Digitalne Pomorske Karte PDF

SVEUILITE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
Nina Bilan
Marija Pejakovi
Ivo Rado
Marko orgi
DIGITALNE POMORSKE KARTE
SEMINARSKI RAD
ZAGREB, svibanj 2008.
Pomorska geodezija II
Seminar: Digitalne pomorske karte
Sadraj:
1
Uvod ................................................................................................................................... 4
Pomorske karte................................................................................................................... 5
Elektronike pomorske karte i sustavi ............................................................................... 7
3.1
Normizacija elektronike pomorske karte.................................................................. 7
3.2
Elektroniki navigacijski sustavi................................................................................ 7
3.3
Vizualizacija elektronike pomorske karte ................................................................ 8
3.4
Sadraj karte............................................................................................................... 9
Elektronike nautike karte............................................................................................. 10

4.1
Slubene elektronike karte ..................................................................................... 10
4.1.1
Electronic Nautical Chart (ENC) ..................................................................... 11
4.1.2
RNC (Raster Navigational Chart) .................................................................... 13
4.2
5
Privatne elektronike kate ........................................................................................ 14
Proizvoai digitalnih pomorskih karata.......................................................................... 17

5.1
GARMIN.................................................................................................................. 17
5.1.1
BlueChart ......................................................................................................... 17
5.1.2
BlueChart g2 Vision......................................................................................... 17
5.2
PRIMAR................................................................................................................... 19
5.3
C-map ....................................................................................................................... 19
Pomorske karte u Hrvatskoj ............................................................................................ 22
Elektronike navigacijske karte Hrvatske ........................................................................ 24

7.1
Distributeri karata u Hrvatskoj................................................................................ 27
7.1.1
CV Sistem ........................................................................................................ 27
7.1.2
Navigo Sistem .................................................................................................. 28
7.1.3
INDEL MARINE ............................................................................................. 28
Zakljuak.......................................................................................................................... 30
Literatura .......................................................................................................................... 31
Popis slika:
Slika 1. Objekt na rasterskoj karti, primjer rasterske karte (lijevo) i primjer vektorske karte sa
simbolom plovila u sredini (desno).................................................................................. 11
Slika 2. Prikaz ENC podataka na vrsti odobrenog ECDIS-a ................................................... 12
Slika 3. Granica izmeu ENC i neslubenih podataka............................................................. 12
Slika 4. IHO Global ENC katalog............................................................................................ 13
Slika 5. Prikaz mogunosti BlueChart objektno-orijentirane karte.......................................... 17
Slika 6.Prikazi karte BlueChart g2 Vision ............................................................................... 18
Slika 7. Pokrivenost svijeta PRIMAR ENC-ovima ................................................................. 19
Slika 8. Usporedba proizvoda C-mapa..................................................................................... 20
Slika 9. Prikaz podataka vremenskog servisa .......................................................................... 20
Slika 10. C-map online katalog ................................................................................................ 21
Slika 11. Pregledna elija ENC-a............................................................................................. 24
Slika 12. Podjela obalnih elija ENC-a.................................................................................... 25
Slika 13. Podjela prilaznih elija ENC-a.................................................................................. 26
Slika 14. NavPro crtanje ruta na karti uz prikaz udaljenosti i kursa ..................................... 27
Slika 15. Sustav NavTrack ....................................................................................................... 28
Slika 16. Navionics small gold karta lijevo, Navionics Platinum karta desno......................... 29
1 Uvod
Odreivanje poloaja broda na moru uvijek je bilo jedno od najzahtjevnijih radnji i po
znanju i po tehnici koja se pri tom primjenjivala. U prolosti ravnalo se po poloajima
nebeskih tijela gdje se koritenjem sekstanta i kronometra odreivala geografska duljina i
irina. Meutim magla, oblaan dan i uope nemogunost opaanja zvijezda, sunca ili
mjeseca ostavljali su bespomonog i najboljeg kapetana. Krajem 50-tih godina, lansiranjem
prvih umjetnih satelita, raa se ideja njihovog koritenja i u navigaciji.
Krajem 70-tih u amerikom ministarstvu obrane pristupilo se planiranju i izradi novog,
globalnog satelitskog sustava za navigaciju. Novi sustav trebao je izmeu ostalog zadovoljiti
slijedee: 24 satni pristup, trenutno odreivanje pozicije, neovisnost o meteorolokim
uvjetima, globalna pokrivenost Zemlje, visoka tonost, jednostavnost rada, itd.
Nautiarima GPS postaje nezamjenjiv dio brodske opreme, a u kombinaciji s digitalnim
nautikim kartama obale i dubinomjerom te prikljuen na auto-pilot omoguit e sigurnu
plovidbu i poetnicima. Digitalne nautike karte napravljene su za gotovo sva mora na svijetu
pa tako i za Jadransko more, a osim konfiguracije obale ucrtani su i svi svjetionici s reimom
rada, podvodni kablovi, benzinske crpke smjetene du obale i sve marine, luke i luice
(URL6).
2 Pomorske karte
Pomorska kartografija je dio kartografije koji se bavi izradom pomorskih navigacijskih
karata. Iako je pomorska kartografija dio sveukupne kartografije i potpuno se uklapa u sve
njene teorije, koristei se svim suvremenim kartografskim saznanjima, ipak ima svoje
specifinosti koje je toliko izdvajaju da se o njoj ne moe govoriti samo s opih stajalita
tematske kartografije.
Ono to pomorske navigacijske karte izdvaja od ostalih tematskih karata jest
specifian prikaz odreenih pojava i razmjetaja geografskih elemenata te nain njihove
uporabe. Prikazane pojave na pomorskim navigacijskim kartama su morske struje, na poseban
nain plima i oseka (plavljeno podruje) i zemaljsko magnetsko polje. Prikaz razmjetaja
geografskih elemenata obuhvaa razne prirodne i umjetne objekte na moru i kopnu.
Pomorska se karta razlikuje od kopnene jer pomorska karta mora biti egzaktna, a
kopnena karta moe biti vrlo korisna i ako samo slikovito prikazuje zemlju, bez vrstog
mjerila i relativnih odnosa. Karakteristike na zemlji su vidljive i prepoznatljive, a na moru je
najvei dio detalja vitalno vanih za navigaciju skriven ispod povrine vode; navigator mora
imati povjerenja u svoju kartu, jer nema vizualne mogunosti provjeravanja informacija koje
mu karta daje, a o kojima ovisi sigurnost njegova broda.
Pomorska kartografija je specifina jer drugaije tretira reljef dna mora, i svi elementi
karte slue potrebi navigacije i sigurnosti plovidbe. Poput drugih tematskih karata i pomorske
navigacijske karte imaju dvojak sadraj: opegeografski i tematski. I opegeografski sadraj u
funkciji je navigacije i razlikuje se od prikaza na opim geografskim kartama, dok je
najvaniji dio tematskog sadraja izrazito naglaen i prikazuje se ljubiastom bojom.
Kartografska generalizacija podataka za prikaz sadraja pomorske navigacijske karte je
svrsishodna. Primjenjuju se svi postupci i metode poznate u teoriji i praksi kartografske
generalizacije. Na temelju navedenoga moe se zakljuiti da su pomorske navigacijske karte
tematske.
Pomorska ili nautika karta je posebno izraena karta za potrebe pomorske navigacije.
Prikazuje dubine mora, karakter dna, visine, konfiguraciju i karakteristike obalne crte, opasne
pliine, grebeni i hridi, sve opasnosti i pomo u navigaciji, te podaci o pomorskim svjetlima i
oznakama za plovidbu. Naziva se jo i pomorska navigacijska, nautika, hidrografska karta ili
jednostavno karta. Pomorske karte prikazuju odreeno plovidbeno podruje (dio Zemljine
povrine) sa svim elementima potrebnim za navigacijsku sigurnost broda i orijentaciju na
moru (Pribievi, 2005).
Klasificirane su prema mjerilu, sadraju i namjeni na navigacijske, kao najvanije, te na
informativne i pomone karte. Konstruirane su u Mercatorovoj kartografskoj projekciji.
Navigacijske publikacije su prirunici za plovidbu koji opisno daju podatke vane za
sigurnost plovidbe, a ne mogu se prikazati na pomorskoj karti. Koriste se zajedno s
pomorskom kartom.
Pomorske navigacijske karte slue za ucrtavanje kursova i pozicija broda, a mogu se
podijeliti na ope i posebne. Ope slue za neposrednu orijentaciju i voenje broda, a u
posebne navigacijske karte ubrajaju se one za radio-navigaciju.
Pomorske pomone karte jesu radarske karte, okosnice, bijele karte i karte u
gnomonskoj projekciji. Slijepa karta slui u pedagoke svrhe.
Pomorske informativne karte ne slue izravno za voenje broda, nego pruaju

