Pitanja za praktinu nastavu

za tjedan 1, predavanje pojmovi I

1. Koji bi tip bakterije bio koristan za monitoring kanalizacijskih oneienja zaljeva i jezera?
Fotosintetske
2. to obino uzrokuje ozbiljne i nepovratne promjene u vodenom okoliu sluajno
izljevanje velike koliine kanalizacijskog otpada ili stalno odlaganje manjih koliina
kanalizacijskog otpada?
Stalno odlaganje manjih koliina kanalizacijskog otpada.
3. Koji su mogui razlozi to zagaivai jo uvijek nisu zakonski regulirani?
Zbog rasta stanovnitva i intenzifikacije ljudske djelatnosti
4. Usporedi predvieni rast populacije u Europi i Africi te nabroji razloge za uoene razlike.
U Africi se predvia ogroman rast populacije (oko 60%), a u Europi se smanjuje za otprilike 12%.
( Slicne su)
5. Kolika je ukupna svjetska populacija u 2013.?
7,2 milijarde
6. Kolika je oekivana svjetska populacija u 2050.?
9.15 milijardi
7. Kako se brzina rasta svijetske populacije mijenjala u posljednjih 20 godina?
Poveao se za vie od 35%.
8. Koja podruja u svijetu imaju gustou naseljenosti preko 1000 stanovnika po kvadratnom
kilometru?
India, Bang, Sri Lanka, Juna Koreja, Japan i zemlje Beneluxa.
9. Koja podruja u svijetu imaju stopu fertiliteta veu od 5?
Afganistan, Oman, Jemen, Mauritanija, Cad, Somalija, Republika Kongo, Angola, Madagaskar.
10. Koja podruja u svijetu imaju stopu fertiliteta manju od 2?
Rusia, panjolska, Kanada, Ukrajina, Europa, Kina, Kazahstan, Brazil, Algeria, Australija, Iran,
Turska, Njemacka, Hrvatska
11. Koja su najzagaenija podruja na svijetu?
Podruje sjevernog mora, istoni dio Kine uz obalu (Istocno kinesko more), Japansko more, uto
more.
12. Koji je glavni uzrok poveanja ugljinog dioksida u globalnoj atmosferi?
Proizvedeni od strane ljudskih aktivnosti, krenje uma i izgaranja fosilnih goriva.
13. Koja su dva glavna uzroka za trenutni globalni rast morske razine?
Toplinsko irenje oceana i topljenje polarnog leda
14. Oekujemo li u budunosti vie sua ili vie poplava kao posljedicu globalnog zatopljenja?
Poplave
15. Na koji nain globalno zatopljenje utjee na mogunost ljudske populacije da proizvodi
hranu?
 Gubitak usjeva radi kia uzrokuje poplave, najgore sue uzrokovati venuu polja penice na Kina
SAD-u Ujedinjenom Kraljevstvu.
16. Kakav je utjecaj vegetacijskog albedo efekta na svjetske pustinje?
iri se za 34%, uzrokuje suu (gubitak vegetacije) i lokalno smanjenje vlage (vei gubitak
vegetacije)
17. Kakva je prognoza promjena leda na Arktikom moru za sljedeih 20 godina?
Povlaenje ledenjaka, permafrosta i leda na moru, da e za 20 godina biti bez leda.
18. Navedi tri tipa ekstremnih vremenskih dogaaja.
ekstremnih vremenskih uvjeta - toplinski val, uragani, oluje.
19. Kakvo je predvianje uestalosti i snage uragana u budunosti?
Mijenja se veliina i izgled oborina.
20. Kada se globalna stopa izumiranja poela poveavati i koji je predvieni budui trend?
Poveanjem koncentracije staklenikih plinova i zbog globalnog zatopljenja mijenjanjaju se
stanita organizama te njihova mogunost da se razvije dovoljno brzo radi prilagodbe na visoke
temperature.
21. Za koliko se vrsta koje danas ive na zemlji predvia da e izumrijeti do 2050.?
25% svih biljnih i ivotinjskih vrsta na Zemlji prijeti izumiranje do 2050 osim ako se emisije
staklenikih plinova dramatino smanje
22. to je CFC u odnosu na ODS?
ODS-tvari koje oteuju ozon, je samo jedna tvar koja utjee na ostecenje ozona
23. Koja e od tri posljedice poveanja nivoa UV zraenja (navedena u predavanjima) imati
najsnaniji utjecaj na svjetsku biosferu?
Poveanje raka koe i mrene, teta za biljke i smanjenje planktona u oceanu.
24. Koje se stvari u domainstvima nikada ne bi smjele odlagati kao obian komunalni otpad?
Toksini, zapaljivi, eksplozivni, korozivni i radioaktivni materijali.
Tekui katran, organska otapala, strojna ulja, teki metali, ostaci proiavanja voda, filtri sustava
za proiavanje plinova, ostaci boja, akumulatori/baterije, sintetski konstruktivni materijali,
zatitna odjea, raunalna oprema i mobiteli
25. Koje su mane, a koje prednosti spaljivanja otpada?
Prednosti- nema smea nema, dobivanje energije, medicinski otpad i otpadne vode postaju ne-
zarazne. Mane- prepreka za recikliranje, otrovni plinovi, fine estice zagaenja, globalno
zatopljenje.

