Obrataj na brodovima i

protivobratajna sredstva

Zatita mora i morskog okolia

Melita Mokos, dipl.ing.
Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
OBRATAJ (bio-fouling) nakupljanje mikroorganizama, biljaka i ivotinja na umjetnim
podlogama uronjenim u morsku vodu.

Zato je obrataj problem u pomorskom prometu i marinama?

 Obrataj
Zajednice bentoskih (pridnenih) alga i ivotinja koje se
prihvaaju, privruju i rastu na podvodnim dijelovima
brodova i drugih objekata (platforme, podvodne
instalacije)
 Obrataj

C. 400 g. pr. K. Aristotel izvjetava o usporavanju brodova uslijed obrataja

Ovidije, 20.g.pr.K. - brodotoci na drvenim brodovima, teredin navis
Drvotoac Teredo navalis
 Obrataj

C. 400 g. pr. K. Aristotel izvjetava o usporavanju brodova uslijed obrataja

Ovidije, 20.g.pr.K. - brodotoci na drvenim brodovima, teredin navis
Drvotoac Teredo navalis
 Obrataj

C. 400 g. pr. K. Aristotel izvjetava o usporavanju brodova uslijed obrataja

Ovidije, 20.g.pr.K. - brodotoci na drvenim brodovima, teredin navis
Drvotoac Teredo navalis
 Obrataj
Dvije su vrste obrataja:
1. Primarni MIKROorganizmi: bakterije, jednostanine alge dijatomeje,
 Obrataj
Dvije su vrste obrataja:
1. Primarni MIKROorganizmi: bakterije, jednostanine alge dijatomeje
2. Sekundarni - MAKROorganizmi: viestanini organizmi npr. koljkai,
rakovi vitiari (balanidi), alge
 Obrataj
1. Primarni nastaje
neposredno nakon
uranjanja broda u more,
bakterije i dijatomeje
stvaraju sluzavi sloj,
poveava se otpor
trenja broda

2. Sekundarni organizmi
se naseljavaju na
primarni sloj i puno vie
poveavaju otpor trenja
broda.
Obrataj
Obrataj
 Obrataj
2-7 sati nakon uranjanja se
nataloe fine estice mulja
4-8 sati nakon uranjanja 50-
100.000 bakterija/cm2
obrataj poinje
oblikovanjem tankog,
sluzavog, elatinoznog sloja
sastavljenog od bakterija,
poetnih stadija alga i
dijatomeja
Nastala fina prevlaka sluzi
predstavlja hranjivu
podlogu za sljedee slojeve
sloenijih organizama
Obrataj
Obrataj
Obrataj
Obrataj
Obrataj
Obrataj
Obrataj
Obrataj

Rak vitiar

Crvi cjevai

platenjaci

Platenjak/tunikat
Obrataj

Rak vitiar

Crvi cjevai

platenjaci

Platenjak/tunikat
Obrataj

Rak vitiar

Crvi cjevai

platenjaci

Rakovi vitiari
Obrataj

Rak vitiar

Crvi cjevai

platenjaci

Crvi cjevai
 Obrataj

Zajedniki imbenici obratajnih organizama:

Sposobnost da se brzo i vrsto prihvate za povrinu trupa
Kapacitet vrlo brzog poetnog rasta
Neogranieni reproduktivni potencijal

Preko 4000 obratajnih vrsta organizama

Poveana potronja goriva zbog poveanog
hidrodinamikog otpora uslijed obrataja
 Obrataj
Sjedilaki organizmi (sesilni) u liinakom stadiju hvataju
se za trup, tu ostaju i rastu, hrane se, razmnoavaju

ivotni ciklus rakova vitiara sastoji se

od tri faze:

1) a pelagic, suspension-feeding
nauplius larva
2) a pelagic, non-feeding cypris larva,
which is the settlement stage
3) a bottom-dwelling, suspension-
feeding adult
Pechenik et al. 1998 Bioscience 48:
901.
 Obrataj
Sjedilaki organizmi (sesilni) u liinakom stadiju hvataju
se za trup, tu ostaju i rastu, hrane se, razmnoavaju

ivotni ciklus rakova vitiara sastoji se

od tri faze:

1) a pelagic, suspension-feeding
nauplius larva
2) a pelagic, non-feeding cypris larva,
which is the settlement stage
3) a bottom-dwelling, suspension-
feeding adult
Pechenik et al. 1998 Bioscience 48:
901.
 Obrataj
Sekundarna kolonija organizama
lankonoci (rakovi)

Rak vitiar
 Obrataj
Sekundarna kolonija organizama
lankonoci (rakovi)

