Pravilnik o ZNR Za Radne I Pomoćne Prostorije

Pravilnik
o izmjenama i dopunama pravilnika o zatiti na

radu za radne i pomone prostorije i prostore
NN 42/05
Pravilnik
o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore*
NN 6/84
Institut za sigurnost Zagreb d.d.
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O ZATITI NA RADU ZA
RADNE I POMONE PROSTORIJE I PROSTORE
NN 42/05
lanak 1.
U Pravilniku o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (Narodne novine, br. 6/84) lanak
1. mijenja se i glasi:
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi za graevine namijenjene za radne i pomone prostorije
glede sigurnosti i zatite zdravlja radnika te se primjenjuje na sve radne i pomone prostorije i prostore u
kojima se stalno ili povremeno obavlja rad, povremeno zadravaju osobe na radu i u koje dolaze druge
osobe po bilo kojem osnovu rada ili koritenja usluga.
Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se kad to zahtijevaju uvjeti mjesta rada, vrsta djelatnosti, odreene
okolnosti ili opasnosti.
Odredbe ovog Pravilnika nee se primjenjivati na:
(a) transportna sredstva izvan pravne osobe, ili mjesta rada unutar transportnih sredstava;
(b) privremena ili pokretna radilita;
(c) rudarstvo;
(d) ribarske brodove;
(e) polja, ume i druga zemljita koja su dio pravne osobe osim ako se ne nalaze izvan zgrada pravne
osobe.
lanak 2.
Iza lanka 1. dodaju se lanci 1.a, 1.b i 1.c koji glase:
lanak 1.a
Kako bi sauvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac e se pobrinuti da:
su prometni putevi do nunih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme,
se redovito obavlja tehniko odravanje mjesta rada i opreme i ureaja, a svi uoeni nedostaci koji utjeu
na sigurnost i zdravlje radnika to prije otklanjaju,
- se mjesto rada, oprema i ureaji redovito iste do propisane higijenske razine,
se sigurnosna oprema i ureaji namijenjeni za sprjeavanje ili uklanjanje opasnosti, redovito odravaju i
provjeravaju.
www.institutzasigurnost.hr
lanak 1.b
Radnici i/ili njihovi predstavnici bit e obavijeteni o svim mjerama koje e se poduzeti vezano za sigurnost i
zatitu zdravlja na mjestu rada.
Poslodavac je duan o svim pitanjima vezanim za provedbu odredaba ovog Pravilnika savjetovati se s
radnicima i/ili njihovim predstavnicima.
lanak 1.c
Mjesta rada moraju biti ureena tako da imaju pristup osobe s invaliditetom, ako je to potrebno.
Ova odredba se posebice primjenjuje na prilaze, vrata, prolaze, stepenita, tueve, umivaonike, zahode i
radna mjesta koje izravno koriste hendikepirane osobe i na mjesta koja koriste osobe s invaliditetom kao
korisnici usluga.
lanak 3.
U lanku 2. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
U smislu odredaba ovog Pravilnika
pod radnom stanicom se smatra mjesto unutar graevine namijenjene za rad predvieno za obavljanje
rada,
pod radnim mjestom se smatra prostor u graevinama poduzea ili pogona namijenjen za smjetaj radnih
stanica ali i bilo koje mjesto unutar prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada.
lanak 4.
U lanku 12. dodaje se stavak 2. koji glasi:
Vanjska i unutarnja mjesta rada na otvorenom kao i mjesta rada u zatvorenim prostorima moraju biti
ureena na takav nain da se pjeaci i vozila mogu kretati na siguran nain te moraju biti odvojena punom
linijom ili zatitnom ogradom.
lanak 5.
lanak 14. mijenja se i glasi:
lanak 14.
U svakoj graevini namijenjenoj za rad potrebno je osigurati mogunost to breg i sigurnijeg provoenja
evakuacije i spaavanja radnika za sluaj iznenadnog dogaaja koji moe ugroziti ivot ili zdravlje.
Putevi i izlazi u nudi moraju biti slobodni i voditi to izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog
podruja.
Putevi i izlazi u nudi moraju biti posebno oznaeni u skladu s propisima.
Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nudi ovise o upotrebi, opremi i dimenzijama mjesta rada i
najveem broju osoba koje mogu biti nazone.
Maksimalna duina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora moe iznositi 50 m, a u
katnim objektima 30 m.
Graevine duine do 30 m i s vie od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena
stubita, od kojih se jedno koristi za sluaj opasnosti. Stubita moraju imati izlaze koji vode u
slobodni prostor.
Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etaama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno
otvoreno stubite na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada.
lanak 6.
Iza lanka 22. dodaje se novi lanak 22.a koji glasi:
lanak 22.a
Elektrine instalacije moraju biti projektirane i izvedene tako da ne predstavljaju opasnost od poara i
eksplozije, a osobe moraju biti na odgovarajui nain zatiene od rizika nezgoda uslijed izravnog ili
neizravnog dodira.
Projektiranje, izrada i izbor materijala i zatitnih ureaja moraju biti prikladni naponu, vanjskim uvjetima i
ovlatenjima osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije.
lanak 7.
lanak 30.a
Ovisno o veliini i namjeni graevina, ugraenoj opremi, fizikim i kemijskim karakteristikama prisutnih tvari
kao i najveemu moguem broju nazonih radnika, mjesta rada moraju biti opskrbljena s odgovarajuom
opremom za gaenje poara i prema potrebi vatrodojavom i alarmnim sustavima.
Priruna oprema za gaenje mora biti lako dostupna i jednostavna za upotrebu.
Oprema mora biti oznaena znakovima u skladu s vaeim propisima, a znakovi trajno postavljeni na
odgovarajuim mjestima.
lanak 8.
lanak 32.a
Ako mjesta rada obuhvaaju opasna podruja u kojima, uslijed prirode posla, postoji opasnost od pada
radnika ili predmeta, mjesta rada moraju biti opremljena ureajima koji sprjeavaju neovlatene radnike da
uu u ta podruja.
Takoer se moraju poduzeti odgovarajue mjere za zatitu radnika ovlatenih da uu u opasna podruja.
Opasna podruja moraju biti jasno oznaena.
lanak 9.
U lanku 36. dodaje se novi stavak koji glasi:
Ako se radi o radnoj prostoriji u postojeoj graevini, koja se moe podijeliti na dvije etae, pri emu bi se
donja etaa koristila u punom tlocrtu, a gornja etaa kao galerija, svjetla visina svake pojedine etae ne
smije biti manja od 2,2 m, a tlocrtna povrina gornje etae smije iznosi najvie polovinu tlocrtne povrine
donje etae.
lanak 10.
U lanku 52. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
Kako bi se omoguilo sigurno kretanje na krovu mora biti ugraeno najmanje jedno vrsto
mjesto za vezivanje radnika koji rade na popravcima i odravanju krova i proelja graevine.
Na kose krovove u kontinentalnom podruju potrebno je postaviti vjetrobrane.
lanak 11.
U lanku 60. dodaje se stavak 2. koji glasi:
Prozori i svjetlarnici moraju biti projektirani te opskrbljeni s napravama koje omoguavaju njihovo ienje
bez opasnosti za radnike koji obavljaju taj posao, ili za radnike nazone u i oko graevine.
lanak 12.
Iza lanka 69. dodaje se naslov: Vrata i ulazna vrata i lanak 69.a koji glasi:
lanak 69.a
Poloaj, broj i dimenzije vrata i ulaznih vrata, te materijali potrebni za njihovu izradbu odreeni su prirodom i
upotrebom prostorija i prostora.
Prozirna vrata moraju biti primjereno oznaena na vidnoj razini.
Okretna vrata i ulazna vrata moraju biti prozirna ili moraju imati providne umetke.
Ako prozirne ili prozrane povrine na vratima i ulaznim vratima nisu napravljene od
sigurnosnog materijala i ako postoji opasnost od ozljede radnika ako se vrata ili ulazna vrata
razbiju, povrine moraju biti zatiene od loma.
Klizna vrata moraju biti opskrbljena sa sigurnosnom napravom koja sprjeava njihovo iskakanje i prevrtanje.
Vrata i ulazna vrata koja se otvaraju prema gore moraju biti opskrbljena s mehanizmom osiguranja od
povratnog pada.
Vrata na evakuacijskim putevima moraju biti primjereno oznaena.
Mora biti omogueno njihovo otvaranje iznutra u svako doba bez posebne pomoi.
Vrata za pjeake moraju biti predviena u neposrednoj blizini svakih ulaznih vrata namijenjenih strogo
kolnom prometu, sve dok je to sigurno za prolaz pjeaka; takva vrata moraju biti jasno oznaena i ostati
stalno nezaprijeena.
Mehanika vrata i ulazna vrata moraju djelovati na takav nain da ne postoji opasnost od ozljeda radnika.
Vrata moraju biti opskrbljena lako uoljivim i dostupnim zapornim napravama za nudu i sve dok se
automatski otvaraju, a u sluaju nestanka napajanja, mora biti isto tako omogueno njihovo runo
otvaranje.
lanak 13.
U lanku 101. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:
Teretne platforme moraju imati barem jedno mjesto za izlaz.
Gdje je tehniki izvedivo, platforme due od 30 m moraju imati mjesto za izlaz na svakom kraju.
lanak 14.
U lanku 103. stavku 1. mijenja se poetak stavka tako da glasi:
Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove graevina, za ulazak u okna, ahtove i sl.
lanak 15.
lanak 107.
Pokretne stepenice (eskalatori) za prijevoz osoba moraju biti projektirane i izvedene u skladu s vaeim
propisima.
Pokretne stepenice i pokretne trake moraju sigurno djelovati te biti opremljene svim potrebnim zatitnim
napravama.
One moraju biti opremljene lako uoljivim i lako dostupnim ureajima za iskljuenje u nudi.
Pokretne stepenice ne smiju biti jedini izlaz iz graevine za sluaj opasnosti.
Pokretne stepenice ne smiju imati neprekinuti vertikalni put vii od jedne etae.
lanak 16.
Iza lanka 116. dodaje se lanak 116.a koji glasi:
lanak 116.a
Instalacije rasvjete u prostorijama s mjestima rada i u prolazima moraju biti izvedene na takav nain da ne
postoji opasnost ozljede radnika kao rezultat vrste postavljene rasvjete.
Mjesta rada u kojima su radnici posebno izloeni opasnostima u sluaju kvara umjetne rasvjete moraju biti
opskrbljena s nunom rasvjetom odgovarajue jaine.
lanak 17.
lanak 118.
Ako radni proces to doputa, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova moraju osigurati sljedei
mikroklimatski uvjeti:
rad bez fizikog naprezanja 20 24 C
laki fiziki rad
18 20 C
teki fiziki rad
12 18 C.
Pri koritenju ureaja za klimatizaciju preporua se relativna vlanost od 40 do 60%.