Pitanja za praktinu nastavu iz kolegija Oneienje mora 1

Drugi tjedan predavanja, 2013

1. Na to se odnosi pojam proces litoralizacije

 Proces litoralizacije se odnosi na preseljavanje stanovnitva na obale zbog prometnih,
turistikih i industrijskih funkcija na obalama.

2. Koji tipovi organizama ine osnovu veine hranidbenih mrea u oceanima?

Autotrofi, Zoo planktoni, fitoplanktoni, alge, ribe

3. Kako se organizmi prilagoavaju na postupne promjene u njihovom okoliu'

Organizmi se prilagodavaju postupno. Na njihovu prilagodbu utjecu ekoloski faktori

cije su osobine kompleksno djelovanje, neprekidno mjenjanje kroz vrijeme i prostor te
uvjetuju jedan drugoga. Djelovanje samo jednog ekoloskog faktora nije mogice, oni
djeluju kao cjelina.

4. Koliki postotak ukupnog oneienja morskog okolia se odnosi na morski promet?

12%

5. Koja vrsta oneienja ima najvei udio u ukupnom svjetskom oneienju?

Kopneno oneciscenje

6. Na koji dio oneienja okolia se odnosi unos stranih (alohtonih) vrsta u novi okoli?

Na bioloki (unoenje alohtonih (stranih, invazivnih vrsta balastnim vodama,

sidrima...) - npr. Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa

7. Koju vrstu oneienja uzrokuje koritenje sonara tijekom vojnih aktivnosti na moru?

Zvucno oneciscenje

8. Na koji nain betonske konstrukcije u obliku marina i zidova u moru znaajno

mijenjaju plitke obalne ekosustave diljem Hrvatske obale?

Gubljenje bioraznikolikosti

9. Definiraj izraz bioakumulacija. Koji od navedenih organizama e imati veu

koncentraciju ive u svojim tkivima riblja ikra ili riblje liinke?

Nakupljanje oneiivaa u ivim organizmima neposrednom adsorpcijom ili putem

prehrambenih lanaca. 2) Nakupljanje u organizmu tvari koje nisu osnovni sastojak ili
hranjiva tvar tog organizma. Obino se odnosi na nakupljanje metala, ali se moe odnositi
i na bioakumulaciju otpornih sintetikih tvari, kao to su organoklorovi spojevi. Mnogi
organizmi, npr. Biljke, gljive i bakterije, nakupljaju metale kada rastu u otopinama koje ih
sadre. Ovaj proces moe se korisno upotrijebiti za proiavanje toksinih tekih metala
iz otpadnih voda i oneienog tla. RIBLJA LICINKA

10. Definiraj izraz biomagnifikacija. Koji od navedenih organizama e imati viu

koncentraciju ive u svojim tkivima srdela ili tuna?