korisne informacije za plovidbu. To su peljarske karte, karte vezova, zvjezdane karte i
slino (Pribievi, 2005).
Najvaniji podaci na karti su podaci o pomorskoj signalizaciji koja regulira sustav

plovidbe (svjetionici, plutae, svjetlee plutae, signali za maglu). Ostali navigacijski podaci
su podaci o lukama i sidritima (marine, peljarske stanice, luke vlasti, carinarnice), podaci o
vanim podrujima (sheme razdvojene plovidbe, podruje ribarenja, trase podvodnih kabela i
cjevovoda) i podaci o zabranjenim podrujima (podruje zabranjene plovidbe i sidrenja, vojni
poligoni, odlagalita municije i sl.).
Podaci o topografiji i morfologiji morskog dna prikazani su pojedinanim dubinama i
izobatama (2, 5, 10, 20, 50, 100, 200, 300, 500, 1000 m). Izobata koja predstavlja granicu iza
koje plovidba vie nije sigurna naziva se izobatom upozorenja (izobata od 20 m), a povrina
do nje obojena je plavom bojom. Sve pliine naglaene su tokicama a one na dubini manjoj
od 20 m jo i plavom bojom upozorenja. Na karti su posebno naznaene hridi, podrtine,
grebeni i ostale opasnosti za plovidbu.
Uz podatke o dubinama prikazani su i podaci o geologiji morskog dna, podaci vani
za sidrenje, podaci o morskim strujama i magnetskim varijacijama. Osim detaljno prikazane
obalne linije, zbog lake orijentacije pomorcima pojednostavljen je prikaz topografije uskog
priobalnog podruja (maksimalno 6 milja), te su naglaeni karakteristini objekti kao zvonici,
dimnjaci, tornjevi i sl. Sadraj pomorske navigacijske karte zastarijeva s vremenom zbog
promjena na terenu, pa je radi sigurnosti plovidbe nuno izraditi sustav auriranja karata.
3 Elektronike pomorske karte i sustavi

Elektronika navigacija poinje koritenjem neslubenih elektronikih sustava pomorskih
karata (Electronic Chart Systems - ECS), a danas, konano, znaajnom uporabom slubenog
sustava Meunarodne pomorske organizacije (IMO) pod nazivom informacijski sustav i
prikaz elektronikih karata (Electronic Chart Display and Information System - ECDIS), te uz
njega vezane elektronike pomorske navigacijske karte (Electronic Navigational Chart ENC) (Pribievi, 2005).
Elektronika pomorska karta openit je pojam koji obuhvaa podatke, softvere i
elektroniki sustav koji slui za prikazivanje pomorske karte. Elektronika pomorska karta ne
mora udovoljavati zahtjevima odreenima meunarodnom konvencijom SOLAS (Safety of
Life at Sea). Prema tipu podataka elektronike pomorske karte mogu biti rasterske ili
vektorske.
3.1 Normizacija elektronike pomorske karte

Kad su se poetkom osamdesetih godina prolog stoljea poeli pojavljivati prvi sustavi
elektronskih navigacijskih karata, IHO i IMO su poele razmiljati o preporukama i normama
za izradu elektronikih karata kako bi one funkcionirale ekvivalentno papirnatim kartama.
IHO 1986. godine poinje projekt normiranja elektronike navigacijske opreme. Pod
projektom North Sea Hydrographic Commission osnovana je ekspertna radna grupa IHO
ECDIS Working Group.
Izvedbene norme za ECDIS usuglaene su tek koncem 1995. godine. Postojala je i
potreba za detaljnom normom za ECDIS. Nju je razvio Meunarodni elektrotehniki odbor
(IEC), a godine 1998. postala je dostupna norma IEC 61174. Time je plovilima omogueno
da upotrebljavaju ECDIS, kao sustav koji moe zamijeniti papirnate pomorske karte na
brodovima.
Standardizaciju digitalne nautike karte utvruju dvije norme koje je donijela IHO, te
norme moemo susresti pod nazivima S-52 i S-57.
3.2 Elektroniki navigacijski sustavi

Danas u svijetu postoje razliiti elektroniki sustavi pomorskih karata, no nemaju svi
podjednaka svojstva i nain rada. Uglavnom se razlikuju u:
formatu i sadraju podataka pomorske karte
prikazu pomorske karte
ponuenim navigacijskim funkcijama
Slijedom tih kriterija nastale su razliite skupine sustava elektronikog prikaza karte.
Najvaniji su meu njima:
RCDS
ECDIS (Electronic Chart Display and Information System)
ECS (Electronic Chart System)
Sustav za prikaz rasterskih pomorskih karata (RCDS) jest navigacijski informacijski

sustav prikaza RNC-a s informacijama o poloaju plovila putem navigacijskih senzora, a slui
7
kao pomo pomorcu pri planiranju i praenju rute, te, ako je potrebno, prikazuje dodatne
informacije o navigaciji. Posljednja generacija RCDS-a danas omoguuje: uporabu alata za
planiranje putovanja, nadgledanja rute i druge vane funkcije kao to su pristup velikim
koliinama karata on-line, vezu peljarima i modus za prikaz nou. Omogueno je i auriranje
rasterskih podataka na brz i djelotvoran nain.
ECDIS je najkompleksniji najsofisticiraniji i najskuplji pomorski navigacijski sustav.
Taj sustav se sastoji od:
elektronike nautike karte (ENC)
sustava za odreivanje poloaja (GPS ili LORAN C)
ureaja za mjerenje navigacijskih parametara
raunala koje integrira njihov rad.
ECDIS je navigacijski informacijski sustav koji se smatra slubenim ekvivalentom klasine

pomorske karte. Udovoljava IMO/SOLAS kartama za potrebe navigacije.
ECS je opi pojam za opremu koja prikazuje podatke pomorske karte, ali ne mora biti
izraena prema IMO-vim normama za ECDIS. ECS ima smanjeni broj funkcija u odnosu na
ECDIS i nema slubeni status pomorske karte. Moe koristiti za potrebe navigacije, ali ne
udovoljava IMO/SOLAS zahtjevima. ECS je odreen standardom ISO 19379.
Prednost upotrebe novih tehnologija je i u reduciranju ljudskih pogreaka koje se
javljaju kao rezultat loih prosudbi (sudari, nasukavanja ili ekoloke katastrofe). Elektronika
navigacija i sustavi danas postaju primjenjivi, jednostavni i dostupni ak i malim
rekreacijskim plovilima.
3.3 Vizualizacija elektronike pomorske karte

