moraju se
projektirati i izvesti tako da se mogu jednostavno i lagano otvarati i zatvarati bez
mogunosti ispadanja iz leita i ruenja. Ako se takva vrata koriste i za prolaz osoba,
onda je na njima potrebno izvesti i posebna vrata.
Prometnice
lanak 70.
Raspored i irina unutranjih i vanjskih prometnica mora odgovarati
potrebama i namjeni prometa.
Za kretanje vozila i osoba prometnice moraju biti projektirane i izvedene tako
da trajno osiguravaju prenoenje predvienih optereenja bez oteenja i trajnih
deformacija, te da trajno osiguravaju stabilnost, ravnu povrinu, sigurno kretanje
transportnih sredstava i hodanje ljudi.
lanak 71.
Unutranje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da
omoguavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba. Na mjestima gdje je
vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja tereta moraju se postaviti
odgovarajui natpisi koji upozoravaju na mogunost nailaska transportnog sredstva,
svjetlosni i zvuni signali, brklje i ograde u obliku reetaka koje spreavaju brz i
nesmotren izlazak pjeaka na mjesto kretanja transporta.
Ako se u krugu pravne osobe i u prostorijama kreu motorna vozila moraju se
postaviti prometni znaci prema propisima za promet na javnim putovima.
lanak 72.
Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i
izvedeni tako da se to manje presijecaju i poklapaju.
Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje osoba i eljeznike pruge
moraju se izgraditi prijelazni mostovi ili tuneli.
Svi transportni putovi, prijelazi i prolazi za osobe moraju biti uvijek slobodni
za kretanje i nou dobro osvijetljeni.
lanak 73.
Unutranje prometnice koje prolaze kroz radne prostorije moraju biti
postavljene u nivou poda.
Gornji rub tranica kolosijeka koji prolazi kroz halu mora leati u nivou poda
hale tako da odstupanje ne prelazi 1 cm.
Okretnice za vagone moraju biti osigurane od okretanja pri prijelazu preko
njih.
lanak 74.
Putovi i prometnice na otvorenom prostoru moraju imati odgovarajue kanale
sa slivnicima za otjecanje povrinske vode, izvedene tako da ne ometaju slobodno
kretanje osoba i transportnih sredstava.
Nou, za vrijeme rada, vanjske i unutarnje prometnice moraju biti osvijetljene
u skladu sa hrvatskim normama.
lanak 75.
Otvori, kanali i jame, potrebne radi tehnolokih i pogonskih razloga, ako se
nalaze na mjestu gdje se kreu transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene
odgovarajuim vrstim ploama ili ograene vrstim i sigurnom ogradama.
Ako se otvori, kanali i jame na prometnicama zatiuju pokrivanjem
poklopcima ili odgovarajuim vrstim ploama, onda one moraju biti ugraene na
otvor tako da se ne mogu pomicati, moraju biti dimenzionirane za predviena
optereenja bez mogunosti loma i deformiranja i moraju biti poloene u istoj razini
kao i ostali dio prometnice tako da ne postoji mogunost spoticanja pri hodu.
lanak 76.
Pri kretanju motornih vozila u krugu pravne osobe udaljenost izmeu
graevine ili ma kog zida i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 0,75
m i mora biti obiljeena vidnim znacima (ivinjakom i sl.).
Visina kolskih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na
unutranjim prometnicama mora biti za 0,50 m vea od visine gabarita vozila
predvienih za kretanje tim prometnicima, a irina kolskih prolaza mora iznositi
najmanje po 0,50 m mjereno od bonih rubova gabarita vozila.
lanak 77.
Dvosmjerna cesta u krugu pravne osobe mora biti iroka najmanje 5 m, a
jednosmjerna najmanje 3 m.
lanak 78.
U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne povrine za prolaz ljudi,
kao i transportni putovi, s tim da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti iroki
najmanje 1,50 m, a sporedni hodnici najmanje 1 m.
irina transportnih putova mora biti takva da omogui siguran i lak transport
materijala, dijelova i proizvoda.
irina transportnih putova ne smije biti manja od 1,80 m odnosno mora biti za
0,80 m vea od irine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda
koji se najee prenose.
lanak 79.
Transportni putovi moraju biti vidno obiljeeni linijama svijetle boje irine
najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima sa promjerom glave od najmanje 5 cm
usaenim u nivou poda prostorije.
Radi lakog opsluivanja i ienja strojeva za rad moraju se osigurati sigurni
prolazi irine najmanje 0,70 m.
U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obiljeiti slobodne
povrine potrebne za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade.
lanak 80.
Utovarno - istovarne povrine, prilazi takvim povrinama i njihove prometnice
moraju biti izgraeni od tvrde podloge.
irina prilaza i prometnica utovarno - istovarnim povrinama ne smije biti
manja od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmjernom
kretanju vozila.
Prilazi utovarno - istovarnim povrinama moraju imati sa obje strane pjeake
staze irine najmanje 0,50 m s odgovarajuim proirenjima na zavojima.
lanak 81.
Na utovarno - istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama i
prometnicama za teretna motorna vozila moraju biti postavljeni prometni znakovi i
oznake koji su propisani za javne putove.
Kretanje vozila na utovarno - istovarnim povrinama, prilazima takvim
povrinama i prometnicama treba u pravilu biti jednosmjerno.
Utovarno - istovarne povrine moraju biti nou osvijetljene u skladu sa
hrvatskim normama.
lanak 82.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, najmanja doputena irina
manipulativnih putova odnosno prometnica u skladitima mora iznositi:
1. u prostoriji koja nije ira od 15m - 1,50 m,
2. u prostoriji irine od 16 do 40 m - 2,40 m,
3. u prostoriji irine od 41 do 80 m - 3 m, ili dvije prometnice svaka irine 2
m,
4. u prostorijama irine preko 80 m - na svakih 40 m irine, po jedna
prometnica 3 m.
lanak 83.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, skladine prostorije moraju
na svakih 30 m duine imati poprene prometnice irine najmanje 1,80 m.
Ako se roba uskladitava u regale ili palete, glavna prometnica ne smije biti
ua od 1,5 m, a razmak izmeu regala ne smije biti manji od 0,80 m.
lanak 84.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, udaljenost uskladitene
robe od zidova, meukatnih konstrukcija i stropova, od izlaza i hidranata, ne smije biti
manja od 0,80 m, a od rasvjetnih armatura i grijaih tijela od 0,50 m.
U prirunim skladitima i skladitima povrine manje od 100 m
2
udaljenost
uskladitene robe od zida ne smije biti manja od 0,30 m.
lanak 85.
Prostor za uskladitenje mora biti obiljeen linijom bijele postojane boje, a
prolazni manipulativni putovi linijom postojane ute boje irine najmanje 5 cm.
Unutarnja stepenita
lanak 86.