Ako se u toplom razdoblju koriste klima ureaji razlika izmeu vanjske i unutarnje temperature ne smije
prelaziti 7 C.
Ukoliko takvi ureaji ne postoje potrebno je poduzimati odgovarajue mjere za smanjenje temperature zraka
u prostorijama.
lanak 18.
lanak 119.
Brzina kretanja zraka u radnim prostorijama ovisi o vrsti rada i tehnolokom procesu, a ne
smije biti vea od 0,5 m/s u zimskom razdoblju (temperatura vanjskog zraka do 283 K), 0,6
m/s u prijelaznom razdoblju (temperatura vanjskog zraka od 283 K do 300 K) odnosno 0,8 m/s
u toplom razdoblju (temperatura vanjskog zraka preko 300 K).
Ukoliko se koriste ureaji za klimatizaciju brzina strujanja zraka na stalnom radnom mjestu ne smije biti vea
od 0,2 m/s.
Moraju se poduzeti mjere da ima dovoljno svjeeg zraka u ograenim mjestima rada, uzimajui u obzir
radne postupke koji se koriste i fizike zahtjeve koji se postavljaju radnicima.
Ako se koristi sustav prisilnog provjetravanja, mora biti prilagoen radnom procesu.
Bilo koji kvar mora biti oznaen nadzornim sustavom gdje god je to potrebno zbog zdravlja radnika.
Ako se koriste ureaji za kondicioniranje zraka ili mehaniko provjetravanje, isti moraju djelovati na takav
nain da je radnicima osigurana vlanost zraka koja ne uzrokuje nelagodu.
Bilo kakva naslaga ili neistoa koje mogu proizvesti opasnost za zdravlje radnika preko zagaenja
atmosfere, moraju se bez odgode odstraniti.
Prozori, svjetlarnici i staklene pregrade bi trebali omoguiti da se izbjegnu pretjerani uinci suneva svjetla
na mjesta rada, uzimajui u obzir prirodu rada i mjesta rada.
lanak 19.
Prenosiva grijaa tijela i ureaji za lokalno zagrijavanje manjeg prostora kao i ureaji za usmjereno grijanje
zraka ne smiju se koristiti za zagrijavanje radnih i pomonih prostorija u kojima radnici rade ili borave due
od 2 sata neprekidno.
lanak 20.
Iza lanka 172. dodaje se naslov: Prostorija za pruanje prve pomoi i lanak 172.a koji glasi:
lanak 172.a
Kod poslodavaca koji zapoljavaju preko 250 radnika u djelatnostima u kojima uestalo dolazi do ozljeda na
radu potrebno je osigurati prostoriju u kojoj e za sluaj potrebe biti mogue pruanje prve pomoi.
Prostorija za pruanje prve pomoi mora biti opskrbljena s neophodnom instalacijom i opremom za pruanje
prve pomoi i mora biti dostupna nosilima.
Ista mora biti oznaena putokazima u skladu s propisima.
Osim toga, oprema za pruanje prve pomoi mora biti raspoloiva na svim mjestima gdje to radni uvjeti
zahtijevaju.
Ova oprema mora biti primjereno oznaena i lako dostupna.
lanak 21.
Iza lanka 177. dodaje se naslov: Prostorije i prostori za odmor i lanak 177a. koji glasi:
lanak 177.a
Tamo gdje sigurnost ili zdravlje radnika, posebice zbog vrste posla koji se obavlja ili nazonosti veeg broja
radnika od predvienog, tako zahtijeva, radnicima se mora osigurati lako dostupna prostorija za odmor ili
odgovarajui prostor za odmor.
Ova odredba se ne primjenjuje ako radnici rade u uredima ili slinim radnim prostorijama koje osiguravaju
jednaki odmor za vrijeme stanki.
Prostorije za odmor i prostori za odmor moraju biti opskrbljeni stolovima i stolicama s naslonom.
Trudnicama i dojiljama mora poslodavac osigurati primjeren prostor s krevetom, na kojem se mogu odmarati
tijekom radnog vremena, ukoliko to zahtijevaju zdravstveni razlozi.
U prostorijama za odmor i prostorima za odmor moraju se provesti odgovarajue mjere za zatitu nepuaa
od neugodnosti izazvane duhanskim dimom.
lanak 22.
Iza lanka 182. dodaje se naslov: Mjesta rada na otvorenom te lanak 182.a koji glasi:
lanak 182.a
Kad radnici rade na otvorenom, takva mjesta rada moraju biti ureena tako da radnici:
(a) budu zatieni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i od pada predmeta kad je to potrebno;
(b) nisu izloeni tetnim razinama buke niti vanjskim tetnim utjecajima kao to su plinovi, pare ili praina;
(c) mogu brzo napustiti svoje mjesto rada u sluaju opasnosti ili im se moe brzo pomoi;
(d) budu zatieni od poskliznua ili pada.
III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 23.
Postojee graevine namijenjene za rad moraju se uskladiti s odredbama ovog Pravilnika u roku etiri godine
od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
lanak 24.
Graevine namijenjene za rad koje se prvi put koriste moraju udovoljavati odredbama ovog Pravilnika u roku
tri godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
lanak 25.
U cijelom tekstu Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (Narodne novine, br.
6/84) rijei: objekt i graevinski objekt, u razliitim padeima zamjenjuje se rijeju: graevina u
odgovarajuem padeu; rije: orue u razliitim padeima zamjenjuje se rijeju stroj u odgovarajuem
padeu; rije: organizacija u razliitim padeima zamjenjuje se rijeju: pravna osoba u odgovarajuem
padeu; rijei: uvjeti za ureenje prostora rijeima: lokacijski uvjeti u odgovarajuem padeu te rijei:
jugoslavenski standard rijeima: hrvatske norme u odgovarajuem padeu.
lanak 26.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 115-01/04-01/14
Urbroj: 526-08-04-4
Zagreb, 8. oujka 2005.
Ministar
Branko Vukeli, v. r.
MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA

201
Na temelju lanka 16. Zakona o gradnji (Narodne novine br. 175/03. i 100/04.) ministrica zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva donosi
TEHNIKI PROPIS
O SUSTAVIMA VENTILACIJE, DJELOMINE KLIMATIZACIJE I
KLIMATIZACIJE ZGRADA
NN 3/07
...
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
...
lanak 36.
Danom stupanja na snagu ovoga propisa stavljaju izvan snage odredbe lanka 118. i lanka
135. Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostore i prostorije (Narodne novine br.
6/84 i 42/05).
10
Na temelju lana 16. stava 1. Zakona o zatiti na radu (Narodne novine, br. 19/83) Republiki komitet za
rad i zapoljavanje donosi
PRAVILNIK
O ZATITI NA RADU ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE I
PROSTORE*
NN 6/84
*Primjena provedbenih propisa utvrena je lankom 113. Zakona o zatiti na radu (N.N., br. 59/96.) koji
glasi:
lanak 113.
(1) Ako ovaj Zakon ovlauje ministra za donoenje propisa za provedbu ovoga Zakona, ministar e donijeti
te propise u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz lanka 1. ovoga lanka primjenjivat e se provedbeni propisi doneseni
na temelju Zakona o zatiti na radu ("Narodne novine", br. 19/83., 17/86., 46/92., 26/93. i 29/94.) koji nisu
u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Ovim pravilnikom propisuju se osnovna pravila zatite na radu za graevinske objekte namijenjene za radne
i pomone prostorije.
Ovim pravilnikom propisuju se osnovna pravila zatite na radu i za radni prostor u kojem se obavlja rad ili se
povremeno zadravaju osobe na radu.
lan 2.
Pod graevinskim objektima u smislu ovoga pravilnika, smatraju se objekti namijenjeni za rad s pripadajuim
prostorijama, instalacijama i ureajima, prostorijama i povrinama za kretanje osoba na radu, te pomonim
prostorijama i njihovim instalacijama i ureajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje
obroka hrane, puenje i povremeno zagrijavanje radnika).
Pod radnim prostorijama u smislu ovoga pravilnika, smatraju se prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i
drugi radni procesi odnosno u kojima se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju osobe na radu.
Pod pomonim prostorijama u smislu ovoga pravilnika, smatraju se prostorije koje slue za higijenskosanitarne i druge potrebe osobama na radu.
Pod higijensko-sanitarnim prostorijama, u smislu ovoga pravilnika, smatraju se garderobe, kupaonice,
umivaonice, prostorije za osobnu higijenu ena, nunici, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za
puenje, prostorije za povremeno zagrijavanje radnika i prostorije za suenje, ienje i dezinfekciju radne
odjee.
Pod radnim prostorom u smislu ovoga pravilnika smatra se radni prostor izvan radnih prostorija u kojem se
obavlja rad, odnosno u kojem se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju osobe na radu.
11
lan 3.
Pravila zatite na radu propisana ovim pravilnikom duni su pri izradi tehnike dokumentacije i graenju,
odnosno rekonstrukciji objekata, pridravati se:
- investitori,
- organizacije odnosno radne zajednice koje izrauju tehniku dokumentaciju,
- projektanti koji samostalno obavljaju djelatnost svojim radom, kada projektiraju objekte u vlasnitvu
graana namijenjene za radne i pomone prostorije,
- izvoai radova,
- korisnici objekata.
Pravila zatite na radu koja nisu utvrena ovim pravilnikom duni su osigurati investitor, projektanti, izvodai
radova i korisnici iz stava l. ovoga lana primjenom pravila zatite na radu utvrenih zakonima, pravilnicima,
standardima i tehnikim normativima.
Pravila zatite na radu utvrena ovim pravilnikom ne odnose se na one radne i pomone prostorije i prostore
za koje je drugaije odreeno posebnim propisima kao to su ljevaonice, kudeljare, pekarnice i drugo.
II. PRAVILA ZATITE NA RADU