Izmeu elektronike nautike karte i papirnate karte postoje velike razlike u prikazu i u
upotrebi. Najvanija razlika je u upotrebi karte u stvarnom vremenu (real-time). Naime, na
elektronikoj pomorskoj karti plovilo je kontinuirano prikazano s tonou odreivanja
poloaja od oko 10 metara (poloaj dobiven ureajem DGPS). Pomorac ima opciju
iscrtavanja radarske panorame preko karte sa svim njenim dodatnim podacima, pa tako moe
na ekranu pratiti plovidbu ostalih sudionika u pomorskom prometu.
Pomorac se mora dakle naviknuti na drugaiju upotrebu karte (real-time) koja mu prua
mogunost donoenja odluke o manevru u djeliu sekunde jer su dostupne sve informacije na
zaslonu monitora:
mjerilo
vrijeme (UTC i LTC- lokalno vrijeme)
poloaj pokazivaa na monitoru
poloaj plovila, kurs, brzina, prevaljeni put du definirane rute
dubina i
relativni poloaj na karti sitnijeg mjerila.
Za planiranje ruta i navigaciju ovakav sustav omoguava:
povezivanje s GPS-om i autopilotom
voenje broda zadanom rutom
planiranje i pohranjivanje rute unaprijed ili tijekom plovidbe
prikaz planirane rute u odnosu na poloaj i kurs kretanja
grafiki i numeriki prikaz geografskih koordinata plovila, kurs u stupnjevima,

brzinu broda u vorovima, dubinu u metrima
poloaj i udaljenost plovila prema odreditu ili do sljedeeg waypointa uz stalni

prikaz GPS koordinata
stalni prikaz procijenjenog vremena dolaska (ETA) i preostale udaljenosti u odnosu

na trenutnu brzinu
zvuni alarm za plitko, duboko i sidreni alarm.
Na elektronikoj navigacijskoj karti korisnik ima mogunost odabira koliine informacija

pohranjenih u bazama podataka na zaslonu ekrana. Ostale informacije, potrebne za donoenje
odluke, mogu se pozvati iz baze podataka i prikazati na zaslonu (npr. informacije o
svjetioniku).
3.4 Sadraj karte

Prikaz elektronike navigacijske karte je u odnosu na papirnate navigacijske karte
pojednostavljen. Karte su manje optereene topografskim sadrajem te su neke realistine i
komplicirane signature (klisurasta, grebenasta i kamenita obala) pojednostavljene.
Topografija podmorja prikazana je tonskim vrijednostima. Tako su dubine 2, 5, 10, 20,
30 m prikazane razliitim tonovima plave boje. Korisnik ima mogunost prikazivanja
topografije podmorja pomou dubina.
Tekst upozorenja, zabrana i obavijesti na karti je prikazan znakom usklinika u krugu
ili trokutu. Pomou te signature miem se dolazi do teksta upozorenja, zabrane ili obavijesti iz
baze podataka.
4 Elektronike nautike karte

Pojam moderne nautike karte javlja se na poetku 13. stoljea, kada je iz Kine u Europu
donesen kompas (Carta Pisana). Pomorska se kartografija moe podijeliti u tri razdoblja:
razdoblje portulanskih karata, razdoblje hidrografske izmjere i razdoblje elektronikih
pomorskih karata.
Razdoblje ENC-a nastupa poetkom osamdesetih godina, kada dolazi do naglog razvoja
geoprostornih tehnologija, posebice sustava za globalno pozicioniranje GPS-a. Usvajanjem
novih tehnologija mijenjaju se i metode navigacije na moru i sigurnost plovidbe. Tako se
navigacija promijenila od .relativne navigacije., bazirane na vizualnom opaanju, radarskom
mjerenju i odreivanju poloaja na papirnatoj karti, prema apsolutnoj navigaciji ili
odreivanju poloaja satelitskim metodama kao GPS, GLONASS ili GNSS (Tuurnala i
Laitakari, 1999) (URL6).
Treba naglasiti da je uza sve prednosti tehnologije za izradu ENC-a trite tih karata jo
relativno maleno budui da je za njihovu upotrebu potrebna velika investicija u brodsku
opremu.
4.1 Slubene elektronike karte

Karte izdane od tijela lokalne uprave, nadlene hidrografske ustanove, ili drugih
odgovarajuih upravnih institucija su slubene i mogu se koristiti za ispunjavanje zahtjeva
navigacije (pod uvjetom da su odravane). Sve druge pomorske karte prema definiciji nisu
slubene i esto su odreene kao privatne karte. Takve karte nisu prihvaene kao osnova za
plovidbu sukladno SOLAS konvenciji (URL7).
Postoje dvije vrste slubenih digitalnih karata koje se upotrebljavaju:
Electronic Navigational Chart (ENC)
Raster Navigational Chart (RNC).
Unutranja izrada ENC-a i RNC-a je u osnovi razliita:
ENC su vektorske karte
RNC su rasterske karte
Rasterska karta je skenirana i pasivna (neaktivna) slika papirnate karte, dok vektorska karta
odgovara digitalnoj analizi objekata (toaka, linija, povrina itd.) (Slika 1).
10
Slika 1. Objekt na rasterskoj karti, primjer rasterske karte (lijevo) i primjer vektorske karte sa
simbolom plovila u sredini (desno)
4.1.1 Electronic Nautical Chart (ENC)

ENC je baza podataka normirana po sadraju, strukturi i formatu, koju je izdao
hidrografski ured ovlaten za koritenje s ECDIS-om. Ona sadri sve informacije potrebne za
sigurnu plovidbu, a moe sadravati i pomone informacije, koje se dodaju sadraju papirne
karte (npr. peljar) i koje se smatraju potrebnima za sigurnu navigaciju.
IMO definicija elektronikih navigacijskih karta (ENC):
ENC znai baze podataka, standardizirane u pogledu sadraja, strukture i formata izraene za
koritenje sa ECDIS od ovlatenih hidrografskih ustanova. Propis je bio prvotno uveden za
podatke digitalnih karata kako bi udovoljavao IHO standardu S-57 za prijenos podataka
karata. S-57 openito opisuje standarde koji se koriste za razmjenu digitalnih hidrografskih
podataka izmeu nacionalnih hidrografskih ustanova i za distribuciju digitalnih podatka i
produkata proizvoaima, pomorcima i drugim korisnicima. Prema IMO definiciji ENC-ovi
mogu jedino proizvoditi tijela lokalne uprave, nadlene hidrografske ustanove ili druge
odgovarajue upravne institucije. Bilo koji drugi vektorski podaci su neslubeni i ne
udovoljavaju zahtjevima vonje (URL7).
Svojstva ENC-a:
ENC sadraj je temeljen na izvornim podacima ili slubenim kartama odgovorne
hidrografske ustanove
ENC-ovi su izraeni i kodirani u skladu s meunarodnim standardima
ENC-ovi su odreeni u World Geodetic System 1984 datumu (WGS84)
ENC sadraj je odgovornost izdavanja hidrografske ustanove
ENC-ove izrauju jedino nadlene hidrografske ustanove
ENC-ovi se redovito
distribuiranim digitalno
obnavljaju
auriraju
sa
slubenim
informacijama
ENC sadri sve kartografske informacije korisne za sigurnu plovidbu i mnoe

sadravati dopunske informacije pored onoga to je sadrano na papiru, to se moe smatrati
neophodnim za sigurnu plovidbu (Slika 2).
ENC su vektorske karte izraene iz pojedinanih baza podataka georeferenciranih
objekata iz hidrografskih ustanova arhiva ukljuujui postojee papirnate karte. Kada se
11
koriste u ECDIS, ENC moe biti prikazana kao cjelovita struktura u korisniki odreenim
mjerilima predstavljajui korisniki odabrane stavke. Zbog ograniene fizike veliine i
ograniene rezolucije monitora kompjutora slika karte generirane iz ENC-a ne podrava u
potpunosti poznati prikaz papirnate karte. Taj prividni gubitak je kompenziran postojeim
ENC bazama podataka: posebne ECDIS operacijske funkcije neprestano pretrauju ENC
sadraj davajui upozorenje neposredne opasnosti u vezi s pozicijom i kretanjem plovila.
Samo ovlateni distributeri prodaju ENC-ove i ENC servisima koji ukljuuju isporuku
auriranih informacija. Distributeri dobivaju ovlatenje izravno od hidrografske ustanove ili
suradnjom s hidrografskom ustanovom. ECDIS istie ENC od neslubenih podataka.
Slika 2. Prikaz ENC podataka na vrsti odobrenog ECDIS-a
Kada se koriste neslubeni podaci, ECDIS obavjetava pomorce stalnim upozorenjem na

ekranu da moraju ploviti prema slubenim, auriranim podacima. Ako su na ECDIS ekranu
prikazani neslubeni podaci, njegove granice su oznaene posebnom vrstom linije. Granica je
vidljiva kao jednostrana crvena linija da dijagonalnim crticama na neslubenoj strani linije
(Slika 3).
Slika 3. Granica izmeu ENC i neslubenih podataka
International Hydrographic Organisation (IHO) prua interaktivne web kataloge

prikazujui stanje proizvodnje ENC-a irom svijeta. Taj sustav ima pokaziva za korisniko
upravljanje ENC-ovim dobavljaima i distributerima. Za razlikovanje stupnja dostupnosti
koristi se shema od tri boje. Katalog pokazuje da je veliki broj uobiajenih brodskih ruta ve
pokriven ENC-ovima. Slika 4 pokazuje prednju stranice kataloga. Neke drave (Kanada i
Australija) stavljaju svoje ENC i RNC dostupnima korisnicima preko svojih vlastitih
distributerskih mrea.
12
Slika 4. IHO Global ENC katalog
4.1.2 RNC (Raster Navigational Chart)