Rak vitiar
 Obrataj
Sekundarna kolonija organizama
lankonoci (rakovi)

Lepas anatifera
 Obrataj

Sekundarna
kolonija
organizama
lankonoci
(rakovi)
koljkai
 Obrataj

Sekundarna
kolonija
organizama
lankonoci
(rakovi)
koljkai
Kolutiavci (crvi
cjevai)
 Obrataj

Sekundarna kolonija
organizama
lankonoci (rakovi)
koljkai
Kolutiavci (crvi
cjevai)
Alge
(Enteromorpha,
Ectocarpus)
 Obrataj - problemi
poveanje mase uronjenih konstrukcija zbog obratanja
poveanje otpora i naprezanja trupa
anaerobna korozija metalnih povrina
nastaje kad organizmi s ljuskama stvore barijeru izmeu morske vode i povrine.
Takva barijera stvara kiselu mikrookolicu (pH vrijednost u kiselom podruju) s
visokim sadrajem Cl- iona i bez prisutnosti kisika. U takvim uvjetima pojaa se
intenzitet korozije te je mogunost pojave hidrodinamikih i strukturnih problema
velika.
 Obrataj
Veliina i vrsta obrataja ovisi o podlozi, godinjem dobu, zemljopisnom
poloaju, temperaturi, salinitetu itd.

Podloga tekstura podloge utjee na koliinu obrataja, spore i liinke

organizama lake se prihvaaju za neravne, hrapave podloge

Temperatura vie temperature u tropskim podrujima omoguavaju

veu koliinu obrataja

Salinitet mnogi organizmi ne podnose promjene saliniteta pa oni iz

slatkih voda ugibaju u slanoj i obrnuto

Zemljopisni poloaj u tropskim i suptropskim podrujima vei je obrataj

nego u hladnijim sjevernim i junim podrujima
 Obrataj
Najveu hrapavost brodske oplate uzrokuju sesilni organizmi i oni teko
otpadaju i pri velikim brzinama
koljke i vapnenasti crvi prihvaaju se vrlo vrstim silama za podlogu i
potrebni su tlakovi od 800-1000 bara za njihovo uklanjanje
 Obrataj
Brzina broda brzina strujanja uz brodsku oplatu utjee na prihvaanje i rast
obratajnih organizama (do obratanja uglavnom ne dolazi pri brzinama
veim od 4 vora)

Brodovi koji se manje zadravaju u lukama imaju manji obrataj od onih koji
dui period miruju tj. ne plove

Vrsta i koliina obrataja ovisi o tipu broda kontejnerski i brzi putniki

brodovi kratko se zadravaju u lukama i manje obrataju (samo alge), a spori
teretni brodovi obrataju vie sa ivotinjskim organizmima

Spore alga prihvaaju se i pri velikim brzinama, dok se liinke balanida

(rakova vitiara) love kod malih brzina.
 Obrataj
Sesilni organizmi koriste ljepilo u tri razliite faze:
Ljepilo za sitne liinke kojima se osvajaju obratajne povrine
Ljepilo u trenutku privrivanja za podlogu
Ljepilo za vrijeme rasta

Mehanizam lijepljenja
Organizam izluuje ljepljivu tvar organima za luenje (dlaice, lijezde)
Tekua ljepljiva tvar omoguuje organizmu odabir povrine za prihvaanje
U trenutku prepoznavanja idealne povrine za prihvaanje organizam
izluuje agens za stvrdnjavanje ljepljive tvari
 Obrataj

Obrataj u akvakulturi

Zato je obrataj problem u akvakulturi?

 Obrataj

Obrataj u akvakulturi

Zato je obrataj problem u akvakulturi?

 Obrataj

Obrataj u akvakulturi
organizmi koji se prvi nasele
onemoguuju, smanjuju ili potiu
naseljavanje drugih organizama, a
kompeticija za prostor i hranu
unutar zajednice, utjee na
dominaciju pojedinih vrsta.
 Obrataj

Obrataj u akvakulturi
U podrujima komercijalnog
uzgoja razliitih vrsta morskih
organizama obrataj predstavlja
velike potekoe jer poveava
potrebu za sustavom plutaa i
sidara i nepovoljno utjee na rast i
preivljavanje koljkaa.
Obiman obrataj zaepljuje mree
kaveza za uzgoj i sprjeava protok
vode, ime se znatno smanjuje
produktivnost, a time i dobit.
 Obrataj

Obrataj u akvakulturi
U obrataju marikulture do sada
je zabiljeeno vie desetaka
vrsta algi i ivotinja.
masa obrataja moe premaiti
30 kg ivih organizama po m2, a
ukupna koliina godinjeg
prirasta obrataja na svim
uzgajalitima zajedno premauje
koliinu od 300 tona.
 Obrataj

