INDUSTRIJSKO-OBRTNIKA KOLA

SLAVONSKI BROD, Eugena Kumiia 55

PITANJA ZA ZAVRNI ISPIT ZAVARIVAA TIG (WIG)

1.

Opii TIG (WIG) postupak zavarivanja!

- Izmeu netaljive volframove elektrode (talite 3655 K) i osnovnog materijala gori
elektrini luk u zatiti inertnog plina. Ovim postupkom moe se zavarivati sa i bez
dodatnog materijala. Dodatni materijal dodaje se sa strane u rastaljeni metal. Elektrini
luk se uspostavlja visokofrekventnom strujom, pri emu se volframova elektroda ne
dodiruje s osnovnim materijalom. Zatitni plin struji iz sapnice i titi rastaljeni metal i
elektrodu od kontakta sa zrakom. Kao zatitni plin koristi se argon ili helij istode 99,99%.
Zbog inertne atmosfere ne dolazi do kemijskih reakcija izmeu rastaljenog metala i
zatitnog plina.
2. (TIG) Koje su prednosti TIG postupka zavarivanja?
- Vrhunska kvaliteta spoja, bez greaka,
- Nema prskanja, dodatni materijal se tali u metalnoj kupki i ne prenosi kroz luk,
- Mogude je zavarivanje bez dodatnog materijala,
- Odlina kontrola oblika korijena zavara,
- Precizno odravanje parametara zavarivanja,
- Gotovo da nema metala koji se ovim postupkom ne moe zavariti,
- Dobra kontrola izvora topline i naina uvoenja dodatnog materijala,
- Nema troske,
- Ovaj postupak moe se izvoditi u svim poloajima zavarivanja.
3. (TIG)Koji su nedostatci TIG postupka zavarivanja?
- Relativno mala toplinska snaga i produktivnost postupka,
- Zahtjeva se poseban nivo kompetencija za zavarivae ovim postupkom,
- Problematino zavarivanjem ovim postupkom na otvorenom prostoru.
4. (TIG) Koji izvori struje se primjenjuju pri TIG zavarivanju?
- Primjenjuju se transformatori, ispravljai i pretvarai.
5. (TIG) Kakva je statika karakteristika izvora struje za TIG zavarivanje?
- Imaju strmopadajudu karakteristiku, istu kao za REL zavarivanje.
6. (TIG) Kakvi se izvori struje koriste za zavarivanje lakih obojenih metala?
- Koriste se transformatori uz obvezni dodatak ureaja koji proizvodi visokofrekventnu
elektrinu struju visokofrekventnog (VF) generatora. VF generator koristi se radi
stabilnosti elektrinog luka. Uz VF generator koristi se i kondenzatorska baterija koja
rjeava nesimetrinost struje izazvanu razliitim sposobnostima npr. aluminija i volframa
da emitiraju elektrone.
7. (TIG) Kojom strujom se izvodi TIG zavarivanje?
- TIG postupak se moe izvoditi izmjeninom (AC) i istosmjernom (DC) strujom.
8. (TIG) Koja struja se pri TIG postupku koristi za zavarivanje vedine metala?
- Koristi se istosmjerna struja s minus polom na elektrodi (struja direktnog polariteta)!
Takva struja daje najui i najdublji zavar!
9. (TIG) Koji metali se zavaruju izmjeninom strujom i zato?
- Izmjeninom strujom zavaruju se samo laki metali aluminij, magnezij i njihove legure!
Zato to se takvom strujom postie efekt katodnog idenja tj. razbijanje tvrdih oksida.
10. (TIG) S kojom strujom i na kojem polu se TIG postupkom zavaruju nelegirani elici?
- Nelegirani elici zavaruju se istosmjernom strujom s prikljukom elektrode na minus pol.