1. Lokacija graevinskih objekata
lan 4.
Uvjeti ureenja prostora sadre, u okviru posebnih uvjeta, i pravila zatite na radu koja su odreena ovim
pravilnikom.
lan 5.
Raspored graevinskih objekata u krugu organizacije i raspored radnih i pomonih prostorija u tim
objektima, te povrina za kretanje osoba na radu mora biti takav da osigurava primjenu pravila zatite na
radu propisanih ovim pravilnikom.
lan 6.
Graevinski objekti razvedenog tlocrtnog oblika moraju se graditi tako da se osigura osvjetljavanje radnih i
pomonih prostorija dnevnom svjetlou i prirodna ventilacija prostorija.
lan 7.
U zatvorenim dvoritima smjetenim u gradskim stambenim blokovima mogu se graditi i nadograivati
graevinski objekti namijenjeni za rad samo ako se time bitno ne pogoravaju uvjeti rada u postojeim
radnim prostorijama, te ako je mogue u novoizgraenim prostorijama i povrinama namijenjenim za rad
primijeniti pravila zatite na radu.
lan 8.
Ako se u krugu organizacije grade vatrogasna spremita, garae, prostori za parkiranje automobila,
prostorije za boravak deurnih osoba koje vre osiguranje, skladita za smjetaj materijala i drugi objekti
mora se osigurati da se njihovom izgradnjom ne pogoravaju uvjeti rada u postojeim radnim ili pomonim
prostorijama.
12
lan 9.
Graevinski objekti moraju se u pogledu zatite od poara locirati, graditi i opremati u skladu s vaeim
propisima o zatiti od poara.
lan 10.
Pri izradi arhitektonsko-urbanistikih kompozicija potrebno je odrediti meusobni odnos pojedinih
urbanistikih elemenata tako da se osigura primjena osnovnih pravila zatite na radu, naroito u pogledu
utvrivanja dovoljnog prostora za smjetaj pojedinih organizacionih jedinica, njihovog budueg proirenja,
meusobnog rasporeda i pristupa ovisno o tehnolokom procesu rada, buci i zagaenosti ovjekove ivotne i
radne okoline.
lan 11.
Otvorena skladita i deponije materijala iz kojih se pri manipulaciji stvara praina smiju se graditi odnosno
rekonstruirati na udaljenosti od najmanje 20 m od graevinskih objekata namijenjenih za radne prostorije, a
na udaljenosti od najmanje 30 m od graevinskih objekata namijenjenih za pomone prostorije.
lan 12.
Unutar kruga organizacije potrebno je po mogunusti osigurati osnovni kruni tok saobraaja. Taj krug mora
biti povezan s javnim prometnicama u skladu s uvjetima predvienim za odgovarajuu lokaciju.
lan 13.
Broj izlaza odnosno ulaza u ogranieni krug organizacije mora se predvidjeti ovisno o broju zaposlenih osoba
i vremenu potrebnom za naputanje radnih prostorija u sluaju brze evakuacije (izbijanje poara, eksplozije,
elementarnih nepogoda i sl).
Za pristup u krug organizacije potrebno je osigurati glavni i pomoni ulaz izlaz.
Pomoni ulaz izlaz mora biti izveden tako da se moe koristiti odmah bez posebnih priprema.
Pomoni ulaz izlaz ne moraju imati organizacije koje koriste povrinu do 5 ha.
Ulazno-izlazna vrata moraju biti takvih dimenzija da osiguravaju lak pristup vozila i da omoguuju nesmetanu
intervenciju specijalnih vozila.
lan 14.
U svakom objektu namijenjenom za rad potrebno je osigurati mogunost provoenja evakuacije i spaavanja
radnika za sluaj iznenadnog dogaaja koji moe ugroziti ivot ili zdravlje.
Maksimalna duina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora moe iznositi 50 m a u katnim objektima
30 m.
Graevinski objekti duine do 30 m i sa vie od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena
stubita, od kojih se jedno koristi za sluaj opasnosti. Stubita moraju imati izlaze koji vode u slobodni
prostor.
Kod otvorenih industrijskih postrojenja sa etaama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno
otvoreno stubite na udaljenosti 25 m od najudaljenijeg mjesta rada.
lan 15.
Ukoliko nije mogue osigurati provoenje evakuacije i spasavanja radnika na nain utvren lanom 14.
ovoga pravilnika potrebno je osigurati pomone puteve za nunu evakuaciju (nune izlaze).
13
lan 16.
Izlazni put evakuacije treba rijeiti tako da isti vodi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora unutar
objekta. Izlazni put treba da bude to jednostavniji, dobro osvijetljen, zraen i bez slijepih krajeva.
Minimalni broj izlaza i njihovu irinu potrebno je odrediti u ovisnosti o namjeni objekta, broju osoba koje ih
koriste kao i o tome da li se osobe kreu horizontalno, u nagibu ili po stepenicama.
lan 17.
U objektima u kojima zbog tehnolokog procesa i1i njihove namjene postoji poveana mogunost izbijanja
eksplozije ili poara, moraju se isti projektirati i izvesti tako, da postoji mogunost eksplozionog oduavanja,
te odvoenja dima, plinova i vee koliine topline kroz posebne otvore bez opasnosti ugroavanja radnika.
lan 18.
Prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcioni biroi, dvorane za sastanke i sl.
treba u pravilu da budu smjetene u posebnim graevinskim objektima.
Ako se prostorije iz stava 1. ovoga lana nalaze u istom graevinskom objektu u kome se nalaze i prostorije
u kojima se obavlja proizvodni proces uz poveanu buku i vibracije, onda se one moraju izolirati u skladu sa
vaeim propisima.
lan 19.
Za proizvodne procese pri kojima nastaju nepovoljni toplinski uvjeti ili se razvijaju tetni plinovi, para ili
praina, koji se ne mogu podesnim sredstvima odstraniti sa mjesta na kojima nastaju, moraju se predvidjeti
posebne radne prostorije.
Prostorije iz stava 1. ovoga lana moraju imati najmanje jedan vanjski zid sa otvorom za prirodno
provjetravanje (prozor i sl.). Te prostorije treba, u pravilu, da budu smjetene u prizemnom graevinskom
objektu u kome se prirodno provjetravanje vri preko otvora na krovu.
Ako se prostorije iz stava l. ovoga lana nalaze u viekatnom graevinskom objektu moraju biti smjetene na
posljednjem katu.
lan 20.
Ambulante i zdravstvene stanice trebaju u pravilu biti u blizini radnih prostorija u kojima je zaposlen najvei
broj radnika.
Prostorije iz stava 1. ovoga lana trebaju biti u pravilu smjetene u prizemlju posebnog graevinskog objekta
odnosno u prizemlju objekta u kome se nalaze radne ili pomone prostorije. Do tih prostorija mora se
osigurati nesmetan prilaz sanitetskih kola. irina svih vrata u tim prostorijama mora biti takva da omogui
nesmetano unoenje bolesnika na nosilima.
lan 21.
Postrojenja i povrine namijenjene za rad na otvorenom prostoru u krugu organizacije trebaju biti tako
locirani da omoguuju sigurno kretanje osoba i prometnih sredstava bez opasnosti za ivot i zdravlje radnika.
lan 22.
Razvod energetskih instalacija kao to su instalacije elektrike, plinova, pare, komprimiranog zraka i sl. do
pojedinih potroaa u krugu organizacije potrebno je voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako da
su trajno zatiene od mehanikog oteenja. Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu
izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima.
14
lan 23.
Ako je samoupravnim opim aktom organizacije dozvoljen ulaz i parkiranje teretnih i osobnih motornih vozila
u krugu organizacije tada je potrebno osigurati dovoljno prostora za njihovo parkiranje. Parkiralita moraju
biti locirana izvan prometnica i poarnih putova. Pristupe u parkiralite i izlaz iz njega treba izvesti tako da se
osigura sigurno kretanje pjeaka i vozila.
lan 24.
U krugu organizacije treba, u pravilu, predvidjeti zelene povrine kao i povrine za odmor radnika. U tu svrhu
mogu se koristiti slobodne povrine izmedu graevinskih objekata, koje se nalaze u najmanje zagaenim
zonama.
2. Vodovod i kanalizacija
lan 25.
Pri projektiranju, graenju i rekonstrukciji objekata moraju se predvidjeti i ugraditi odgovarajue vodovodne
mree za snabdijevanje objekata odnosno radnih i pomonih prostorija vodom za pie za sanitarne potrebe,
tehnoloke potrebe i za gaenje poara, prikljuene na gradsku vodovodnu mreu ili na poseban izvor u
skladu s vaeim propisima.
lan 26.
Za uzimanje vode za pie postavljaju se higijenske slavine.
Raspored higijenskih slavina mora biti takav da njihova udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada ne bude
vea od 100 m. Broj slavina mora biti odreen tako da najvie 60 osoba koristi jednu slavinu.
U radnim prostorijama i prostorima na otvorenom gdje se obavljaju radovi sa otrovnim i nadraujuim
materijama, a pri kojima postoji opasnost od prskanja takvih materija u oi, na kou ili drugi dio tijela,
moraju se neposredno u blizini takvih mjesta rada postaviti slavine odnosno tuevi sa istom tekuom vodom
za ispiranje odnosno pranje.
lan 27.
Ako se za snabdijevanje objekta vodom koristi uz gradski vodovod i poseban izvor potrebno je tehniki
rijeiti vodovodni sistem prema namjeni, da ne postoji mogunost zagaenja vode za pie i vode za
sanitarne potrebe.
lan 28.
Za odvoenje otpadnih tehnikih voda koje sadre masne, lako zapaljive, otrovne ili agresivne materije,
moraju se predvidjeti posebne kanalizacione mree.
Mree iz stava 1. ovoga lana moraju imati ugraene ureaje za preiavanje, odmaivanje ili
neutralizaciju voda, prije njihovog isputanja u gradsku kanalizacionu mreu ili septiku jamu.
Otpadne tehnike vode pri ijem mijeanju moe doi do kemijskih reakcija i stvaranja otrovnih materija ili
eksplozivnih spojeva, moraju se odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima, koje
moraju biti poloene u zemlju.
Otpadne vode moraju se odvoditi neposredno u kanale. Odvodi moraju biti opskrbljeni sifonima.
Otpadne vode moraju se uiniti nekodljivim prije putanja u kanalizaciju.
15
Nije dozvoljeno odvoenje otpadnih tehnikih voda iz kruga organizacije u gradsku kanalizacionu mreu,
rijeke, jezera, more, kanale i sl. bez prethodnog preiavanja.
Ako postoji opasnost prodora eksplozivnih para i plinova u oborinske vode, nije dozvoljeno spajanje iste na
oborinsku i fekalnu kanalizacionu mreu.
Na kanalizacionoj mrei gdje moe doi do irenja poara kroz cijevi, moraju se na odreenim mjestima
izvesti ureaji za spreavanje prenoenja plamena.
3. Odstranjivanje tetnih otpadaka

lan 29.
Pri projektiranju i izgradnji graevinskih objekata moraju se predvidjeti odgovarajua mjesta za unitavanje
odnosno odstranjivanje tetnih otpadaka.
Za deponiranje tetnih otpadaka mora se izabrati mjesto koje mora biti ureeno tako da se iskljui
mogunost zagaenja zemljita, podzemnih voda i ovjekove i radne okoline.
Mjesta iz stava 2. ovoga pravilnika moraju biti ograena i osigurana od pristupa osoba.
4. Radni prostor
lan 30.
Graevinski objekt i njegovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije objekta
trajno osiguravaju:
1. stabilnost objekta u odnosu na statika i dinamika optereenja s obzirom na tehnoloki proces rada,
2. stabilnost objekta u odnosu na meteoroloke i klimatske utjecaje,
3. odvoenje atmosferskog taloga,
4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,
5. zatitu od poara i eksplozije,
6. odvoenje tetnosti nastalih u procesu rada,
7. provjetravanje prostorija,
8. danje svjetlo,
9. toplinsku zatitu,
10. zvunu zatitu,
11. zatitu od vibracija,
12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava.
16
lan 31.
Zavisno od procesa rada graevinski objekt ili njegovi sastavni dijelovi osim uvjeta navedenih u lanu 30.
ovoga pravilnika mora udovoljavati i uvjetima u pogledu zatite radnika od:
1. toplinskog zraenja,
2. energetskih zraenja (infracrvenih, ultraljubiastih, ionizirajuih zraka i svjetlosti),
3. kemijskih utjecaja na radnu okolinu (nadraujuih i otrovnih plinova, para otrovnih i tetnih dimova,
praine i magle, jetkih i agresivnih tekuina i krutih agensa).
4. biolokih faktora (bakterija, virusa, gljivica i parazita).
lan 32.
Pri projektiranju, izvedbi objekata i zavrnih radova na elementima objekata primjenjuju se propisana i
priznata pravila zatite na radu i odgovarajui tehniki normativi i hrvatske norme, propisi o zatiti od poara,
sanitarni propisi te drugi propisi kojima se ovisno o namjeni objekta trajno osiguravaju uvjeti za siguran rad.
Veliina i visina prostorija

lan 33.
Veliina radne prostorije ovisi o vrsti poslova i radnih zadataka koji se u njoj obavlja, broju zaposlenih
radnika i duini trajanja procesa rada.
lan 34.
Veliina radne prostorije mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zranog
prostora i 2 m2 slobodne povrine poda.
Pod pojmom zrani prostor odnosno slobodna povrina poda podrazumijeva se slobodna zapremina zranog
prostora, odnosno povrina poda koja nije zauzeta namjetajem, oruima, strojevima, pomonim ureajima
ili materijalom i ne slui kao prostor za skladitenje.
Normativi iz stava 1. ovoga lana odnose se na prostorije u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski
uvjeti odnosno u kojima se pri radu ne razvija velika toplina, tetne pare, plinovi i praina.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga lana, veliina radne prostorije u kojoj se pri radu razvijaju tetni
plinovi, pare i praina ili se javlja poveana vlaga odnosno postoje nepovoljni toplinski uvjeti, odreuje se
ovisno od djelovanja tih tetnih faktora.
lan 35.
Minimalne visine radnih prostorija moraju iznositi:
1. 3,00 m - prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni ili tetni plinovi, pare ili
praine ili u kojima vladaju nepovoljni toplinski uvjeti, osim prostorija za koje je drugaije odreeno
posebnim propisima;
2. 2,80 m - prostorije u kojima su pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta
(temperatura, vlanost, brzina kretanja zraka i toplinsko zraenje), odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju
tetne pare, plinovi i praina;
17
3. 2,50 m - prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcioni biroi, prostorije

namijenjene za skladitenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadravaju manje od dva
sata dnevno.
lan 36.
Prostorije iz toke 2. lana 35. ovoga pravilnika mogu imati visinu i manju od 2,80 m, ali ne manju od 2,50
m ako se u njima obavljaju tihi obrtniki i drugi poslovi (krojaki, pletaki, frizerski, graverski, kljuarski,
staklorezaki, postolarski, fotografski, optiarski, slikarski, kozmetiarski, pedikerski, urarski, zlatarski i sl.).
Ako se radne prostorije iz stava 1. ovoga lana nalaze u graevinskim objektima koji nisu graeni po sada
vaeim standardima, ili zatienim objektima koji su spomenici kulture, a kojima izgled, veliinu i visinu nije
mogue mijenjati, iznimno visina prostorija moe biti i manja od 2,50 m, ali ne manja od 2,20 m uz uvjet da
se u procesu rada ne pojavljuju nikakve tetnosti, da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3
zranoga prostora i 2 m2 slobodne povrine poda, te da su pri radu ispunjeni normativi u pogledu
mikroklimatskih uvjeta.
lan 37.
Prostorije iz toke 3. lana 35. ovoga pravilnika iznimno mogu imati visinu i manju od 2,50 m, ali ne manju
od 2,20 m, ako se ove prostorije nalaze u graevinskim objektima koji nisu graeni po sada vaeim
standardima ili zatienim objektima koji su spomenici kulture, a kojima izgled, veliinu i visinu nije mogue
mijenjati, uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve tetnosti, da na svaku zaposlenu osobu dolazi
najmanje 10 m3 i 2 m2 slobodne povrine poda, te da su pri radu ispunjeni normativi u pogledu
lan 38.
Objekti tipa kontejner za privremenu namjenu bazirani na dimenzijama standardnih teretnih kontejnera, ija
svijetla visina prostorija nije nia od 2,20 m, mogu se koristiti za radne i pomone prostorije na privremenim
radilitima i drugim mjestima kao privremeno rjeenje za kancelarije, vratarnice, garderobe, kioske, skladita
i sl. namjenu, ako su zadovoljeni uvjeti u pogledu volumena zranog prostora i slobodne povrine poda po
zaposlenom radniku u skladu s lanom 34. ovoga pravilnika te normativima u pogledu mikroklimatskih
uvjeta.
Objekti tipa kontejner predvieni za stalnu namjenu, mogu se koristiti za radne i pomone prostorije samo
ako su ispunjeni uvjeti iz lana 34, 35. i 36. stav 1. ovoga pravilnika u pogledu veliine i visine prostorija, te
Podovi
lan 39.
Pod radne prostorije mora biti iznad nivoa okolnog zemljita.
Odstupanje od odredbe iz stava 1. ovoga lana doputeno je ako radna prostorija ima dovoljan broj izlaza i
ako je zatiena od podzemnih i povrinskih voda.
lan 40.
Pod se mora projektirati i izvesti tako da se tokom eksploatacije objekta trajno osigurava:
1. stabilnost, ravna povrina i sigurno hodanje,
2. toplinska zatita,
3. zvuna zatita,
18
4. zatita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,