Obrataj u akvakulturi
Obratajna zajednica apsorbira
dio izluevina uzgojnih
organizama i tako umanjuje
utjecaj uzgojnih organizama na
okoli.
S druge strane, obratajni
organizmi smanjuju izmjenu
vode kroz mreni kavez
smanjujui tako opskrbu
organizama u uzgoju otopljenim
kisikom.
 Obrataj
Obrataj u akvakulturi
Za uzgajalita riba u moru
obrataj predstavlja
znaajan tehnoloki pa tako
i financijski problem
Mreni kavezi malog oka,
namijenjeni za poetne faze
uzgoja bijele ribe brzo
obrastaju (poetna
dominacija algi) te se zbog
prevencije opstrukcije
izmjene morske vode
moraju mijenjati (i prati)
 Obrataj
Obrataj u akvakulturi
Uzrok stresa kod uzgojnih
organizama i predstavlja
znaajan udio u financiranju
radne snage na uzgajalitu.
 Obrataj
Obrataj u akvakulturi
U obrataju prevladavaju dagnje koje se mogu koristiti kao
uzgojni organizmi ("korisni otpad"), odnosno u konanici kao
hrana za ljude. Meutim, to pak predstavlja pravni problem jer
trenutno vaei propisi ne dozvoljavaju koritenje mlai dagnji,
koje su sakupljene izvan uzgajalita koljkaa.
 Obrataj
Obrataj u akvakulturi
Mree velikih kaveza kod uzgoja tuna rjee
se mijenjaju pa obrataj moe svojom
masom izazvati tonjenje kaveza ili abraziju
konopa izmeu prstena plovaka prilikom
oluja, a to moe kao posljedicu imati bijeg
uzgajanih tuna.
 Obrataj
Obrataj u akvakulturi
Otri rubovi ljutura obratajnih organizama mogu izazvati
ozljede na koi uzgajanih tuna.
ienje tako velikih mrea obavlja se in situ to iziskuje veliki
broj radnih sati ronilaca ili koritenje vrlo skupog podmorskog
robota-istaa.
http://www.powerequipment.com.au/products/yanmar-net-
cleaner/
Obrataj
Koliina, brzina obratanja?

Brodsko dno koje nije tretirano protivobratajnim sredstvima moe

obrasti sa 150 kg organizama po metru kvadratnom u manje od 6
mjeseci nakon uranjanja u more.

Na velikim tankerima, sa 40.000 m2 povrine ispod vodene linije, to

bi znailo 6.000 tona obratajnih organizama u 6 mjeseci
 Preko 4000 vrsta morskih organizama urokuje obrataj, veinu
ine balanidi tj. rakovi vitiari
Povijesni pregled protubratajnih materijala
Prvi pisani dokazi o tretiranju dna broda datiraju iz 5. st. Pr. Krista
Zatita drvene povrine od obratanja, osigurati nepropusnost trupa i zatitu od
brodotoaca
Drevni Feniani i Kartaani koristili katran, spominje se uporaba arsena i sumpora
pomijeanih s uljem, a Grci su koristili katran ili vosak te olovne oplate.
Protuobratajna sredstva
Zatita podvodnog dijela brodskog trupa od obratanja i zadravanje
glatkoe oplate
Brodovi troe manje goriva kada im je oplata ista i glatka.

Isputaju toksine tvari koje mogu tetiti organizmima u moru

Protuobratajna sredstva

Protivobratajna sredstva se dijele prema otrovnosti:

1. biocidni premazi (u dodiru s morem oslobaaju otrov)
2. sredstva bez biocida, neobratajua sredstva (Biocide Free, Non-Stick Coatings,
FRC (Fouling Release Coatings).
Protuobratajna sredstva
Biocidni premazi
sastoje se od matrice u koju je uklopljen biocid - otrovna tvar npr. iva, bakar,
arsen ili kositar

Prema mehanizmu otputanja biocida suvremena tehnologija protivobratajnih

sredstava dijeli se na:
1. tehnologija premaza temeljenih na prirodnim smolama koji mogu biti:
a) premazi s topivom matricom (engl. controlled depletionpolymer, CDP)
b) premazi s netopivom matricom (engl. contact leachingantifoulings)
2. tehnologija samopolirajuih kopolimera (engl. Selfpolishing copolymer, SPC)