BIOMAGNIFIKACIJA. - akumuliranje tvari u organizmu. - poveanje koncentracije

tvari u organizmima kroz hranidbeni lanac. - TUNA
11. Moe li se radioaktivnost bioakumulirati u ljudskom tijelu?

Moze.

12. to je diklorodifeniltrikloroetan? Gdje je njegova koncentracija vea u jezerskoj

vodi ili u tkivu orla ribara? Zato?

DDT (dihlor-difenil-trihloretan) je jedan od najpoznatijih insekticida. Dolazi u obliku

bezbojnih kristala ili bijelog praha; bez mirisa je ili je slabog neprodornog mirisa.
Na insekte djeluje kao kontaktni otrov. Posjeduje visoku bioakumulativnu sposobnost i taloi
se u miiima i kostima, a poto je rastvorljiv i u mastima, nagomilava se u organima bogatim
mastima, prije svega u nadbubrenim ljezdama, titnjai i testisima. Koncentracija je vea u
Tkivu Orla ribara.

13. to su poliklorirani bifenili? Gdje se nalaze u viim koncentracijama kod osoba koje
koriste vegansku prehranu ili kod osobama koje konzumiraju ribu i meso?
Poliklorirani bifenili (PCB-i) pripadaju velikoj skupini sintetskih organokloriranih spojeva koji se
meusobno razlikuju u fizikalnokemijskim i toksikolokim svojstvima te imaju tendenciju bioakumulacije
i biomagnifikacije u okoliu i unutar hranidbenih lanaca. Uslijed toga, ljudi mogu biti izloeni PCB-ima
preko kontaminirane vode i hrane (riba, meso i mlijeni proizvodi).

14. to je slino u odnosima predator plijen i parazit domain?

Interakcija, Ioskoristavanje doticne te su im oni potrebni za opstanak.

15. Zbog ega enama tijekom trudnoe nije preporueno konzumirati meso velikih
predatornih vrsta riba? Zato bi bilo bolje da jedu dagnje ili hobotnice?

Zato jer velike predatorske ribe imaju veliku koncentraciju zive u tijelu. Dagnje, jer
one imaju manju koncentraciju zive u sebi nego hobotnice.

16. to je to autotrofni organizam? Navedi primjer iz morskog okolia. Kako takvi

organizmi reagiraju na poveanje koncentracije duika u vodi?

AUTOTROFNI ORGANIZMI ili AUTOTROFI ine ih organizmi koji su sposobni stvarati sami
sebi hranu odnosno organske spojeve iz anorganskih spojeva pri emu kao izvor energije
potrebne za sintezu tih spojeva koriste sunevu svjetlost (fotoautotrofi) ili kemijske reakcije
(kemoautotrofi). Za itav ivi svijet na Zemlji od neprocjenjivog su znaaja, budui da se
u hranidbenom lancu nalaze na prvom mjestu, te o njihovoj djelatnosti ovise heterotrofni
organizmi. Autotrofima pripadaju neke bakterije, cijanobakterije, alge i biljke.
Poveanje nutrijenata izaziva znatni razvoj fitoplanktona i dovodi do cvjetanja mora.

17. Koji elementi su potrebni za fotosintezu? Koja od tih tvari je obino u ogranienoj
koliini u oceanu?

Fotosinteza se odvija u zelenim dijelovima biljaka, a pokree je sunevo svjetlo pomou

kojeg biljke, koristei vodu i ugljini dioksid, proizvode hranu za svoj rast. Tijekom tog
procesa otputaju kisik bez kojeg ivot na Zemlji ne bi bio mogu.

Svjetlost je u ogranicenim kolicinama u oceanu.