5. lako koritenje i odravanje,
6. vodonepropusnost, ako se posebno zahtijeva,
7. zatita od poara i zatita od statikog elektriciteta.
Stabilnost poda mora osiguravati prenoenje predvienih optereenja na noseu konstrukciju bez oteenja i
trajnih deformacija poda.
Pod se moe staviti u upotrebu samo ako se po poznatim metodama ispitivanja prethodno utvrdi da u suhom
stanju osigurava sigurno hodanje.
lan 41.
Radna prostorija u kojoj se predvia zadravanje osoba due od dva sata u jednoj smjeni mora imati topli
pod s koeficijentom prolaza topline utvrenim propisanim pravilima zatite na radu, tehnikim normativima i
hrvatskim normama.
Ako zbog prirode posla koji se obavlja u radnoj prostoriji nije mogue osigurati uvjete iz stava 1. ovoga
lana, na mjestu rada u prostoriji se moraju postaviti podmetai ili podloge od materijala sa odgovarajuim
koeficijentom prolaza topline.
lan 42.
Pod radne prostorije u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi prikljuci za vodovod ili kanalizaciju
i u kojoj se razlijeva voda mora biti vodonepropustan s odgovarajuim nagibom prema otvorima odvodnih
kanala.
Otvori kanala moraju biti snabdjeveni sifonima i izvedeni na pristupanim mjestima radi mogunosti ienja.
Ako se u radnoj prostoriji razlijevaju ili postoji opasnost od razlijevanja zapaljivih, agresivnih i otrovnih
tekuina pod takve prostorije mora biti od materijala koji je otporan na djelovanje tih tekuina i koji ih ne
upija i izveden s odgovarajuim nagibom prema slivniku sa sifonom.
lan 43.
U radnim prostorijama u kojima se prerauju organske materije podlone truljenju, podovi moraju biti od
nepropusnog i lakoistivog materijala.
Pod koji se postavlja neposredno na zemlju mora biti izoliran protiv vlage, ako materijal od koga je izraen
nema hidroizolaciona svojstva.
Ako u radnoj prostoriji postoji poveana opasnost od poara, pod prostorije mora biti od negorivog
materijala propisanog hrvatskom normom.
Ukoliko se u radnim prostorijama koriste individualne pei, oko istih u krugu od najmanje 80 cm mora biti
pod od negorivog materijala, ili se gorivi pod na tom mjestu mora zatititi odgovarajuim negorivim
materijalom.
lan 44.
Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka
irini prolaza u vratima.
19
Zidovi, stropovi i krovovi

lan 45.
Fasade i vanjski zidovi objekta, i njihovi dijelovi, moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku
eksploatacije objekta trajno osiguravaju:
1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja,
2. zatitu od poara,
6. zvunu zatitu,
7. danje svjetlo,
8. sigurnost od prodora neovlatenih osoba,
9. sigurnost koritenja balkona, loa, ispusta i drugih elemenata fasade,
10. stabilnost svih elemenata i dijelova.
lan 46.
Fasade i vanjski zidovi objekta moraju biti projektirani i izvedeni tako da u odnosnim klimatskim i
atmosferskim uvjetima, zatite objekt od udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja
snijega i leda, kao i da zajedno s krovnim povrinama osiguraju odgovarajuu zatitu objekta.
lan 47.
Sistem odvoenja atmosferskog taloga mora se projektirati i izvesti tako da talog, koji se oekuje s obzirom
na klimatske i atmosferske uvjete podruja u kome se objekt izgrauje, ne smije prodrijeti u objekt ni otetiti
fasadne povrine.
lan 48.
Fasade i vanjski zidovi objekta, u ijim prostorijama nastaju vodene pare koje mogu prodrijeti kroz fasade i
vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, moraju se projektirati i izvesti tako da difuzne pare ne mogu
prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle kondenzirati.
Ako se u prostoriji predvia pojava difuznih para, fasade i vanjski zidovi objekta moraju se projektirati i
izvesti tako da se pare odnosno njihov kondenzat odvodi izvan objekta bez oteenja elemenata objekta.
Stropovi radnih prostorija u kojima se razvija mnogo pare maraju biti izvedeni od materijala koji spreavaju
kondenziranje.
Proraun difuzne pare mora biti izraen u skladu s hrvatskom normom.
lan 49.
Povrine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svijetlim bojama, osim u radnim
prostorijama u kojima sunana svjetlost moe tetno djelovati na sirovine ili gotove proizvode.
20
lan 50.
Zidovi, pregrade, stropovi i drugi konstruktivni elementi radnih prostorija u kojima se obavlja tehnoloki
proces pri kojem se izdvajaju tetne, zapaljive i eksplozivne materije, moraju biti izgraeni tako da se na
njima onemogui skupljanje odnosno zadravanje praine i drugih tetnih i opasnih materija.
Povrine konstruktivnih elemenata iz stava 1. ovoga lana moraju biti obraene (keramikim ploicama,
uljanom bojom, zatitnim premazima i sl.), tako da se omogui lagano ienje i pranje, te da se iskljui
proputanje odnosno apsorbiranje tetnih, zapaljivih i eksplozivnih materija.
lan 5l.
Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugog lako lomljivog materijala moraju biti projektirane i izvedene
tako da u toku eksploatacije objekta bude izbjegnuta mogunost njihovog loma i povreivanje radnika
(ukruivanjem, ograivanjem, oznaavanjem i sl.).
lan 52.
Krov objekta i svi dijelovi krova moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije trajno
osiguravaju:
2. zatitu od poara,
6. zvunu zatitu,
7. sigurnost od prodora neovlatenih osoba,
8. sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu.
lan 53.
Krov mora biti projektiran i izveden tako da u odnosnim klimatskim i atmosferskim uvjetima zatiti objekt od
udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim
povrinama koje tite objekt sa strana osigura jednaku zatitu cijelog objekta.
lan 54.
Krovovi i svjetlarnici od stakla moraju biti zatieni ianom mreom ako postoji mogunost pada predmeta
sa okolnih zgrada.
lan 55.
Krovovi radnih prostorija u kojima nema stropova moraju osigurati neposrednu toplinsku i zvunu zatitu
radnog prostora.
Ukoliko zbog tehnolokog procesa rada u prostoriji, postoji opasnost od eksplozije, krov treba biti projektiran
i izveden s laganim pokrivaem u skladu s posebnim propisima.
21
lan 56.
Zidovi, stropovi i krovovi moraju biti projektirani i izvedeni u skladu s hrvatskim normama, tehnikim
propisima i uvjetima za zavrne radove u zgradarstvu, izvoenje zidova zgrada, ugljikovodine hidroizolacije
krovova i terasa, nagibe krovnih ravnina, provjetravanje, toplinsku i zvunu zatitu zgrada.
Prozori i vrata
lan 57.
Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti tako da u toku
eksploatacije objekta trajno osiguravaju:
2. prirodnu rasvjetu prostorija,
4. provjetravanje.
lan 58.
Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori objekta moraju se projektirati i izvesti tako da se
mogu iznutra zatvarati i da onemoguavaju otvaranje izvana.
lan 59.
Prozori, bez ili s niskim parapetima te vanjska i balkonska vrata i slini otvori, moraju biti osigurani ogradama
ili zatieni na drugi odgovarajui nain.
lan 60.
Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti tako da se u toku
eksploatacije objekta mogu sigurno odravati i istiti s vanjske i unutranje strane.
lan 61.
Unutranja vrata moraju se projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju:
1. povezivanje i odvajanje prostorija objekta,
2. toplinsku zatitu
3. zvunu zatitu,
4. provjetravanje.
lan 62.
Unutranja vrata moraju se projektirati i izvesti tako:
l. da se mogu ostaviti u zatvorenom ili otvorenom poloaju, zakljuavati ili otkljuavati ako namjenom
drugaije nije odreeno,
2. da njihove mjere i konstrukcija odgovaraju stalnoj ili povremenoj frekvenciji prolaza osoba,
3. da ne moe doi do njihovog iskrivljenja, ako se nalaze izmeu prostorija s razliitim temperaturama.
22
lan 63.
Ostakljene povrine vrata s prozirnim lako lomljivim staklom moraju biti posebno oznaene tako da se u toku
koritenja izbjegne mogunost povreivanja radnika.
lan 64.
Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od poara ili eksplozije moraju se postaviti prema smjeru
najblieg izlaza i otvarati se prema van.
Vrata iz stava 1. ovoga lana moraju biti od negorivog materijala izvedena prema hrvatskoj normi i tehnikim
propisima.
lan 65.
Propusna mo vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne irine hodnika,
stepenita, odmorita i drugih prolaza.
lan 66.
Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti ui od 0,7 m.
lan 67.
Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina poda s vanjske strane vrata moe biti samo za jednu
stepenicu nia od razine s unutarnje strane i ne vie od 20 cm.
lan 68.
Vrata s automatskim otvaranjem moraju biti izvedena tako da se u sluaju nestanka energije mogu otvarati
runo.
Ako vrata s automatskim otvaranjem slue kao predvieni izlaz za evakuaciju radnika, moraju imati
mogunost zaokretanja u smjeru izlaznog puta.
lan 69.
Velika pokretna vrata na halama, skladitima, garaama i slino moraju se projektirati i izvesti tako da se
mogu jednostavno i lagano otvarati i zatvarati bez mogunosti ispadanja iz leita i ruenja. Ako se takva
vrata koriste i za prolaz osoba, onda je na njima potrebno izvesti i posebna vrata.
Prometnice
lan 70.
Raspored i irina unutranjih i vanjskih prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni prometa.
Za kretanje vozila i osoba prometnice moraju biti projektirane i izvedene tako da trajno osiguravaju
prenoenje predvienih optereenja bez oteenja i trajnih deformacija, te da trajno osiguravaju stabilnost,
ravnu povrinu, sigurno kretanje transportnih sredstava i hodanje ljudi.
lan 71.
Unutranje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da omoguavaju dobru vidljivost za vrijeme
kretanja vozila i osoba. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja tereta
moraju se postaviti odgovarajui napisi koji upozoravaju na mogunost nailaska transportnog sredstva,
svjetlosni i zvuni signali, brklje i ograde u obliku reetaka koje spreavaju brz i nesmotren izlazak pjeaka
na mjesto kretanja transporta.
23
Ako se u krugu organizacije i u prostorijama kreu motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema
propisima za saobraaj na javnim putovima.
lan 72.
Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i izvedeni tako da se to manje
presijecaju i poklapaju.
Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje osoba i eljeznike pruge moraju se izgraditi prijelazni
mostovi ili tuneli.
Svi transportni putovi, prijelazi i prolazi za osobe moraju biti uvijek slobodni za kretanje i nou dobro
osvijetljeni.
lan 73.
Unutranje prometnice koje prolaze kroz radne prostorije moraju biti postavljene u nivou poda.
Gornji rub tranica kolosijeka koji prolazi kroz halu mora leati u nivou poda hale tako da odstupanje ne
prelazi 1 cm.
Okretnice za vagone moraju biti osigurane od okretanja pri prelazu preko njih.
lan 74.
Putovi i prometnice na otvorenom prostoru moraju imati odgovarajue kanale sa slivnicima za oticanje
povrinske vode, izvedene tako da ne ometaju slobodno kretanje osoba i transportnih sredstava.
Nou, za vrijeme rada, vanjske i unutarnje prometnice moraju biti osvijetljene u skladu s hrvatskim
normama.
lan 75.
Otvori, kanali i jame, potrebne radi tehnolokih ili pogonskih razloga, ako se nalaze na mjestu gdje se kreu
transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene odgovarajuim vrstim ploama ili ograene vrstim i
sigurnim ogradama.
Ako se otvori, kanali i jame na prometnicama zatiuju pokrivanjem poklopcima ili odgovarajuim vrstim
ploama, onda one moraju biti ugraene na otvor tako da se ne mogu pomicati, moraju biti dimenzionirane
za predviena optereenja bez mogunosti loma i deformiranja i moraju biti poloene u istoj razini kao i
ostali dio prometnice tako da ne postoji mogunost spoticanja pri hodu.
lan 76.
Pri kretanju motornih vozila u krugu organizacije udaljenost izmeu graevinskog objekta ili ma kog zida i
vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obiljeena vidnim znacima
(ivinjakom i sl.).
Visina kolskih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutranjim prometnicama mora biti
za 0,50 m vea od visine gabarita vozila predvienih za kretanje tim prometnicama, a irina kolskih prolaza
mora iznositi najmanje po 0,50 m mjereno od bonih rubova gabarita vozila.
lan 77.
Dvosmjerna cesta u krugu organizacije mora biti iroka najmanje 5 m, a jednosmjerna najmanje 3 m.
24
lan 78.
U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne povrine za prolaz ljudi, kao i transportni putovi, s tim
da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti iroki najmamje 1,50 m, a sporedni hodnici najmanje 1 m.
irina transportnih putova mora biti takva da omogui siguran i lak transport materijala, dijelova i proizvoda.
irina transportnih putova ne smije biti manja od 1,80 m odnosno mora biti za 0,80 m vea od irine
transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najee prenose.
lan 79.
Transportni putovi moraju biti vidno obiljeeni linijama svijetle boje irine najmanje 5 cm, odnosno metalnim
klinovima sa promjerom glave od najmanje 5 cm usaenim u nivou poda prostorije.
Radi lakog opsluivanja i ienja orua za rad moraju se osigurati sigurni prolazi irine najmanje 0,70 m.
U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obiljeiti slobodne povrine potrebne za slaganje
materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade.
lan 80.
Utovarno-istovarne povrine, prilazi takvim povrinama i njihove prometnice moraju biti izgraeni od tvrde
podloge.
irina prilaza i prometnica utovarno-istovarnim povrinama ne smije bita manja od 5 m pri dvosmjernom
kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmjernom kretanju vozila.
Prilazi utovarno-istovarnim povrinama moraju imati sa obje strane pjeake staze irine najmanje 0,50 m s
odgovarajuim proirenjima na zavojima.
lan 81.
Na utovarno-istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama i prometnicama za teretna motorna vozila
moraju biti postavljeni prometni znakovi i oznake koji su propisani za javne putove.
Kretanje vozila na utovarno-istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama i prometnicama treba u
pravilu biti jednosmjerno.
Utovarno-istovarne povrine moraju biti nou osvjetljene u skladu s hrvatskim normama.
lan 82.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, najmanja doputena irina manipulativnih putova odnosno
prometnica u skladitima mora iznositi:
1. u prostoriji koja nije ira od 15 m - 1,50 m,
2. u prostoriji irine od 16 do 40 m - 2,40 m,
3. u prostoriji irine od 41 do 80 m - 3 m, ili dvije prometnice svaka irine 2 m,
4. u prostoriji irine preko 80 m - na svakih 40 m irine, po jedna prometnica 3 m.
lan 83.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, skladine prostorije moraju na svakih 30 m duine imati
poprene prometnice irine najmanje 1,80 m.
25
Ako se roba uskladitava u regale ili palete, glavna prometnica ne smije biti ua od 1,5 m, a razmak izmeu
regala ne smije biti manji od 0,80 m.
lan 84.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, udaljenost uskladitene robe od zidova, meukatnih
konstrukcija i stropova od izlaza i hidranata, ne smije biti manja od 0,80 m, a od rasvjetnih armatura i
grijaih tijela od 0,50 m.
U prirunim skladitima i skladitima povrine manje od 100 m2 udaljenost uskladitene robe od zida ne
smije biti manja od 0,30 m.
lan 85.
Prostor za uskladitenje mora biti obiljeen linijom bijele postojane boje, a prolazni manipulativni putovi
linijom postojane ute boje irine najmanje 5 cm.
Unutarnja stepenita
lan 86.
Stepenita u objektima moraju biti rasporeena tako da osiguravaju lako izlaenje iz svih dijelova objekta. Po
svojem poloaju i dimenzijama stepenita moraju imati usklaenu propusnu mo u ovisnosti o broju osoba
koje se njima koriste.
lan 87.
Stepenita moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz objekta. Izlazne stepenice koje
se nastavljaju u podrum ili druge nie etae, treba da su odvojene pregradama, vratima ili nekim drugim
pogodnim nainom na etai gdje se izlazi iz zgrade, tako da se uini jasnim smjer izlaenja.
lan 88.
Stepenini put s odmoritima mora se nastavljati bez suenja du smjera izlaznog puta.
Nije dozvoljeno na stepenitima voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje prostor izlaza.
Na stepenitima i prilazima stepenitu ne smiju se stavljati stvari koje mogu da zbune osobe, kao to su
zrcala, neobiljeene pregrade i razne dekoracije, na nain koji bi mogao izazvati zabunu u pogledu pravca
izlaenja.
Stepenita i prilazi stepenitima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako
da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe.
lan 89.
Korisna irina stepeninog kraka unutranjih stepenica ne moe biti manja od 1,10 m, a mora odgovarati
broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u objektu.
Pod korisnom irinom stepeninog kraka podrazumijeva se irina stepenica mjerena izmeu rukohvata i zida.
Stepenini krak mora imati najmanje 3 stepenice, ali ne vie od 18 stepenica.
Svako stepenite mora imati barem s jedne strane rukohvat.
lan 90.
irina odmorita ili podesta ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a duina odmorita izmeu
stepeninih krakova ne smije biti manja od 1,10 m.
26
Materijal gazita i odmorita stepenita ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja potrebno je na
povrini gazita staviti materijal koji nije klizav.
Visina stepenica u graevinskim objektima namijenjenim za radne i pomone prostorije mora iznositi od 13
do 19 cm a irina gazita od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni.
Sve stepenice na istom stepenitu moraju biti jednake po visini i irini gazita, a odstupanja u irini gazita i
u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti vea od 0,5 cm.
lan 91.
Zavojito stepenite u radnim i pomonim prostorijama moe se postavljati samo u izuzetnim sluajevima.
Zavojito stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da na najuem dijelu irina gazita ne bude manja
od 13 cm.
Zavojito stepenite ne moe se koristiti kao izlaz za sluaj evakuacije i spaavanja radnika.
Zatitne ograde i rukohvati

