INSPIRACIJA - RIJEKA (Lokalni Interpretacijski Plan)

PROJEKT INSPIRACIJA
INTERPRETACIJSKI PLAN
RIJEKA
Program sodelovanja Interreg V-A Slovenija – Hrvaška 2014 – 2020/

Program suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska 2014 – 2020
Revitalizacija gradova industrijske baštine za razvoj kulturnog

turizma u Trbovlju, Slovenskoj Bistrici, Labinu i u Rijeci
i
SADRŽAJ
1. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ................................................................................................iii

1.1. Popis tablica .......................................................................................................................................iii
1.2. Popis grafikona .................................................................................................................................iii
1.3. Popis slika ............................................................................................................................................iii
2. UVOD ..............................................................................................................................................................1
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ...........................................................................................................3
3.1. Prostorna obilježja............................................................................................................................3
3.2. Geografski položaj i karakteristike ...........................................................................................5
3.3. Povijesni razvoj ..................................................................................................................................7
3.4. SWOT analiza ......................................................................................................................................9
3.5. Postojeća turistička ponuda...................................................................................................... 13
3.6. Prometna infrastruktura .............................................................................................................. 19
3.7. Postojeće organizacije i institucije u kulturi ..................................................................... 22
4. ANALIZA POSJETITELJA ........................................................................................................................ 30
5. BAŠTINSKI TURIZAM .............................................................................................................................. 34
5.1. Zaštita baštine ................................................................................................................................. 35
6. INDUSTRIJSKA BAŠTINA ....................................................................................................................... 39
7. INFORMACIJE O INDUSTRIJSKOJ BAŠTINI RIJEKE..................................................................... 42
8. TEMELJNE IZJAVE DESTINACIJE........................................................................................................ 46
9. INTERPRETACIJA ZA RIJEKU................................................................................................................ 47
9.1. Ciljevi interpretacije ..................................................................................................................... 47
9.2. Metodološki okvir: od dolje na gore – participativni pristup interpretaciji ......... 48
9.2.1. Prva radionica sa sudionicima ......................................................................................... 49
9.2.2. Druga radionica sa sudionicima ...................................................................................... 54
9.2.3. Treća radionica sa sudionicima – ciljne skupine ..................................................... 57
9.3. Odabrani reprezentativni primjeri industrijske baštine .............................................. 65
9.4. Lansirna stanica i bivša tvornica „Torpedo“ ...................................................................... 74
9.5. Buduća interpretacija na temelju prostornog koncepta.............................................. 77
9.5.1. Festival industrijske baštine ............................................................................................. 84
9.5.2. „Industrijska tura na kotačima“ (Industry tour on wheels) ................................... 85
9.6. Interpretacija prostora bivše tvornice „Torpedo“ ........................................................... 86
9.6.1. Vizualna/izvedbena umjetnost, kultura i napušteni objekti ............................. 86
9.6.2. Escape room ............................................................................................................................. 89
9.7. Interpretacijski centar „Torpedo“ ........................................................................................... 89
ii
9.7.1. Nastanak i razvoj tvornice „Torpedo“. .......................................................................... 90

9.7.2. Utjecaj tvornice „Torpedo“. ............................................................................................... 95
9.7.3. „Pričaj mi priču (Storytelling)“ .......................................................................................... 97
9.8. Lansirna rampa za torpedo ..................................................................................................... 103
9.8.1. Tehnički muzej ..................................................................................................................... 104
9.8.2. Mjesto vizualnih umjetnosti i instalacija ................................................................. 105
9.9. Suveniri ............................................................................................................................................ 106
10. STUDIJE SLUČAJA (Benchmarking) ............................................................................................ 108
10.1. Torpedo Art Factory ................................................................................................................ 108
10.2. Industriada .................................................................................................................................. 110
10.3. Zollverein kompleks rudnika ugljena u Essenu, Njemačka .................................. 112
10.4. Liverpool Maritime Mercantile City ................................................................................. 114
11. SMJERNICE – PLAN DALJNJIH KORAKA ................................................................................... 117
11.1. Fazna realizacija........................................................................................................................ 118
11.1.1. Prva faza ............................................................................................................................... 120
11.1.2. Druga faza ........................................................................................................................... 124
11.1.3. Treća faza ............................................................................................................................. 126
12. PRILOG – Popis sudionika na radionicama ........................................................................... 130
13. BIBLIOGRAFIJA ................................................................................................................................... 132
13.1. Korištena literatura.................................................................................................................. 132
13.2. Internetski izvori ....................................................................................................................... 135
iii
1. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA
1.1. Popis tablica
Tab. 1. Promjena u broju stanovništva Grada Rijeke 3

Tab. 2. Povećanje broja dolazaka i noćenja turista u Primorsko-goranskoj 30
županiji
Tab. 3. Pregled ostvarenih dolazaka domaćih i stranih gostiju u Gradu Rijeci 31
(2014.-2017. g.)
Tab. 4. Pregled broja noćenja domaćih i stranih gostiju u Gradu Rijeci (2014.- 31
2017. g.)
Tab. 5. Top 10 zemalja po broju noćenja u 2017. g. 33
Tab. 6. Cjenik obilaska 43
1.2. Popis grafikona
Graf. 1. Noćenja prema vrsti smještaja u 2017. g. 13

Graf. 2. Udio strukture turista prema dobnim skupinama (2017. g.) 32
Graf. 3. Elementi uspješne interpretacije 60
1.3. Popis slika
Sl. 1. Primorsko-goranska županija 4

Sl. 2. Geografski položaj Rijeke 6
Sl. 3. Paneuropski prometni koridori u Republici Hrvatskoj 20
Sl. 4. Slike obilaska s prve radionice 54
Sl. 5. Vjenceslav Celligoi: Lučko skladište XV (13), 1897., Monierova 67
konstrukcija podruma
iv
Sl. 6. Skladište XIV (17) 68

Sl. 7. Skladište XIV (17) 68
Sl. 8. Metropolis, lučka skladišta 18-22 70
Sl. 9. Rafinerija na Mlaki 71
Sl. 10. Hotel Emigranti 72
Sl. 11. Zgrada tvornice „Rikard Benčić“ 73
Sl. 12. Lansirna stanica torpedo 75
Sl. 13. Lansirna stanica torpeda 76
Sl. 14. Pozicija odabranih primjera riječke industrijske baštine 77
Sl. 15. Brod „Galeb“ 81
Sl. 16. Brod „Uragan“ 82
Sl. 17. Vila Whitehead 82
Sl. 18. Riječka „remiza“ 82
Sl. 19. Prostori tvornice „Torpedo“ 88
Sl. 20. Prikaz razvoja lansirnih stanica do 1925. g. 91
Sl. 21. Maketa Luppisovog spasitelja obale 92
Sl. 22. Posljedice eksplozije torpeda na drveni „keson“ 92
Sl. 23. Obnovljeni trup riječnog ratnog broda „Leitha“ 93
Sl. 24. Torpedo TR-53/IV 94
Sl. 25. Podmornica iz Tehničkog muzeja u Zagrebu 94
Sl. 26. Torpedo WASS tvornice 96
Sl. 27. Illustrated London News, 18. svibnja, 1878. g. 98
Sl. 28. Clarence Paget 99
Sl. 29. Najranija slika torpeda i R. Whitehead 100
Sl. 30. „Torpedisti“ 102
Sl. 31. Slike „Torpedo Art Factory“ 110
Sl. 32. Slike festivala Industriada 112
Sl. 33. Slike Zollverein kompleks 114
v
Sl. 34. Slike Liverpool Maritime Mercantile City 116