18. Koji tipovi organizama svojom aktivnou stvaraju anoksine uvjete na dnu eutrofnih
vodenih okolia?
 Bakterije

19. Raspadanje mrtve organske tvari na dnu akvatinih ekosustava rezultira poveanom
koncentracijom nutrijenata. Na koji nain navedena situacija stimulira dodatno
poveanje organske tvari?

Poveanje nutrijenata izaziva znatni razvoj fitoplanktona

20. Na koji nain proces uzlaznog strujanja poveava koncentraciju nutrijenata u

priobalnim vodama te kako navedeno utjee na produktivnost ribarstva?

Nutrijenti (hranjive soli)

porast koliine nutrijenata (duika i fosfora) u morskim ekosustavima

poveanje primarne organske proizvodnje (alge) eutrofikacija

veliki izvor nutrijenata: gradska otpadna voda

posljedice: poveanje produktivnosti planktona, promjena boje morske vode,

smanjenje prozirnosti mora, smanjenje koliine otopljenog kisika u dubljim

dijelovima mora, u ekstremnijim sluajevima pojava toksinih vrsta algi

21. Koji su glavni izvori nutrijenata u obalnim vodama?

Gradska otpadna voda. agrikultura

22. to je to morski snijeg?

Neke vrste isputaju duge niti polisaharida, koje mikroorganizmi razlau troei kisik,
a nastala sluz ispliva na morsku povrinu - prljavo more, a kasnije pada na morsko dno
(MORSKI SNIJEG).

23. Koja je razlika izmeu hipoksije i anoksije?

Smanjenje koncentracije otopljenog kisika u pridnenoj vodi- hipoksija, a moe nastati

i potpun nedostatak kisika- anoksija.

24. Gdje moemo oekivati pojavu mrtvih zona u Jadranskom moru i zato upravo tamo?

Mrtva zona u Jadranu nastala je u prvom redu zbog rijeke Po kroz nju se u more slijevaju
tone i tone gnojiva bogata duikom iz okolnih poljoprivrednih regija, ali i zbog velikih
industrijskih centara i gradova, poput Trsta, koji u more isputaju kanalizaciju.
 Proces umiranja mora je jednostavan duik iz gnojiva i iz kanalizacije hranjiva je tvar i potie
rast i razvoj povrinskog planktona, kod nas bolje znanog kao cvjetanje mora. Kako plankton
ugiba, pada na morsko dno, a razgrauju ga mikrobi koji pritom konzumiraju mnogo kisika.
Manjak kisika gui ostali biljni i ivotinjski svijet prvo nestaje ivot na morskom dnu. Ribe,
pak, jednostavno otplivaju dalje.

25. Zato se ne smije konzumirati morska hrana poput daganja ili drugih organizama koji
se hrane filtriranjem mora tijekom perioda crvene plime?

Zbog toksicnosti alga i dinoflagelata.

Pitanja za praktinu nastavu iz kolegija Oneiienje mora 2,

Predavanja 3, 2013

1. Na koji nain jaruanje uklanja stanite?

.iskopana zemlja koja mijenja sastav sedimenta
2. Na koji nain jaruanje pijeska mijenja stanita?
Iskapanjem dna dolazi do narusavanja ekosustava te se s time unistavaju prirodno
stvorena stanista. Zamuivanjem vode smanjuje se fotosinteza u moru, zatrpavaju
stanista.
3. Kako jaruanje pijeska uklanja organizme?
Gubitak stanita za bentoskih organizama (uklanjanje i izmjena).
4. Na koji nain jaruanje pijeska pridonosi kemijskom zagaenju?
Donosi taloge toksina i hranjive soli koje utjecu na zdravlje organizama.
5. Na koji nain jaruanje pijeska pospjeuje eutrofikaciju?
Dodatno pospijesuje obogaivanje vode nutrijentima sto dovodi do naglog razvoja
aktivinih biljki.