lan 92.
Stepenite i stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu s rukohvatom.
Zatitne ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj duini kraka stepenita.
lan 93.
Stepenita koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograena sigurnom ogradom, a stepenita
sa vie od 10 stepenica moraju imati ogradu za obje strane.
lan 94.
Galerije, platforme (podijumi), prelazne rampe, prelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini veoj od 120 cm
iznad terena ili poda prostorije s kojih se moe pasti, moraju biti ograena vrstom zatitnom ogradom.
Konstrukcija zatitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez streih dijelova ili umetnute oplate, koji bi
mogli zahvatiti odjeu osoba.
lan 95.
Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda.
Rukohvati i zatitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje povrine
gazita, mjereno okomito od sredine gazita stepenita do vrha rukohvata odnosno ograde.
Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka moe po njima kliziti bez prekida.
lan 96.
Popuna zatitne ograde (preke, meupreke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolino
optereenje preko ukupne povrine ograde.
Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od
najmanje 700 N/m.
27
lan 97.
Ako se popuna zatitne ograde izvodi od duinskih meupreki, onda se mora predvidjeti dovoljan broj
meupreki i to tako da slobodan razmak izmeu preki, mjereno okomito na tok preke, ne prelazi 25 cm
izmeu preki odnosno vrha poda, gazita ili obruba.
Ako se popuna zatitne ograde izvodi u obliku okomitih preki onda okomite preke ograde ne smiju biti
meusobno udaljene vie od 14 cm.
Povrine potpuno ili djelomino ispunjene umecima od vrste iane mree, razapetom metalnom
konstrukcijom ili ornamentalnim reetkama koje zatiuju od pada kroz zatitnu ogradu moraju odgovarati
zatiti s umetnutim prekama ili okomitim stupovima specificiranoj u stavu 1. i 2. ovoga lana, a dozvoljena
je i druga kombinacija navedenih naina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost.
Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine, zatitna ograda mora imati na svom
donjem dijelu punu rubnu zatitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine povrine. Ako se neprekinuti
vrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenine ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom
stepenita, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutevima prema obrubu, od
njegovog vrha do izboine gazita.
Vanjske stepenice
lan 98.
Vanjska stepenita koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve
osobe.
Stepenita iz stava 1. ovoga lana moraju imati zatitnu ogradu visine najmanje 120 cm.
lan 99.
Vanjsko stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zatiene od atmosferskih
padavina.
Ako stepenita iz stava 1. ovoga lana nije mogue odgovarajue zatititi, mora se u zimskim uvjetima
osigurati njihovo redovno ienje i odravanje.
lan 100.
Metalni dijelovi stepenita moraju biti zatieni od korozije u skladu s vaeim propisima.
Mostovi, rampe, radne platforme i pjeake staze

lan 101.
Premoeni prelazi, platforme, utovarni mostovi i galerije koji se koriste za prenos i prijevoz tereta moraju
biti projektirani i izvedeni tako da su dovoljno iroki i vrsti bez mogunosti ruenja i ljuljanja za vrijeme
koritenja.
Podovi po kojima se prenosi i prevozi teret moraju biti ravni, bez pukotina i rupa, osigurani od klizanja, a ako
su postavljeni na visini veoj od 120 cm iznad poda ili tla, du rubova s otvorene strane moraju imati vrste
zatitne ograde visine najmanje 100 cm.
irina prolaza, platforme, odnosno mosta po kome se prenosi teret mora iznositi najmanje 1,60 m.
28
lan 102.
Ako se rampa unutar zgrade koristi kao izlaz, ili je sastavni dio izlaza, mora biti odijeljena pregradom od
drugih dijelova zgrade.
Nagib rampi izmeu odmorita ne smije se mijenjati.
irina rampi mora odgovarati broju osoba koje ih koriste, ali ne moe biti manja od 1,10 m. Rampe s
nagibom do 10% ne moraju imati odmorita, a ako je nagib rampe iznad 10%, ali ne strmiji od 17%
maksimalna visina izmeu odmorita ne smije biti via od 4,0 m.
Rampe moraju du rubova s otvorene strane imati zatitne ograde i rukohvate, a rukohvati se ne moraju
postavljati na rampe s nagibom do 10%.
Nagib rampe u radnim prostorijama ne smije biti vei od 40%.
Vertikalni prilazi
lan 103.
Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se
koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku vrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso sa kutem
nagiba veim od 75 prema horizontali.
Preke ljestava, moraju biti od okruglog eljeza promjera najmanje 16 mm i dobro zakovane, odnosno
zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najvie 300 mm.
irina ljestava ne smije biti manja od 450 mm.
lan 104.
Ljestve, ija je visina vea od 3 m moraju poevi od sedme preke (oko dva metra od poda) imati vrstu
lenu zatitu.
Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza nainjenog od lukova od plosnatog eljeza, s unutranjim
radijusom ne manjim od 700 mm niti veim od 800 mm, koji moraju biti privreni za stranice ljestava na
meusobnom razmaku ne veim od 1400 mm.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog eljeza na razmaku ne veem od 250 mm. Lukovi i
vertikale od plosnatog eljeza koji meusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako dimenzionirani i uvreni za
ljestve da pruaju sigurnu zatitu osobama od pada s visine.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne veim od 3 m.
lan 105.
Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leobran, nego je predvieno da se osobe penju izmeu ljestava i zida razmak izmeu
preke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. Ako su ljestve privrene za zid ili stup moraju od
povrine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 160 mm.
Na ljestvama ija je visina vea od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi odmorita
(platforme ili podesti).
29
lan 106.
Rukohvati ljestava (stranice) za prilaenje rubovima platformi, galerija, na krovove objekata i rukohvati ili
stranice ljestava za prilaenje radnoj platformi moraju se produiti najmanje za 75 cm iznad poda na koji su
postavljene.
Lena zatita mora biti produena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve postavljene.
Pokretne stepenice
lan 107.
Pokretne stepenice (eskalatori) za prijevoz osoba moraju biti projektirane i izvedene u skladu s pravilnicima,
standardima i tehnikim normativima.
Pokretne stepenice ne smiju biti jedini izlaz iz objekta za sluaj opasnosti.
Pokretne stepenice ne smiju imati neprekinuti vertikalni put vii od jedne etae.
lan 108.
Gazee povrine pokretnih stepenica u poloaju u kome se koriste, moraju biti vodoravne, njihova irina
mora iznositi najmanje 40 cm, a najvie 110 cm, a dubina gazita mora iznositi najmanje 38 cm.
lan 109.
Pokretne stepenice moraju sa obje strane imati vrste ograde (balustrade), visine najmanje 85 cm a najvie
110 cm, koje moraju biti izvedene tako da ne mogu uklijetiti odjeu korisnika. Stranice ograda okrenute
prema stepenicama, moraju biti glatke.
Ograde pokretnih stepenica na gornjoj strani moraju imati glatki rukohvat u obliku pokretne trake koja ima
istu brzinu i smjer kretanja kao i stepenice.
Pokretne stepenice moraju imati mehanizam za koenje s mehanikim djelovanjem, koji u sluaju nestanka
struje moe zaustaviti stepenice bez obzira na smjer kretanja.
Sva mjesta ukljetenja na objektu u blizini pominih stepenica moraju biti zatiena.
Prirodno i umjetno osvjetljavanje