1
2. UVOD
Lokalni interpretacijski plan za Rijeku dio je projekta INSPIRACIJA, u sklopu

programa suradnje INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020. g. Cilj projekta
je kroz niz aktivnosti pronaći model bolje prezentacije i iskorištenosti industrijske
baštine u turizmu na područjima Labina, Rijeke, Slovenske Bistrice i Trbovlja. Sva ova
područja bogata su industrijskom baštinom koja predstavlja velik potencijal za razvoj
kulturnog turizma. U sklopu projekta osmišljen je niz aktivnosti koje za cilj imaju
valorizaciju industrijske baštine i poboljšavanje turističke ponude mjesta, a uključuju
Festival industrijske baštine koji će se održavati jednom godišnje u svim uključenim
gradovima kao i niz drugih aktivnosti koje će promovirati industrijsku baštinu i lokalne
autohtone proizvode. Uredit će se 4 informacijska centra za interpretaciju industrijske
baštine u Trbovlju, Slovenskoj Bistrici, Labinu i Rijeci te uspostaviti inovativni način
prezentacije baštine putem uvođenja novog sadržaja Escape Room, što je suvremen i
kreativan način da se posjetitelji upoznaju s baštinom područja kroz elemente
gemifikacije, posebno atraktivne mlađim posjetiteljima. Kako danas u turizmu
suvremeni posjetitelj traži cjelovitu ponudu i jedinstveni doživljaj kroz cijelu godinu,
jedan od glavnih rezultata projekta bit će i nova prekogranična kulturno-turistička tura
u kojoj će se zainteresirani posjetitelji moći upoznati sa industrijskom baštinom pilana
i mlinova Pohorja, rudnika u Labinu, Raši i Trbovlju, kao i bivših tvornica na Riječkom
pristaništu.
U obuhvatu projekta INSPIRACIJA za interpretaciju riječke industrijske baštine
nalazi se nekoliko registriranih jedinica baštine: 1) Kulturno-povijesna industrijska
cjelina bivše tvornice INA Mlaka (Z-6993); 2) Lansirna stanica torpeda i kompresorska
stanica za punjenje torpeda zrakom u sklopu bivše tvornice „Torpedo“ (Z-3780); 3)
Lučka skladišta XIII (12) i XV (13); 4) Budimpeštansko pristanište (Z-2187); 5) Lučka
skladišta XIX (18), XX (19), XXI (20), XXII (21); 6) Praško pristanište (Z-2188); 7) Lučko
2
skladište XIV (17); 8) Visinov gat (Z-825); 9) Zgrada bivše tvornice „Rikard Benčić“ (Z-
102); 10) Hotel Emigranti (Z-4207).1
Jedan od ciljeva lokalnog interpretacijskog plana jest analizirati postojeće
stanje u turizmu navedenih područja i valorizaciji industrijske baštine kroz turističke
aktivnosti, uočiti prednosti i eventualne nedostatke te ponuditi rješenja za otklanjanje
istih. Lokalni interpretacijski plan oslanja se na dostupnu stručnu literaturu o
industrijskoj baštini domaćih i inozemnih stručnjaka, njenom turističkom potencijalu
te na službene dokumente Grada Rijeke, koji pružaju uvid u realno stanje na terenu.
Za potrebe izrade Plana, održane su tri tematski različite radionice s dionicima s
područja Grada Rijeke, kako bismo prikupili podatke i od predstavnika institucija,
nevladinih organizacija te turističkih djelatnika i osoba čija se djelatnost oslanja na
turizam i kulturu. Interpretacijski plan za Grad Rijeku izrađuje se na premisama tzv.
bottom – up pristupa, odnosno od lokalnog prema gore: znanja i iskustva ključnih
dionika radionica bit će integrativni dio akcijskog plana za Grad Rijeku te predložak za
daljnju razradu interpretacije industrijske baštine. Plan uključuje i studije slučaja
kojima se prikazuju primjeri dobre prakse valorizacije i revitalizacije industrijske
baštine.
1
Iz prijavnice na projekt INSPIRACIJA
3
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
3.1. Prostorna obilježja2
Grad Rijeka je glavna hrvatska luka i po veličini treći najveći grad u Republici
Hrvatskoj. Izravni je slijednik Općine Rijeka koja je postojala do 1993. g. i prostirala se
na području površine 515,9 km2. Reorganizacijom upravnog područja navedene
godine, Grad Rijeka sveden je na površinu od 43,55 km2, što predstavlja tek 8,5%
površine dotadašnje Općine Rijeka. U trenutku stvaranja novog upravnog ustroja u
Gradu Rijeci živjelo je oko 159.000 stanovnika (78,5% stanovnika Općine Rijeke, tj.
49% stanovništva tadašnje Primorsko-goranske županije), dok je Popisom
stanovništva iz 2011. g. u Gradu Rijeci zabilježeno 128.634 stanovnika. Radi se o
smanjenu od oko 20% sveukupnog broja stanovništva u odnosu na stanje zabilježeno
1993. g.3
Tab. 1. Promjena u broju stanovništva Grada Rijeke
1993. g. 2011. g.
Površina 43,55 km2 43,55 km2
Stanovnika 159.000 (cca) 128.634 (cca -20%)
Danas Grad Rijeka zauzima površinu od 136 km2 (13.600 ha), od čega na
kopneni dio otpada 43,55 km2 (4355 ha). Budući da se radi o izrazito malom
kopnenom prostoru koji je Strategijom razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020.
godine označen kao nedovoljno velik za razvojne potencijale grada, te činjenici da je
na tom prostoru zabilježeno 128.624 stanovnika,4 Grad Rijeka ima jednu od najvećih
gustoća naseljenosti u ovom dijelu Europe: 2923 stanovnika po km 2. Radi se o
2
Prema Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. g., 2013, (dalje Op. cit.), osim ako nije
drugačije navedeno.
3
Op. cit.
4
Popis stanovništva 2011. g.
4
dvostruko većoj gustoći naseljenosti koju ima Grad Zagreb (1232 st/km2), te preko
četiri puta većoj gustoći naseljenosti od Grada Osijeka (632,34 st/km2).5
Grad Rijeka je središte Primorsko-goranske županije (3582 km2). Njezini
gospodarski kapaciteti čine ju regionalnom metropolom Primorsko-goranske županije
kojoj svakodnevno gravitiraju stanovnici „Riječkog prstena“, tj. osam naselja i gradova
s kojima Grad Rijeka graniči (Grad Opatija, Grad Kastav, Općina Viškvo, Općina Jelenje,
Općina Čavle, Grad Bakar i Općina Kostrena). Taj gospodarski značaj vidljiv je preko
činjenice da je udio Grada Rijeke u ukupnom broju stanovnika Primorsko-goranske
županije 43,5% (128.624 od 296.123 stanovnika), dok je njen udio u ukupno broju
zaposlenog, radno aktivnog stanovništva županije 58%. Gradu također gravitira
stanovništvo Istarske i Ličko-senjske
županije, te pograničnog područja s
Republikom Slovenijom. To čini Grad Rijeku
sveučilišnim, kulturnim i zdravstvenim
središtem zapadne Hrvatske s „tržištem
rada“ koji se proteže od Pule do Karlovca i
Zadra, uključujući okolne otoke do Raba.
Sl. 1. Primorsko-goranska županija (Izvor: Proleksis