3. tzv. hibridna SPC/CDP tehnologija

Protuobratajna sredstva
Biocidni premazi
1. tehnologija premaza temeljenih na prirodnim smolama koji mogu biti:
a) premazi s topivom matricom (engl. controlled depletionpolymer, CDP)
Sadre vie od 50 posto prirodne smole ili njezinih derivata u vezivu, a biocid je
bakreni oksid zajedno s pojaivaima.

b) premazi s netopivom matricom (engl. contact leachingantifoulings)

Mali udio smole, na povrini se stvara debeli iscrpljeni sloj (difuzija biocida iz
dubljih slojeva je usporena, a prazna matrica poveava hrapavost)
Protuobratajna sredstva
Biocidni premazi
2. Tehnologija samopolirajuih kopolimera (engl. Selfpolishing copolymer, SPC)
Biocidi se otputaju u procesu hidrolize ili ionskom zamjenom izmeu akrilnoga
polimera i morske vode iskljuivo u blizini povrine (sloj tanji od 30 m) to
omoguava nadzor otputanja biocida i proizvodi efekt samozaglaivanja
(povoljno s hidrodinamikoga stajalita)
Glavni biocid je bakreni oksid zajedno s cinkovim oksidom pojaivaem koji se
brzo razgrauje a ne akumulira se u morskom okoliu. Mnogo su uinkovitiji od
CDP premaza (stopa otputanja biocida je konstantna dokle god postoji sloj
premaza)
Protuobratajna sredstva
Biocidni premazi
3. hibridna SPC/CDP tehnologija
Ovaj relativno novi tip antivegetativnih premaza kombinacija je samopolirajuih
premaza i CDP tehnologije na osnovi prirodnih smola (mali udio otapala,
smanjen iscrpljeni sloj).
Smoli su dodani vodotopivi polimer (npr. bakreni akrilat) i pojaiva (cinkov
oksid).
Protuobratajna sredstva
Sredstva bez biocida, neobratajua sredstva
Sa stajalita zatite okolia najpoeljniji pristup zatiti broda od obratanja
svakako je onaj koji se ne oslanja na otputanje biocida u morski okoli. Od
mnogih zamisli samo je foul release tehnologija uspjeno komercijalizirana.
Foul release silikonski premazi su vrlo glatki to oteava adheziju morskih
organizama (morski organizmi radije obrataju hrapave povrine)
Dok samopolirajui (SPC) premazi imaju zatvorenu teksturu s uestalim
iljcima i udolinama nalik na povrinu planinskog lanca (slika 3), foul release
sustavi imaju povrinu otvorene teksture nalik na malo valovitu morsku
povrinu

Samopolirajui premaz
Protuobratajna sredstva
Sredstva bez biocida, neobratajua sredstva
Sa stajalita zatite okolia najpoeljniji pristup zatiti broda od obratanja
svakako je onaj koji se ne oslanja na otputanje biocida u morski okoli. Od
mnogih zamisli samo je foul release tehnologija uspjeno komercijalizirana.
Foul release silikonski premazi su vrlo glatki to oteava adheziju morskih
organizama (morski organizmi radije obrataju hrapave povrine)
Dok samopolirajui (SPC) premazi imaju zatvorenu teksturu s uestalim
iljcima i udolinama nalik na povrinu planinskog lanca (slika 3), foul release
sustavi imaju povrinu otvorene teksture nalik na malo valovitu morsku
povrinu

Foul-release
(neobratajui) premaz
Protuobratajna sredstva
Sredstva bez biocida, neobratajua sredstva
Na brzim brodovima premaz se isti od obrataja samim prolaskom trupa
kroz vodu dok je na sporim brodovima potrebno provoditi ienje
(ispiranjem pod niskim tlakom).

Foul-release
(neobratajui) premaz
Povijesni pregled protubratajnih materijala
Zaboravljeno tijekom nekoliko stoljea, olovo (loija antivegetativna svojstva, ali
izvrsna zatita protiv brodskih crva) je ponovno koriteno u Engleskoj u 15. stoljeu.
Venecijanska flota u 15. st. koristila katran s mjeavinom loja i smole
Portugalci su toplinski pougljenili izvanjsku povrinu brodova u dubinu od nekoliko
ina.
Povijesni pregled protubratajnih materijala
Wiliam Beal napravio prvu prevlaku kao sredstvo protiv obratanja, 1625.g.
Sastojala se od eljeza u prahu, cementa i nekog bakrenog spoja.
U 18. st. upotreba cinkovih ploa
Otkriem dobrih svojstava bakrenih obloga i kasnijom irom uporabom bakra,
dotadanje metode zatiivanja trupa prestale su se koristiti
Prve protuobratajne boje na bazi bakra proizvode se na prijelazu u 19. st., Hempel,
Danska, 1915.g.
Bakrene oplate za zatitu od drvotoca