lan 110.
Osvjetljenje radnih prostorija, prostora izvan radnih prostorija i povrina namijenjenih za rad mora se
projektirati i izvesti tako da se osobama koje obavljaju poslove i radne zadatke omogui dobro vienje,
odnosno tono i brzo opaanje uz to manji zamor oiju.
Prirodno i umjetno osvjetljavanje radnih prostorija mora biti u skladu s hrvatskom normom.
lan 111.
Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje, kao to su prozori, krovni svjetlarnici,
staklene pregrade, ostakljena vrata i sl. Raspored povrina i broj tih otvora mora odgovarati vrsti poslova
koji se u radnoj prostoriji obavljaju.
Ostakljene povrine moraju biti rasporeene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova
radne prostorije, a njihova ukupna povrina mora iznositi najmanje 1/8 povrine poda radne prostorije.
30
lan 112.
Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa rada ne mogu u potpunosti ili djelomino biti prirodno
osvijetljene (prostorije bez prozora i svjetlarnika), mogu se koristiti za rad samo ako je osigurano umjetno
osvjetljenje u skladu s prirodom tehnolokog procesa.
lan 113.
Ako se prirodnim osvjetljenjem ne moe osigurati propisana osvijetljenost radnih prostorija za pojedine
zahtjeve, mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu s hrvatskom normom.
U prostorijama koje se istovremeno osvjetljavaju prirodnom i umjetnom svjetlou, boja umjetnog
osvjetljenja mora biti to slinija prirodnoj svjetlosti.
lan 114.
Prirodno osvjetljenje u radnim prostorijama mora biti izvedeno tako da osigurava minimalnu prosjenu
osvijetljenost i ravnomjernost osvjetljenja u skladu s hrvatskom normom.
Otvore za prirodno osvjetljavanje treba rasporeivati tako da se sprijei direktno upadanje suneve svjetlosti
na mjesta rada.
Ako se ne moe sprijeiti upad direktne suneve svjetlosti na mjesta rada onda je potrebno primijeniti
sredstva za zasjenjivanje kao to su zastori, zavjese, brisoleji, premazivanje okana, nadstrenice, podesne
vrste stakla itd.
lan 115.
Pri projektiranju objekata namijenjenih za rad, potrebno je osigurati da prirodna svjetlost bez smetnji dopre
do svih otvora za prirodno osvjetljavanje.
Kod osvjetljavanja prostorija u zgradi sa vertikalno postavljenim ostakljenim povrinama koje su okrenute
prema drugim objektima ili zaklonima, udaljenost od tih objekata ili zaklona treba biti po mogunosti
najmanje dva puta vea od visine susjednih objekata.
Pri projektiranju vertikalnih, horizontalnih i kosih ostakljenih povrina na objektu moraju se predvidjeti i
odgovarajua pomona sredstva i ureaji (pomine ljestve ili platforme, pomine staze, itd.) za lako,
efikasno i bezopasno ienje njihovih vanjskih i unutranjih povrina.
lan 116.
Pri projektiranju i izvoenju umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati ope, a u ovisnosti o zahtjevima
pojedinih djelatnosti i dopunsko osvjetljenje na mjestima rada.
Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te uvjete za
spreavanje direktnog bljetanja u skladu s hrvatskom normom.
Ureaji za umjetno osvjetljavanje moraju biti projektirani i izvedeni u skladu s hrvatskom normom i
tehnikim propisima.
Temperatura, relativna vlanost i brzina kretanja zraka

lan 117.
U svim radnim prostorijama moraju se u ljetnom i zimskom razdoblju osigurati povoljni uvjeti rada u pogledu
temperature, vlanosti i brzine kretanja zraka.
31
lan 118.
Temperatura i relativna vlanost u radnim prostorijama mora biti projektirana i izvedena u skladu s
hrvatskom normom o tehnikim uvjetima za projektiranje i graenje zgrada.
lan 119.
Brzina kretanja zraka u radnim prostorijama ovisi o vrsti rada i tehnolokom procesu, a ne smije biti vea od
0,5 m/s u zimskom razdoblju (temperatura vanjskog zraka do 283 K), 0,6 m/s u prelaznom razdoblju
(temperatura vanjskog zraka od 283 K do 300 K) odnosno 0,8 m/s u toplom razdoblju (temperatura
vanjskog zraka preko 300 K).
Zagrijavanje prostorija
lan 120.
Zagrijavanje radnih prostorija u kojima se radnici zadravaju stalno ili due od dva sata bez prekida, mora se
osigurati za vrijeme hladnog razdoblja.
lan 121.
Zagrijavanje radnih prostorija sa povrinom poda do 500 m2 u kojima se pri proizvodnji ne izdvajaju i ne
koriste zapaljive ili eksplozivne materije, moe se osigurati pomou pei na kruto ili tekue gorivo, plin ili
elektrinu energiju.
U pogledu tehniko-eksploatacionih karakteristika, pei moraju odgovarati hrvatskoj normi za odnosnu vrst
pei.
Pei na kruta, tekua i plinovita goriva moraju biti prikljuene na odgovarajui dimnjak.
lan 122.
Individualne pei, postavljene u prostorijama u kojima rade i borave ljudi ne smiju se upotrebljavati ako
njihovom upotrebom dolazi do oslobaanja tetnih tvari u koncentracijama veim od doputenih.
lan 123.
Za zagrijavanje radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdvajaju ili koriste zapaljive i eksplozivne
materije bez obzira na povrinu poda prostorije, kao i zagrijavanje prostorija sa povrinom poda preko 500
m2, mora se predvidjeti i osigurati sistem centralnog grijanja (parom, toplom vodom, toplim zrakom i sl.).
Sistem centralnog grijanja pomou toplog zraka ne smije se primijeniti u radnim prostorijama u kojima zbog
poveane temperature i brzine kretanja zraka moe doi do poveanog isparavanja otrovnih materija.
lan 124.
Zagrijavanje prostorija predvienih za administrativne poslove, konstrukcione i projektne biroe, kopirnice,
sale za sastanke, sanitarne i pomone prostorije mora se osigurati u skladu s hrvatskom normom.
lan 125.
Raspored grijaih tijela (radijatora i sl.) mora biti takav da se u radnoj prostoriji osigura ravnomjerna
temperatura.
Temperatura na povrini grijaih tijela ne smije biti vea od:
1. 403 K - za radne prostorije u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne materije.
2. 383 K - za radne prostorije u kojima se pri radu izdvaja praina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna.
32
Grijaa tijela ija je temperatura na povrini tijela via od 363 K moraju biti zatiena od sluajnog dodira.
lan 126.
Temperatura na povrini grijaih tijela u radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvajaju zapaljive,
eksplozivne ili otrovne praine, plinovi i pare odreuje se ovisno o osobini i koliini izdvojenih materija.
U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja praina, povrina grijaih tijela mora biti glatka i ista.
lan 127.
Temperatura toplog zraka za zagrijavanje radne prostorije (pomou kalorifera i sl.) ne smije biti via od 333
K ako se zrak dovodi sa visine vee od 3,50 m mjereno od poda, odnosno vea od 313 K ako se zrak dovodi
sa manje visine.
Prostorije s oruima i ureajima kod kojih se pojavljuju visoke i niske temperature