6. Na koji nain jaruanje pijeska negativno utjee na morske trave?

Gubitak vegetacije
7. Na koji nain jaruanje pijeska pozitivno utjee na fitoplankton?
Jaruanjem se oslobaaju nutrijenti koji pogoduju rastu i razvitku fitoplanktona.
8. Na koji nain jaruanje pijeska negativno uthee na organizme koji se hrane
filtriranjem?
Zbog akumulacije pijeska u organizmu tijekom filtracije.
9. Na koji nain jaruanje pijeska negativno utjee na ribu (navedi barem tri
primjera)?
estice ulaze u skrge sto utjece na njihovo zdravlje. Donosi taloge toksina i
hranjive soli, te se im unistava prirodno staniste.
10. Na koji nain jaruanje radi ienja i odravanja pozitivno utjee na kvalitetu
vode/bistrou?
Sa muljom vadi i neistoe, izgradnja marina i riva.
11. Na koji nain jaruanje radi ienja i odravanja pozitivno utjee na obalna
stanita?
12. Na koji nain jaruanje radi ienja i odravanja proiava luke?
Vadi talog sa dna.
13. Na koji nain krenje uma ubrzava eroziju tla?
Korijenje stabala ne drzi zemlju na mjestu te je zemlja izlozenija utjecaju vjetar i
kise koji pomicu zemlju s mjesta sto dovodi do erozije tla.
14. Na koji nain nekontrolirana ispaa ubrzava eroziju tla?
Nestaje vegetacija
15. Na koji nain nagib terena utjee na brzinu erozije tla?
Nagib terena ubrzava pomicanje sto dovodi do bre erozije nego na ravnom terenu.
16. Koja je razlika izmeu otjecanja i erozije?
Otjecanje se dogaa kad je tlo infiltrirano do punog kapaciteta, a viak vode od kie
otopljene vode, ili drugih izvora tee iznad zemlje. Otjecanje je jedan od pobuivaa
erozije. Dok erozija nastaje pod utjecajem vremenskih imbenika.
17. Zato je odnos izmeu koraljnih polipa i njihovih zooksantela mutualizam?
Oboje imaju koristi
18. Kakav je odnos izmeu stope fotosinteze zooksantele i taloenja kalcijevog
karbonata koraljnog polipa?
Fotosinteza poboljava koraljnu sposobnost sinteze kalcijeva karbonata potrebnog za
stvaranje grebena.
19. Kakav je odnos izmeu zamuenosti vode zbog oneienja sedimentom i
taloenja kalcijevog karbonata koraljnog polipa?
 Nutrijenti dovodeni sedimentom ili kalcijev karbonat koraljnog polipa sluze kao
hrana nekim ivotinskim vrstama te time stvaraju uvjete za ivot morskim
organizmima na mjestima gdje inae nebi preivjeli.
20. Na koji nain oneienje sedimentom utjee na aktivnost nematocista?
Ugrouje njihov rast i razvitak jer im je potrebno isto more bez sedimenata kako
bi opstali. Sediment pada na nematociste i nemogu skupljati hranu
21. Zato koraljni grebeni rastu samo u vodama koje su siromane nutrijentima?
Jer su im potrebne iste i prozine vode sa puno suneve svijetlosti, bez nutrijenata
kako bi rasli.
22. Zbog ega je koraljni greben vrlo produktivan ekosustav iako se nalazi u vodama
koje su siromane nutrijentima?
Jer sam proizvodi potrebnu hranu. Fitoplakton+alge unutar grebena proizvode
hranu i tako oboje imaju koristi.
23. Na koji nain umjetni koraljni grebeni mogu imati negativni uinak na ivotinjske
zajednice na lokacijama gdje su postavljeni?
Stvaranjem umjetnog grebena dolazi do natjecanja s organizama koji su ve tamo. Time
se naruava eko sustav.
24. Kako umjetni koraljni greben moe pomoi u obnovi izgubljenih ivotinjskih
zajednica?
Umjetni grebeni ce se potruditi koncentrirati ribe na jednom podruju, to moe dovesti
do promjene prehrambenih i vie ribolovnih aktivnosti.
25. Na koji nain umjetni koraljni grebeni mogu pridonijeti oneienju?
Materijal koji se koristi u umjetnom grebenu e zagaditi okoli, hranjem ili isputanjem
toksina.
26. Dok je livada morske trave pod stresom zbog oneienja, na kojim mjestima na
njoj moemo oekivati najvei gubitak morke trave?
Na mjestima usidrenja brodova jer bacanje i povlaenje sidra dovodi do dugotrajne
tete.
27. Zbog ega je duboko morsko rudarenje izglednije na svijetskoj razini vie no ikad?
cvate industrija, visoka kvaliteta rude, tehnoloki napredak.

