Balastne vode - problemi u

morskom okoliu
 Oceani u opasnost
Zato uope priamo o zatt mora?
Oceani ugroeni
50% smanjenje ribljeg fonda od 1970.g.

https://vimeo.com/139562761
Planet ocean

Svjetska mora i
oceani
 Uvjet ivota na razliitm geografskim podrujima
ivotne zajednice u odreenim geografskim podrujima (prilagodbe)
Mikroorganizmi i plankton

Virusi i bakterije
Mikroorganizmi i plankton

Fitoplankton
Mikroorganizmi i plankton

Zooplankton
 Vrste organizama koje se Relativna veliina
prenose balastnim vodama
Aprox. veliina Neki primjeri

Virusi 0,02 1 m Hepatitis virus: 0,02 m

HIV: 0,08 m

Bakterije 0,25 5 m Pseudomonas: 0,50,62 m

Balastne vode 1 put

Vibrio cholerae: 1 m

Protozoa prijenosa
80 m Myxosporeans, 530 m

Gljive stranih/invazivnih vrsta

1 100 m Aphanomyces

Cianobakterije (plavo- 0,2 20 m Microcystis elegans, 26 m

Spirulina subsalsa, 0,44 m
zelene alge) Chroococcus limneticus, 612 m

Fitoplankton >0,2 m Skeletonema costatum, 715 m

Thalassiosira eccentrica, 40-120
Cryptomonas, pseudobalstica, 18-30
Chrysomonas amphioxera, 10-19
Euglena proxima, 18-25 m
Pfiesteria, 5-450 m (u stadiju ciste 7-60 m)
Gymnodinium (red tide), 20-25 m
Gonyalaux (red tide), 28-43 m

Zooplankton i drugi >30 m Zebrasta dagnja, 30-65 mm

Liinke kopepoda, >20 m
organizmi Odrasli kopepodi, 1,6 3,2 mm
Razliiti rakovi, 5 mm
Liinke morskih ehinodermata, 0,7 2,3 mm

Riblja jajaca 0,5 5,0 mm

Riblje liinke >2 mm
 Balastne vode
Brodovi koriste balastne vode da bi osigurali stabilnost i upravljivost tokom
plovidbe. Voda se uzima u luci gdje se teret iskrcava, a obino se isputa u
sljedeoj luci, gdje se teret ukrcava.
 Balastne vode
Brodovi koriste balastne vode da bi osigurali stabilnost i upravljivost tokom
plovidbe. Voda se uzima u luci gdje se teret iskrcava, a obino se isputa u
sljedeoj luci, gdje se teret ukrcava.
Balastne vode problemi u morskom okoliu
Balastne vode su jedan od najznaajnijih naina prijenosa stranih organizama u
moru.
Prijenos organizama balastnim vodama ogranien je zbog smanjenog
preivljavanja organizama u balastnim tankova, ali se brojnost pojednih
organizama poveava tjekom putovanja broda
Da bi preseljeni organizmi postali prijetnja za novu okolinu, moraju bit pristni
u vodi gdje se uzima balast, preivjet putovanje i isputanje balasta, bit
prisutni u koliinama (brojnost) koje im dozvoljavaju daljnu reprodukciju i
osnivanje kolonije te se adaptrat u novoj sredini.
Prilagodba novoj sredini ovisit e o vrst, koliini, fizikim svojstvima
transportranih organizama i uvjetma u novom ekosustavu.
Balastne vode problemi u morskom okoliu
porast pomorskog prijevoza, porast veliine brodova i koliine BV koje mogu
prenijet, te poveanje brzine i frekventnost prijevoza izmeu poveanog broja
odredita poveavaju opasnost od prijenosa stranih vrsta balastnim vodama
procjena: oko 80.000 brodova godinje prenese 12 milijardi t BV s preko 4.500
razliith vrsta organizama (oko 3.000 razliith planktonskih vrsta)
Balastne vode problemi u morskom okoliu
Balastne vode problemi u morskom okoliu

Tri su glavna negatvna utjecaja balastnih voda:

1. Ekoloki (unoenje novih vrsta)

2. Ekonomski (u SAD teta nanesena najezdom stranih vrsta vea od 138 milijardi
dolara godinje)

3. Na ljudsko zdravlje (prijenos patogena uzronika bolest)

Balastne vode problemi u morskom okoliu

1. Ekoloki balastom unesena flora i fauna je esto agresivnija od

domicilnih vrsta te poinje dominirat u vodenom ekosustavu i
unitavat druge vrste (smanjenje bioraznolikost)
Balastne vode problemi u morskom okoliu

2. Ekonomski ribarstvo, obalna industrija, turizam i druge

komercijalne aktvnost ometani su irenjem stranih vrsta
organizama
- europski koljka Dreissena polymorpha proirila se u
sjevernoamerika Velika jezera i u 40% vodenih putova SAD. Smeta
crpilitma vode za industriju - kontrolne mjere od 1989. do
2000.god. kotale su izmeu 750 milijuna i jedne milijarde dolara.
Balastne vode problemi u morskom okoliu

3. Utjecaj na ljudsko zdravlje balastne i kaljune vode mogu irit

patogene organizme te toksine organizme koji mogu bit tetni za
morske organizme i poslijedino za ljude (promjene u rastu,
ometanje hormonalnih ciklusa, defekt pri roenju, pad imunog
sustava, poremeaji koji uzrokuju tumore i genetske nenormalnost,
pa ak i smrt)
Balastne vode problemi u morskom okoliu

3. Utjecaj na ljudsko zdravlje pod odreenim povoljnim uvjetma

toksine alge cvjetaju i lako se apsorbiraju u koljkae koji se hrane
filtriranjem mora i isputaju toksine. Ti toksini uneseni u ljudski
organizam mogu izazvat tzv. paralitiko trovanje (PSP paralytc
shellfish poisoning)
Balastne vode problemi u morskom okoliu
Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10
najnepoeljnijih invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire
svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

1. Asterias amurensis (Sjevernopacifika zvjezdaa)

Balastne vode problemi u morskom okoliu
Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila
je listu od 10 najnepoeljnijih invazivnih vrsta koje se
brodskim vodenim balastom ire svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

1. Asterias amurensis (Sjevernopacifika

zvjezdaa)
2. Dreissena polymorpha (Zebrasta dagnja
Balastne vode problemi u morskom okoliu
Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10
najnepoeljnijih invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire
svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

1. Asterias amurensis (Sjevernopacifika zvjezdaa)

2. Dreissena polymorpha (Zebrasta dagnja)

3. Undaria pinnatifida (Azijska alga - kelp)

Balastne vode problemi u morskom okoliu
Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10
najnepoeljnijih invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire
svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

1. Asterias amurensis (Sjevernopacifika zvjezdaa)

2. Dreissena polymorpha (Zebrasta dagnja)

3. Undaria pinnatifida (Azijska alga - kelp)

4. Carcinus maenas (Europski zeleni rak)

Balastne vode problemi u morskom okoliu
Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10
najnepoeljnijih invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire
svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

1. Asterias amurensis (Sjevernopacifika zvjezdaa)

2. Dreissena polymorpha (Zebrasta dagnja)

3. Undaria pinnatifida (Azijska alga - kelp)

4. Carcinus maenas (Europski zeleni rak)

5. Neogobius melanostomus (Obli glavo)

Balastne vode problemi u morskom okoliu

Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10 najnepoeljnijih

invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

6. Gymnodinium catenatum (Toksini fitoplankton - alge)

Balastne vode problemi u morskom okoliu

Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10 najnepoeljnijih

invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

6. Gymnodinium catenatum (Toksini fitoplankton - alge)

7. Eiocheir sinensis (vrsta raka)

Balastne vode problemi u morskom okoliu

Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10 najnepoeljnijih

invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

6. Gymnodinium catenatum (Toksini fitoplankton - alge)

7. Eiocheir sinensis (vrsta raka)

8. Cercopagis pengoi (Kladocera)

Balastne vode problemi u morskom okoliu

Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10 najnepoeljnijih

invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

6. Gymnodinium catenatum (Toksini fitoplankton - alge)

7. Eiocheir sinensis (vrsta raka)

8. Cercopagis pengoi (Kladocera)

9. Vibrio Cholerae (virus kolere)

Balastne vode problemi u morskom okoliu

Meunarodna pomorska organizacija (IMO), sastavila je listu od 10 najnepoeljnijih

invazivnih vrsta koje se brodskim vodenim balastom ire svjetskim morima.