11. (TIG) Na kojem polu mora biti prikljuena elektroda da bismo dobili vedu toplinu?
- Na plus polu.
12. (TIG) Kako se rasporeuje toplina elektrinog luka kada je elektroda prikljuena na minus
pol?
- 1/3 topline troi se na zagrijavanje elektrode, a 2/3 topline troe se na zagrijavanje
osnovnog materijala.
13. (TIG) Kako se rasporeuje toplina elektrinog luka kada je elektroda prikljuena na plus pol
i koja je posljedica? Kako rjeavamo taj problem?
- 1/3 topline se troi na zagrijavanje osnovnog materijala, a 2/3 na zagrijavanje elektrode.
Zbog toga se elektroda jako troi. Problem se rjeava nekoliko puta manjom strujom
nego je to sluaj kada je elektroda na minus polu!
14. (TIG) Kako se rasporeuje toplina elektrinog luka kada se TIG zavarivanje izvodi
izmjeninom strujom?
- Raspodjela topline je podjednaka na elektrodi i osnovnom materijalu.
15. (TIG) Kakva je statika karakteristika izvora struje pri TIG zavarivanju?
- Statika karakteristika je padajuda ista kao i kod REL zavarivanja.
16. (TIG) Kako se uspostavlja elektrini luk kod TIG zavarivanja?
- Elektrini luk se moe uspostaviti na tri naina: dodirom i odmicanjem elektrode, pomodu
iskre iz dodatnog ureaja (najede VF generator) i primjenom pomodnog luka koji se
uspostavlja izmeu elektrode i mlaznice, a zatim prenosi na osnovni materijal.
17. (TIG) Da li se kod TIG postupka zavarivanja koristi pomodno paljenje elektrinog luka? Ako
postoji opii gdje se koristi?
- Postoji. Obvezno je kod rada s izmjeninom strujom. Za to paljenje koristi se
visokofrekventni ili impulsni generator koji proizvodi visoki napon. Visoki napon mora
djelovati samo na elektrodi, a ne i na izvoru struje, to se postie ugraivanjem
visokofrekventne prigunice.
18. (TIG) Podjeli gorionike za TIG zavarivanje s obzirom na strujno opteredenje!
- Gorionici do 110A, bez hlaenja vodom za zavarivanje tankih limova i cijevi,
- Gorionici do 300A, hlaeni vodom za zavarivanje srednje debelih limova i stijenki cijevi,
- Gorionici do 600A, hlaeni vodom za zavarivanje debljih limova i stijenki cijevi.
19. (TIG) Nabroji osnovne dijelove gorionika za TIG zavarivanje.
- Prekida za ukljuivanje i iskljuivanje, rukohvat, elektroda, sapnica za plin, ahura za
uvrdivanje elektrode, tijelo i kapa gorionika.
20. (TIG) Koje sve cijevi ulaze u rukohvat gorionika za TIG zavarivanje?
- Dovod struje zavarivanja, cjevovod za dovod zatitnog plina, vodove za upravljanje i
cjevovod za dovod vode za hlaenje (ako je gorionik hlaen vodom).
21. (TIG) Koja netaljiva elektroda se upotrebljava za TIG zavarivanje?
- Upotrebljava se volframova elektroda.
22. (TIG) Da li se za elektrodu upotrebljava isti volfram?
- Vrlo rijetko. Elektrode se izrauju od volframa legiranog s oksidom torija (0,9% do 4,2%
Th), cirkonijevim oksidom (0,3% do 0,9% Zr) i lantanovim oksidom (0,9% do 1,2% La).
23. (TIG) Za koju struju se upotrebljava volframova elektroda legirana s torijem?
- Upotrebljava se za TIG zavarivanje istosmjernom strujom s elektrodom na minus polu. Ne
koriste se za zavarivanje izmjeninom strujom.
24. (TIG) Kako izgleda vrh elektrode za TIG zavarivanje istosmjernom strujom?
- Vrh elektrode je zailjen .
25. (TIG) Kako izgleda vrh elektrode za TIG zavarivanje izmjeninom strujom?
- Vrh elektrode zailjen je po kutom 45:, sa zatupljenim vrhom.
26. (TIG) Kako se oznaavaju volframove elektrode?
- Oznaavaju se bojom i oznakom. Oznaka sadri: prvo slovo=simbol glavne komponente i
drugo slovo=poetno slovo oksida + broj (sadraj oksidax10).

27. (TIG) Kakvi su uvjeti isporuke za volframove elektrode?