Hrani se drvom, u
crijevima ima bakteriju
koja probavlja celulozu

Drvotoci su
mekuci.
Suvremeni protuobratajni materijali

Mnoge suvremene protuobratajne boje temelje se na organometalnim

spojevima
Ioni tekih metala (bakar, iva, ) veu se sa organskim skupinama i nastaju
toksini biocidi

Ioni tekih metala + organske skupine = biocid

Uzrokuju smrt obratajnih organizama ve u liinakoj fazi kada se organizmi

naseljavaju na podlogu
Izvorna verzija organometalnih protuobratajnih boja temeljila se na
bakrovom oksidu, a zatim i na arsenu i ivi
Organokositreni biocidi
60-ih godina 20.st. nastaju prve verzije
organokositrenih spojeva (sredstva protiv moljaca)
Uinkovitiji i jeftiniji od bakra
Najuinkovitiji organokositreni spoj: 3 butil
kositar (tributyltin TBT)
(tin, engl. = kositar)
TRI-BUTIL-KOSITAR: TBT - tributyltin

kositar

Metalni ion
Organska skupina (x3)
Razlike u otputanju biocida
Free association forma
U poetku je TBT bio razvijen kao free-association boja koja koristi direktno
otapanje za otputanje biocida kositar se otapa u dodiru s morskom vodom
Free-asscociation boje u kojima su aktivni sastojci raspreni u matriksu od
smole i iz njega postepeno cure.
Razlike u otputanju biocida
Free association forma
U poetku je veliko i naglo otputanje biocida u okoli nakon ega se
otputanje biocida smanjuje
Stopa otputanja biocida nije bila predvidiva pa su 70-ih godina 20.st. nastale
samopolirajue kopolimerne boje sa stalnom i predvidivom stopom otputanja
biocida
Razlike u otputanju biocida
Samopolirajui kopolimerni premazi protiv obratanja - Self
Polishing Copolymer, SPC
U kopolimeru je organokositrena skupina (biocid) kemijski vezana za vezivo
polimera i stopa otputanja biocida je regulirana
Biocid se postepeno otputa u more djelovanjem valova i kretanjem kroz vodu
djelovanjem hidrolize uslijed ega se troi kopolimer i dolazi do
samozaglaivanja (self polishing)
Nakon to se potroi povrinski sloj, poinje otputanje biocida iz sljedeeg
sloja

Stopa otputanja i toksinost su stalni i dugotrajni

Boje na bazi TBT kopolimera produljile su period bez obrataja pa brodovi
mogu biti 60 mjeseci u moru bez potrebe za nanoenjem protuobratajne
boje.
 Slow and
Constant rate
Djelovanje na obratajne organizme

TBT biocidni premazi zbog samozaglaivaja

onemoguavaju
Naseljavanje organizama u liinakom stadiju
Naseljavanje na dui period zbog nestabilne
povrine uslijed samozaglaivanja
Zato se uope brinuti zbog obrataja?
Negativni plovni i ekonomski utjecaji
Poveanje teine
Veliki otpor trenja
Smanjenje brzine
Slabija upravljivost
Slabija energetska uinkovitost poveanje potronje goriva
do 40% i trokova putovanja do 77%
Negativni plovni i ekonomski utjecaji
Poveana potronja goriva vie energije je potrebno za prijei udaljenost
zbog otpora i trenja i potrebni su jai motori koji troe vie goriva
Poveana uestalost vaenja broda na suho gubitak vremena i resursa
Tijekom ienja obrataja nastaju velike koliine toksinog otpada koji se esto
ne prikuplja i odlae na ispravan nain
Poveana opasnost od korozije