28. Zbog ega bi moglo biti teko uspostaviti smjernice i regulative za zatitu
dubokomorskog okolia od rudarenja i ostalih razornih ljudskih djelatnosti?
Nedostatak propisa za zatitu okolia, rijetke zajednice diljem duboko otvorenih mora, nepoznat uinak
unitavanja stanita dubokog mora, jer moje nije nicije, GLOBALNA REGULACIJA!
29. Navedi bar dva glavna razloga zbog ega je pridneno koarenje najkontroverzniji
legalni nain ribolova?
Zbog prilovaq i unistavanja stanista
30. Zbog ega e se zabraniti bacanje prilova iz koe s broda?
Jer su odgovorni za do polovice svih odbaenih riba i morskih ivota u svijetu, procjenjuje se da je za
svaki kilogram uhvaenih kampi, izmeu etiri do deset kilograma morskih resursa se baca.

31. Zbog ega pridneno koarenje negativno utjee (direktno i indirektno) na

selektivne metode ribolova na velike predatorne riblje vrste?
Direktno uzrokuje prelov ribe, indirektno - gubitak stanita odrasle ribe , gubitak hrane u cijelom
hranidbenom lancu

32. Zbog ega je opasno koristiti alohtone vrste riba u akvakulturi?

Natjeu se s izvornim vrstama za ranu i ivotni prostor, ire nove bolesti u moru,
esto supovezane spojamo crvene plime.
33. Na koji nain uzgajalita riba mogu doprinijeti irenju bolesti?
Riba se skuplja oko ribogojilita zbog hrane te se tako mogu zaraziti zajedno sa
ribom u ribogojilitu ili zbog toga to neka riba pobjegne te se mijea sa ostalom
34. Zato uzgoj karnivornih vrsta riba i dalje uzrokuje prelov riba?
Jer prijanja potranja je nastetila koliini ribe tako da dovodenjem karniviornih
vrsta izlov se nastavio, jer se neke vrste riba nisu jo oporavile.
35. to uzrokuje anoksini sediment koji se esto moe nai ispod kaveza s ribom?
Stvara toksine estice koje utjeu na ekosutav.
36. to znai rije multitrofina u integriranoj akvakulturi?
Multi uzgoj vrsta riba
37. Koji bi tip organizama mogao pomoi u izbjegavanju zagaenja stupca mora od
estica organske tvari ispod i u blizini uzgajalita riba?
Alge
38. Koji bi tip organizama mogao osigurati kompletno razlaganje organskog otpada
ispod kaveza S BAKTERIJAMA i time sprijeio anoksine uvjete?
Alge
39. Na koji bi nain uzgoj algi i morskih trava mogao postati potencijalna korist za
uzgajivaa u akvakulturi?
Alge i morske tvari bi razlagale anoksini sediment koji se taloi ispod kaveza.
40. Koji je glavni uzrok oneienja patogenima?
Kanalizacija,ivi organizmi
41. Zbog ega konzumacija kamenica moe rezultirati zarazom hepatitisa A?
 zato sto sto kamenice mogu biti zarazene patogenim organizmima(Pathogens)
42. Navedi bar dva glavna razloga zbog ega fiziko lomljenje plastinog otpada u
moru pojaava negativne uinke plastike na okoli?
plastini otpad morski organizmi grekom smatraju za hranu ili se u njega zapliu,
vizualno zagauje plae i moe trajati od 200 do 400 godina.
43. Koliko morskih ptica i sisavaca godinje ugine zbog gutanja plastike?
44% ili priko milijun ptica i sto tisua sisavaca.
44. Zbog ega e ptice prije progutati komadi plastike u moru nego prirodni plijen?
Jer ga grekom zamijene za svoj plijen.