Stepenita u graevinama moraju biti rasporeena tako da osiguravaju lako
izlaenje iz svih dijelova graevine. Po svojem poloaju i dimenzijama stepenita
moraju imati usklaenu propusnu mo u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste.
lanak 87.
Stepenita moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz
graevine. Izlazne stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge nie etae, trebaju
biti odvojene pregradama, vratima ili nekim drugim pogodnim nainom na etai gdje
se izlazi iz zgrade, tako da se uini jasnim smjer izlaenja.
lanak 88.
Stepenini put s odmoritima mora se nastavljati bez suenja du smjera
izlaznog puta.
Nije doputeno na stepenitima voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se
njima smanjuje prostor izlaza.
Na stepenitima i prilazima stepenitu ne smiju se stavljati stvari koje mogu
zbuniti osobe, kao to su zrcala, neobiljeene providne pregrade i razne dekoracije, na
nain koji bi mogao izazvati zabunu u pogledu pravca izlaenja.
Stepenita i prilazi stepenitima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori
svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne
zasljepljuju osobe.
lanak 89.
Korisna irina stepeninog kraka unutarnjih stepenica ne moe biti manja od
1,10 m, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u
graevini.
Pod korisnom irinom stepeninog kraka podrazumijeva se irina stepenica
mjerena izmeu rukohvata i zida.
Stepenini krak mora imati najmanje 3 stepenice, ali najvie 18 stepenica.
Svako stepenite mora imati barem s jedne strane rukohvat.
lanak 90.
irina odmorita ili podesta ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a
duina odmorita izmeu stepeninih krakova ne smije biti manja od 1,10 m.
Materijal gazita i odmorita stepenita ne smije biti klizav, a ako postoji
opasnost od klizanja potrebno je na povrinu gazita staviti materijal koji nije klizav.
Visina stepenica u graevinama namijenjenim za radne i pomone prostorije
mora iznositi od 13 do 19 cm a irina gazita od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj
namjeni.
Sve stepenice na istom stepenitu moraju biti jednake po visini i irini gazita,
a odstupanja u irini gazita i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti vea od 0,5
cm.
lanak 91.
Zavojito stepenite u radnim i pomonim prostorijama moe se postavljati
samo u izuzetnim sluajevima.
Zavojito stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da na najuem dijelu
irina gazita ne bude manja od 13 cm.
Zavojito stepenite ne moe se koristiti kao izlaz za sluaj evakuacije i
spaavanja radnika.
Zatitne ograde i rukohvati
lanak 92.
Stepenite i stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati
zatitnu ogradu s rukohvatom.
Zatitne ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj
duini kraka stepenita.
lanak 93.
Stepenita koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograena
sigurnom ogradom, a stepenita sa vie od 10 stepenica moraju imati ogradu za obje
strane.
lanak 94.
Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta
rada na visini veoj od 120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se moe pasti,
moraju biti ograene vrstom zatitnom ogradom.
Konstrukcija zatitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez streih
dijelova ili umetnute oplate, koji bi mogli zahvatiti odjeu osoba.
lanak 95.
Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda.
Rukohvati i zatitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od
100 cm iznad gornje povrine gazita, mjereno okomito od sredine gazita stepenita
do vrha rukohvata odnosno ograde.
Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka moe po njima kliziti bez prekida.
lanak 96.
Popuna zatitne ograde (preke, meupreke, stupovi, umeci) mora biti
konstruirana za jednolino optereenje preko ukupne povrine ograde.
Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom
optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m.
lanak 97.
Ako se popuna zatitne ograde izvodi od duinskih meupreki, onda se mora
predvidjeti dovoljan broj meupreki i to tako da slobodan razmak izmeu preki,
mjereno okomito na tok preke, ne prelazi 25 cm izmeu preki odnosno od vrha
poda, gazita ili obruba.
Ako se popuna zatitne ograde izvodi u obliku okomitih preki onda okomite
preke ograde ne smiju biti meusobno udaljene vie od 14 cm.
Povrine potpuno ili djelomino ispunjene umecima od vrste iane mree,
razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim reetkama koje zatiuju od
pada kroz zatitnu ogradu moraju odgovarati zatiti s umetnutim prekama ili
okomitim stupovima specificiranoj u stavku 1. i 2. ovoga lanka, a doputena je i
druga kombinacija navedenih naina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost.
Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine, zatitna
ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zatitu visine najmanje 15 cm
mjereno od razine povrine. Ako se neprekinuti vrsti obrub postavlja na donjem
dijelu stepenine ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepenita, a
visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutevima prema
obrubu, od njegovog vrha do izboine gazita.
Vanjske stepenice
lanak 98.
Vanjska stepenita koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena
tako da ih mogu koristiti sve osobe.
Stepenite iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati zatitnu ogradu visine
najmanje 120 cm.
lanak 99.
Vanjsko stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice
zatiene od atmosferskih padavina.
Ako stepenita iz stavka 1. ovoga lanka nije mogue odgovarajue zatititi,
mora se u zimskim uvjetima osigurati njihovo redovno ienje i odravanje.
lanak 100.
Metalni dijelovi stepenita moraju biti zatieni od korozije u skladu s
vaeim propisima.
Mostovi, rampe, radne platforme i pjeake staze
lanak 101.
Premoeni prijelazi, platforme, utovarni mostovi i galerije koji se koriste za
prijenos i prijevoz tereta moraju biti projektirani i izvedeni tako da su dovoljno iroki
i vrsti bez mogunosti ruenja i ljuljanja za vrijeme koritenja.
Podovi po kojima se prenosi i prevozi teret moraju biti ravni, bez pukotina i
rupa, osigurani od klizanja, a ako su postavljeni na visini veoj od 120 cm iznad poda
ili tla, du rubova s otvorene strane moraju imati vrste zatitne ograde visine
najmanje 100 cm.
irina prolaza, platforme, odnosno mosta po kome se prenosi teret mora
iznositi najmanje 1,60 m.
lanak 102.
Ako se rampa unutar zgrade koriste kao izlaz, ili je sastavni dio izlaza, mora
biti odijeljena pregradom od drugih dijelova zgrade.
Nagib rampi izmeu odmorita ne smije se mijenjati.
irina rampi mora odgovarati broju osoba koje ih koriste, ali ne moe biti
manja od 1,10 m. Rampe s nagibom do 10% ne moraju imati odmorita, a ako je
nagib rampe iznad 10%, ali ne strmiji od 17%, maksimalna visina izmeu odmorita
ne smije biti via od 4,0 m.
Rampe moraju du rubova s otvorene strane imati zatitne ograde i rukohvate,
a rukohvati se moraju postavljati na rampe s nagibom do 10%.
Nagib rampe u radnim prostorijama ne smiju biti vei od 40%.
Vertikalni prilazi
lanak 103.
Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata i sl. gdje se poslovi
obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku vrstih
metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso sa kutem nagiba veim od 75 prema
horizontali.