en. http://proleksis.lzmk.hr/4131/)
5
Grad Osijek prostire se na površini od 175 km2 i Popisom stanovništva iz 2011.. g. zabilježeno je
108.048 stanovnika, tek 20 tisuća stanovnika manje od Grada Rijeke. Ako bi Grad Osijek imao istu
gustoću naseljenosti kao Grad Rijeka, na njegovih 175 km 2 bilo bi zabilježeno 511.525 stanovnika. Za
Osijek: Strategija razvoja Grada Osijeka za razdoblje 2014.-2020. g.
5
Što se tiče daljnjih prostornih karakteristika i njenog razvoja, treba se

napomenuti da je reorganizacijom ustroja Općine Rijeke 1993. g., u području Grada
Rijeke ostalo tek 11,6 % nekadašnjih industrijskih zona, što je značajno manje od
Grada Bakra (44,5%), te generalno manje od Općine Kostrena (27%) i Općine Čavle
(12%). No, vidljiv je daljnji razvoj. Tako je Prostornim planom uređenja Grada Rijeke
(iz 2003. g.) površina ukupnog građevinskog područja povećana za skoro 150 ha, s
izvornih 2619 na 2765 ha. Radi se o gotovo dvije trećine ukupne površine Grada, dok
je pojedinačnim namjenama povećavana i površina za izgradnju luke (sa 61 na 75,4
ha), daljnjih industrijskih i radnih zona (sa 162 na 186 ha) i sportsko rekreacijskih
područja (sa 23 na 131 ha).6
Iz navedenog se nameće zaključak da je, s obzirom na gospodarsko,
infrastrukturno i društveno-kulturno značenje, današnja površina Grada Rijeke
premala za daljnji urbani i gospodarski razvoj. Zbog toga se Prostornim planovima
uređenja Grada Rijeke i Generalnim urbanističkim planom Grada Rijeke (GUP iz 2007.
g.) pristupa izmjenama i dopunama organizacije, korištenja i namjene prostora, te
rješavanju razvojnih problema komunalne i prometne infrastrukture, gospodarskog
razvoja i racionalnog planiranja društvenih sadržaja.
3.2. Geografski položaj i karakteristike
Grad Rijeka nalazi se na 14o16' istočne geografske dužine i 45o21' sjeverne

geografske širine. Smješten uz Kvarnerski zaljev, Grad ima vrlo dobar geografski
položaj što mu daje prednost i preduvjet za razvoj pomorskog gospodarstva i raznih
djelatnosti vezanih uz more. Tome znatno doprinosi činjenica da je Kvarnerski zaljev
6
Prostorni plan uređenja Grada Rijeke. https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/stanovanje-i-
gradnja/urbanisticko-planiranje-2/prostorni-planovi/prostorni-plan-uredenja-grada-rijeke/
6
dovoljno dubok (oko 60 m) za uplovljavanje najvećih brodova, što jer Rijeku učinilo
vrlo važnom morskom lukom.7
Sl. 2. Geografski položaj Rijeke
Grad se razvio na ušću Rječine u Riječki zaljev, na području gdje su Dinaridi

najuži (40 do 50 km) i najniži (Gornje Jelenje – 929 m; Postojnska vrata – 698 m), te
gdje se Jadransko more duboko uvuklo u europsko kopno. Time je Grad Rijeka (uz
7
Opširnije u Marković 2003.
7
Grad Trst i Grad Kopar) najbliža jadranska luka srednjoeuropskim zemljama, a to

omogućuje dosta lakše povezivanje obale Jadranskog mora i unutrašnjosti. U okolici
grada nalazi se dosta prirodnih resursa vezanih uz more, šume, kao i bogatstvo
raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. Postoji osam većih parkova i 5 manjih urbanih
parkova, dok je ukupna zelena površina 1,528.182 m2.
Riječka obala ima oko 20 gradskih plaža površine 52.343 m2, dok je njena obala
čak 26,20 km. Kvaliteta mora i ispitanih uzoraka iz 2012. g. pokazala je da je na 16
lokacija (od sveukupno 21) kvaliteta mora je bila „izvrsna“, a na preostalih pet „dobra“.
Najviši dio Grada Rijeke je Podbreg (441 n/m), srednja godišnja temperatura iznosi
13,8 oC., a prosječna vlažnost tijekom cijele godine je 58% s padalinama od 1228
mm na godišnjoj razini (s ukupno 86 kišnih dana). Klimatske karakteristike Grada
Rijeke spadaju u ugodnu mediteransku klimu s pojačanom vlagom u travnju i
studenome. No, temeljni prirodni resurs Grada je obilje pitke (i kvalitetne) vode s
glavnim izvorom rijeke Rječine (u Gradu postoji 16 izvorišta pitke vode). Duljina
Rječine je 7,5 km i prolazi kroz područje grada do Delte na priobalju. Spoj Rječine i
Jadranskog mora jedno je od važnijih obilježja Grada Rijeke i veliki potencijal za daljnji
gospodarski razvoj.
3.3. Povijesni razvoj8
Pretpostavlja se da je na području Grada Rijeke već u prapovijesti postojalo

nekoliko bitnih lokaliteta. Jedan od njih sigurno je Trsat i liburnsko naselje koje rimski
autori nazivaju Tarsatica, čiji toponim je opstao do danas u obliku novoformiranog
naselja na zapadnoj strani Rječine. Znamo da se naselje obnovilo u srednjem vijeku,
imenom Rijeka sv. Vida (Flumen Sancti Viti), te je Trsat od 13.-16. st. bio u posjedu
plemenitaškog roda Frankapana, dok je sama Rijeka u 14. i 15. st. bila u posjedu
8
Po Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=52872
8
grofova Devinskih, knezova Frankapana i grofova Walsee. U petnaestom stoljeću,