Praksa pitanja Oneciscenej s naftom/uljem

Tono ili netono? Ako netono - to je pravilne informacije?

1. The construction of tankers is ruled by IMO. T
2. The amendment to MARPOL that makes double hull mandatory for tankers is documented
within Annex V. F (Annex 1)
3. The sinking of the ERIKA initiated the double hull amendment to MARPOL. T
4. Which of the following was NOT a likely cause of the sinking of the ERIKA?
a. Corrosion
b. Lack of transverse stability - tocan odgovor
c. Poor ship design
d. Sea conditions
5. The Erika 1 package stepped up the supervision of ship inspections. T
6. The Erika 3 package addressed the monitoring of ships. F (Erika 2 je omoguila uspostavljanje
sustava za nadzor i kontrolu brodova. Erika 3: dvostruke oplate i ubrzava prelazak brodova na
takav tip gradnje pomiui rok prelaska na takav sistem do 2010. godine (prije bilo 2015.
godine)
7. The final date for the phase out of single hull tankers was in 2013. F ( 2015.)
8. A MARPOL tanker differs from a pre-MARPOL tanker by the presence of a double hull. T
9. The PRESTIGE caused massive oil pollution in a Spanish harbor. F(izvan luke)
10. A ship in distress has the right to guidance into an immediate shelter. T
11. The space between the two platings in a double hull design is always empty. F (donji
spremnik nosi malu koliinu Balasta koji uzrokuje manje zagaenja u sluaju izlijevanja nafte)
12. In a single hull tanker the bottom at least the bottom is double hulled. T
13. In single hull tanker the side walls are never double hulled. F (imaju dvostruke zidove)
14. The surface-to-volume ratio of the ballast water tanks is lower in a double hull tanker than in
a single hull tanker. F (Balast 2-3x veci od tankera sa jednostrukom oplatom)
15. Double hull tankers give 100% protection from collisions and groundings. F (80%)
16. The transverse stability of a double hull tanker is better than for a single hull tanker. F
(Tankera dvostruke oplate: imaju vrlo iroke teretne tankove I slobodnu povrinu koja
smanjuje poprenu stabilnost)
17. The center of gravity is higher in a double hull tanker than in a single hull tanker T
18. Tilting of a ship can be exaggerated by the free-surface effect. T
19. Double hull ballast tanks are known to have less free surface than single hull ballast tanks. F
(oboje imaju jednako)
20. A single hull tanker is going to need more surface-protective coating than a double hull
tanker. F
21. Transferring cargo from a ship that had an oil spill accident is less dangerous in a double hull
tanker than in a single hull tanker. F ( manje je opasan kod tankera sa jednostrukom
oplatom)
22. The influx of seawater into the double hull space upon a collision/grounding increases the
overall risk of oil spillage. T
23. The long stretched ballast water tanks of the single hulled tankers are easily inspected and
maintained. T
24. In the hydrostatically balanced loading design, prevention of the oil spill is based on
replacement of oil by seawater. T
25. Hydrostatic loading reduces the amount of oil that can be transported. T
26. In a mid-deck tanker the double bottom offers more buffer-space than in a double hull
tanker. T
27. A mid-deck tanker is more stable in the water than a double hull tanker. T
28. The Emergency-Rescue-System design is most efficient in using the available cargo space. F
(koristeci kontejnere)
29. The Coulumbi egg design is not used today because it was not approved by the IMO. F
(Coulombi Egg Tanker je jedini alternativni dizajn za sistem dvostruke oplate odobren od
strane IMO-a u skladu s Marpol regulativom I/13F(5) od 1997. godine.)
30. In the Coloumbi egg, oil is forced into upper ballast tanks upon fracture of the lower cargo
tank. T
31. A ballast tank 40x40x40m has more surface area per volume than a ballast tank 20x20x160m.
T
32. In a normally laden vessel any tilt from perpendicular is countered by a righting moment