VELIKA potreba za novim protuobratajnim tehnologijama

IMO regulacija o spreavanju
oneienja uslijed aktivnosti
ienja
Obrataj kao nain prijenosa invazivnih vrsta
Organizmi prihvaeni na trup broda mogu se prenijeti u okoli u kojem inae ne
ive alohtone vrste
Ako se takvi strani organizmi razmnoe jer nemaju prirodng neprijatelja i
potiskuju domae vrste invazivne vrste
Obrataj kao nain prijenosa invazivnih vrsta
Sjevernopacifika morska zvjezdaa Asterias amurensis
Doneena iz Japana u obalne vode june Australije
Zaljev Port Phillip (Melbourne) zaguen je velikim brojem zvjezdaa
smanjenje bioraznolikosti, ugroavanje domaih vrsta te vanih gospodarskih
vrsta i promjene u funkcioniranju ekosustava
tete u ribarstvu i marikulturi
Obrataj kao nain prijenosa invazivnih vrsta
smea alga Undaria
pinnatifida
Izvorno stanite ove alge je sjeverna
Azija, a donesena je na podruja
Europe, Argentine, june Australije,
Novog Zelanda i zapadne obale SAD-
a.
Brzo se iri u umjereno toplim
podrujima, moe naseliti sve vrste
podloge
Problem u akvakulturi, podvodnoj
infrastrukturi, brodovima
Obrataj kao nain prijenosa invazivnih vrsta
smea alga Undaria
pinnatifida
Negativan utjecaj na bioloku
raznolikost, uzrokuje promjene u
strukturi zajednica i mijenja trofike
razine
U Japanu i Koreji ova se vrsta koristi
ve dugo vremena u akvakulturi i oni
su i danas glavni proizvoai i
konzumenti ove alge.
Naraste i do 3m
Obrataj kao nain prijenosa invazivnih vrsta
smea alga Undaria
pinnatifida
Negativan utjecaj na bioloku
raznolikost, uzrokuje promjene u
strukturi zajednica i mijenja trofike
razine
U Japanu i Koreji ova se vrsta koristi
ve dugo vremena u akvakulturi i oni
su i danas glavni proizvoai i
konzumenti ove alge.
Naraste i do 3m
Obrataj kao nain prijenosa invazivnih vrsta
smea alga Undaria
pinnatifida
Negativan utjecaj na bioloku
raznolikost, uzrokuje promjene u
strukturi zajednica i mijenja trofike
razine
U Japanu i Koreji ova se vrsta koristi
ve dugo vremena u akvakulturi i oni
su i danas glavni proizvoai i
konzumenti ove alge.
Naraste i do 3m
Kad sporije nastaje obrataj - kad brod stoji ili
kad se kree?

Zato?
 Kad sporije nastaje obrataj - kad brod stoji ili
kad se kree?

brod je u kretanju liinke se tee love na

podlogu koja se kree
fiziko ukljanjanje organizama strujanjem
mijeanje mora (turbulencije) na povrini
Gdje je obratanje bre na neravnoj povrini ili
na glatkoj povrini?
Protubratajna sredstva

Nastajanje obrataja se najee spreava upotrebom protuobratajnih boja ili

premaza. Dva su naina djelovanja:

1. Stvaranje dovoljno glatke povrine na koju se organizmi mogu tek slabo

prihvatiti i otpasti e uslijed djelovanja valova i kretanja broda.
2. Visoki sadraj biocida koji se otputaju iz premaza i toksino djeluju na
organizme i tako spreavaju njihovo naseljavanje i rast na brodski trup
Protubratajna sredstva
Konvencionalni premazi nisu bili trajni, brzo su se ljutili, biocidi su teki
metali, bakreni oksid
Antivegetativni premazi s organokositrenim spojevima organokositreni
spojevi, jaki biocidni uinak, organokositreni kopolimeri (TBT-SPC)
Novi konvencionalni premazi TBT free, povratak bakrenog oksida, pojaivai
biocida
Samopolirajui AV premazi bez TBT-a
Neobratajui premazi silikonski ili teflonski polimeri koji stvaraju glatku
povrinu (Ecospeed), zosterika kiselina
Protubratajna sredstva

TRI-BUTIL-KOSITAR: TBT, Tri-Butyl-Tin

kositar

Metalni ion
Organska skupina (x3)
Protubratajna sredstva

Upotreba TBT-a
Protubratajna sredstva
TBT - tributilkositar
Od svih rjeenja u borbi protiv obrataja, samopolirajui TBT kopolimer (TBT
self polisching copolymer, TBT-SPC) pokazao se kao najuinkovitije sredstvo.
Koristio se na 70% svjetske flote
Naalost, TBT-SPC pokazao se kao iznimno toksian za okoli
Protuobratajne boje razvile su se kako bi sprijeile razvoj i naseljabanje
balanida (rakova vitiara), a TBT najmanje djeluje na vitiare!
TBT je iznimno otrovan za mnoge organizme od planktona do sisavaca,
ukljuujui i ljude!