Najtetnije vrste koje se unose vodenim balastom su:

6. Gymnodinium catenatum (Toksini fitoplankton - alge)

7. Eiocheir sinensis (vrsta raka)

8. Cercopagis pengoi (Kladocera)

9. Vibrio Cholerae (virus kolere)

10. Mnemiopsis leidyi (Sjevernoameriki rebra)

Primjeri: Dreissena polymorpha

meu stotnu najgorih invazivnih vrsta u svijetu

prijenos balastnim vodama

Prirodno stanite: Kaspijsko i Crno more

Maksimalna veliina oko 3 cm, nepravilna

trokutasta oblika, smea do crna prugasta
obojenja

Prisutna u cijelom toku hrvatskog dijela Drave i

Dunava
Primjeri: Dreissena polymorpha

iznimno velika plodnost (do milijun jaja

godinje), istskuje autohtone vrste koljkaa,
filtracijom planktona smanjuje koliinu hrane
drugim vrstama te svojom aktvnou mijenja
sastav i strukturu zajednice rijenog dna.

Uzrokuje velike probleme u ljudskim

aktvnostma, jer moe u kratkom roku zaepit ili
pokrit velike povrine raznih struktura, kao to su
cijevi hidroelektrana ili komunalnih sustava.
Primjeri: Mnemiopsis leidyi

rebra, nastanjuje estuarije du atlantske

obale od Sjeverne Amerike do Argentne
uneen u Crno more balastnom vodom
ranih 1980-ih
tjekom ljeta i jeseni 1988., masovni razvoj
ovog rebraa prouzroio je znaajne
promjene u strukturi planktonske zajednice
Crnog mora
povremeno naglo smanjenje brojnost
srdele i ostale pelagike ribe u svezi s
unosom vrste M. leidyi.
Primjeri: Mnemiopsis leidyi

smanjenjem broja zooplanktona,

smanjio se i broj riba, a poveala se
abundancija fitoplanktona.
Iznenadnim pojavljivanjem jo jedne
vrste rebraa, Beore ovata, koja se
hrani s Mnemiopsis leidyi, ponovo je
uspostavljena ravnotea.
Ova je vrsta takoer zabiljeena i u
Kaspijskom moru, Baltkom moru
ak i u Jadranu (2007)!
 Primjeri: Carcinus maenas

Potjee iz Europe
Unesen je u podruje zaljeva San
Francisco, u junu Australiju, Japan i junu
Afriku.
Izrazit je grabeljivac morskih
beskraljenjaka
Otporan je na predatore zbog iznimno
tvrdog oklopa i mijenja karakteristke
ekosustava.
 Primjeri: Carcinus maenas

Eurihalina vrsta moe ivjet u

podruju gdje slanost varira od 4 do
52 , i u rasponu temperature od 0
do 30 C .
Predator je i hrani se mnogim
vrstama, posebice koljkaima
(kamenicama), manjim rakovima i
liinkama riba.
U dijelovima Sj.Amerike gdje je plavi
rak (Callinectes sapidus) dominantan i
autohton, brojnost Carcinus maenas
se nije uspjela poveat.
 Primjeri: Neogobius melanostomus (Obli glavo)
iroko rasprostranjena vrsta u Mramornom
moru i rijekama u blizini, te u Crnom moru.
1990 je uoen u Velikim jezerima u sj.
Americi i u razliitm dijelovima Evrope.
Eurihalina vrsta koja se moe nai u
jezerima, estuarijima, rijekama i moru.
 Primjeri: Neogobius melanostomus (Obli glavo)
ima sposobnost dobre
prilagodbe u degradiranim i
oteenim ekosustavima.
Mnoge autohtone predatorske
vrste u Velikim jezerima (grge
i sl.) su se poeli hranit ovom
vrstom.
Ovaj glavo se hrani sa
zebrastom dagnjomDreissena
polymorpha i iako se njena
populacija ne smanjuje u
Velikim jezerima, ipak se na
ovaj nain kontrolira.
 Primjeri: Vibrio cholerae
Gram negatvna bakterija koja izaziva koleru
kod ljudi.
Bakterija Vibrio cholerae proizvodi toksin
koji napada crijeva. Ova bakterija je kroz
povijest bila izvor razornih epidemija po
cijelome svijetu.
Bolest se proiruje u sredinama u kojima je
niska razina higijene, a prenosi se sa ovjeka
na ovjeka. iri se konzumiranjem vode,
morske hrane i druge hrane zaraene
izluevinama osoba sa simptomatskom ili
asimptomatskom infekcijom.
1991. i 1992. godine je naena u balastnim
vodama u pet teretnih brodova u lukama
SAD-a. etri broda su uzeli balast u vodama
zemalja inficiranih kolerom.
 Primjeri: Vibrio cholerae