tijekom uprave Habsburgovaca, grad se značajno gospodarski razvija, ali već
početkom sljedećeg, 16. st., počinje zaostajati zbog konstantnih provala Osmanlija,
rata s Mletačkom Republikom i jačanja okolnih lučkih gradova Trsta i Bakra. Održani
su aktualni odnosi sa zaleđem i Rijeka je imala hrvatsko obilježje kao kulturno središte
16. stoljeća gdje su se održavale glagoljaške mise i tiskale knjige na glagoljici.
U 18. st. Rijeka je postala slobodna luka čime započinje njen gospodarski
uspon. Izgradnja prometne infrastrukture u vidu ceste Karolina do Karlovca
intenzivirala se trgovačka razmjena s panonskim prostorom. Tada su nastali i prvi
suvremeni proizvodni pogoni (rafinerija šećera i manufaktura jedara). Bilo je to
turbulentno razdoblje u kojem se već 1776. g. Rijeka inkorporirala u Kraljevinu
Hrvatsku, a već 1779. g. proglašena zasebnim tijelom koji se pridružuje ugarskoj kruni.
Za Napoleonovo vrijeme Rijeka je nekoliko puta bila okupirana, te dijelom tzv.
Napoleonovih „Ilirskih pokrajina“, a tijekom razdoblja nacionalnih pokreta 19. stoljeća
Rijeka je nekoliko puta mijenjala pripadnost. Tako bilježimo pripadnost Tršćanskom
guberniju (od 1814. g.), civilnoj Hrvatskoj (od 1822. g.), te dijelom hrvatskog državnog
teritorija (od 1848. g. i ulaska bana Josipa Jelačića u grad, tada guvernera grada).
Kulminaciju pripadnosti Rijeke unutar nekoliko različitih državnih granica bilježimo
1860-ih godina u sklopu pregovora o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi. Poznatom
„Riječkom krpicom“ Grad je pripao Ugarskoj, unatoč naporima hrvatske delegacije da
Rijeka ostane unutar hrvatskog teritorija. Takvo stanje opstalo je sve do propasti
Habsburške monarhije na kraju Prvog svjetskog rat (1918. g.).
Već početkom 19. st. dolazi do osuvremenjivanja prometnog povezivanja
Rijeke s unutrašnjosti, kada se gradi Lujzinska cesta koja je Rijeku povezala s
Karlovcem. Željeznička pruga gradi se krajem 19. st. što je bilo preduvjet za razvoj
Grada u snažno lučko i industrijsko središte. No, nakon Prvog svjetskog rata Rijeka
ulazi u talijansku sferu utjecaja, te se 1924. g. pripaja Italiji i formira tzv. „Riječka
provincija“ koja je obuhvaćala liburnijski dio Istre i dio slovenskoga teritorija u zaleđu.
9
Dana 3. svibnja 1945. g. partizanske postrojbe ušle su u Rijeku, tada u sastavu Zone B
Julijske Venecije i oslobodile grad. Naknadno je Pariškim mirovnim ugovorom iz 1947.
g. Grad napokon ušao u sastav Hrvatske gdje je i ostao do danas.
3.4. SWOT analiza9
SWOT analizom utvrđene su snage, slabosti, prilike i prijetnje kvalitetne

interpretacije riječke industrijske baštine. Snage i slabosti su unutarnji čimbenici na
koje razvojni akteri imaju izravan utjecaj, dok su prilike i prijetnje vanjski čimbenici
koji nisu pod njihovim izravnim utjecajem.
Prilikom izrade Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. g. radna
skupina analizirala je dostupne informacije o mogućnostima razvoja Grada Rijeke
koristeći se tehnikom SWOT-analize. Njihovi rezultati, iako bitni, tek se djelomice
dotiču problema revitalizacije i interpretacije industrijske baštine, zbog čega je
analiza nadopunjena kako bi više odgovarala temi ovog interpretacijskog plana.
SNAGE:
 Povoljan zemljopisni položaj Grada
 Konkurentnost riječke pomorske luke
 Rijeka kao urbano središte
 Veličina gradskog proračuna
 Multikulturalnost Rijeke
 Značajna industrijska povijest i atraktivni spomenici industrijske
arhitekture
 Realizirani kapitalni projekti
 Sportska infrastruktura
9
Prema Op. cit., te generalne ideje prednosti i mana Grada Rijeke.
10
 Manifestacije – karneval i raznovrsnost planiranih programa

 Sveučilište u Rijeci i njeno sudjelovanje u očuvanju industrijske baštine
 Znanstveno i stručno istraženi sadržaji pogodni za interpretaciju
 Postojeće aktivnosti na lokacijama u blizini industrijske baštine
 Stanovnici dobro poznaju engleski jezik
 Transparentnost gradske uprave
 Prirodno okruženje grada
 Siguran grad
 Obilje pitke vode (prepoznatljivost Rijeke)
 Blizina emitivnih turističkih tržišta (Slovenija, Italija, Austrija, itd.)
 Europska prijestolnica kulture 2020.
 Rijeka kao mjesto prve tvornice torpeda
SLABOSTI:
 Nedovršeno prometno povezivanje (Trst, Ljubljana, Split, itd.)
 Starenje stanovništva (najmanji udjel mladih u RH)
 Migracije stanovništva iz grada u ostala naselja riječkog prstena
 Struktura gospodarstva
 Prometna infrastruktura (manjak ulaganja)
 Manjak ulaganja u riječku Zračnu luku
 Proračun Grada nedovoljan da riješi problem većine ogromnih
napuštenih industrijskih komplekasa
 Imovinsko-pravna problematika
 Projektno planiranje proračuna
 Nepristupačnost luka i njenih objekata za potencijalne posjetitelje
 Neuređeni odnosi s vlasnicima i korisnicima nekretnina industrijske
baštine
11
 Neiskorištenost turističkog potencijala industrijske baštine

 Visoki troškovi potrebni za revitalizaciju objekata in situ
 Nedostatak profesionalnih kadrova i financijskih sredstava potrebnih za
oživljavanje destinacija prema dobrim primjerima iz prakse
 Sklonost da se rješenje financijskih ulaganja prebaci na dionike koji to
nisu voljni preuzeti
 Manjak zelenih površina
 Nedovoljna spremnost na vlastita ulaganja
 Rafinerija nafte u gradu zauzima dosta prostora i zagađuje zrak
PRILIKE I MOGUĆNOSTI
 Financiranje projekata iz EU-fondova
 Razvoj Riječkoga prometnog pravca (Trst, Ljubljana, Split, Zagreb, itd.)
 Razvoj državnih infrastrukturnih projekata
 Sveučilište – daljnji razvoj Centra za industrijsku baštinu
 Regionalna suradnja (primjer projekta Inspiracija)
 Potencijal industrijske baštine kroz otvaranje novih turističkih centara i
sadržaja
 Stvaranje sinergija s drugim projektima
 Usklađivanja sa strateškim ciljevima Europa 2020
 Suradnja s gradovima i općinama Riječkog prstena
 Transfer tehnologije
 Jačanje riječke zračne luke
 Centar za povezivanje lokalnog i okolnog stanovništva
 Gradska imovina – dodatni prihodi (mogućnosti ulaganja)
 Korištenje novih tehnologija (mogućnosti za interpretaciju)
 Postojeći industrijski prostori
12
 Razvoj prezentacije industrijske baštine i industrijskog turizma