TBT je najvjerojatnije ikad najtoksinija

tvar koja je namjerno uneena u morski
okoli
(Mee & Fowler, 1991).
Protubratajna sredstva
TBT je vrlo toksian!
Izrazito toksian za rakove i mekuce
Imposex = pojava poveanja mukih spolnih hormona, testosterona kod mekuaca
(koljkai npr. kamenica, puevi npr. volak) to uzrokuje razvoj mukih spolnih
organa u enki. To dovodi do sterilnosti enki i ne stvara se potomstvo.
Uzrokuje poremeaje kod odraslih jedniki i poremeen razvoj liinki
Problemi u akvakulturi i uzgoju koljkaa
Protubratajna sredstva
TBT - tributilkositar
IMPOSEX

Ecotoxicology
February 2007, Volume 16, Issue 1, pp 169-182
Protubratajna sredstva

TBT - tributilkositar
Zaustavlja preivljavanje morskih jednostaninih alga pri vrlo niskim
koncentracijama

Liinke su osjetljivije od odraslih jedinki, smanjenje riblih liinki uzrokuje probleme

u morskom ekosustavu i ribarstvu

Bioakumulacija toksin se akumulira u mastima koljkaa (kamenice, dagnje) i

ostalih mekuaca, rakova, ribama i algama. Kamenice akumuliraju 1000-6000 puta
vie TBT-a u svom organizmu

Ako postoji bioakumulacija, onda postoji i biomagnifikacija! Najgore je vrnim

potroaima ljudima! Kod ovjeka TBT uzrokuje hormonski poremeaj, disfunkciju
organa, karcinogen je.
Protubratajna sredstva
TBT - tributilkositar
Oneienje TBT-om ima
dugorono djelovanje u
hranidbenoj mrei

Trovanje tributilkositrom uzrokuje smrt vidri.

Pomori vidri povezuju se sa zarazama virusima,
bakterijama ili parazitima to je prisutno u
prirodi, ali glavni krivac je esto smanjen
imunitet ovih ivotinja zbog zagaenja obalnih
voda TBT-om.

Zna se da TBT i produkti njegove razgradnje

dovode do pomora zbog potiskivanja
mogunosti ivotinja da se bore sa zarazom.
Protubratajna sredstva
TBT - tributilkositar
Oneienje TBT-om ima
dugorono djelovanje u
hranidbenoj mrei

Pomori vidri mogli bi biti okida za niz razornih

dogaaja u ekosustavu. Vidre su kljune vrste.
Hrane se jeincima i kad vidri ne bi bilo dolo bi
do ogromnog razvoja populacije morskih
jeinaca koji bi onda pojeli sav kelp. Kelp je
kljuno stanite za mnoge vrste kao to su ribe i
beskraljenjaci
Pravna regulacija
Kako smo se rijeili TBT-a

Briga za djelovanje TBT-a na ivot u moru poinje 1960-ih godina

Kad su otkriveni uinci na morski okoli u obalnim podrujima ograniena je

njegova upotreba na malim brodovima (<25m)

2001. g. nakon to su dokumentirani tetni uinci i na otvorenom moru IMO

usvaja meunarodnu konvenciju o kontroli tetnih protuobratajnih sistema na
brodovima (International Convention of Control of Harmful Antifouling
Systems on Ships (AFS Convention):

Uvodi se zabrana:
Upotrebe protivobratajnih boja na bazi TBT-a od sijenja 2003.
Prisutnosti takvih boja na brodovima od sijenja 2008.
Kako smo se rijeili TBT-a

Trebalo je 7 godina da AFS IMO Konvencija stupi na snagu to se dogodilo u

rujnu 2008 ime se globalno zabranila upotreba i prisutnost protuobratajnih
boja na bazi TBT-a na brodovima.

IMO konvencija zabranjuje novo koritenje i zahtjeva uklanjanje postojeih

organokositrenih premaza
Provedba?
U EU, Regulacija (EC) No. 782/2003, zabranila je upotrebu protuobratajnih
boja na bazi TBT-a na brodovima pod zastavom drava EU i od 1.1.2008. je
kazneno djelo ako u luku ue brod koji na trupu ima TBT.

Svi brodovi pod zastavom drava EU i ostali brodovi koji ulaze u EU trebali
su do navedenog datuma biti bez TBT-a

Provedba Regulacije i Konvencije su prioritet u europskim lukama

Kako smo se skoro rijeili TBT-a

TBT se moe vezati na suspendirane estice i nataloiti se na morskom dnu u

sedimentima.

Tu moe desetljeima stajati u nepromjenjenom stanju

TBT moe ispariti u zrak i vratiti se kiom

TBT moe ostati u sedimentima i do 30 godina pa je sediment na morskom dnu

spremnik TBT-a koji moe djelovati na okoli dugo godina nakon zabrane!
Dredanje (jaruanje) i TBT

Sedimenti u lukama, posebno u estuarskim podrujima, mogu sadravati

zagaivala kao to su TBT, PCB, policikliki aromatksti ugljikovodici (PAH),
teke metale kao to su iva, bakar i olovo

Ovi spojevi esto u morski okoli dolaze iz industrijskih postrojenja na

kopnu putem rijenih donosa.