- Promjeri: 0,5; 1,0; 1,6; 2,0; 2,5; 3,2; 4,0; 5,0; 6,0; 8,0 i 10,0 mm.
- Duine: 50; 75; 100 i 175 mm.
- Moraju biti 100% pravolinijske;
- Moraju biti bez ukljuaka, pukotina i iste.
28. (TIG) Da li se TIG zavarivanje izvodi s dodatnim materijalom ili bez njega?
- Moe se zavarivati sa ili bez dodatnog materijala.
29. (TIG) U kakvom obliku se isporuuje dodatni materijal?
- Za zavarivanje elika u obliku ipke promjera 0,8 do 4,0 mm duine 1000 mm,
- Za zavarivanje aluminija i aluminijskih legura obojene su na kraju jednom ili dvije boje, a
oznaavaju se sa: ica promjer ice x duina oznaka legure stanje legure.
30. (TIG) Kakvi zatitni plinovi se koriste pri TIG zavarivanju?
- Koriste se u pravilu inertni plinovi argon i helij. U praksi se najede koristi argon, a
susredu se i mjeavine argona i helija (vede debljine i/ili materijale vede toplinske
provodljivosti) ili s vodikom (nehrajudi elici).
31. (TIG) Kako oblik mlaznice utjee na efikasnost zatite zavara?
- Oblik mlaznice ima veliki utjecaj na zatitu zavara.
32. (TIG) Kakve oblike imaju mlaznice za TIG zavarivanje?
- Mlaznice su konusnog, cilindrinog i profiliranog oblika. Najbolju zatitu daje profilirana
mlaznica.
33. (TIG) Nabroj osnovne elemente ureaja za TIG zavarivanje.
- Osnovni elementi su: izvor struje, boca (boce) za zatitni plin, odgovarajudi ventili,
gorionik s netopljivom elektrodom, paket crijeva za dovoenje zatitnog plina, vode i
elektrini kablovi.
34. (TIG) Nabroji osnovne parametre TIG zavarivanja.
- Osnovni parametri TIG zavarivanja su: vrsta i promjer elektrode, vrsta i promjer ice,
brzina zavarivanja, vrsta i jaina struje te sastav i koliina (protok) zatitnog plina.
35. (TIG) Opii tehniku zavarivanja TIG postupkom.
- Kada se uspostavi luk gorionik se rotira u malim krugovima da bi se stvorila metalna
kupka, u isto vrijeme se gorionik postupno naginje do 15: u odnosu na vertikalu, dok kod
automatskog zavarivanja ostaje u vertikali. ica (dodatni materijal) dodaje se u metalnu
kupku pod kutom od 15:. Prije pomicanja gorionika do prednjeg ruba metalne kupke icu
treba udaljiti. Ponavljanjem ovog postupka dobije se neprekinuti zavar.
36. (TIG) Kako se prekida elektrini luk?
- Najefikasnije se prekida iskljuivanjem struje, jer naglo odmicanje elektrode dovodi do
oksidacije zavara.
37. (TIG) Kako se izvodi sueljeno zavarivanje sasvim tankih materijala u horizontalnom
poloaju? Pod koji kutom se dri gorionik u tom sluaju?
- Izvodi se bez dodatnog materijala.
- Gorionik se dri pod kutom 95: u odnosu na osnovni materijal.
38. (TIG) Ako se zavaruje tanki lim u horizontalnom poloaju pod kojim nagibom se dri
dodatni materijal, a pod kojim gorionik?
- Dodatni materijal dodaje se pod kutom 10: do 20: u odnosu na osnovni materijal, a
gorionik 90: u odnosu na dodatni materijal.
39. (TIG) Kada se primjenjuje tehnika naprijed-nazad?
- Primjenjuje se za materijale vede debljine.
40. (TIG) Kakva je tehnika rada kod kutnog zavarivanja?
- Gorionik se dri na polovici kuta, pod kutom 90: u smjeru zavarivanja, a dodatni materijal
pod kutom manjim od 20:.

41. (TIG) Kako se izvodi sueljeni spoj u zidnom poloaju?

- Prvi sloj izvodi se tako da se donja stranica lijeba pokrije potpuno, a gornja samo do
polovice. Drugi sloj izvodi se njihanjem tako da se postigne protaljivanje gornje stranice
lijeba i prvog sloja.
42. (TIG) Kako se izvodi zavarivanje vertikale?
- Izvodi se odozgo prema dolje za tanke limove. Deblji limovi iznad 5mm zavaruju se
odozdo prema gore a dodatni materijal dodaje se odozgo.
43. (TIG) Koji su najedi uzroci greaka pri TIG zavarivanju?
- Uzroci greaka su predugaak luk, prevelik kut gorionika, pomaknut gorionik iz sredita
zavarenog spoja, izvlaenje rastopljenog vrha dodatnog materijala (ice) iz zone zatite
taline.
44. (TIG) Kako se titi korijeni prolaz?
- Korijen se titi s druge strane obino s argonom ili formir plinom (Ar + /1%-30%/H ili Ar +
/1%-30%/N/).
45. (TIG) Koje su tipine greke pri TIG zavarivanju korijena zavara?
- Suvie mali kut otvora lijeba, smaknuti rubovi osnovnog materijala, suvie veliki ili mali
zazor u korijenu, nesimetrian zazor, oksidacija s kisikom iz zraka, suvie veliki tlak
zatitnog plina u korijenu, suvie dugaki luk, netopljiva elektroda s neistodama, suvie
velika jaina struje, suvie mala brzina zavarivanja.
46. (TIG) Nabroji modificirane varijante TIG zavarivanja.
- To su: impulsno zavarivanje, zavarivanje u uskom lijebu, orbitalno zavarivanje cijevi,
zavarivanje s zagrijanom icom, tokasto zavarivanje, zavarivanje s dvostrukom zatitom,
ATIG zavarivanje.