1991. i 1992. godine je naena u balastnim vodama u pet teretnih brodova u

lukama SAD-a. etri broda su uzeli balast u vodama zemalja inficiranih kolerom.
Primjeri: toksini dinoflagelat

Balastne i kaljune vode mogu irit patogene i toksine organizme

mogu bit tetni za morske organizme i poslijedino za ljude

pod odreenim povoljnim uvjetma toksine alge cvjetaju i lako se apsorbiraju

u koljkae koji se hrane filtriranjem mora i isputaju toksine. Ti toksini uneseni u
ljudski organizam mogu izazvat tzv. paralitiko trovanje (PSP paralytc shellfish
poisoning)

Ovi toksini mogu bit isputeni u more ali nisu uoeni vei problemi u kontaktu
s vodom.
Primjeri: toksini dinoflagelat
Toksini dinoflagelat su balastnim vodama
proireni na mnoge lokacije diljem svijeta
(Sredozemno more, Karibi, Indijski ocean,
Australija)
toksine alge mogu uzrokovat cvjetanje
mora.
Stvaraju razliite vrste toksina, naopasniji je
saksitoksin
toksini koji uzrokuju paralitko trovanje
djeluju na periferni ivani sustav i kotano-
miini sustav, to moe dovest do paralize
dinih miia.
Simptomi se javljaju u roku od 30 minuta od
konzumiranja koljkaa i ukljuuje utrnue
usta, jezika, miine obamrlost,
poremeanja u hodu i gubitaka ravnotee. U
ozbiljnim sluajevima javlja se miina
paraliza koja moe dovest do smrti uslijed
zatajenja respiratornog sustava.
Primjeri: toksini dinoflagelat
Primjeri: toksini dinoflagelat
 Invazivne biljne vrste u Jadranu
- tropske alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa
- morska cvjetnica Halophila stipulacea (Albanija)

Za sve je ove vrste karakteristno da su vrlo agresivne, prekrivaju

sve vrste podloga, te na taj nain gue i eliminiraju autohtone
vrste alga, kao i sesilnih ivotnja
 Caulerpa taxifolia
Otrovne tvari koje lui smrtonosno
djeluju na druge alge i manje morske
organizme
Caulerpa se prenosi sidrima, sidrenim
lancima i mreama stoga je na
mjestma gdje je ona rasprostranjena
potrebno sprijeit ribolov i sidrenje
brodova.
Ne zna se kako je dospjela u Jadran,
gdje je uoena od sredine devedeseth.
 Caulerpa racemosa
Caulerpa racemosa najvjerojatnije se iri morskim strujama.
Alga gradi gua naselja, a i bre raste od C.taxifolia.
Do 2008. godine je u HR je prijavljeno 70 nalazita ove vrste.
Ne moe se uklonit prekrivanjem crnim folijama.
Kontnuirano se uklanja jedino u Velikom Jezeru Nacionalnog parka Mljet.
 Halophila stpulacea
Morske cvjetnica visoke morfoloke i genetske varijabilnost, prilagodila se
razliitm okoliima i ekolokim imbenicima.
Izvorni habitat: zapadni Indijski ocean, Crveno more i istona Afrika, Perzijski zaljev,
jugozapadna obala Indije.
Smatra se da se proirila iz Crvenog mora nakon otvaranja Sueskog kanala (1869) i
sada se nalazi u Mediteranu.
 Jadransko more