Jaruanje sedimenta oslobaa toksine tvari u vodeni stupac i postaju

dostupne morskim organizmima i ulaze u hranidbenu mreu.
 Dredanje
particulate state omoguava da istaloeni i
adsorbirani TBT i drugi
oneiivai postanu
otopljeni u morskoj vodi i i
slobodni.

particulate state

Toksinost se poveava s biolokom dostupnou to je posljedica prelaska u slobodno stanje

Opasnosti dredanja zagaenih sedimenata odnose se na aktivnosti i djelovanja koja potie
pomak oneiivaa iz krutog stanja u otopljeni oblik
Ipak, postoje pozitivne promjene
Oneienje TBT-om smanjeno je du mnogih obalnih podruja gdje je zakonska regulacija
zapoela jo 1980-ih i 1990-ih godina Velika Britanija, Kanada, SAD, Australija, Novi Zeland,
Japan, Juna Afrika i od 2008. g. u cijelom svijetu
Tehnologije bez kositra povratak na upotrebu
bakra

Alternative TBT-u
Koristi se Cu2O pigment topiv u vodi u kombinaciji sa raznim organskim
pojaivaima

Prednosti bakrenih spojeva

3000 tona godinje se ispusti u okoli naspram 250.000 tona prirodnog donosa
u okoli
Bakar nije lipofilan (ne otapa se u mastima) pa se slabo bioakumulira
Slabo je topiv pa se taloi brzo u sedimentima te tako smanjuje svoju toksinost
Samo slobodni ioni bakra su tetni

ALI, i bakar i pojaivai JESU tetni za morski okoli!

Prava alternativa prirodni biocidi
Sekundarni metaboliti morskih organizama
Enzimatski otapaju ljepila koja koriste obratajni organizmi za privrivanje
Ometaju metabolizam obratajnih organizama
Zaustavljaju privrivanje, metamorfozu ili rast organizama
Izazivaju negativne kemotaksije kretanje u smjeru od protivobratajnog
sredstva
Biocidi: terpenoidi, steroidi, masne kiseline, heterociklini spojevi,
aminokiseline, alkaloidi, polifenoli
Poznato je preko 20.000 prirodnih spojeva protuobratajnog djelovanja koje
lue morski organizmi
Prava alternativa prirodni biocidi
Primjer: rod Laurencia,
crvena alga
proizvodi preko 500 razliitih terpena prisutnih
u 26 strukturnih skupina, preko 16 ih je novo i
postoje jedino u ovom rodu alga, rodu
Laurencia

Zato je obrataj tetan

za alge i morske biljke?
Prava alternativa prirodni biocidi
Zosterina kiselina prirodni sastojak morskih cvjetnica roda Zostera (npr. Zostera
marina, Zostera noltii)
Poznato djelotvorno protuobratajno djelovanje
Smanjuje prihvaanje bakterija i nastanak primarnog sloja obrataja na uronjenim
povrinama
SHARKLET

Na koi morskog psa nalaze se ljuskice

izraene su od tvrdog materijala pod
nazivom dentin (zubi)

Brazde na ljuskama ubrzavaju protok

vode na povrini koe ime se skrauje
vrijeme kontakta obratajnih organizama
i koe
SHARKLET
Gruba nano-tekstura (izboine oblika
dijamanta) koe morskog psa smanjuje
dostupnu povrinu za prijanjajue
organizme i stvara nestabilnu povrinu
odbojnu za mikroorganizme

Ljuske se stalno pomiu kao odgovor na

promjene unutarnjeg i vanjskog tlaka dok
se morski pas kree kroz vodu i
organizmima je tee naseliti metu u
pokretu.
SHARKLET
SHARKLET
Imitacija prirodne strukture, sharklet primjer biomimikrije

Nanotehnologija
SHARKLET
SHARKLET

sharklet folija inspirirana grubom koom morskih pasa, je prva podloga za spreavanje
rasta bakterija koja nije toksina za okoli

Sharklet se sastoji od sitnih izboina koje omoguavaju istou koe za razliku od npr.
kitova koje obrastaju balanidi i sl.

http://www.youtube.com/watch?v=nyfsuXGMG4Q
SHARKLET

Prednosti upotrebe sharkleta na brodovima

Smanjen obrataj za 67% i pri brzini 4-5 vorova samoienje

Vea energetska uinkovitost zbog istog trupa

Nisu potrebne toksine kemikalije

Smanjen prijenos invazivnih vrsta morskih organizama

ECOSPEED

http://www.hydrex.be/ecospeed_hull_coating_system