 Razvoj zaleđa Rijeke (eko turizam itd.)
 Rijeka 2020 i dobre mogućnosti za nastavak sudjelovanja u EU
projektima Unikatna lokalna gastronomija i kultura
 Raznolika povijest koja može biti pristupačno predstavljena drugačijim
vrstama posjetitelja (uz ponudu industrijske baštine)
 Daljnji tijek sustavnih reformi (mogućnosti
 Prilagodba gospodarstva na tržište EU
PRIJETNJE:
 Nezainteresiranost vlasnika i korisnika da industrijsku baštinu uključe u
turističku ponudu
 Rascjepkani lokalni interesi
 Ekonomska kriza
 Prilagodba gospodarstva na tržište EU
 Nezaposlenost mladih
 Socijalna sigurnost građana
 Nedovoljna mogućnost širenja grada
 Mnoštvo kulturnih sadržaja koji ne privlače platežno sposobnu publiku
 Daljnji tijek procesa decentralizacije
 Teškoće poslovanja zbog primjene određenih propisa (posebno vezano
uz sigurnost)
 Komplicirano vlasništvo industrijskih komplekasa
 Potencijalno povećanje najma stanova zbog turizma
 Stečaj 3. Maja kao primjer novog urušavanja industrije brodogradnje
 Konkurencija sjevernojadranskih luka (Kopar i Trst)
13
 Daljnje pogoršanje imovinsko pravne problematike lokaliteta

industrijske baštine zbog čega dolazi do propadanja i urušavanja (npr.
krov lansirne stanice torpedo)
3.5. Postojeća turistička ponuda10
Prema informacijama o turističkim pokazateljima i ulaganjima u razvoj

turističke destinacije od 2014. do 2017. godine, Grad Rijeka bilježi kontinuirani rast
ostvarenih prihoda od turizma koji značajno doprinose rastu blagostanja lokalne
ekonomije. U 2017. g. Grad Rijeka raspolagao je s 4000 ležajeva, za razliku od 2014.
g. kada je zabilježeno 2400 ležajeva, što čini porast od 66,67%. Ti raspoloživi ležajevi
bili su raspodijeljeni na četiri aktivna hotela (554 ležajeva), dva prenoćišta (396
ležajeva), petnaestak hostela (prosječno s 439 ležajeva), studentski i učenički dom
(202 ležajeva), te privatni smještaj s prosječno 600 smještajnih jedinica i 2409
ležajeva. Najveći porast u navedenom periodu zabilježila je kategorija privatnog
smještaja, za čak četiri puta više u odnosu na 2014. g. Samim time je i broj noćenja u
privatnom aranžmanu veći od noćenja u sklopu ostalih smještajnih kapaciteta Grada.
Graf. 1. Noćenja prema vrsti smještaja u 2017. g.
1%
10% 15% 31%
43%
Hoteli Privatni smještaj Nekomercijalni smještaj Hosteli Prenoćišta
10
Prema Informacijama o turističkim pokazateljima u Gradu Rijeci i ulaganjima Grada Rijeke u razvoj
turističke destinacije od 2014. do 2017. godine (osim ako nije drugačije navedeno).
14
Svakako je zanimljivo napomenuti da je broj noćenja u privatnom smještaju

tijekom 2017. g. bio četiri puta veći u odnosu na 2014. g. (porast sa 33.188 na
142.946), dok je drugi najveći porast noćenja u hostelima – 102.539 za 2017. g. (u
odnosu na 2014. g. radi se o porastu od 10,65%). Porast privatnog smještaja i boravka
u hostelima mogao bi detaljnijom analizom bolje segmentirati turiste koje dolaze u
Rijeku kako bi se preciznije odredili njihovi interesi. Pretpostavka je da se radi o
mlađoj populaciji koju zanima urbana kultura i u tom kontekstu je zanimljiva ciljna
publika za projekt Inspiracija.
Postojeća turistička ponuda Grada Rijeke je zaista raznovrsna zbog čega se s
razlogom govori da je Rijeka od industrijskog postala turistički grad. Posjetitelj ima
veliki izbor kulturnog, prirodnog, zdravstvenog itd. turizma s brojnim sadržajima
prikladnim za sve generacije. Rijeka nudi posjetiteljima obilazak raznih spomenika,
muzeja, zbirki, parkova, šetnica s dobro razrađenim turističkim turama koje pokrivaju
većinu atrakcija grada. Od brojnih godišnjih manifestacija, kulturnih spomenika i
institucija, religijske vrste turizma, grada rock glazbe, sporta i rekreacije, ljetnog
turizma, svakakvih zabavnih sadržaja, zdravstvenog turizma, obilaska Kvarnera i
zaleđa Rijeke itd.11 Od mnogobrojnog sadržaja, za čiji puni popis bi trebalo puno više
stranica nego što je predviđeno, valja istaknuti ono po čemu je Rijeka najpoznatija i
što je u turističkoj ponudi grada dosta zastupljeno. Tako možemo reći da su „Top 10“
atrakcija koje svaki posjetitelj mora posjetiti:12
 Korzo – glavna riječka šetnica, te glavna žila kucavica koja je predstavlja

„ogledalo“ grada.
11
Sve informacije su dostupne na Internet stranici Turističke zajednice Grada Rijeke:
http://www.visitrijeka.hr/
12
Prema izboru Turističke zajednice Grada Rijeke:
http://www.visitrijeka.hr/Sto_vidjeti/Top_10
15
 Trsatski kaštel – izbočeni vidikovac na 138 m visokom brijegu koji

dominira Rijekom i s kojeg se pruža odličan panoramski pogled na
Kvarner
 Katredrala sv. Vida – jedina barokna rotonda monumentalnih proporcija
na tlu Hrvatske
 Gradski toranj – simbol Rijeke koji je izvorno predstavljao prohodnu kulu
kroz koju se ulazilo u utvrđeni grad
 Gradska tržnica – omiljeno mjesto Riječana
 Svetište Majke Božje Trsatske i franjevački samostan Trsat – najveće
hodočasničko središte zapadne Hrvatske, povezano s tradicijom o
prijenosu Nazaretske kućice i njezinom boravku na Trsatu
 Trg Ivana Koblera – dio staroga grada
 Lukobran – poznati riječki lukobran koji je dio lučkog bazena, popularno
nazvan „molo longo“ budući da je dugačak čak 1707 m
 Prirodoslovni muzej Rijeka – sastoji se od botaničkog vrta, te
multimedijalnog centra s akvarijem stanovnika Jadranskog mora.
Naspram najpopularnijih mjesta koje treba posjetiti, Rijeka obiluje