RNC su digitalne rasterske kopije slubenih papirnatih karata u skladu s IHO
specifikacijama produkta RNC (S-61). Kada su prikazane na ECDIS ekranu ine se kao
kopije papirnatih karata. Sadravaju znaajne metapodatke da bi se osiguralo da imaju
odreeni minimum funkcionalnosti: sredstvo za georeferenciranje pozicije na karti,
automatsko auriranje RNC-a iz digitalnih arhiva i dnevni i noni prikaz RNC-a prema
potrebi. Kao digitalna kopija originalne papirnate karte, RNC nema drugih mogunosti osim
vizualizacije. Ne mogu se postavljati upiti kao npr. automatska provjera rute ili upozorenja od
opasnosti. Neka od tih ogranienja mogu biti svedena na minimum runim korisnikim
unosom u ECDIS (URL7).
RNC se obino proizvode digitalnim skeniranjem boja koritenih u procesu
vietonslkog tiskanja. Za razliku od ENC-a nema posebno prihvaenih formata za RNC-ove.
Glavni formati su:
BSB (koriste se u SAD-u, Kanadi, Kubi i Argentini)
HCRF (koriste se u UK, Australiji i Novom Zelandu)
Prema definiciji RNC-ove mogu izraivati jedino nadlene dravne hidrografske ustanove.
Svojstva RNC-a:
RNC je reprodukcija slubene papirnate karte
RNC-ovi su izraeni u skladu s meunarodnim standardima
RNC sadraj je odgovornost izdavanja hidrografske ustanove
RNC-ovi se redovito
distribuiranim digitalno
obnavljaju
13
auriraju
sa
slubenim
informacijama
IMO provodi standarde za ECDIS drave u kojima ENC-ovi nisu dostupni, RNC-ovi se
mogu koristiti u ECDIS-u za udovoljavanje zahtjevima vonje. Kada ECDIS koristi RNC
trebalo bi se koristiti zajedno sa prikladnim listom obnovljene papirnate karte.
U skladu sa udovoljavanjem zahtjevima vonje, slubene karte se moraju odravati
ispravljanjem. ENC i RNC-ovi se odravaju redovitom primjenom, npr. tjedno, obnovljene
informacije podataka karata putem podatkovne datoteke. Datoteka podataka moe se prenositi
beinim prijenosom ili putem prikladnih medija kao to je CD. Trenutno auriranje je
primjenjuje automatski kod ECDIS-a do njegovih baza karata. Drugi standardni nain
ECDIS-a je mogunost auriranja ENC-a runo koji se moe koristiti ako digitalno auriranje
nije dostupno. Danas je veina ENC i RNC auriranja isporuena do brodova na CD-u, ali
auriranje koritenjem satelitske telekomunikacije postaje sve vie uobiajeno.
Auriranje ENC-a je sekvencijalno, a sekvenca je jedinstvena za svaku ENC. Tijekom
procesa auriranja ECDIS uvijek provjerava da li su svi obnovljeni podaci u sekvenci
prikazani. Ako neki obnovljeni podatak nedostaje tada ECDIS na to upozorava; nije mogue
uitavanje daljnjih auriranja dok se ne prikae podatak koji nedostaje.
4.2 Privatne elektronike kate

Privatno proizvedene karte mogu biti u vektorskom ili rasterskom formatu i povrno
mogu izgledati slino kao i slubene karte. Postoje razlike u vrsti i kvaliteti podataka koji se
prodaju, dok mnoge kompanije paze na proizvodnju elektronikih podataka kako bi osigurale
potpunost i tonost, to se ne moe pretpostaviti za sve. Privatne karte esto nisu aurirane
istom pravilnosti kao i slubeni podaci. Dobavljai obino temelje njihov produkt na
slubenim kartama i podacima. To znai da auriranje njihovih karata ovisi o dostupnosti
auriranih slubenih kartografskih produkata. Stoga postoji esto kanjenje; nekad znaajno u
pruanju auriranja. Za karte u nakladi privatnih kompanija nema kontrole kvalitete od strane
nadlenih organizacija i zbog toga odgovornost za produkt je potpuno obaveza proizvoake
kompanije. To je u suprotnosti s slubenim kartama gdje odgovornost za produkt poinje s
institucijama za nacionalnu proizvodnju. Na inicijativu industrije 2003. ISO je izdao posebni
standard za privatne karte. ISO 19379 se primjenjuje za vektorske i rasterske privatne karte
(URL2).
Privatne karte neovisno o formatu u kojem su isporuene na trite ili ISO certifikaciji
ne udovoljavaju zahtjevima odreenim IMO standardima za ECDIS ime ne udovoljavaju
zahtjevima vonje. U suprotnosti ENC-u i RNC-u koriste se mnogi vlasniki formati. Zato
karte od razliitih proizvoaa nisu meusobno usklaene.
Primjeri kompanija koje proizvode privatne vektorske karte:
C-map (eg NT+)
Euronav (eg LiveChart)
Garmin (eg BlueChart, MapSource, G-Chart)
Navionics (eg Gold, Platinum)
Transas (eg TX-97)
Navicarte
Primjeri kompanija koje proizvode privatne rasterske karte:
Maptech
Mapmedia
14
NDI
SoftChart
Lista ostalih distributera prema dravama:
Argentina Captain Stephan Nedelchev
Belgija Bogerd Martin Navigation System
Kanada Marine Press of Canada

Nautical Dana International, Inc
Danska Iver C. Weilbach & Co. A/S

SCANSURVEY
SeaTech ApS
Finska Furuno Finlandy OY

Troil Marin OY AB
Francuska Electronic Eguipment

THEMYS-Sas
NAUDEQ-Nautical Digital Equipment
ScanNav
SODENA SAS
Njemaka ChartWorld GmbH & Co. KG

HansenNautic GmbH
Eissing GmbH
Nautischer Dienst
Transas Europe GmgH
Seekarte Kapitn A. Dammeyer
Grka El Mare Marine Electronics

Marei Electronics SA
Vanos S.S. Ship Supplies
Italija CAIM s.c.r.l.
Korea e-MLX
Nizozemska Datema
Norveka Jeppesen Norway AS

Maris
Nautisk Forlag
Olex
Transas Norge AS
Poljska Enamor
15
Portugal J. Garrio & Ca Lda
Rusia Chart Pilot Ltd.

ERNC (ElectroRadioNavigationalChambet) Ltd.
Singapur DPM (SINGAPORE) PTE LTD

Motion Smith
panjolska MaxSea Naval S.L
vedska Adveto Advanced Technology AB

Naustika Magasunet AB
Velika Britanija DPM (UK) Ltd.