Preke ljestava moraju biti od okruglog eljeza promjera najmanje 16 mm i
dobro zakovane, odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od
najvie 300 mm.
irina ljestava ne smije biti manja od 450 mm.
lanak 104.
Ljestve, ija je visina vea od 3 m moraju poevi od sedme preke (oko dva
metra od poda) imati vrstu lenu zatitu.
Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza nainjenog od lukova od
plosnatog eljeza, s unutranjim radijusom ne manjim od 700 mm niti veim od 800
mm, koji moraju biti privreni za stranice ljestava na meusobnom razmaku ne
veim od 1400 mm.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog eljeza na razmaku ne
veem od 250 mm. Lukovi i vertikale od plosnatog eljeza koji meusobno zatvaraju
kavez, moraju biti tako dimenzionirani i uvreni za ljestve da pruaju sigurnu
zatitu osobama od pada s visine.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, graevinom ili konstrukcijom u
razmacima ne veim od 3 m.
lanak 105.
Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom
konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leobran, nego je predvieno da se osobe penju izmeu
ljestava i zida, razmak izmeu preke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.
Ako su ljestve privrene za zid ili stup moraju od povrine zida odnosno stupa biti
udaljene najmanje 160 mm.
Na ljestvama ija je visina vea od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8
m ugraditi odmorita (platforme ili podesti).
lanak 106.
Rukohvati ljestava (stranice) za prilaenje rubovima platformi, galerija, na
krovove graevina i rukohvati ili stranice ljestava za prilaenje radnoj platformi
moraju se produiti najmanje za 75 cm iznad poda na koji su postavljene.
Lena zatita mora biti produena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve
postavljene.
Pokretne stepenice
lanak 107.
Pokretne stepenice (eskalatori) za prijevoz osoba moraju biti projektirane i
izvedene u skladu s vaeim propisima, standardima i tehnikim normativima.
Pokretne stepenice ne smiju biti jedini izlaz iz graevine za sluaj opasnosti.
Pokretne stepenice ne smiju imati neprekinuti vertikalni put vii od jedne
etae.
lanak 108.
Gazee povrine pokretnih stepenica u poloaju u kome se koriste, moraju biti
vodoravne, njihova irina mora iznositi najmanje 40 cm, a najvie 110 cm, a dubina
gazita mora iznositi najmanje 38 cm.
lanak 109.
Pokretne stepenice moraju sa obje strane imati vrste ograde (balustrade),
visine najmanje 85 cm a najvie 110 cm, koje moraju biti izvedene tako da ne mogu
uklijetiti odjeu korisnika. Stranice ograda okrenute prema stepenicama, moraju biti
glatke.
Ograde pokretnih stepenica na gornjoj strani moraju imati glatki rukohvat u
obliku pokretne trake koja ima istu brzinu i smjer kretanja kao i stepenice.
Pokretne stepenice moraju imati mehanizam za koenje s mehanikim
djelovanjem, koji u sluaju nestanka struje moe zaustaviti stepenice bez obzira na
smjer kretanja.
Sva mjesta ukljetenja na graevini u blizini pominih stepenica moraju biti
zatiena.
Prirodno i umjetno osvjetljavanje
lanak 110.
Osvjetljenje radnih prostorija, prostora izvan radnih prostorija i povrina
namijenjenih za rad mora se projektirati i izvesti tako da se osobama koje obavljaju
poslove i radne zadatke omogui dobro vienje, odnosno tono i brzo opaanje uz to
manji zamor oiju.
Prirodno i umjetno osvjetljavanje radnih prostorija mora biti u skladu sa
hrvatskom normom.
lanak 111.
Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje, kao to su
prozori, krovni svjetlarnici, staklene pregrade, ostakljena vrata i sl. Raspored povrina
i broj tih otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se u radnoj prostoriji obavljaju.
Ostakljene povrine moraju biti rasporeene tako da osiguravaju ravnomjerno
osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna povrina mora iznositi
najmanje 1/8 povrine poda radne prostorije.
lanak 112.
Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa rada ne mogu u potpunosti ili
djelomino biti prirodno osvijetljene (prostorije bez prozora i svjetlarnika), mogu se
koristiti za rad samo ako je osigurano umjetno osvjetljenje u skladu s prirodom
tehnolokog procesa.
lanak 113.
Ako se prirodnim osvjetljenjem ne moe osigurati propisana osvijetljenost
radnih prostorija za pojedine zahtjeve, mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu
sa hrvatskom normom.
U prostorijama koje se istovremeno osvjetljavaju prirodnom i umjetnom
svjetlou, boja umjetnog osvjetljenja mora biti to slinija prirodnoj svjetlosti.
lanak 114.
Prirodno osvjetljenje u radnim prostorijama mora biti izvedeno tako da
osigurava minimalnu prosjenu osvijetljenost i ravnomjernost osvjetljenja u skladu sa
hrvatskom normom.
Otvore za prirodno osvjetljavanje treba rasporeivati tako da se sprijei
direktno upadanje suneve svjetlosti na mjesta rada.
Ako se ne moe sprijeiti upad direktne svjetlosti na mjesta rada onda je
potrebno primijeniti sredstva za zasjenjivanje kao to su: zastori, zavjese, brisoleji,
premazivanje okana, nadstrenice, podesne vrste stakla itd.
lanak 115.
Pri projektiranju graevina namijenjenih za rad, potrebno je osigurati da
prirodna svjetlost bez smetnji dopre do svih otvora za prirodno osvjetljavanje.
Kod osvjetljavanja prostorija u zgradi sa vertikalno postavljenim ostakljenim
povrinama koje su okrenute prema drugim graevinama ili zaklonima, udaljenost od
tih graevina ili zaklona treba biti po mogunosti najmanje dva puta vea od visine
susjednih graevina.
Pri projektiranju vertikalnih, horizontalnih, i kosih ostakljenih povrina na
graevini moraju se predvidjeti i odgovarajua pomona sredstva i ureaji (pomine
ljestve ili platforme, pomine staze, itd.) za lako, efikasno i bezopasno ienje
njihovih vanjskih i unutranjih povrina.
lanak 116.
Pri projektiranju i izvoenju umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati ope,
a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i dopunsko osvjetljenje na mjestima
rada.
Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i
ravnomjernosti osvjetljenja te uvjete za spreavanje direktnog blijetanja u skladu sa
hrvatskom normom.
Ureaji za umjetno osvjetljenje moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa
hrvatskom normom i tehnikim propisima.
Temperatura, relativna vlanost i brzina kretanja zraka
lanak 117.
U svim radnim prostorijama moraju se u ljetnom i zimskom razdoblju
osigurati povoljni uvjeti rada u pogledu temperature, vlanosti i brzine kretanja zraka.
lanak 118.
Temperatura i relativna vlanost u radnim prostorijama mora biti projektirana i
izvedena u skladu s jugoslavenskim standardom o tehnikim uvjetima za projektiranje
i graenje zgrada.
lanak 119.