generated by buoyancy. T
33. Moving masses move in the same direction as the tilt of the ship which moves the center of
gravity towards the lower side and reduces the counter effect via buoyancy. T
34. If a compartment or tank is either empty or full, there is no change in the ships center of
mass as it tilts. T
35. Salvage problems upon breakage of the outer hull of a double hull tanker (e.g. due to
grounding) result from seawater rushing into the oil tanks. T
36. Single hull tankers are easier to salvage than double hull tankers. T
37. Single hull tankers have better longitudinal stability than double hull tankers. F (imaju bolju
transverzalnu stabilnost)
38. Development of an operational plan is considered a preventive measure against oil pollution.
T
39. If a place of an oil spill site can provide proper equipment and qualified experts depends
primarily on the cultural-political situation of that place. F ( ovisi o strucnjacima I tocnim
informacijama u tocno vrijeme)
40. The only way to remove the source of oil pollution from a boat is to remove the damaged
boat. F (Zaustavljanje izljeva zakrpom, Prebacivanje tereta u neoteene spremnike,
Prekrcaj tereta s broda , Premjetanje broda u manje osjetljivo podruje i Uklanjanje
oteenog broda)
41. It is NOT possible to stop an oil spill by patching the source on-site. F (moguce je zaustaviti
istjecanje nafte)
42. Booms are devices to prevent the evaporation of spilled oil. F ( brane sluze da bi zadrzale
naftu na mjestu gdje se oneciscenje nalazi I da se ne siri naftna mrlja)
43. The Superstructure of a boom prevents dispersion of the oil. F
44. The flotation devices in a boom prevent leakage of oil beneath the boom. F
45. Vertical support devices on a boom are only needed below the surface. F
46. Longitudinal support devices on a boom are placed at the interface between air and water. F
47. Booms can be used for oil containment and for excluding sensitive areas from the spilled oil.
T
48. The major problems with inflatable booms are that they need a lot of storage place onboard
and that they are complicated to clean after use. F (Brane na napuhivanje lako ih je istiti i
skladititi i dobre su po loem vremenu, ali su skupe, komplicirane za koritenje i lako se
probue )
49. Funding materials increase the surface tension of oil. T
50. Oil spills treated with complexing agents will spread faster than non-treated oil spills. T
51. Dam collectors are based on the overflow of oil floading on water. T
52. Drum collectors are based on materials that attract oil. F (profiltrava naftu)
53. Oleophilic collectors are based on scooping oil up in depressions on the drums surface In
Europe, dispersants are used for every one out of two oil spills. F (rasprsivaci se koriste kao
zadnja metoda)
54. Italy, Spain, Portugal and France all use dispersants as their primary response to oil spills. F
(koriste kao drugu primarnu opciju)
55. One advantage of dispersants is that they provide high areal (treated area) coverage. T
56. Application of dispersants is more weather sensitive than the use of mechanical clean-up
methods. F
57. Oil sinking is done by combing oil with materials that will decrease the density of the oil. F
58. Oil burning works better in warm than in cold water. T
59. Oil burning success is negatively affected by evaporation rate. T
60. Oil burning is not allowed 4 miles from human settlements. F ( 3 milje)
61. Biostimulation refers to the adding of cultured bacteria to an oil polluted area. F
(dodavanjem nitrijenata a ne baterija)
62. Bioaugmentacija refers to the provision of nutrients to natural bacteria involved in oil
degradation. T
63. Oily waste from a clean-up site can never be re-used as a fuel because of the seawater
contamination. F ( moze se opet koristiti )
64. Oily waste from a clean-up effort can be burned but not biodegraded. F ( moze se I
biorazgraditi)