Euronav Ltd.
Kelvin Hughes Ltd.
Lilley & Gillie
PC Maritime
Thomas Gunn Navigation Services Ltd.
TODD CHART AGENCY LTD
Transas Dataco
The United Kingdom Hydrographic Office
USA Marine Technologies LLC
Urugvaj Captain Steohan Nedelchev
16
5 Proizvoai digitalnih pomorskih karata

U svijetu postoji veliki broj proizvoaa i distributera digitalnih karata. U nastavku je
izdvojeno nekoliko njih i prikazani su njihovi proizvodi.
5.1 GARMIN
Garmin je jedan od najveih proizvoaa i distributera privatnih digitalnih karata. Iz
iroke ponude karata koje su pruene korisnicima odabrani su najnoviji proizvodi koji su
detaljnije prikazani. Od ostalih proizvoda dostupni su jo:
BlueChart g2 Bathymetric Charts
BlueChart Bathymetric Charts
Inland Lakes
5.1.1 BlueChart
BlueChart je detaljna elektronika nautika karta. Prua detaljne papirnate karte u
prikladnim elektronikom obliku: karticama ili CD-ovima. Slui kao kartografski prikaz
podmorja i radi kao integrirana cjelina unutar razliitih Garminovih plotera. Karte podruja su
iscrtana kao i papirnate kate pa se mogu vidjeti zone plime i oseke, konture dubina i dr. Karta
je dostupna u tri verzije (URL3):
Americas - prikazuje podruje Sjeverne i June Amerike
Atlantic prikazuje podruje Europe i Afrike
Pacific prikazuje podruje Azije, Australije i Novog Zelanda
Karta je objektno-orijentirana to se odnosi na sve Garminove plotere. Moe se odabrati

objekt na karti i odmah vidjeti informacije o toki (Slika 5).
Slika 5. Prikaz mogunosti BlueChart objektno-orijentirane karte
5.1.2 BlueChart g2 Vision

Predstavlja najnapredniju i najsadrajniju nautiku kartografiju na tritu. Osnova
BlueChart g2 Vision karte su satelitske snimke u visokoj rezoluciji. Na takvu "foto-kartu"
uklopljene su karte svjetskih hidrografskih instituta (u sluaju Jadranskog mora to su podaci
HHI-a iz Splita). Rezultat je potpuno realan prikaz obale, otoka, plovnih puteva i naselja koje
se nalaze oko broda (Slika 6).
17
Pored, do sad najvizualnijeg prikaza karte na tritu, BlueChart g2 Vision omoguava i

mnotvo do sad nepoznatih funkcija u nautici. Nakon umetanja BlueChart g2 Vision kartice
u Garminov novi ploter dostupne su slijedee funkcije:
Slika 6.Prikazi karte BlueChart g2 Vision
Auto Guidance (Auto navoenje): jednostavno se odabere (ili upie) mjesto na

obali gdje se eli doi i Garminov ploter e sam izraunati i predloiti optimalni put.
Prije ovakvog izrauna potrebno je definirati minimalnu sigurnu dubinu i minimalnu
sigurnu visinu broda (posebno vano za jedrilice). Koristei najbolje digitalne nautike
podatke Jadranskog mora, ploter izraunava i na satelitskoj snimci ljubiastom
linijom prikazuje optimalnu rutu do zadanog odredita. Iz sigurnosnih razloga izrada i
markiranje toaka predloene rute preputena je nautiaru.
"3D mariners eye" (3D pogled skipera) je funkcija koja na osnovi digitalnih
podataka terena (i podmorja) oko broda renderiranjem izrauje 3D pogled iznad
povrine doaravajui tako skiperu kako zaista izgleda podruje kojim trenutno plovi.
Ova funkcija korisna je po danu, ali i po noi kad se treba pristati u neku valu, a uslijed
manjka svjetla ne raspoznaje se konfiguracija terena.
"3D fish eye" (3D pogled ispod povrine) funkcionalno je slina 3D mariners eye
jedino to se radi o podruju ispod povrine vode. Dakle, ploter iz podataka dubina na
detaljnoj nautikoj karti izraunava i iscrtava (renderira) kako izgleda dno ispred i oko
broda. Ukoliko je ploter prikljuen i na fishfinder (ili je u uporabi kombinirani
ureaj), podaci dobiveni od sonde uklapaju se u 3D prikaz ispod povrine, pa je dno
pokriveno signalom fishfindera jo tonije iscrtano, a naravno iscrtani su i objekti (ribe)
izmeu dna i povrine na tom dijelu.
Aero snimke (snimke iz zraka) sastavni su dio BlueChart g2 Vision kartografije.

Nakon to se putem trailice u softveru plotera pronae eljeno odredite, pored spiska
usluga koje nudi npr. jedna marina, moe se pogledati i fotografija te marine iz zraka.
U bazi fotografija nalaze se snimke svih malo veih mjesta na naoj obali,
mnogobrojne marine, luke i luice. Ribolovne karte sakrivaju sve navigacijske podatke
s nautike karte i ostavljaju samo prikaz kontura dna (izobate) iz kojih se vrlo lagano
moe vidjeti kako izgleda dno na odreenom podruju (URL3).
18
5.2 PRIMAR
PPIMAR je meunarodna kooperacija koja prua servise slubenih ENC-ova. ENC-ovi
PRIMAR-a zadovoljavaju IMO/SOLAS zahtjevima postavljenim za karte. Proizvodi se
isporuuju preko meunarodne mree ovlatenih distributera. PRIMAR nudi ENC-ove vie
od 35 zemalja. Zemlje lanice PRIMAR kooperacije su: Danska, Finska, Norveka, vedska,
Litva, Estonija, Francuska, Poljska, Grka i Hrvatska (URL4).
PRIMAR katalog je razvijen. Mogunosti i prednosti kataloga:
grafiki pregled najnovije pokrivenosti ENC-a (Slika 7)
planiranje listova i podruja ruta
izbor izmeu trenutne pokrivenosti u grafikom obliku i strukturi elija
pouzdane detaljne listove odabranih elija
auriranje ENC-ova koritenjem PRIMAR Online
Slika 7. Pokrivenost svijeta PRIMAR ENC-ovima
5.3 C-map
U suradnji s hidrografskim uredom C-map distribuira slubene ENC karte.
Distribucijski servis je ovlaten i usklaen sa svim slubenim propisima i zahtjevima. C-map
by Jeppesen prua vie razliiti proizvoda i usluga. Neke od njih su razliite baze podataka
karata koje se koriste za navigaciju, a drugo su razliite softverske aplikacije za koritenje
karata u uredima. Zatim servisi za plovidbu kao (Real Time Updating) auriranje karata u
realnom vremenu i vremensku prognozu. Neki od produkata su:
C-map ENC sadri se dostupne slubene ENC karte i zamjenjuje papirnate karte
kada se koristi u ECDIS i podrava servis auriranja u realnom vremenu. Moe se
isporuiti na CD-u i DVD-u
19
C-map Professional+ - je globalna vektorska baza podataka. Sadri nautike karte

koje su izvedene iz papirnatih karta i digitalizirane. Auriranje baze se obavlja preko
interneta ili e-mail-a. Ova baza se koristi u navigaciji, a isporuuje se na DVD-u.
C-map Profesional je isto kao i prethodno ali sa manje karta i bez naknadnih
informacija kao to su plima i oseka, morske rute i dr.(Slika 8) (URL2,).
Slika 8. Usporedba proizvoda C-mapa
Sve C-map baze podataka se neprestano nadopunjavaju. Sve biljeke za mornare i sva nova
izdanja karata objavljena od hidrografskog ureda su dodana svim produktima. Pojedine nove
verzije baza je objavljuju tjedno.
C-map ima i poseban servis za vremensku prognozu. Servis prua korisne i tone
informacije o vremenskim uvjetima. Sustav omoguava korisnicima da narue vremenske
informacije i set razliitih navigacijskih parametara za odabrano podruje. Time korisnici
imaju boju kontrolu nad planiranim rutama i priliku da smanje trokove komunikacije.
Slika 9. Prikaz podataka vremenskog servisa
20
Npr. na Slika 9 je prikazana ruta koja prolazi kroz aktivnu tropsku ciklonu. Dio rute
koji je oznaen zeleno je u redu. Tamno crvena boja oznaava podruja ciklone a crveno su
oznaena podruja alarma koji upozoravaju na opasnost. U desnom kutu grafikon oznaava
vremenske prilike tijekom rute. Na Slika 10 prikazan je interaktivni online katalog ENC-a.
Slika 10. C-map online katalog
21
6 Pomorske karte u Hrvatskoj