Brzina kretanja zraka u radnim prostorijama ovisi o vrsti rada i tehnolokom
procesu, a ne smije biti vea od 0,5 m/s u zimskom razdoblju (temperatura vanjskog
zraka do 283 K), 0,6 m/s u prijelaznom razdoblju (temperatura vanjskog zraka od 283
K do 300 K) odnosno 0,8 m/s u toplom razdoblju (temperatura vanjskog zraka preko
300 K).
Zagrijavanje prostorija
lanak 120.
Zagrijavanje radnih prostorija u kojima se radnici zadravaju stalno ili due od
dva sata bez prekida, mora se osigurati za vrijeme hladnog razdoblja.
lanak 121.
Zagrijavanje radnih prostorija sa povrinom poda do 500 m
2
u kojima se pri
proizvodnji ne izdvajaju i ne koriste zapaljive ili eksplozivne tvari, moe se osigurati
pomou pei na kruto ili tekue gorivo, plin ili elektrinu energiju.
U pogledu tehniko-eksploatacijskih karakteristika, pei moraju odgovarati
hrvatskoj normi za odnosnu vrstu pei.
Pei na kruta, tekua i plinovita goriva moraju biti prikljuene na odgovarajui
dimnjak.
lanak 122.
Individualne pei, postavljene u prostorijama u kojima rade i borave ljudi ne
smiju se upotrebljavati ako njihovom upotrebom dolazi do oslobaanja tetnih tvari u
koncentracijama veim od doputenih.
lanak 123.
Za zagrijavanje radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdvajaju ili
koriste zapaljive i eksplozivne tvari bez obzira na povrinu poda prostorije, kao i
zagrijavanje prostorija sa povrinom poda preko 500 m
2
, mora se predvidjeti i
osigurati sistem centralnog grijanja (parom, toplom vodom, toplim zrakom i sl.).
Sistem centralnog grijanja pomou toplog zraka ne smije se primijeniti u
radnim prostorijama u kojima zbog poveane temperature i brzine kretanja zraka
moe doi do poveanog isparavanja otrovnih tvari.
lanak 124.
Zagrijavanje prostorija predvienih za administrativne poslove, konstrukcione
i projektne biroe, kopiraonice, sale za sastanke, sanitarne i pomone prostorije mora
se osigurati u skladu s jugoslavenskim standardom.
lanak 125.
Raspored grijaih tijela (radijatora i sl.) mora biti takav da se u radnoj
prostoriji osigura ravnomjerna temperatura.
Temperatura na povrini grijaih tijela ne smije biti vea od:
1. 403 K - za radne prostorije u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste
zapaljive i eksplozivne tvari,
2. 383 K - za radne prostorije u kojima se pri radu izdvaja praina koja nije
zapaljiva, eksplozivna ili otrovna.
Grijaa tijela ija je temperatura na povrini tijela via od 363 K moraju biti
zatiena od sluajnog dodira.
lanak 126.
Temperatura na povrini grijaih tijela u radnim prostorijama u kojima se pri
radu izdvajaju zapaljive, eksplozivne ili otrovne praine, plinovi i pare odreuje se
ovisno o osobini i koliini izdvojenih tvari.
U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja praina, povrina grijaih
tijela mora biti glatka i ista.
lanak 127.
Temperatura toplog zraka za zagrijavanje radne prostorije (pomou kalorifera
i sl.) ne smije biti via od 333 K ako se zrak dovodi sa visine vee od 3,50 m mjereno
od poda, odnosno vea od 313 K ako se zrak dovodi sa manje visine.
Prostorije s strojevima i ureajima kod kojih se pojavljuju visoke i niske
temperature
lanak 128.
Mjesto rada na kojima se rad obavlja s strojevima koji stvaraju visoke ili niske
temperature, moraju biti na poseban nain zatiena od tetnog djelovanja visoke
odnosno niske temperature (daljinsko upravljanje, toplinska izolacija, hermetizacija,
ekranizacija i sl.).
Zatita od toplinskog zraenja mora biti takva da temperatura zraenja na
mjestima rada ne prelazi 313 K.
lanak 129.
Hlaenje zagrijanih tvari ne smije se obavljati u radnoj prostoriji, ako ne
postoje ureaji za odvoenje osloboene topline, odnosno ako prostorija nije na
podesan nain provjetravana.
lanak 130.
Mjesta rada u radnim prostorijama kada se rad obavlja sa strojevima koji se
koriste za prenoenje ili prijevoz rastopljenih i uarenih masa moraju biti zatiena od
toplinskih zraenja (pregrade, kabine i sl.).
lanak 131.
Ako toplinsko zraenje prelazi doputenu granicu utvrenu posebnim
propisima pri opsluivanju pei na kojima su vrata odnosno poklopci otvoreni, mjesto
rada mora biti zatieno ureajem ili napravom za zatitu od toplinskog zraenja
(pregrada, vodena zavjesa i sl.).
lanak 132.
Pri tehnolokom procesu u radnim prostorijama s niskim temperaturama oko i
ispod 273 K (u hladnjaama, ledanama, kemijskim postrojenjima i sl.), posluivanje
strojeva za rad treba predvidjeti na mehanizirani pogon.
Ako se posluivanje strojeva za rad iz stavka 1. ovoga lanka obavlja runo,
treba predvidjeti posebne prostorije za povremeno zagrijavanje radnika.
Provjetravanje
lanak 133.
U radnim prostorijama mora se predvidjeti i osigurati prirodno ili umjetno
provjetravanje u ovisnosti od vrste i jakosti izvora zagaenja.
lanak 134.
Provjetravanje prirodnim putem doputeno je samo u onim radnim i
pomonim prostorijama u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uvjeti i ne
dolazi do stvaranja i kondenziranja vodene pare, velike topline, tetnih para, plinova,
dimova, magle i praine.
Kad se radne i pomone prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz
prozorska okna ili otvore na zidovima i stropovima, isti moraju biti opremljeni s
ureajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije.
Broj, veliina, raspored i poloaj otvora za prirodno provjetravanje mora biti
takav da osigurava izmjenu zraka i mikroklimatske uvjete u ljetnom i zimskom
razdoblju prema normativima utvrenim hrvatskom normom.
lanak 135.
U prostorijama za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcijskim
biroima i njima slinim prostorijama kao i u pomonim prostorijama mora se osigurati
broj izmjena zraka u toku jednog sata prema sljedeim normativima:
- prostorija za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcijski biro i slino
1,5 izmjena /h
- sala za odravanje sastanaka 3 izmjene /h
- garderoba 1 izmjena /h
- kupaonica 5 izmjena /h
- umivaonica 1 izmjena /h
- nunik 4 izmjene /h
- prostorija za osobnu higijenu ena 2 izmjene /h
- blagovaonica 2 izmjene /h
- prostorija za povremeno zagrijavanje radnika 2 izmjene /h
lanak 136.
Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa ne mogu u potpunosti ili
djelomino biti prirodno provjetravane (prostorije bez prozora i svjetlarnika) mogu se
koristiti za rad samo ako:
1. klimatski ureaji stalno odravaju temperaturu, vlanost i brzinu kretanja
zraka u vrijednostima propisanim hrvatskom normom,
2. je odgovarajuim ureajima odnosno mjerama zatite omogueno da
koncentracija tetnih plinova, para i praine bude u granicama propisanim hrvatskim
normama.
lanak 137.
Zrak za umjetno centralno provjetravanje radnih prostorija, odnosno zraka za
zagrijavanje kojim se istovremeno vri i provjetravanje prostorija ne smije sadravati
prainu, dim, tetne plinove, neugodne mirise i sl.
Otvori za dovoenje zraka moraju biti zatieni od prodiranja stranih tijela
ianom mreom, aluzinama i sl.
Ako svjei zrak nije dovoljno ist, mora se prije ubacivanja u prostoriju
preistiti putem posebnih ureaja (filtara, klimatskih ureaja i sl.).
lanak 138.
Ubacivanje i izbacivanje zraka pri umjetnom provjetravanju radnih prostorija,
mora biti izvedeno tako da koncentracija zagaenja zraka u zoni disanja radnika ne
prelazi doputene granice propisane hrvatskim normama o maksimalno doputenim
koncentracijama tetnih plinova, para, magle i praine (MDK).
lanak 139.
U radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se
umjetnim provjetravanjem osigurati sljedee koliine svjeeg zraka po zaposlenom
radniku.
1. 30 m
3
/h - za prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi
najmanje 20 m
3
slobodnog zranog prostora;
2. 20 m
3
/h - za prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi 20 do
40 m
3
slobodnog zranog prostora;
3. najmanje 40 m
3
/h - za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za
provjetravanje.
Ako zbog tehnolokog procesa postoje nenormalni mikroklimatski uvjeti
(razna zagaenja tetna isparenja, visoka temperatura, vlaga i sl.), koliina zraka za
umjetno provjetravanje odreuje se ovisno od stupnja zagaenja zraka, vlage,
temperature i drugih tetnih faktora.
lanak 140.
Na izvorima zagaenja zraka u radnim prostorijama moraju biti postavljeni
ureaji kojima se zagaeni zrak neposredno odsisava sa mjesta nastajanja.
Pri tehnolokim procesima kod kojih postoji opasnost izdvajanja otrovnih
tvari, ureaj iz stavka 1. ovoga lanka mora biti opskrbljen rezervnim motorom koji
e se koristiti u sluaju kvara na pogonskom motoru.
lanak 141.
U radnim prostorijama u kojima se pri tehnolokom procesu razvijaju
neugodni mirisi ili mogu nastati zapaljive odnosno eksplozivne smjese mora se radi
spreavanja njihovog prodiranja u susjedne radne prostorije, tlak zraka sniziti pomou
posebnog ureaja (usisne ventilacije).
lanak 142.
Posebnim cijevnim vodovima mora se osigurati odvoenje iz radnih prostorija
praine i para koje se lako kondenziraju, kao i tvari koje same ili pri mijeanju sa
zrakom mogu stvarati otrovne, zapaljive ili eksplozivne smjese, odnosno kemijske
spojeve.
lanak 143.
Pri provjetravanju, zranom grijanju i klimatizaciji radnih prostorija doputeno
je koritenje recirkulacijskog zraka, ako taj zrak ne sadri neugodne mirise ili
zapaljive odnosno eksplozivne pare i ako ponovnim ubacivanjem takvog zraka u
prostoriju nee biti prekoraene doputene granice propisane hrvatskim normama o
maksimalno doputenim koncentracijama tetnih plinova, para, magle i praine
(MDK).
lanak 144.
Radne prostorije u kojima moe doi do iznenadnog razvijanja velikih koliina
otrovnih, lako zapaljivih ili eksplozivnih isparenja, moraju osim ureaja za redovno
provjetravanje prostorije biti opremljene i posebnim ureajima za provjetravanje koji
automatski stupaju u djelovanje kad se prekorai doputena granica propisana
hrvatskim normama o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih plinova, para,
magle i praine (MDK).
lanak 145.
Strojevi za rad smjeteni u zatvorenim prostorijama pri ijem se koritenju
stvara i izdvaja tetna praina moraju biti hermetiki zatvoreni i opremljeni ureajem
za odstranjivanje praine.
Ako strojeve iz tehnikih ili drugih razloga nije mogue hermetiki zatvoriti,
moraju se postaviti u posebnu prostoriju, a rad sa strojevima po mogunosti
mehanizirati.
Ureaji za odstranjivanje praine na strojevima za rad mogu biti vezani za
vlastiti ili opi (centralni) sistem ventilacije.
Sistem za odvoenje praine na strojevima za rad mora biti povezan s
ureajem za ukljuivanje u pogon strojeva tako da se stroj ne moe staviti u pogon
bez istovremenog djelovanja sistema za odvoenje praine.
lanak 146.
Ako se proces drobljenja, mljevenja ili drugi proces rada sa usitnjenim
materijalom u suhom stanju obavlja pomou strojeva za rad, strojevi moraju biti
opremljeni ureajima odnosno napravama za ventilaciju (vodeni tuevi i sl.), koji
onemoguavaju da koncentracija praine u prostoriji prijee maksimalno doputene
vrijednosti propisane hrvatskom normom.
lanak 147.
Tehnoloki procesi pri kojima se upotrebljavaju ili izdvajaju otrovne tvari
(para, magla, plin), moraju se obavljati u hermetiki zatvorenim ureajima, odnosno
pod depresijom (podtlak).
Mjesta na kojima dolazi do izdvajanja pare, magle ili plina moraju biti
zatiena oklopom i prikljuena na sistem lokalne odnosno ope ventilacije.
Ureaji koji se periodiki otvaraju radi popunjenja i vaenja materijala
(plinski generatori, parni kotlovi s automatskim loenjem i sl.) moraju biti opremljeni
napravama koje spreavaju izlaenje otrovnih tvari iz ureaja u prostoriju.
lanak 148.
Strojevi za rad koji se koriste za proizvodnju odnosno preradu tvari s jakim
otrovnim djelovanjem moraju biti postavljeni u posebne prostorije ili ograene
prostore. Tehnolokim procesom koji se obavlja takvim strojem mora se upravljati iz
posebne prostorije u koju se mora dovoditi svje zrak u onoj koliini koja e osigurati
stalan nadtlak u odnosu na prostoriju u kojoj je postavljen stroj.
lanak 149.
Otrovni plinovi i pare koji se stvaraju pri tehnolokom procesu moraju se prije
odvoenja u atmosferu preiavati u posebnim ureajima.
Zapaljivi plinovi i pare moraju se prije putanja u atmosferu sagorijevati.
Pri sagorijevanju velikih koliina plinova i para moraju se produkti
sagorijevanja prije putanja u atmosferu proiavati u posebnim ureajima ili putati
u atmosferu kroz visoke dimnjake.