lan 128.
Mjesta rada na kojima se rad obavlja s oruima koja stvaraju visoke ili niske temperature, moraju biti na
poseban nain zatiena od tetnog djelovanja visoke odnosno niske temperature (daljinsko upravljanje,
toplinska izolacija, hermetizacija, ekranizacija i sl.).
Zatita od toplinskog zraenja mora biti takva da temperatura zraenja na mjestima rada ne prelazi 313 K.
lan 129.
Hlaenje zagrijanih materija ne smije se obavljati u radnoj prostoriji, ako ne postoje ureaji za odvoenje
osloboene topline, odnosno ako prostorija nije na podesan nain provjetravana.
lan 130.
Mjesta rada u radnim prostorijama kada se rad obavlja sa oruima koja se koriste za prenoenje ili prijevoz
rastopljenih i uarenih masa moraju biti zatiena od toplinskih zraenja (pregrade, kabine i sl.).
lan 131.
Ako toplinsko zraenje prelazi dozvoljenu granicu utvrenu posebnim propisima pri opsluivanju pei na
kojima su vrata odnosno poklopci otvoreni, mjesto rada mora biti zatieno ureajem ili napravom za zatitu
od toplinskog zraenja (pregrada, vodena zavjesa i sl.).
lan 132.
Pri tehnolokom procesu u radnim prostorijama s niskim temperaturama oko i ispod 273 K (u hladnjaama,
ledanama, kemijskim postrojenjima i sl.), posluivanje orua za rad treba predvidjeti na mehanizirani pogon.
Ako se posluivanje orua za rad iz stava 1. ovoga lana obavlja runo, treba predvidjeti posebne prostorije
za povremeno zagrijavanje radnika.
Provjetravanje
lan 133.
U radnim prostorijama mora se predvidjeti i osigurati prirodno ili umjetno provjetravanje u ovisnosti od vrste
i jakosti izvora zagaenja.
33
lan 134.
Provjetravanje prirodnim putem doputeno je samo u onim radnim i pomonim prostonijama u kojima pri
radu postoje normalni mikroklimatski uvjeti i ne dolazi do stvaranja i kondenziranja vodene pare, velike
topline, tetnih para, plinova, dimova, magle i praine.
Kad se radne i pomone prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz prozorska okna ili otvore na zidovima
i stropovima, isti moraju biti opremljeni s ureajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije.
Broj, veliina, raspored i poloaj otvora za prirodno provjetravanje mora biti takav da osigurava izmjenu
zraka i mikroklimatske uvjete u ljetnom i zimskom razdoblju prema normativima utvrenim hrvatskom
normom.
lan 135.
U prostorijama za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcionim biroima i njima slinim prostorijama
kao i u pomonim prostorijama mora se osigurati broj izmjena zraka u toku jednog sata prema slijedeim
normativima:
-prostorija za obavljanje administrativnih
poslova, konstrukcioni biro i slino
1,5 izmjena/h
-sala za odravanje sastanaka
3 izmjena/h
-garderoba
1 izmjena/h
-kupaonica
5 izmjena/h
-umivaonica
1 izmjena/h
-nunik
4 izmjena/h
-prostorija za osobnu higijenu ena
2 izmjena/h
-blagovaonica
2 izmjena/h
-prostorija za povremeno zagrijavanje radnika
2 izmjena/h
lan 136.
Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa ne mogu u potpunosti ili djelomino biti prirodno
provjetravane (prostorije bez prozora i svjetlarnika) mogu se koristiti za rad samo ako:
1. klimatski ureaji stalno odravaju temperaturu, vlanost i brzinu kretanja zraka u vrijednostima
propisanim hrvatskom normom.
2. je odgovarajuim ureajima odnosno mjerama zatite omogueno da koncentracija tetnih plinova, para i
praine bude u granicama propisanim hrvatskim normama.
lan 137.
Zrak za umjetno centralno provjetravanje radnih prostorija, odnosno zrak za zagrijavanje kojim se
istovremeno vri i provjetravanje prostorija ne smije sadravati prainu, dim, tetne plinove, neugodne
mirise i sl.
34
Otvori za dovoenje zraka moraju biti zatieni od prodiranja stranih tijela ianom mreom, aluzinama i sl.
Ako svjei zrak nije dovoljno ist, mora se prije ubacivanja u prostoriju preistiti putem posebnih ureaja
(filtera, klimatskih ureaja i sl.).
lan 138.
Ubacivanje i izbacivanje zraka pri umjetnom provjetravanju radnih prostorija, mora biti izvedeno tako da
koncentracija zagaenja zraka u zoni disanja radnika ne prelazi doputene granice propisane hrvatskim
normama o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih plinova, para, magle i praine (MDK).
lan 139.
U radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se umjetnim provjetravanjem osigurati
slijedee koliine svjeeg zraka po zaposlenom radniku:
1. 30 m3/h - za prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 m3 slobodnog zranog
prostora;
2. 20 m3/h - za prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi 20 do 40 m3 slobodnog zranog
prostora;
3. najmanje 40 m3/h - za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje.
Ako zbog tehnolokog procesa postoje nenormalni mikroklimatski uvjeti (razna zagaenja, tetna isparenja,
visoka temperatura, vlaga i sl.), koliina zraka za umjetno provjetravanje odreuje se ovisno od stupnja
zagaenja zraka, vlage, temperature i drugih tetnih faktora.
lan 140.
Na izvorima zagaenja zraka u radnim prostorijama moraju biti postavljeni ureaji kojima se zagaeni zrak
neposredno odsisava sa mjesta nastajanja.
Pri tehnolokim procesima kod kojih postoji opasnost izdvajanja otrovnih materija, ureaj iz stava 1. ovoga
lana mora biti snabdjeven rezervnim motorom koji e se koristiti u sluaju kvara na pogonskom motoru.
lan 141.
U radnim prostorijama u kojima se pri tehnolokom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati
zapaljive odnosno eksplozivne smjese mora se radi spreavanja njihovog prodiranja u susjedne radne
prostorije, pritisak zraka sniziti pomou posebnog ureaja (usisne ventilacije).
lan 142.
Posebnim cijevnim vodovima mora se osigurati odvoenje iz radnih prostorija praine i para koje se lako
kondenziraju, kao i materija koje same ili pri mijeanju sa zrakom mogu stvarati otrovne, zapaljive ili
eksplozivne smjese, odnosno kemijske spojeve.
lan 143.
Pri provjetravanju, zranom grijanju i klimatizaciji radnih prostorija doputeno je koritenje recirkulacionog
zraka, ako taj zrak ne sadri neugodne mirise ili zapaljive odnosno eksplozivne pare i ako ponovnim
ubacivanjem takvog zraka u prostoriju nee biti prekoraene doputene granice propisane hrvatskim
normama o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih plinova, para, magle i praine (MDK).
35
lan 144.
Radne prostorije u kojima moe doi do iznenadnog razvijanja velikih koliina otrovnih, lako zapaljivih ili
eksplozivnih isparenja, moraju osim ureaja za redovno provjetravanje prostorije biti opremljene i posebnim
ureajima za provjetravanje koji automatski stupaju u djelovanje kad se prekorai doputena granica
propisana hrvatskim normama o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih plinova, para, magle i
praine (MDK).
lan 145.
Orua za rad smjetena u zatvorenim prostorijama pri ijem se koritenju stvara i izdvaja tetna praina
moraju biti hermetiki zatvorena i opremljena ureajem za odstranjivanje praine.
Ako orua iz tehnikih ili drugih razloga nije mogue hermetiki zatvoriti, moraju se postaviti u posebnu
prostoriju, a rad s oruima po mogunosti mehanizirati.
Ureaji za odstranjivanje praine na oruima za rad mogu biti vezani za vlastiti ili opi (centralni) sistem
ventilacije.
Sistem za odvoenje praine na oruima za rad mora biti povezan s ureajem za ukljuivanje u pogon orua
tako da se orue ne moe staviti u pogon bez istovremenog djelovanja sistema za odvoenje praine.
lan 146.
Ako se proces drobljenja, mljevenja ili drugi proces rada sa usitnjenim materijalom u suhom stanju obavlja
pomou orua za rad, orua moraju biti opremljena ureajima odnosno napravama za ventilaciju (vodeni
tuevi i sl.), koji onemoguavaju da koncentracija praine u prostoriji prijee maksimalno doputene
vrijednosti propisane hrvatskom normom.
lan 147.
Tehnoloki procesi pri kojima se upotrebljavaju ili izdvajaju otrovne materije (para, magla, plin), moraju se
obavljati u hermetiki zatvorenim ureajima, odnosno pod depresijom (podtlak).
Mjesta na kojima dolazi do izdvajanja pare, magle ili plina moraju biti zatiena oklopom i prikljuena na
sistem lokalne odnosno ope ventilacije.
Ureaji koji se periodiki otvaraju radi popunjenja i vaenja materijala (plinski generator, parni kotlovi sa
automatskim loenjem i sl.) moraju biti opremljeni napravama koje spreavaju izlaenje otrovnih materija iz
ureaja u prostoriju.
lan 148.
Orua za rad koja se koriste za proizvodnju odnosno preradu materija s jakim otrovnim djelovanjem moraju
biti postavljena u posebne prostorije ili ograene prostore. Tehnolokim procesom koji se obavlja takvim
oruem mora se upravljati iz posebne prostorije u koju se mora dovoditi svje zrak u onoj koliini koja e
osigurati stalan natpritisak u odnosu na prostoriju u kojoj je postavljeno orue.
lan 149.
Otrovni plinovi i pare koji se stvaraju pri tehnolokom procesu moraju se prije odvoenja u atmosferu
preiavati u posebnim ureajima.
Zapaljivi plinovi i pare moraju se prije putanja u atmosferu sagorijevati.
Pri sagorijevanju velikih koliina plinova i para moraju se produkti sagorijevanja prije putanja u atmosferu
proiavati u posebnim ureajima ili putati u atmosferu kroz visoke dimnjake.
36
Buka i vibracije
lan 150.
Objekti namijenjeni za rad u kojima su smjetena orua za rad i ureaji s izvorima buke ili u koje buka
dopire izvana, moraju se projektirati i izvesti tako da u pogledu zvunih uvjeta odgovaraju odredbama
Pravilnika o opim mjerama i normativima zatite na radu od buke u radnim prostorijama i hrvatskoj normi.
Mjere zatite iz stava 1. ovog lana primjenjuju se i pri rekonstrukciji graevinskih objekata, radnih prostorija
i tehnolokih postupaka, kao i pri postavljanju novih orua za rad i ureaja u radne prostorije, ako takva
rekonstrukcija odnosno postavljanje moe pridonijeti prekoraenju doputenih razina buke.
lan 151.
Objekti namijenjeni za rad s izvorima buke projektiraju se na temelju akustikih prorauna.
Pri projektiranju objekata potrebno je poduzimati posebne mjere zatite od prekomjerne buke ugradnjom
naprava, priguivaa buke, elastinih podlagaa, zvuko-apsorpcijskih titnika, izolacijskih kabina, odvajanjem
temelja strojeva i ureaja od konstrukcije zgrade i dr.
lan 152.
Za spreavanje buke koja nastaje zbog kretanja fluida (zrak, para, plinovi), kroz cijevi ili kanal, kao i pri
njihovom izlaenju u slobodnu atmosferu (motori s unutarnjim izgaranjem, parni strojevi, kompresori,
puhaljke, ventilatori i dr.) moraju se primijeniti odgovarajue mjere zatite od prekomjerne buke pri
projektiranju, izvedbi i montai cjevovoda kao to su ispravno uobliavanje kanala, odvajanje cjevovoda od
izvora buke i ostalih elemenata prostorije umecima od gume i drugih materijala to amortiziraju zvuk,
opremanje krajeva ispunih cijevi napravama za priguivanje buke i sl.
lan 153.
Za spreavanje buke to nastaje pri pokretanju prijevoznih sredstava i sredstava unutranjeg transporta u
zatvorenim prostorijama kao to su eljezniki vagoni, mosne i ostale dizalice na tranicama, motorna kolica,
runa kolica i dr., moraju se primijeniti odgovarajue zatitne mjere za smanjivanje buke kao to su
polaganje dizalinih kolosijeka na elastinu podlogu, spajanje tranica zavarivanjem, upotrebom gumenih
kotaa, asfaltiranje glavnih prometnica u halama i radionicama i sl.
tetna zraenja
lan 154.
Pri projektiranju radnih prostorija u kojima se javljaju tetna zraenja (infracrvena, ultravioletna,
ionizirajua), ultrazvuk, te jaka magnetska polja, moraju se primijeniti pravila zatite na radu odreena
posebnim propisima.
5. Pomone prostorije
lan 155.
Pomone prostorije (garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za
puenje, prostorije za osobnu higijenu ena, prostorije za povremeno zagrijavanje radnika, nunici, pisoari,
prostorija za ienje i dezinfekciju radne odjee i zatitnih sredstava i dr.) su u pravilu u posebnim
graevinskim objektima u blizini radnih prostorija ili u aneksu uz radne prostorije.
Pomone prostorije mogu se nalaziti u graevinskim objektima namijenjenim za radne prostorije ako to
priroda procesa i organizacije rada i sanitarno-higijenski uvjeti dozvoljavaju.
37
lan 156.
Veliina pomonih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija zavisi o namjeni i broju korisnika, i
ne moe biti manja od 2,50 m.
Prostorije iz stava 1. ovoga lana iznimno mogu imati visinu i manju od 2,50 m, ali ne manju od 2,20 m, ako
se ove prostorije nalaze u graevinskim ojektima koji nisu graeni po sada vaeim standardima, zatienim
objektima koji su spomenici kulture, a iji izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati i kontejnerima, uz
uvjet da su ispunjeni drugi normativi propisani za pomone prostorije.
lan 157.
Pomone prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju uvjete utvrene ovim pravilnikom
za izvedbu podova, zidova, stropova, krovova i druge elemente kao to su zagrijavanje, provjetravanje,
osvijetljenost, izvoenje instalacija i sl., a koji se odnose na radne prostorije.
Garderobe
lan 158.
Za smjetaj civilne i radne odjee i obue i drugih osobnih predmeta radnika moraju se predvidjeti posebne
prostorije - garderobe.
Garderobe moraju biti projektirane i izvedene posebno za mukarce a posebno za ene, a tamo gdje to
proces i organizacija rada dozvoljavaju mogu biti i zajednike.
Izuzetno za smjetaj civilne i radne odjee radnika mogu se koristiti hodnici odnosno radne prostorije, ako je
broj radnika manji od 20 i ako su poslovi takve prirode da ne zahtijevaju obavezno koritenje kupaonice.
Za smjetaj radne odjee radnika koji obavljaju poslove sa otrovnim i zaraznim materijama kao i s
materijama sa neugodnim i tetnim mirisima, moraju se predvidjeti i osigurati posebne prostorije koje
moraju biti neposredno uz radne prostorije u kojima se takvi poslovi obavljaju.
Obzirom na smjetaj, garderoba se moe predvidjeti kao centralna ili pojedinana.
lan 159.
Tip garderobe i njezinu opremu potrebno je projektirati i izvesti u ovisnosti o tome da li
- odjeu treba suiti,
- odjeu treba prozraivati,
- se radi o prljavoj radnoj odjei ili obui
- garderoba ima posebnog uvara ili svaki korisnik zakljuava svoju odjeu,
- je garderoba kombinirana sa drugom sanitarnom prostorijom.
Garderobe se mogu izvesti kao:
- suhe garderobe,
- garderobe umivaonice,
- odvojena garderoba za civilna i radna odijela (crno-bijela).
Ovisno o procesu rada garderobe se mogu opremiti na tri naina i to kao:
38
- garderoba s ormarima,
- garderoba s klinanicama,
- garderoba s vjealicama.
lan 160.
Garderobe je potrebno projektirati, izvesti i opremiti ovisno o stupnju zagaenosti mjesta rada i prirode
poslova, koje radnici obavljaju, po slijedeem kriteriju:
1. za iste poslove gdje postoje normalni higijenski uvjeti rada (administrativne prostorije, trgovine,
laboratorijski pogoni, isti poslovi kao to su urarski, finomehaniarski, graverski, krojaki i sl.) mogu se
izvesti garderobe sa klinanicama i vjealicama;
2. za prljave poslove i poslove kod kojih se razvija praina koja nije izrazito tetna (otrovna) po ljudsko
zdravlje (tekstilna industrija, kudeljare, sortiranje krpa i otpadaka, pekarske, stolarske, liilake, bravarske,
limarske, mehaniarske radionice i sl.) moraju se za uvanje i odravanje radne i civilne odjee i obue
osobama na radu osigurati jednostruki garderobni ormari;
3. za poslove kod kojih se razvijaju praina, plinovi ili pare izrazito tetne po ljudsko zdravlje (rad s olovom,
ivom, izrada akumulatora i sl.), moraju se osobama na radu osigurati dvostruki garderobni ormari;
Ako se radnicima koji obavljaju te poslove svakodnevno osigurava ista radna odjea onda garderobni ormari
za uvanje civilne odjee mogu biti jednostruki;
4. za poslove kod kojih se radi u vlazi, a ne postoji opasnost po ljudsko zdravlje od praina, para ili plinova
(ledane, tvornice prehrambenih artikala, praonice rublja i sl.) mora se osobama na radu osigurati garderoba
sa ureajem za suenje odjee;
5. za poslove kod kojih se radi u vlazi sa tetnim tvarima po ljudsko zdravlje (kemijska industrija i sl.) mora
se osobama na radu osigurati jedna garderoba za civilna, a druga za radna odijela, a ormari u garderobi za
radna odijela moraju imati osigurano suenje odjee.
lan 161.
Radnicima koji su izloeni vlazi ili vodi u tolikoj mjeri da se njihova odjea ne moe osuiti u toku od est
sati, u garderobama sa obinim ormarima, odnosno u garderobama sa sistemom vjealica, moraju se
napraviti i instalirati ureaji koji e omoguiti potpuno suenje odjee. U tu svrhu mogu se koristiti komore
za suenje, ormari s cirkulacijom toplog i suhog zraka i sl.
Temperatura ugrijanog zraka za suenje odjee ne smije prelaziti 313 K.
lan 162.
Garderobni ormari moraju biti tako izvedeni da su zadovoljeni slijedei uvjeti:
- da imaju najmanje visinu 150 cm, dubinu 35 cm, irinu 35 cm, da su izraeni na nogarima visokim 15 cm
radi ienja, a ako nemaju nogare da su smjeteni na fiksno podnoje visoko 15 cm,
- da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju,
- da su snabdjeveni kljuevima za zatvaranje,
- da su olieni zatitnim bojama,
- da s unutarnje strane imaju ugraene vjealice ili drugo odgovarajue sredstvo za vjeanje odijela,
39
- da u gornjem dijelu imaju policu za odlaganje kape ili eira, a visina police mora biti najmanje 30 cm od
vrha,
- da u donjem dijelu imaju policu za obuu.
Dvostruki garderobni ormari moraju biti izvedeni isto kao i jednostruki osim irine, koja mora biti najmanje
70 cm.
Dvostruki garderobni ormar moe se podijeliti po irini na dva dijela.
Pregrada u dvostrukom ormaru mora biti izvedena tako da civilno odijelo ne dolazi u dodir s radnim.
lan 163.
Garderobne ormare i klinanice potrebno je u garderobi razmjestiti na najpovoljniji nain u odnosu na duinu
i irinu prostorije te poloaj prozora i vratiju, tako da je osiguran slobodan prolaz.
Ako se u prostorijama predvia smjetaj odjee za vie od 50 radnika prolaz iz stava 1. ovoga lana mora
imati irinu najmanje 1 m.
Prostorije garderobe opremaju se klupama za sjedenje kod presvlaenja, zidnim ogledalima, koarama za
otpatke i pepeljarama.
Kupaonice
lan 164.
Za radnike koji obavljaju poslove pri kojima dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog
znojenja, pojava velikih koliina praine ili neugodnih mirisa, koji rade s otrovnim, zaraznim ili ionizirajuim
materijama, kao i koji uestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala,
moraju se predvidjeti i osigurati kupaonice.
lan 165.
Kupaonice moraju biti projektirane i izvedeme tako da:
- su izvedene posebno za mukarce, a posebno za ene,
- imaju osiguranu hladnu i toplu vodu,
- postoji prostor za presvlaenje, koji mora biti tako odijeljen da odijelo radnika ne bude izloeno prskanju
vodom,
- su kupaonice s tuevima u zasebnim prostorijama odijeljene pretprostorom, koji spreava nagle promjene
temperature zraka,
- u hladnom vremenskom razdoblju budu grijane,
- pod i zidovi kupaonice budu od materijala koji ne proputa vodu i koji se lako pere.
lan 166.
Broj tueva u kupaonici odreuje se ovisno o vrsti poslova koje radnici obavljaju i broja zaposlenih radnika u
najbrojnijoj smjeni i to:
1. ako se pri obavljanju radova javlja jako znojenje, praina, tetne materije ili neugodni mirisi, odnosno
dolazi do kvaenja odjee jedan tu na najvie pet radnika (npr. kod termike obrade metala, peenja
40
plastinih materijala, lijevanja metala, transportnih radova sa teretima u rastresitom stanju, transporta
sirovih koa, u mlinskoj industriji, preradi ribe, obradi drva, bojadisanja trcanjem sl.).
2. ako se obavljaju radovi na preradi prehrambenih proizvoda ili izradi sterilnih materijala jedan tu na
najvie deset radnika (npr. poslovi proizvodnje kruha i tjestenina, mesnih proizvoda i sl.).
3. ako pri obavljanju ostalih radova dolazi do prljanja tijela i odjee jedan tu na najvie 20 radnika (npr.
za poslove obrade metala, automehaniara, laboranta, bojadisanja premazivanjem i sl.).
lan 167.
Kupaonice s tuevima mogu biti izvedene kao zajednike ili pojedinane.
Povrina kabine u kojoj je postavljen pojedinani tu ne smije biti manja od 0,90 0,90 m.
lan 168.
Uz kupaonice sa tuevima otvorenog tipa (zajednike kupaonice) potrebno je predvidjeti odgovarajui
pretprostor koji treba biti tako projektiran i izveden da koristi:
- za odlaganje odjee i obue,
- za spreavanje nagle promjene temperature u prostoriji kupaonice.
Umivaonice
lan 169.
Umivaonice treba, u pravilu, da budu smjetene u posebne prostorije povezane sa garderobom. Njih treba,
po potrebi, osigurati posebno za mukarce a posebno za ene. Ako tehnoloki proces rada to doputa,
umivaonice mogu se smjetati i u radne prostorije.
lan 170.
Umivaonice moraju biti projektirane i izvedene tako da su u toku koritenja ispunjeni slijedei uvjeti:
- da posjeduju odreeni broj slavina, zavisno od vrste posla i broja zaposlenih,
- za radove pri kojima se radnici prljaju materijama koje se ne mogu oprati hladnom vodom da imaju
osiguranu i toplu vodu,
- da su izgraene od takvog materijala koji se moe lako istiti i prati,
- da imaju osigurana sredstva ili ureaje za suenje ruku.
lan 171.
Broj slavina odnosno baterija u umivaonicama odreuje se zavisno od vrste posla i broja zaposlenih radnika
u najbrojnijoj smjeni i to:
1. jedna slavina odnosno baterija na najvie 20 radnika - ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku,
jakog znojenja, pojave praine ili vlage, kvaenja odijela i ruku;
2. jedna slavina odnosno baterija na najvie 15 radnika - ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja
odijela, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih koliina praine;
3. jedna slavina odnosno baterija na najvie 10 radnika - ako se pri obavljanju poslova izdvajaju tetne
materije i neugodni mirisi, dolazi do ionizirajuih zraenja ili se zagauje odjea;
41
4. jedan umivaonik na 50 zaposlenih osoba - za administrativno osoblje i druge sline poslove, koji moe biti
smjeten u pretprostoru nunika ili na drugom pogodnom mjestu.
Prostorije za osobnu higijenu ena