kombinacijom turističke ponude kojom posjetitelj može na specifičan način upoznati
grad. Preporuke su svakako isprobati Gastro đir od Fiume (Rijeke) do Tarse (Trsata) i
ponudu gastronomije isprepletene maritimnom i kontinentalnom klimom (poput
kvarnerskog škampa iz plavog mulja, divlje šparoge i medvjeđi luke, maruni i trešnje,
divljač i vrganji, janjetina, ovjčja skuta i sir). Zatim vidjeti stari grad i povijesni razvoj
od paleolitika nadalje, upoznati se s riječkim inovacijama poput torpeda i ostatka
lansirne rampe (i brojnih drugih inovacija), iskusiti kulturu kao dio identiteta, riječki
zvuk rock ruha koje Rijeka nosi gotovo 60 godina, iskusiti jedinstveni Riječki karneval
– nasmijani kritičar društvene zbilje ili upoznati se s riječkim ukrasima – njezine
spomenike, probati baškot, mornarski kruh, tvrd i izdržljiv. Naposljetku, turistička
16
ponuda obiluje raznim turama i opcijama koje pomažu prezentaciji Rijeke kao
poželjne turističke destinacije. Samo neki su obilazak Riječkog prstena s biciklom,
osvježenje na riječkim plažama tijekom vrućeg ljeta, posjet Adventu u Rijeci, riječke
gastro dane, brojne manifestacije posvećene povezanosti Rijeke s morem, razni izleti
na okolne otoke i mjesta, te specifičnost Rijeke kao Grada koji teče – grada u kojem
se „ne može ostati žedan“ i čiji su stanovnici ponosni na svoju vodu i smatraju je
najboljom vodom na svijetu.13
Prema svim pokazateljima turistička ponuda Grada Rijeke svake godine raste,
zbog čega se iznova ruše rekordi posjećenosti Grada. Može se reći da je najmanje
valorizirana ovdje razmatrana industrijska baština i njena prezentacija i uklapanje u
postojeću turističku ponudu. S obzirom na porast broja posjetitelja i njihov interes za
raznolikost Rijeke, te Rijeku kao prijestolnicu kulture 2020. g. daljnja prezentacija
vrijedne riječke industrijske baštine ima potencijala.
Što se tiče trenutačne turističke ponude koja je orijentirana na industrijsku
baštinu, postoji tek nekoliko mogućnosti. Jedna od njih je svakako Hartera festival,
pokrenut još 2005. g. kako bi se javnost upoznala s nužnošću da se propala riječka
Tvornica Papira prenamijeni kulturnim sadržajima.14 Stalnim ulaganjem truda, festival
je postao jedan od većih događaja godine u Rijeci čiji je opušten i prijateljski odnos
zaštitni znak.15 Festival je uvršten u 10 najboljih malih festivala u izvoru za europsku
festivalsku nagradu („European Festival Awards“). Održava se u rujnu i svake godine
privlači sve veći broj posjetitelja.16
Također, riječka lokalna turistička agencija („RB travel“) u svom aranžmanu ima
jedan od rijetkih programa obilaska Grada. Radi se o aranžmanu „Priča o industrijskoj
baštini“ kojom se turistima pokušava prezentirati specifičnost Rijeke – upravo njenu
13
Prema preporukama Turističke zajednice Grada Rijeke: http://www.visitrijeka.hr/Preporuke
14
Zbog konstrukcijskih opasnosti od urušavanja Tvornice Papira, festival se ove godine održava na
drugom mjetu – Eksportdrvo, Delta – Rijeka.
15
Jedna od olakotnih okolnosti je to što su prostorije Hartera festivala u vlasništvu Grada Rijeke.
16
http://hartera.com/
17
industrijsku baštinu. Unutar dva sata ture predviđen je obilazak Žabica – Dolac -
Koblerov trg - Mrtvi kanal – Riječka luka – Molo longo. Ista agencija nudi drugačiju turu
baziranu na industrijskoj baštini: „Lokaliteti industrijske baštine“. Ovom turom se
predviđa obilazak napuštenih objekata Koblerov trg – Vodovodna i Ružićeva ulica –
Hartera (ex Tvornica Papira) – Mrtvi kanal – Riječka luka – Molo longo – Željeznički
kolodvor – ex Šećerana – ex Industrijska ulica – 3. Maj – Torpedo (pogled na lansirnu
rampu).17
Također, treba napomenuti vrijedan projekt „Turističke valorizacije
reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ unutar kojeg se realizira i
stvaranje nove gradske kulturno turističke rute-šetnice po točkama koje predstavljaju
važan dio riječke industrijske i maritimne baštine, a koje nisu obilježene turističkom
signalizacijom (uglavnom). Duljine od dva i pol kilometara, šetnica će obuhvatiti:
palača Šećerane / Muzej grada Rijeke, stalna izložba torpeda / željeznička skladišta,
kapucinska crkva – nedovršeni svjetionik, palača Ploech, zgrada lučke uprave, bunker
/ spomenik brodu Carpathia, palača Jadran, brod Marina, palača Rinaldi, spomenik
pomorcu i pomorstvu, kolodrob Hartere, instalacija Dobro more, skulptura Val,
ribarnica, lučke dizalice / glavni lukobran, brod Galeb, brod Uragan i Whiteheadova
ulica Dolac. Na šetnici je predviđena izgradnja turističke signalizacije, postavljanje
displeja na lokacijama Šećerane i broda Galeb, te izrada mobilne aplikacije (četiri
jezika) koja će sadržavati podatke o svim lokacijama šetnice i interaktivno povezivati
Muzej grada Rijeke i motorni brod Galeb. Mobilna aplikacija će uključiti i druge točke
gradskog krajolika s informacijama o njihovoj povijesti.18
Jedna od trenutačnih turističkih manifestacija koja promovira riječku
industrijsku baštinu je svakako „Riječka industrijska olimpijada“, u sklopu projekta
Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Radi se o slijedu ideje organizacije
neformalnog svjetskog prvenstva u potapanju brodova (Battleship Fiume) koje se prvi
17
Za više informacija vidi http://www.rb-travel.hr/home.html
18
Prema podacima Muzeja grada Rijeke. http://www.muzej-rijeka.hr/zbirke/turisticka-setnica/
18
put održalo 2014. g. na prostoru uz lansirnu stanicu torpeda. Cilj je bio stvoriti svijest
o vrijednosti ovog jedinstvenog objekta, te cjelokupne riječke industrijske baštine.
Organizatori su okupljeni u Društvo sportske rekreacije Primorje i namjera je svake
godine sve više povezivati ljude i objekte riječke industrijske baštine uz neke od
najpopularnijih dječjih igara ovih prostora od 60-ih do 80-ih godina 20. stoljeća.
Natjecanje se odvija u pet disciplina: bacanje papirnatih aviona, vezivanje pomorskih
čvorova, gađanje u metu štukalnicom (igračka od prazne kemijske olovke kroz koju se
ispucavaju mali papirići oblikovani u kuglicu), igru gradova i država te potapanje
brodova. Vizija manifestacije je do 2020. g. povećati broj posjetitelja koji se povezuju
s industrijskom baštinom i zabavom, a partneri su im Pomorski i povijesni muzej
Hrvatskog primorja, Muzej grada Rijeke, ProTorpedo.19
Naposljetku, jedna od prvih turističkih tura približava teško dostupnu
industrijsku baštinu riječke luke putem broda. Radi se o „Rijeka Harbour Line“ ili „Luka
Rijeka tour“ kojim turistička agencija „Paragvaj tours Opatija“ turistima približava
napuštene industrijske (ili i dalje korištene) objekte riječke luke. Trajanje ture je od
09,30 do 13,30h i u funkciji je od 2012. g.20
U svakom slučaju, unatoč određenim pokazateljima da postoji određena
turistička ponuda orijentirana na industrijsku baštinu, činjenica je da ona ipak nije
zadovoljavajuće iskorištena. Programi su temeljeni na entuzijazmu i mikro turističkim
inicijativama koje bi za potrebe osiguranja održivosti trebalo razviti i umrežiti. U
budućnosti se potencijali ovakvog tipa turizma trebaju bolje prepoznati i upotrijebiti,
što je naglašeno Strateškim planom razvoja turizma Kvarnera sa strateškim i
operativnim marketing planom 2016. – 2020. godine.21 Ova Strategija pokazuje da je
Riječko područje u 2018. ostvarilo 730.000 noćenja i premda je to porast od 18%,
19
Više na https://rijeka2020.eu/rijecka-industrijska-olimpijada/
20
Više na http://www.paragvaj-tours.hr/en/luka_rijeka_tour/7/2
21
Strateški plan razvoja turizma Kvarnera sa strateškim i operativnim marketing planom 2016. –
2020. g., 2016., 8, 33, ff.
19
njegov udjel u turizmu Kvarnera iznosi svega 4% te se nalazi na predzadnjem mjestu