Buka i vibracije
lanak 150.
Graevine namijenjene za rad u kojima su smjeteni strojevi za rad i ureaji s
izvorima buke ili u koje buka dopire izvana, moraju se projektirati i izvesti tako da u
pogledu zvunih uvjeta odgovaraju odredbama Pravilnika o opim mjerama i
normativima zatite na radu od buke u radnim prostorijama i hrvatskoj normi.
Mjere zatite iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i pri rekonstrukciji
graevina, radnih prostorija i tehnolokih postupaka, kao i pri postavljanju novih
strojeva za rad i ureaja u radne prostorije, ako takva rekonstrukcija odnosno
postavljanje moe pridonijeti prekoraenju doputenih razina buke.
lanak 151.
Graevine namijenjene za rad s izvorima buke projektiraju se na temelju
akustikih prorauna.
Pri projektiranju graevina potrebno je poduzimati posebne mjere zatite od
prekomjerne buke ugradnjom naprava, priguivaa buke, elastinih podlagaa, zvuko-
apsorpcijskih titnika, izolacijskih kabina, odvajanjem temelja strojeva i ureaja od
konstrukcije zgrade i dr.
lanak 152.
Za spreavanje buke koja nastaje zbog kretanja fluida (zrak, para, plinovi),
kroz cijevi ili kanal, kao i pri njihovom izlaenju u slobodnu atmosferu (motori s
unutarnjim izgaranjem, parni strojevi, kompresori, puhaljke, ventilatori i dr.) moraju
se primijeniti odgovarajue mjere zatite od prekomjerne buke pri projektiranju,
izvedbi i montai cjevovoda kao to su: ispravno uobliavanje kanala, odvajanje
cjevovoda od izvora buke i ostalih elemenata prostorije umecima od gume i drugih
materijala to amortiziraju zvuk, opremanje krajeva ispunih cijevi napravama za
priguivanje buke i sl.
lanak 153.
Za spreavanje buke to nastaje pri pokretanju prijevoznih sredstava i
sredstava unutranjeg transporta u zatvorenim prostorijama kao to su eljezniki
vagoni, mosne i ostale dizalice na tranicama, motorna kolica, runa kolica i dr.
moraju se primijeniti odgovarajue zatitne mjere za smanjivanje buke kao to su:
polaganje dizalinih kolosijeka na elastinu podlogu, spajanje tranica zavarivanjem,
upotrebom gumenih kotaa, asfaltiranje glavnih prometnica u halama i radionicama i
sl.
tetna zraenja
lanak 154.
Pri projektiranju radnih prostorija u kojima se javljaju tetna zraenja
(infracrvena, ultravioletna, ionizirajua), ultrazvuk, te jaka magnetska polja, moraju se
primijeniti pravila zatite na radu odreena posebnim propisima.
5. Pomone prostorije
lanak 155.
Pomone prostorije (garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje
obroka hrane, prostorije za puenje, prostorije za osobnu higijenu ena, prostorije za
povremeno zagrijavanje radnika, nunici, pisoari, prostorija za ienje i dezinfekciju
radne odjee i zatitnih sredstava i dr.) su u pravilu u posebnim graevinama u blizini
radnih prostorija ili u aneksu uz radne prostorije.
Pomone prostorije mogu se nalaziti u graevinama namijenjenim za radne
prostorije ako to priroda procesa i organizacije rada i sanitarno-higijenski uvjeti
doputaju.
lanak 156.
Veliina pomonih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija
zavisi o namjeni i broju korisnika, i ne moe biti manja od 2,50 m.
Prostorije iz stavka 1. ovoga lanka iznimno mogu imati visinu i manju od
2,50 m, ali ne manju od 2,20 m, ako se ove prostorije nalaze u graevinama koje nisu
graene po sada vaeim hrvatskim normama, zatienim graevinama koje su
spomenici kulture, a iji izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati, i
kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi normativi propisani za pomone
prostorije.
lanak 157.
Pomone prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju
uvjete utvrene ovim Pravilnikom za izvedbu podova, zidova, stropova, krovova i
druge elemente kao to su zagrijavanje, provjetravanje, osvijetljenost, izvoenje
instalacija i sl., a koji se odnose na radne prostorije.
Garderobe
lanak 158.
Za smjetaj civilne i radne odjee i obue i drugih osobnih predmeta radnika
moraju se predvidjeti posebne prostorije - garderobe.
Garderobe moraju biti projektirane i izvedene posebno za mukarce a posebno
za ene, a tamo gdje proces i organizacija rada doputaju mogu biti i zajednike.
Izuzetno za smjetaj civilne i radne odjee radnika mogu se koristiti hodnici
odnosno radne prostorije, ako je broj radnika manji od 20 i ako su poslovi takve
prirode da ne zahtijevaju obavezno koritenje kupaonice.
Za smjetaj radne odjee radnika koji obavljaju poslove sa otrovnim i
zaraznim tvarima kao i s tvarima sa neugodnim i tetnim mirisima, moraju se
predvidjeti i osigurati posebne prostorije koje moraju biti neposredno uz radne
prostorije u kojima se takvi poslovi obavljaju.
Obzirom na smjetaj, garderoba se moe predvidjeti kao centralna ili
pojedinana.
lanak 159.
Tip garderobe i njezinu opremu potrebno je projektirati i izvesti u ovisnosti o
tome da li
- odjeu treba suiti,
- odjeu treba prozraivati,
- se radi o prljavoj radnoj odjei ili obui,
- garderoba ima posebnog uvara ili svaki korisnik zakljuava svoju odjeu,
- je garderoba kombinirana sa drugom sanitarnom prostorijom.
Garderobe se mogu izvesti kao:
- suhe garderobe,
- garderobe-umivaonice,
- odvojena garderoba za civilna i radna odijela (crnobijela).
Ovisno o procesu rada garderobe se mogu opremiti na tri naina i to kao:
- garderoba s ormarima,
- garderoba s klinanicama,
- garderoba s vjealicama.
lanak 160.