Hrvatski hidrografski institut obavlja znanstvenoistraivake, razvojne i strune radove
vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko-geodetsku izmjeru Jadrana, marinsku
geodeziju, projektiranje i izradu pomorskih karata i nautikih publikacija, oceanoloka
istraivanja, istraivanje geologije podmorja, te izdavako- tiskarske poslove. Institut je
ovlaten za razvoj slube sigurnosti plovidbe na Jadranu, u skladu s preporukama:
Meunarodne hidrografske organizacije (IHO)
Meunarodne pomorske organizacije (IMO)
Meunarodnog udruenja uprava pomorske signalizacije (IALA) (URL8)
a u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatskom ratnom

mornaricom, Lukim kapetanijama, Ustanovom za odravanje pomorskih plovnih putova, te
hidrografskim institutima pomorskih zemalja svijeta.
Tijekom 140 godina rada u ovoj se instituciji njegovao specifian stil izrade
pomorskih karata i publikacija, koji je i danas prepoznatljiv. U nekoliko posljednjih godina
novim se dizajnom nastoji osuvremeniti klasinu ponudu tih proizvoda i prilagoditi je novom
nainu koritenja i novim korisnicima - pomorcima amaterima.
Nautiki odjel obavlja poslove iz informativnog dijela sigurnosti plovidbe i unapreenja
navigacije na Jadranu, u skladu s meunarodnim propisima, obvezama i konvencijama. Odjel
planira izradu i izdavanje pomorskih navigacijskih prirunika i karata u skladu s potrebama
pomorskog gospodarstva i Ministarstva obrane. Nautiki odjel obavlja poslove nacionalnog
koordinatora za navigacijske obavijesti. Ti poslovi obuhvaaju prijam, analizu, obradu i
distribuciju navigacijskih obavijesti od iznimne vanosti za sigurnu plovidbu. Radi na
sastavljanju, ureivanju i odravanju u aurnom stanju slubenih pomorskih navigacijskih i
drugih publikacija. Sudjeluje u izradi pomorskih navigacijskih karata, terenskim radovima i
ugovorenim projektima izvan redovne djelatnosti, te u realizaciji znanstvenoistraivakog
programa Hrvatskog hidrografskog instituta i drugih znanstvenoistraivakih projekata izvan
Instituta
Kartografska djelatnost Hrvatskog hidrografskog instituta obuhvaa projektiranje i izradu
pomorskih navigacijskih karata i planova te grafikih prikaza i shema u pomorskim
publikacijama, koji su potrebni za odravanje sigurnosti plovidbe na moru i nesmetanu
plovidbu odreenim podrujem, u analognom i digitalnom obliku.
Katalog pomorskih karata i navigacijskih publikacija prikazuje izdavaku djelatnost
Hrvatskog hidrografskog instituta (HHI). U izdanjima HHI-a obraeno je podruje
Sredozemnog mora s teitem na Jadransko more, Jonsko more i Malteke otoke. Osim
prirunika za plovidbu izdaju se i ostale publikacije korisne pomorcima. "Oglas za pomorce"
je mjeseno izdanje za auriranje pomorskih karata i navigacijskih publikacija Hrvatskog
hidrografskog instituta za Jadransko more, Jonsko more i Malteke otoke.
S obzirom na to da Jadransko more s izuzetnom razvedenou na naem dijelu obale
spada u vrlo sloeno navigacijsko podruje, HHI primjenjuje, sukladno preporukama
Meunarodne hidrografske organizacije (IHO, 1990), ovu podjelu pomorskih karata:
Generalne karte - mjerila od 1:750000 do 1:2500000 prikazuju podruje
Sredozemnog mora s dijelom Crnog mora, Jadransko i Jonsko more.
22
Kursne karte - mjerila od 1:150000 do 1:300000 prikazuju podruje Jadranskog

mora, Jonskog mora i Maltekih otoka.
Obalne karte - mjerila od 1:50000 do 1:100000 prikazuju podruje Jadranskog mora

- istona obala. U ovu grupu spadaju i Male karte mjerila 1:100000. Malog su formata i
pogodne su za manja plovila. Prodaju se samo u kompletima (MK-I i MK-II).
U ovu grupu spadaju i Male karte mjerila 1:100000. Malog su formata i pogodne su za
manja plovila. Prodaju se samo u kompletima (MK-I i MK-II).
Planovi - mjerila od 1:2000 do 1:40000 prikazuju vanije luke i luice te zaljeve,
uvale i prolaze istone obale Jadranskog mora.
Informativne karte sadre neke podatke vane za plovidbu u Jadranskom moru:
Batimetrijska karta - mjerila 1:1000000 prikazuje dubine Jadranskog mora.
Klimatoloki atlas Jadranskog mora prikazuje oceanografske i meteoroloke

parametre u srednjim mjesenim vrijednostima: temperaturu zraka i povrinske
temperature mora, uestalost smjera i jaine vjetra, uestalost smjera i visine valova,
relativnu vlagu zraka, oblanost i oborine.
Pomone karte prikazuju dijelove Jadranskog mora. Izraene su u mjerilu 1:300000,
1:400000 i 1:500000 i slue za grafiko rjeavanje nekih navigacijskih zadataka (pogodne su
za spajanje).
Informativne i pomone karte nisu za navigaciju i ne podlijeu ispravljanju OZP-om.

U sklopu Pilot-projekta sjevernog Jadrana, u kojemu je osim Hrvatske sudjelovala Italija
i Slovenija, u Kartografskom odjelu su izraivane elektronike navigacijske karate (ENC).
Hrvatski hidrografski institut izdaje i slubene elektronike karte (ENC). Dostupne su preko
distributera C-MAP by Jeppesen na www.c-map.no i PRIMAR na www.primar.no.
23
7 Elektronike navigacijske karte Hrvatske