u regiji, odnosno jedino ispred Gorskog kotara.
Strateški plan razvoja turizma Kvarnera 2016.-2020. teži uspostaviti dugoročni
strateški razvojni okvir turizma kojim bi se unaprijedila ponuda Kvarnera i time
pronađe odgovor na izazove kao što su visok stupanj sezonalnosti, neprepoznatljivost
regije, manjak prijedloga vrijednosti za turiste s potencijalom visoke dnevne
potrošnje i nedovoljnu dostupnost destinacije što je pretpostavljamo detektirano
izvan sezone a vremenske prilike mogu znatno utjecati na dolazak turista (zatvorene
prometnice i zračne luke zbog bure, prekid pomorskih linija i sl.).
Projekt Inspiracija kojim se revitalizira industrijsko nasljeđe uključuje
cjelogodišnji program aktivnosti pa doprinosi rješavanju uočenih izazova. Također je
usmjeren na sam grad Rijeku koja je najbolje prometno povezana u regiji.
3.6. Prometna infrastruktura22
Kroz Rijeku prolazi vrlo bitan prometni pravac koji je dio paneuropskog
prometnog koridora „Vb“ (Rijeka-Zagreb-Budimpešta). No, zbog ograničenog prostora
na kojem se nalazi Grad Rijeka (uvjetovan geografijom prostora), najveća
konkurentska prednost Rijeke je upravo njena luka i lučni promet. A to Europskoj Uniji
donosi nekoliko prednosti. S jedne strane, pomorska ruta između Dalekog istoka
preko Sueskog kanala i riječke luke kraća je za pet do deset dana i predstavlja najkraći
tranzitni put u usporedbi s lukama Sjeverne Europe. Također, riječka luka nudi
mogućnost balansiranja regionalnog razvoja (sjever-jug Europe), te nudi smanjenje
utjecaja na okoliš (smanjenjem trajanja putovanja smanjuje i emisija CO2/TEU).
22
Prema Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. g., 2013, (dalje Op. cit.), osim ako nije
drugačije navedeno.
20
Sl. 3. Paneuropski prometni koridori u Republici Hrvatskoj

Izvor: Op. cit. 22.
S jedne strane, što se tiče cestovnog prometa, Rijeka je jedno od glavnih

prometnih čvorišta Republike Hrvatske gdje se distribuiraju prometni tokovi.
Autocesta A7 povezuje A8 (Istarski ipsilon) i A6 (Rijeka-Bosiljevo). Namjera lokalne
uprave i državnih institucija povezati Zapadni kontejnerski terminal s državnom
cestom D-403, napraviti nastavak tzv. „Kvarnerske autoceste“ u smjeru Žute lokve, te
novim cestovno-željezničkim mostom unaprijediti cestovnu povezanost s otokom
Krkom.23 Cestovna i željeznička povezanost Rijeke i nekih drugih velikih europskih
gradova je:
 Budimpešta: cestovna ud. 145 km / željeznička ud. 228 km

 Beč: cestovna ud. 490 km / željeznička ud. 572 km
 Prag: cestovna ud. 810 km / željeznička ud. 844 km
23
Više u Op. cit. 22, ff.
21
 Sarajevo: cestovna ud. 456 km / željeznička ud. 490 km

 Zagreb: cestovna ud. 145 km / željeznička ud. 228 km
 Beograd: cestovna ud. 569 km / željeznička 669 km
Povezanost s ostalim gradovima u sklopu projekta INSPIRACIJA:
 Trbovlje: cestovna ud. 176 km

 Labin: cestovna ud. 63 km
 Slovenska Bistrica: cestovna ud. 220 km
S druge strane, lučki promet je u tendenciji rasta količine tereta i konstantno se

ulaže u noviju tehnologiju kako bi ojačala konkurentnost riječke luke. U tome je
presudan Zapadni lučki terminal koji će s novim investicijama imati duži i dublji morski
gaz, te tako privući nove terete s najudaljenijih tržišta. S tim na umu, planirana je
izgradnja nove ceste D-403 koja će povezati zapadni dio luke s autocestom preko
čvora Škurinje. Tako neće profitirati samo lučki dio Rijeke, već i ostatak grada jer se
bolje povezuje sa zaleđem.
Također, Strategijom razvoja Grada Rijeke 2014.-2020. g. predviđeno je
ulaganje u željezničku infrastrukturu grada i njenu jaču povezanost s europskom
željezničkom mrežom. Tako će se magistralnom željezničkom prugom MG1 (E71)
povezati središnja Hrvatska, Gorski kotar i sjeverno primorje (Botovo – Zagreb – Rijeka)
što je bitno u realizaciji Alpe – Jadran – Mediteran – Podunavlje – srednja Europa
inicijative. A pruga Rijeka – Zagreb – Botovo – Budimpešta (250 km) dio je bitnog
Trans-europskog projekta TER. Sve je to dijelom inicijative da se prometna povezanost
kvalitetnije usuglasi s upravljanjem prometom sa susjednim zemljama (Italijom,
Slovenijom i BiH), razvojem turističkog sektora, povećati konkurentnost riječke luke
kao najbitnije Hrvatske luke, povećati pouzdanost prometnog sustava i razvoj
22
cestovne mreže oko urbanih sredina.24 Sve će to doprinijeti i razvoju te implementaciji