Garderobe je potrebno projektirati, izvesti i opremiti ovisno o stupnju
zagaenosti mjesta rada i prirode poslova, koje radnici obavljaju, po slijedeem
kriteriju:
1. za iste poslove gdje postoje normalni higijenski uvjeti rada
(administrativne prostorije, trgovine, laboratorijski pogoni, isti poslovi kao to su
urarski, finomehaniarski, graverski, krojaki i sl.) mogu se izvesti garderobe sa
klinanicama i vjealicama;
2. za prljave poslove i poslove kod kojih se razvija praina koja nije izrazito
tetna (otrovna) po ljudsko zdravlje (tekstilna industrija, kudjeljare, sortiranje krpa i
otpadaka, pekarske, stolarske, liilake, bravarske, limarske, mehaniarske radionice i
sl.) moraju se za uvanje i odravanje radne i civilne odjee i obue osobama na radu
osigurati jednostruki garderobni ormari;
3. za poslove kod kojih se razvijaju praina, plinovi ili pare izrazito tetne po
ljudsko zdravlje, rad s olovom, ivom, izrada akumulatora i sl.), moraju se osobama
na radu osigurati dvostruki garderobni ormari,
Ako se radnicima koji obavljaju te poslove svakodnevno osigurava ista radna
odjea onda garderobni ormari za uvanje civilne odjee mogu biti jednostruki;
4. za poslove kod kojih se radi u vlazi, a ne postoji opasnost po ljudsko
zdravlje od praina, para ili plinova (ledane, tvornice prehrambenih artikala, praonice
rublja i sl.) mora se osobama na radu osigurati garderoba sa ureajem za suenje
odjee;
5. za poslove kod kojih se radi u vlazi sa tetnim tvarima po ljudsko zdravlje
(kemijska industrija i sl.) mora se osobama na radu osigurati jedna garderoba za
civilna, a druga za radna odijela, a ormari u garderobi za radna odijela moraju imati
osigurano suenje odjee.
lanak 161.
Radnicima koji su izloeni vlazi ili vodi u tolikoj mjeri da se njihova odjea ne
moe osuiti u toku od est sati, u garderobama sa obinim ormarima, odnosno u
garderobama sa sistemom vjealica, moraju se napraviti i instalirati ureaji koji e
omoguiti potpuno suenje odjee. U tu svrhu mogu se koristiti komore za suenje,
ormari s cirkulacijom toplog i suhog zraka i sl.
Temperatura ugrijanog zraka za suenje odjee ne smije prelaziti 313 K.
lanak 162.
Garderobni ormari moraju biti tako izvedeni da su zadovoljeni sljedei uvjeti:
- da imaju najmanje visinu 150 cm, dubinu 35 cm, irinu 35 cm, da su izraeni
na nogarima visokim 15 cm radi ienja, a ako nemaju nogare da su smjeteni na
fiksno podnoje visoko 15 cm,
- da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju,
- da su opskrbljeni kljuevima za zatvaranje,
- da su olieni zatitnim bojama,
- da s unutarnje strane imaju ugraene vjealice ili drugo odgovarajue
sredstvo za vjeanje odijela,
- da u gornjem dijelu imaju policu za odlaganje kape ili eira, a visina police
mora biti najmanje 30 cm od vrha,
- da u donjem dijelu imaju policu za obuu.
Dvostruki garderobni ormar moe se podijeliti po irini na dva dijela.
Pregrada u dvostrukom ormaru mora biti izvedena tako da civilno odijelo ne
dolazi u dodir s radnim.
lanak 163.
Garderobne ormare i klinanice potrebno je u garderobi razmjestiti na
najpovoljniji nain u odnosu na duinu i irinu prostorije te poloaj prozora i vratiju,
tako da je osiguran slobodan prolaz.
Ako se u prostorijama predvia smjetaj odjee za vie od 50 radnika prolaz iz
stavka 1. ovoga lanka mora imati irinu najmanje 1 m.
Prostorije garderobe opremaju se klupama za sjedenje kod presvlaenja,
zidnim ogledalima, koarama za otpatke i pepeljarama.
Kupaonice
lanak 164.
Za radnike koji obavljaju poslove pri kojima dolazi do prljanja, kvaenja tijela
i odjee, prekomjernog znojenja, pojava velikih koliina praine ili neugodnih mirisa,
koji rade s otrovnim, zaraznim ili ionizirajuim tvarima, kao i koji uestvuju u
procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala, moraju se
predvidjeti i osigurati kupaonice.
lanak 165.
Kupaonice moraju biti projektirane i izvedene tako da:
- su izvedene posebno za mukarce, a posebno za ene,
- imaju osiguranu hladnu i toplu vodu,
- postoji prostor za presvlaenje, koji mora biti tako odijeljen da odijelo
radnika ne bude izloeno prskanju vodom,
- su kupaonice s tuevima u zasebnim prostorijama odijeljene predprostorom,
koji spreava nagle promjene temperature zraka,
- u hladnom vremenskom razdoblju budu grijane,
- pod i zidovi kupaonice bude od materijala koji ne proputa vodu i koji se
lako pere.
lanak 166.
Broj tueva u kupaonici odreuju se ovisno o vrsti poslova koje radnici
obavljaju i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni i to:
1. ako se pri obavljanju radova javlja jako znojenje, praina, tetne tvari ili
neugodni mirisi odnosno dolazi do kvaenja odjee - jedan tu na najvie pet radnika
(npr. kod termike obrade metala, peenja plastinih materijala, lijevanja metala,
transportnih radova sa teretima u rastresitom stanju, transporta sirovih koa, u
mlinskoj industriji, preradi ribe, obradi drva, bojadisanja trcanjem i sl.);
2. ako se obavljaju radovi na preradi prehrambenih proizvoda ili izradi
sterilnih materijala - jedan tu na najvie deset radnika (npr. poslovi proizvodnje
kruha i tjestenina, mesnih proizvoda i sl.);
3. Ako pri obavljanju ostalih radova dolazi do prljanja tijela i odjee - jedan
tu na najvie 20 radnika (npr. za poslove obrade metala, auto-mehaniara, laboranta,
bojadisanja premazivanjem i sl.).
lanak 167.
Kupaonice s tuevima mogu biti izvedene kao zajednike ili pojedinane.
Povrina kabine u kojoj je postavljen pojedinani tu ne smije biti manja od
0,90 x 0,90 m.
lanak 168.
Uz kupaonice sa tuevima otvorenog tipa (zajednike kupaonice) potrebno je
predvidjeti odgovarajui predprostor koji treba biti tako projektiran i izveden da
koristi:
- za odlaganje odjee i obue,
- za spreavanje nagle promjene temperature u prostoriji kupaonice.
Umivaonice
lanak 169.
Umivaonice treba, u pravilu, biti smjetene u posebne prostorije povezane sa
garderobom. Njih treba, po potrebi osigurati posebno za mukarce a posebno za ene.
Ako tehnoloki proces rada to doputa, umivaonice mogu se smjetati i u radne
prostorije.
lanak 170.
Umivaonice moraju biti projektirane i izvedene tako da su u toku koritenja
ispunjeni sljedei uvjeti:
- da posjeduju odreeni broj slavina, zavisno od vrste posla i broja zaposlenih,
- za radove pri kojima se radnici prljaju tvarima koje se ne mogu oprati
hladnom vodom da imaju osiguranu i toplu vodu,
- da su izgraene od takvog materijala koji se moe lako istiti i prati,
- da imaju osigurana sredstava ili ureaje za suenje ruku.
lanak 171.