Elektronike navigacijske karte (ENC) hrvatskog dijela Jadrana poele su se izraivati
2001. godine. Hrvatski hidrografski institut (HHI) izraivao ih je u suradnji s talijanskom
tvrtkom C-map Italija, koja je predloila i osmislila dizajn njihove izrade. Sam proces nije se
u praksi pokazao dovoljno prilagoenim specifinostima hrvatskog dijela Jadranskog mora i
dugogodinjoj tradiciji izrade pomorskih karata u HHI-u. Stoga se pojavila potreba za
redizajnom procesa izrade ENC-a (URL1).
Podjela elija ENC-a u hrvatskom dijelu Jadranskog mora unutar pojedine navigacijske
svrhe je prilagoena specifinostima hrvatskog dijela Jadranskog mora. Podjela elija ENC-a
nije istovjetna podjeli papirnatih pomorskih karata, nego se zasniva na pravokutnim elijama.
Takva je podjela primjerenija jedinstvenoj kartografskoj bazi podataka elektronikih
navigacijskih karta, te ju ini jednostavnijom za koritenje i odravanje. Kao izvorni materijal
za izradu ENC-ova su se koristile papirnate pomorske karte. Novom je podjelom takoer
lake rijeiti pitanje podudaranja podataka unutar iste navigacijske svrhe.
Podjela ENC-a u HHI-u za hrvatski dio Jadranskog mora uvaava dugogodinju
tradiciju izrade papirnatih pomorskih karata u HHI-u i specifinostima hrvatskog dijela
Jadranskog mora kao arhipelakog mora. Podjela takoer uvaava i injenicu da su se za
izvorne podatke za izradu ENC-ova koristile papirnate pomorske karte HHI-a.
Jedna pregledna elija ENC-a bila bi dovoljna za prikazivanje cijeloga hrvatskog dijela
Jadranskog mora. Kao izvorna karta za njezino sastavljanje posluila bi pregledna karta
Jadrana 101 mjerila 1:800 000, izdana 2000. godine. Sastavljako mjerilo pregledne elije
bilo bi dva puta krupnije od sastavljakog mjerila papirnate karte i iznosilo bi 1:400 000, a
njezin obuhvat bio bi 6 x 4 (Slika 11). Predloeno mjerilo odgovara najbliem radarskom
dometu od 24 NM, koje pak odgovara okruglom mjerilu od 1:350 000.
Slika 11. Pregledna elija ENC-a
Jadran je prikazan s etiri generalne karte koje obuhvaaju prostor 3 x 1. Kao izvorne
karte za izradu generalnih karata koristila se serija generalnih (kursnih) karata. Sastavljako
24
mjerilo generalnih karata je 1:150 000. Radarski domet najblii sastavljakom mjerilu
generalnih ENC-ova je 12 NM, to odgovara okruglom mjerilu od 1:180 000.
Za izvorne karte obalnih ENC-ova koritene su obalne papirnate pomorske karte
izraene u mjerilu 1:100 000. Obuhvat obalnih ENC-ova je 1 x 0,5 (Slika 12), to je neto
manje podruje od podruja obuhvata papirnatih karata, ali je sastavljko mjerilo obalnih
ENC-ova neto krupnije i iznosi 1:50 000 (tablica 3). Sastavljakom mjerilu obalnih ENC-ova
odgovara najblii radarski domet od 3 NM ili okruglo mjerilo 1:45 000.
Slika 12. Podjela obalnih elija ENC-a
Prilazni ENC-ovi kao izvorne karte koristili su nedovrenu seriju prilaznih karata 50-,
koje su izraene u mjerilima 1:50 000 i 1:55 000. Za prilazne ENC-ove veliina elije je 0,50
x 0,25 (Slika 13). Sastavljako mjerilo prilaznih ENC-ova je 1:25 000. Najblii radarski
domet sastavljakom mjerilu prilaznih ENC-ova bio bi 1,5 NM ili okruglo mjerilo 1:22 000.
Pristanini i luki ENC-ovi izrauju se prema potrebi, tako da prekrivaju podruja od
posebne vanosti za pomorsku navigaciju (podruja obuhvata papirnatih karata). Kao izvorne
karte koritene su papirnate pristanine i luke karte pojedinog podruja, a sastavljako
mjerilo je dva puta krupnije od mjerila papirnatih karata.
Podjele su najjednostavniji i optimalni nain izrade elija ENC-a, koji koriste papirnate
pomorske karte kao izvorne podatke. U drugoj fazi izrade ENC-ova, kada bi se kao izvorni
podaci koristili podaci kvalitetnije hidrografske izmjere sa znatno veim brojem mjerenih
podataka (viesnopni dubinomjer), trebalo bi ponovno razmatrati potrebu redizajniranja
procesa izrade ENC-a, te ako je to potrebno, predloiti novu podjelu elija prema
navigacijskim svrhama elija ENC-a.
25
Slika 13. Podjela prilaznih elija ENC-a
Norma S-57 zahtjeva kontinuiranu kartografsku bazu podataka za pojedinu navigacijsku

svrhu, koja je sadrajno i topoloki usklaena i u kojoj se podaci ne ponavljaju. Radi lakeg
rukovanja podacima i odravanja baze podataka predvieno je da baza bude podijeljena na
elije.
U novoj podjeli jednostavnije bi se rjeavalo horizontalno podudaranje podataka u
jedinstvenoj kartografskoj bazi podataka unutar iste navigacijske svrhe. To znai da prilikom
uitavanja dviju elija ENC-a iste navigacijske svrhe rubni podaci obiju elija trebaju biti
podudarni
Nazivi pojedinih elija normirani su prema S-57 tako da sadre 10 znakova
CCPXXXXXXX.EEE. Prva dva znaka CC oznaavaju kod proizvoaa, P oznaava
navigacijsku svrhu elije ENC-a, XXXXXXX je oznaka broja karte, dok EEE oznaava
ekstenziju elije ENC-a, koja kazuje ima li ENC ispravak po oglasu za pomorce (OZP) i koji
je to oglas po redu.
Prema publikaciji IHO-a S-62 ENC Producer codes svaka zemlja lanica, ali i zemlje
koje nisu lanice IHO-a, imaju svoj kod proizvoaa (za Hrvatsku je to HR; Agencijski kod
za HHI je 80 HR).
Do sada su nazivi ENC-ova radi lakeg snalaenja bili prilagoeni nazivima papirnatih
karata. Primjer dosadanjeg naziva obalnog ENC-a koji prikazuje podruje od ibenika do
Splita bio bi HR310026. HR u nazivu oznaava kod drave izraivaa elije, 3 je oznaka
obalnih ENC-ova, a 10026 je oznaka pomorske karte (100-26 ibenik-Split izraena u mjerilu
1:100 000, prvo izdanje 1972, formata B2) koja je koritena kao izvorni materijal za izradu
elije ENC-a (URL1).
Nazivi elija su dodijeljeni prema geografskim koordinatama poetka elije (donji lijevi
rub). Kako je prema S-57 za naziv elije ostavljeno 5 znakova, geografska irina () se pie s
jednom decimalom, a geografska duina () u stupnjevima. Za prilazne elije se
upotrebljavaju geografske irine () i geografske duine () u stupnjevima uz slovnu oznaku
od A do F, koja oznaava poloaj elije unutar stupnja.
26
7.1 Distributeri karata u Hrvatskoj

Izdvojeni su neki distributeri elektronikih karata u Hrvatskoj.
7.1.1 CV Sistem
Tvrtka CV Sistemi proizvodi privatne elektronike karte i sustave za podruje Hrvatske.
Proizvodi navigacijskih sustava (URL5):
NavPro - je namijenjen prvenstveno profesionalnim nautiarima. Omoguava
povezivanje brodske instrumentacije na PC ili notebook, centralizira upravljanje plovilom i
objedinjuje sve relevantne parametre plovidbe, ugraena alarmna automatika prua oputeniju
plovidbu, vizualno ucrtavanje rute plovidbe uz izraun trokova goriva, redovno auriranje
karata. Sadri:
vektorska pomorska karta Hrvatske, Slovenije, istone obale Italije, Crne Gore i
Albanije u WGS-84 sustavu, promjenjiva mjerila 1:4 000 000 1:5 000, detaljne
informacije i karakteristike svih plovnih oznaka i svjetionika, pretraga po nazivu
ili poziciji, dodavanje korisnikih oznaka na kartu, postavke boja prikaza za dan /
sumrak / no
navigacija i prikaz: geografska pozicija plovila, prikazana grafiki i numeriki,

brzina i kurs plovila, prikaz jaine signala satelita te njihove pozicije na nebu,
prikaz dubine i dubine ispod kobilice, grafiki prikaz instrumenta za vjetar, prikaz
brzine kroz vodu i temperature mora, grafiki prikaz informacija plovilima
primljenih od radara, geografska pozicija pokazivaa i relativni kurs prema njemu,
procjena vremena dolaska na odredite (ETA), mjerenje udaljenosti pojedinih
toaka na karti, automatsko pronalaenje najbliih lokacija (sidrita, marine,
luice, benzinske crpke), vrijeme izlaska i zalaska sunca na poziciji pokazivaa,
mjeseeve mijene (Slika 14).
Slika 14. NavPro crtanje ruta na karti uz prikaz udaljenosti i kursa
27
planiranje ruta: grafiko ili numeriko zadavanje rute prije ili za vrijeme
putovanja, kao i izraun potronje goriva za zadanu rutu, prikaz planirane rute na
karti s nazivom svake toke, postavljanje podruja oko lokacije s proizvoljnim
radijusom, upravljanje autopilotom prema zadanoj ruti ili lokaciji ucrtanoj na karti
alarmiranje: pliina ili prevelika dubina, premala ili prevelika brzina,

upozorenja pri plovidbi posebnim podrujima (podruja zabranjenog sidrenja,
plovni putevi i sl.), sidreni alarm
NavAdria - Navigacijski sustav NavAdria namijenjen je irokom krugu nautiara, od

turista i jedriliara preko ribara pa sve do profesionalnih moreplovaca. Tehnike
karakteristike sline su prethodno navedenim.
NavTrack je sigurnosni sustav namijenjen praenju veeg broja plovila u realnom
vremenu, kao i arhiviranje svih relevantnih podataka plovidbe (pozicija, smjer, brzina) u
neogranienom vremenskom razdoblju. Na taj nain se saznaje gdje se plovilo nalazi sada ili
gdje se nalazilo u odreeno vrijeme, grafiki prikazano na vektorskoj pomorskoj karti. Sustav
se sastoji od GPS-GSM ureaja (lokator) koje se nalazi na plovilu i PC raunala u nadzornom
centru na koje je prikljuen GSM modem. Lokator na plovilu zadanim intervalom alje svoje
podatke centralnom raunalu koje te podatke prikazuje i sprema u arhivu (Slika 15).
Slika 15. Sustav NavTrack
7.1.2 Navigo Sistem