Jadransko more sa vie od 1100 otoka i gotovo 6000 km

pomorskog dobra, najvei je resurs RH i od bitnog nacionalnog
interesa.
Jadransko more je toplo, plitko, zatvoreno more sa sporim
izmjenama struja, stoga je posebno osjetljivo na negatvne
utjecaje koji mogu izazvat balastne vode i druga oneienja.
Jadran e postat utoite ivotnjama koje bjee od zatopljenja
Ve sada je prisutan upliv vrsta riba iz junijih (toplijih) mora
Jadransko more

Postojeu bioraznolikost Jadranskog mora potrebno je odravat i

Zabiljeeno je vie od 7000 vrsta biljaka i ivotnja u Jadranskom m
Postoji velika vjerojatnost da se u skoroj budunost povea prome
velikih teretnih brodova Jadranom, te da se stoga povea i isputan
balastne vode. Stoga je Jadran kao izrazito zatvoreno more izravno
izloen riziku unosa alohtonih vrsta brodskom balastnom vodom
Jadransko more

U podruju sjevernog Jadrana, u zadnjih tridesetak godina,

potvrena su podruja unosa novih vrsta putem balastnih vod
posebice podruja Venecijanske lagune luke Kopar i Trst.
Jedna od mogunost je zabrana izmjene balasta u Jadranskom
moru i proglaenjem posebno osjetljivim s obzirom na njegovu
zatvorenost i plitkost u odnosu na druga mora, a sukladno
usvojenoj Konvenciji o BV prema Svjetskoj pomorskoj organiza
(IMO).
Jadransko more

Brodovi su duni napravit izmjenu balastnih voda po meunarodn

konvenciji najmanje na 200 nautkih milja udaljenost od kopna,
200 metara dubine mora.
Ukoliko je nemogue izmijenit balast na udaljenost od 200 naut
milja (obale Italije i Hrvatske nalaze se meusobno na manjoj
udaljenost od 200 Nm) moraju se rijeit balastnih voda najdalje n
Nm od kopna.
Doputeno im je da mogu izmijenit balast no pritom brodovi mor
imat plan upravljanja balastom.
Jadransko more

Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN 55/07)

Prema lanku 5 ovog pravilnika brod koji je ukrcao vodeni balast
duan je prije uplovljavanja u unutarnje morske vode, teritorijalno
more ili zateno-ekoloki pojas RH provest neku od mjera
upravljanja vodenim balastom (izmjena vodenog balasta, obrada,
iskrcaj vodenog balasta u prihvatne ureaje ili zadravanje vodeno
balasta na moru).
Smanjenje rizika izmjenom balastnih voda na otvorenom
moru

trenutno najbolja metoda svi brodovi

koji podlijeu zakonskim propisima o
tretmanu BV koriste se promjenom
balastnih voda na otvorenom moru
uspjenost metode temelji se na injenici
da priobalni organizmi teko preivljavaju
na otvorenom moru i obratno
Smanjenje rizika izmjenom balastnih voda na otvorenom
moru

Prednosti:
zbog provoenja izmjene tjekom samog
putovanja, brod gubi relatvno malo vremena
nije potrebna nikakva dodatna oprema ni obuka
posade tako da su kapitalni trokovi mali, a sam
proces je jednostavan za provedbu
provedba zakona o izmjeni balastnih voda moe se
lako kontrolirat jer su vode otvorenih mora slanije
od priobalnih, a tu razliku lako mogu kontrolirat
luke vlast
Smanjenje rizika izmjenom balastnih voda na otvorenom
moru

Nedostaci:
teko je potpuno uklonit sve sedimente sa dna
balastnih tankova
organizmi uhvaeni za bokove tankova nee bit
pravovremeno uklonjeni
izmjena balastnih voda po valovitom moru je
nesigurna za brod
 http://globallast.imo.org/