Broj slavina odnosno baterija u umivaonicama odreuje se zavisno od vrste
posla i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni, i to:
1. jedna slavina odnosno baterija na najvie 20 radnika - ako pri obavljanju
poslova dolazi do prljanja ruku, jakog znojenja, pojave praine ili vlage, kvaenja
odijela ili ruku;
2. jedna slavina odnosno baterija na najvie 15 radnika - ako pri obavljanju
poslova dolazi do prljanja odijela, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih koliina
praine;
3. jedna slavina odnosno baterija na najvie 10 radnika - ako se pri obavljanju
poslova izdvajaju tetne tvari i neugodni mirisi, dolazi do ionizirajuih zraenja ili se
zagauje odjea;
4. jedan umivaonik na 50 zaposlenih osoba - za administrativno osoblje i
druge sline poslove, koji moe biti smjeten u predprostoru nunika ili na drugom
pogodnom mjestu.
Prostorije za osobnu higijenu ena
lanak 172.
U graevini sa radnim prostorijama u kojima rade ene na poslovima pri
kojima dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, pojava
velikih koliina praine ili neugodnih mirisa, koje rade sa otrovnim, zaraznim ili
ionizirajuim tvarima, kao i koje uestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda
ili izrade sterilnih tvari, mora se predvidjeti i osigurati posebna prostorija za osobnu
higijenu ena sa toplom i hladnom vodom.
Prostorija za osobnu higijenu ena mora biti od drugih prostorija odvojena
predprostorom i opremljena posebnim kabinama povrine najmanje 1,50 m
2
i
umivaonicama za pranje ruku, te smjetena u neposrednoj blizini nunika, u pravilu
to blie mjestu rada radnica.
Broj kabina iz stavka 2. ovoga lanka odreuju se prema broju zaposlenih
ena, i to: na svakih 50 zaposlenih ena po jedna kabina ako broj zaposlenih ena ne
prelazi 300, odnosno na svakih daljnjih 100 zaposlenih ena jo po jedna kabina.
Kabina iz stavka 2. ovoga lanka mora imati odgovarajuu opremu koja slui
za odravanje osobne higijene (bide, stoli, ogledalo, te higijenska posuda za otpatke i
potroni materijal).
Nunici
lanak 173.
Nunici se, u pravilu, moraju predvidjeti i osigurati posebno za mukarce a
posebno za ene.
U viekatnim graevinama nunici se moraju predvidjeti i osigurati na svakom
katu.
Udaljenost nunika smjetenih u graevini u kojoj su radne prostorije, do
najudaljenijih mjesta rada, ne smije biti vea od 100 m, odnosno vea od 200 m ako
se nunici nalaze izvan graevine.
lanak 174.
Broj nunika u graevini, u kome su radne prostorije, odreuje se prema broju
zaposlenih radnika.
Za najvie 30 mukaraca odnosno 20 ena mora se predvidjeti i osigurati po
jedan nunik, a uz nunik za mukarce i po jedan pisoar.
Nunici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama sa pregradama visine
najmanje 2 m mjereno od poda. Povrina poda kabine ne smije biti manja od 0,90 x
1,20 m.
lanak 175.
Nunici koji se nalaze u graevini u kojoj su radne prostorije moraju imati
predprostor sa vratima koja se sama zatvaraju i ureaj za vodeno ispiranje.
Predprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom (lavaboom) na
najvie etiri nunika.
Prostorije nunika moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
Svaki nunik mora imati vrata koja se zatvaraju s unutarnje strane.
Pored glavne opreme nunika koja se sastoji od koljke i ureaja za vodeno
ispiranje, potrebno je kabinu nunika opremiti i kutijom ili napravom za toaletni papir
te zidnom vjealicom ili klinom.
lanak 176.
Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske koljke i uspravni pisoari.
Pisoari moraju biti izraeni iz materijala koji se lako pere. Duina panel
pisoara mora odgovarati broju zaposlenih radnika, i to tako, da se osigura duina zida
od 60 cm za najvie 30 radnika.
lanak 177.
Panel pisoari koji predstavljaju ravni dio zida moraju biti izraeni od
materijala koji je otporan na mokrau.
Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj duini. lijeb za odvod
vode i mokrae mora se postaviti ispod razine poda i mora imati lagani pad prema
slivniku.
Prostorije za uzimanje obroka hrane
lanak 178.
Ako u graevinama postoje posebne prostorije za uzimanje obroka hrane
(blagovaonice), njihova veliina odnosno povrina i broj stolova mora odgovarati
broju zaposlenih radnika, rasporedu smjena i drugim uvjetima.
lanak 179.
U graevinama sa radnim prostorijama u kojima se obavljaju poslovi pri
kojima dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, pojave
velikih koliina praine ili neugodnog mirisa, za radnike koji rade sa otrovnim,
zaraznim ili ionizirajuim tvarima, kao i za radnike koji uestvuju u procesu prerade
prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih tvari, moraju se predvidjeti i osigurati
posebne prostorije za uzimanje obroka hrane.
Ispred prostorije iz stavka 1. ovoga lanka moraju se postaviti umivaonici sa
tekuom vodom, a po potrebi i toplom vodom.
Prostorije iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
Prostorije za puenje
lanak 180.
Ako je zbog prirode tehnolokog procesa rada zabranjeno puenje u radnim
prostorijama i u krugu pravne osobe, moraju se predvidjeti posebne prostorije za
puenje.
Veliina prostorija za puenje ovisi o broju radnika u najveoj smjeni.
Prostorija za puenje mora imati odgovarajuu ventilaciju izvedenu tako da
ista osigurava to povoljnije uvjete mikroklime i istou zraka i treba biti opremljena
sa dovoljnim brojem pepeljara.
Prostorije za povremeno zagrijavanje radnika
lanak 181.
Za radnike zaposlene u skladitima, hladnjaama, na radovima na otvorenom
prostoru i sl. moraju se osigurati posebne prostorije za povremeno zagrijavanje.
Veliina ovih prostorija odreuje se prema broju radnika.
Prostorije za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee
lanak 182.
Kod tehnolokih procesa pri kojima se izdvajaju velike koliine vlage, praine,
tetnih plinova ili isparenja sa neugodnim mirisima kao i kod obavljanja radova sa
infektivnim tvarima i sl. moraju se predvidjeti i osigurati posebne prostorije sa
ureajima za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee i osobnih zatitnih
sredstava. Takve prostorije moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 183.
Projekti graevinskih objekata ija izgradnja danom stupanja na snagu ovog
pravilnika jo nije zapoeta, moraju se uskladiti s pravilima zatite na radu propisanim
ovim pravilnikom.
lanak 184.
Postojei graevinski objekti moraju se uskladiti s pravilima zatite na radu
propisanim ovim pravilnikom u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga
pravilnika.
lanak 185.
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o opim
mjerama i normativima za rad za graevinske objekte namijenjene za radne i
pomone prostorije (Slubeni list SFRJ, broj 27/67) koje se na osnovi lanka 85.
Zakona o zatiti na radu (Narodne Novine, broj 19/83) primjenjivane kao propisana
pravila zatite na radu.
lanak 186.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.