Tvrtka Navigo Sistem je ovlateni uvoznik i distributer amerike tvrtke GARMIN za
Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Od digitalnih nautikih karata korisnicima
pruaju BlueChart, BlueChart g2 i BlueChart g2 Vision (URL9).
7.1.3 INDEL MARINE

Tvrtka INDEL MARINE je generalni zastupnik na hrvatskom tritu za nekoliko
svjetskih tvrti (URL10) od kojih digitalne karte proizvodi i prua korisnicima tvrtka
NAVIONICS.
28
Za podruje Hrvatske pruaju nekoliko proizvoda:
NAVIONICS XL9 GOLD CHART
NAVIONICS SMALL GOLD CHART
Slika 16. Navionics small gold karta lijevo, Navionics Platinum karta desno
NAVIONICS PLATINM CHART
Najnovija generacija nautikih karta koja omoguava 3D prikaze, satelitske

fotografije, panoramske slike luka.
29
Zakljuak
Pomorska ili nautika karta je posebno izraena karta za potrebe pomorske navigacije.
Prikazuje dubine mora, karakter dna, visine, konfiguraciju i karakteristike obalne crte, opasne
pliine, grebeni i hridi, sve opasnosti i pomo u navigaciji, te sadri podatke o pomorskim
svjetlima i oznakama za plovidbu. Pomorska se karta razlikuje od kopnene. Pomorska karta
mora biti egzaktna, a kopnena karta moe biti vrlo korisna i ako samo slikovito prikazuje
zemlju, bez vrstog mjerila i relativnih odnosa. Sadraj pomorske navigacijske karte s
vremenom zastarijeva zbog promjena na terenu, pa je zbog sigurnosti plovidbe potrebno
izraditi sustav auriranja karata.
Elektronika pomorska karta openit je pojam koji obuhvaa podatke, softvere i
elektroniki sustav koji slui za prikazivanje pomorske karte. Na elektronikoj pomorskoj
karti plovilo je kontinuirano prikazano s tonou odreivanja poloaja od oko 10 metara
(poloaj dobiven ureajem DGPS). Pomorac ima opciju iscrtavanja radarske panorame preko
karte sa svim njenim dodatnim podacima, pa tako moe na ekranu pratiti plovidbu ostalih
sudionika u pomorskom prometu.
Hrvatski hidrografski institut obavlja znanstvenoistraivake, razvojne i strune radove
vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko-geodetsku izmjeru Jadrana, marinsku
geodeziju, projektiranje i izradu pomorskih karata i nautikih publikacija, oceanoloka
istraivanja, istraivanje geologije podmorja, te izdavako- tiskarske poslove.
Elektronike navigacijske karte (ENC) hrvatskog dijela Jadrana poele su se izraivati
2001. godine. HHI ih je izraivao u suradnji s talijanskom tvrtkom C-map Italija, koja je
predloila i osmislila dizajn njihove izrade. Sam proces nije se u praksi pokazao dovoljno
prilagoenim specifinostima hrvatskog dijela Jadranskog mora i dugogodinjoj tradiciji
izrade pomorskih karata u HHI-u. Stoga se pojavila potreba za redizajnom procesa izrade
ENC-a.
30
9 Literatura
Pribievi, B. (2005): Pomorska geodezija, Udbenici Geodetskog fakulteta, Zagreb.
URL1: http://www.kartografija.hr/kig/ (05.05.2008.)
URL2: http://www.c-map.no (19.05.2008.)
URL3: http://www8.garmin.com/cartography/ontheWater/ (05.05.2008.)
URL4: http://www.primar.no (08.05.2008.)
URL5: http://www.cvs.hr (18.05.2008.)
URL6: http://www.morsko-prase.hr (16.05.2008.)
URL7: http://www.ic-enc.org (19.05.2008.)
URL8: http://www.hhi.hr (28.04.2008.)
URL9: http://www.navigo-sistem.hr (19.05.2008)
URL10: http://www.indelmarine.hr (19.05.2008)
31

Digitalne Pomorske Karte PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Digitalne Pomorske Karte PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

DIGITALNE POMORSKE KARTE

ZAGREB, svibanj 2008.

Seminar: Digitalne pomorske karte

Elektronike pomorske karte i sustavi ............................................................................... 7

Normizacija elektronike pomorske karte.................................................................. 7

Elektroniki navigacijski sustavi................................................................................ 7

Vizualizacija elektronike pomorske karte ................................................................ 8

Elektronike nautike karte............................................................................................. 10

Slubene elektronike karte ..................................................................................... 10

Electronic Nautical Chart (ENC) ..................................................................... 11

RNC (Raster Navigational Chart) .................................................................... 13

Privatne elektronike kate ........................................................................................ 14

Proizvoai digitalnih pomorskih karata.......................................................................... 17

Pomorske karte u Hrvatskoj ............................................................................................ 22

Elektronike navigacijske karte Hrvatske ........................................................................ 24

Distributeri karata u Hrvatskoj................................................................................ 27

Navigo Sistem .................................................................................................. 28

INDEL MARINE ............................................................................................. 28

Seminar: Digitalne pomorske karte

Seminar: Digitalne pomorske karte

Seminar: Digitalne pomorske karte

Seminar: Digitalne pomorske karte

Pomorske informativne karte ne slue izravno za voenje broda, nego pruaju

Najvaniji podaci na karti su podaci o pomorskoj signalizaciji koja regulira sustav

Seminar: Digitalne pomorske karte

3 Elektronike pomorske karte i sustavi

3.1 Normizacija elektronike pomorske karte

3.2 Elektroniki navigacijski sustavi

formatu i sadraju podataka pomorske karte

prikazu pomorske karte

ponuenim navigacijskim funkcijama

ECDIS (Electronic Chart Display and Information System)

ECS (Electronic Chart System)

Sustav za prikaz rasterskih pomorskih karata (RCDS) jest navigacijski informacijski

Seminar: Digitalne pomorske karte

elektronike nautike karte (ENC)

sustava za odreivanje poloaja (GPS ili LORAN C)

ureaja za mjerenje navigacijskih parametara

raunala koje integrira njihov rad.

ECDIS je navigacijski informacijski sustav koji se smatra slubenim ekvivalentom klasine

3.3 Vizualizacija elektronike pomorske karte

vrijeme (UTC i LTC- lokalno vrijeme)

poloaj pokazivaa na monitoru

poloaj plovila, kurs, brzina, prevaljeni put du definirane rute

relativni poloaj na karti sitnijeg mjerila.

Za planiranje ruta i navigaciju ovakav sustav omoguava:

povezivanje s GPS-om i autopilotom

voenje broda zadanom rutom

Seminar: Digitalne pomorske karte

planiranje i pohranjivanje rute unaprijed ili tijekom plovidbe

prikaz planirane rute u odnosu na poloaj i kurs kretanja

grafiki i numeriki prikaz geografskih koordinata plovila, kurs u stupnjevima,

poloaj i udaljenost plovila prema odreditu ili do sljedeeg waypointa uz stalni

stalni prikaz procijenjenog vremena dolaska (ETA) i preostale udaljenosti u odnosu

zvuni alarm za plitko, duboko i sidreni alarm.

Na elektronikoj navigacijskoj karti korisnik ima mogunost odabira koliine informacija

3.4 Sadraj karte

Seminar: Digitalne pomorske karte

4 Elektronike nautike karte

4.1 Slubene elektronike karte

Electronic Navigational Chart (ENC)

Raster Navigational Chart (RNC).