lan 172.
U graevinskom objektu sa radnim prostorijama u kojima rade ene na poslovima pri kojima dolazi do
prljanja, kvaenja tijela i odijee, prekomjernog znojenja, pojava velikih koliina praine ili neugodnih mirisa,
koje rade sa otrovnim, zaraznim ili ionizirajuim materijama, kao i koje uestvuju u procesu prerade
prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materija, mora se predvidjeti i osigurati posebna prostorija za
osobnu higijenu ena sa toplom i hladnom vodom.
Prostorija za osobnu higijenu ena mora biti od drugih prostorija odvojena pretprostorom i opremljena
posebnim kabinama povrine najmanje 1,50 m2 i umivaonicima za pranje ruku, te smjetena u neposrednoj
blizini nunika, u pravilu to blie mjestu rada radnica.
Broj kabina iz stava 2. ovoga lana odreuje se prema broju zaposlenih ena, i to: na svakih 50 zaposlenih
ena po jedna kabina ako broj zaposlenih ena ne prelazi 300, odnosno na svakih daljnjih 100 zaposlenih
ena jo po jedna kabina.
Kabina iz stava 2. ovoga lana mora imati odgovarajuu opremu koja slui za odravanje osobne higijene
(bide, stoli, ogledalo, te higijenska posuda za otpatke i potroni materijal).
Nunici
lan 173.
Nunici se, u pravilu, moraju predvidjeti i osigurati posebno za mukarce a posebno za ene.
U viekatnim graevinskim objektima nunici se moraju predvidjeti i osigurati na svakom katu.
Udaljenost nunika smjetenih u graevinskom objektu u kome su radne prostorije, do najudaljenijih mjesta
rada, ne smije biti vea od 100 m, odnosno vea od 200 m ako se nunici nalaze izvan graevinskog
objekta.
lan 174.
Broj nunika u graevinskom objektu, u kome su radne prostorije, odreuje se prema broju zaposlenih
radnika.
Za najvie 30 mukaraca odnosno 20 ena mora se predvidjeti i osigurati po jedan nunik, a uz nunik za
mukarce i po jedan pisoar.
Nunici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda.
Povrina poda kabine ne smije biti manja od 0,90 m 1,20 m.
lan 175.
Nunici koji se nalaze u graevinskom objektu u kome su radne prostorije moraju imati pretprostor sa
vratima koja se sama zatvaraju i ureaj za vodeno ispiranje.
Pretprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom (lavaboom) na najvie etiri nunika.
Prostorije nunika moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
Svaki nunik mora imati vrata koja se zatvaraju s unutarnje strane.
42
Pored glavne opreme nunika koja se sastoji od koljke i ureaja za vodeno ispiranje, potrebno je kabinu
nunika opremiti i kutijom ili napravom za toaletni papir te zidnom vjealicom ili klinom.
lan 176.
Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske koljke i uspravni pisoari.
Piosari moraju biti izraeni iz materijala koji se lako pere. Duina panel pisoara mora odgovarati broju
zaposlenih radnika, i to tako, da se osigura duina zida od 60 cm za najvie 30 radnika.
lan 177.
Panel pisoari koji predstavljaju ravni dio zida moraju biti izraeni od materijala koji je otporan na mokrau.
Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj duini. lijeb za odvod vode i mokrae mora se postaviti
ispod razine poda i mora imati lagani pad prema slivniku.
Prostorije za uzimanje obroka hrane

lan 178.
Ako u graevinskim objektima postoje posebne prostorije za uzimanje obroka hrane (blagovaonice), njihova
veliina odnosno povrina i broj stolova mora odgovarati broju zaposlenih radnika, rasporedu smjena i
drugim uvjetima.
lan 179.
U graevinskim objektima sa radnim prostorijama u kojima se obavljaju poslovi pri kojima dolazi do prljanja,
kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, pojave velikih koliina praine ili neugodnih mirisa, za
radnike koji rade sa otrovnim, zaraznim ili ionizirajuim materijama, kao i za radnike koji uestvuju u procesu
prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materija, moraju se predvidjeti i osigurati posebne
prostorije za uzimanje obroka hrane.
Ispred prostorije iz stava 1. ovoga lana moraju se postaviti umivaonici sa tekuom vodom, a po potrebi i
toplom vodom.
Prostorije iz stava 1. ovoga lana moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
Prostorije za puenje
lan 180.
Ako je zbog prirode tehnolokog procesa rada zabranjeno puenje u radnim prostorijama i u krugu
organizacije, moraju se predvidjeti posebne prostorije za puenje.
Veliina prostorija za puenje ovisi o broju radnika u najveoj smjeni.
Prostorija za puenje mora imati odgovarajuu ventilaciju izvedenu tako da ista osigurava to povoljnije
uvjete mikroklime i istou zraka i treba biti opremljena sa dovoljnim brojem pepeljara.
Prostorije za povremeno zagrijavanje radnika

lan 181.
Za radnike zaposlene u skladitima, hladnjaama, na radovima na otvorenom prostoru i sl. moraju se
osigurati posebne prostorije za povremeno zagrijavanje.
Veliina ovih prostorija odreuje se prema broju radnika.
43
Prostorije za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee

lan 182.
Kod tehnolokih procesa pri kojima se izdvajaju velike koliine vlage, praine, tetnih plinova ili isparenja sa
neugodnim mirisima kao i kod obavljanja radova sa infektivnim materijama i sl. moraju se predvidjeti i
osigurati posebne prostorije sa ureajima za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee i osobnih zatitnih
sredstava. Takve prostorije moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
III. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 183.
Projekti graevinskih objekata ija izgradnja danom stupanja na snagu ovoga pravilnika jo nije zapoeta,
moraju se uskladiti s pravilima zatite na radu propisanim ovim pravilnikom.
lan 184.
Postojei graevinski objekti moraju se uskladiti s pravilima zatite na radu propisanim ovim pravilnikom u
roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika.
lan 185.
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o opim mjerama i
normativima zatite na radu za graevinske objekte namijenjene za radne i pomone prostorije (Slubeni
list, broj 27/67) koje su na osnovi lana 85. Zakona o zatiti na radu (Narodne novine, br. 19/83)
primjenjivane kao propisana pravila zatite na radu.
lan 186.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
44

Pravilnik o ZNR Za Radne I Pomoćne Prostorije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik o ZNR Za Radne I Pomoćne Prostorije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pravilnik

o izmjenama i dopunama pravilnika o zatiti na

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

teki fiziki rad

Pri koritenju ureaja za klimatizaciju preporua se relativna vlanost od 40 do 60%.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

II. PRAVILA ZATITE NA RADU

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

3. Odstranjivanje tetnih otpadaka

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Veliina i visina prostorija

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

3. 2,50 m - prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcioni biroi, prostorije

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

4. zatita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja,

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Zidovi, stropovi i krovovi

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Zatitne ograde i rukohvati

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Mostovi, rampe, radne platforme i pjeake staze

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Prirodno i umjetno osvjetljavanje

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Temperatura, relativna vlanost i brzina kretanja zraka

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Prostorije s oruima i ureajima kod kojih se pojavljuju visoke i niske temperature

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

-sala za odravanje sastanaka

-prostorija za osobnu higijenu ena

-prostorija za povremeno zagrijavanje radnika

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Prostorije za osobnu higijenu ena

Institut za sigurnost Zagreb d.d.

Prostorije za uzimanje obroka hrane