odrednica projekta INSPIRACIJA.
3.7. Postojeće organizacije i institucije u kulturi
Veliki je broj postojećih organizacija i institucija koje djeluju na području kulture

i njenog razvoja unutar Grada Rijeke. Što se tiče ustanova, postoji generalna razlika
između osnivača ustanova u kulturi na području Grada Rijeke. S jedne strane, postoje
ustanove kojima je osnivač Primorsko-goranska županija i Ministarstvo kulture, a s
druge, ustanove kojima je osnivač Grad Rijeka.
Ustanove kojima je osnivač Primorsko-goranska županija
1. Prirodoslovni muzej Rijeka25

 Radi se o prvom regionalnom muzeju Riječkog područja, utemeljenom 16.
svibnja 1876. g. Za javnost je otvoren 1. svibnja 1946. g. i njegova
djelatnost je usko vezana uz prikupljanje, prepariranje i čuvanje
prirodoslovnih predmeta s područja Kvarnera, Istre i Gorskog kotara.
2. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka26
 Kao sljedbenik dvaju muzejskih ustanova (Museo civico/Gradski muzej i
Gradski muzej Sušak), Pomorski povijesni muzej Hrvatskog primorja
Rijeka djeluje od 19. stoljeća i danas se nalazi u Guvernerovoj palači.
24
Više vidi u Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran, 2018.
25
Izvor: Službene stranice Grada Rijeke: https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/kultura-2/ustanove-
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Prirodoslovnog
muzeja Rijeka: www.prirodoslovni.com
26
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Pomorskog i
povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka: http://ppmhp.hr/hr-intro.html
23
Godine 1951. g. imao je ime Muzej Hrvatskog primorja, 1953. g. Nardoni

muzej, dok današnje ime nastaje 28. lipnja 1961. g. Bogati muzejski
fundus čini građa arheološkog, pomorskog, etnografskog i kulturno-
povijesnog odjela.
3. Državni arhiv Rijeka27
 Državni arhiv Rijeka održava tradiciju sustavnog prikupljanja . čuvanja i
obrade povijesnog arhivskog gradiva još od 15. stoljeća. No, arhivska
ustanova pod nazivom „Kraljevski državni arhiv u Rijeci (R. Archivio di
Stato in Fiume) osniva se 1. rujna 1926. g. U današnjem obliku Državni
arhiv Rijeka čuva povijesno gradivo Kvarnerskog kraja, Gorskog kotara i
Istre, a najstariji pohranjeni dokument potječe iz 1201. g.
Ustanove kojima je osnivač Grad Rijeka
1. Art-kino28
 Osnovano 2008. g. Art-kino je mjesto razvoja riječke audiovizualne
djelatnosti i mjesto promotora filmske kulture. Unutar kina održavaju se
razna prikazivanja filmova, rasprave, edukacije, komunikacije i
istraživanja. S raznovrsnom ponudom kvalitetnog filma i programa za
djecu i mlade, Art-kino je filmsko središte odgojno i obrazovnih programa
Grada Rijeke.
27
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Državnog arhiva
Rijeka: http://www.riarhiv.hr/
28
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Art-kina Rijeka:
https://www.art-kino.org/hr/
24
2. Muzej grada Rijeke29

 Muzej grada Rijeke osnovan je 1994. g. preimenovanjem bivšeg Muzeja
narodne revolucije. Smješten je u parku Guvernerove palače, unutar
zgrade koju je projektirao ing. arh. Neven Šegvić. Ustanova se bavi
skupljanjem i znanstvenom obradom građe tematski vezane uz
industrijsku, kulturnu i društveno-političku povijest Rijeke. Sastoji se od
dvanaest zbirki, te nema stalni postav.
3. Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka30
 Od 1948. g. Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka djeluje kao
muzejska i galerijska ustanova. Njena djelatnost je prikupljanje i čuvanje
djela riječkih umjetnika 19. st., kao i hrvatskih te stranih umjetnika 20. i
21. st. Osim samostalnih i skupnih izložbi, Muzej priređuje retrospektive
manje poznatih hrvatskih umjetnika, prezentira rad mladih umjetnika i
organizira predavanja i tribine o aktualnim temama iz moderne i
suvremen umjetnosti. Muzej nema stalni postav, ali ima dva izložbena
prostora: MMSU Rijeka (Krešimirova 26c) i Mali salon (Korzo 24).
4. Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka31
 Više od dva stoljeća u Rijeci traje tradicija teatarskog života. Narodno
kazalište je dobilo ime Ivana pl.Zajca 1953. g., a od 1991. g. ima status
nacionalnog kazališta. Program se sastoji od djelatnosti hrvatske i
talijanske drame, opere, baleta i koncertne djelatnosti. Također se izvode
29
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Muzeja grada Rijeke:
http://www.muzej-rijeka.hr/
30
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Muzeja moderne i
suvremene umjetnosti Rijeka: http://mmsu.hr/
31
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Hrvatskog narodnog
kazališta Ivana pl. Zajca: http://hnk-zajc.hr/
25
nove interpretacije dramskih, opernih i baletnih klasika, nacionalnih djela

i suvremenih autora. Kazalište od 2004. g. izvodi manifestaciju „Riječke
ljetne noći“ i član je Europske kazališne konvencije.
5. Gradsko kazalište lutaka Rijeka32
 Osnovano 1960. g. kazalište je od 1993. g. ustrojeno kao Gradsko
kazalište lutaka Rijeka. Prostor kazališta preuređen je 1996. g., ima 188
sjedećih mjesta i zaslugom niza umjetnika svake godine niže uspjehe.
Godine 2004. Grad Rijeka i riječki lutkari bili su domaćini 19. svjetskog
kongresa UNIMA i međunarodnog lutkarskog festivala. Kazalište priređuje
Reviju lutkarskih kazališta.
6. Gradska knjižnica Rijeka33
 Kao središnja narodna knjižnica grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka je
matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske
županije. Knjižnica nabavlja svu vrstu knjižnične građe i nudi razne vrste
knjižničnih usluga i informacija. Knjižnica održava razne aktivnosti kojima
motivira i educira korisnike. Sastoji se od dvanaest odjela.
7. Hrvatski kulturni dom34
 Osnovana 2017. g., Hrvatski kulturni dom je najmlađa ustanova u kulturi
na području Grada Rijeke. Ustanova raspolaže velikom dvoranom,
scenom, prostorima za vježbanje i galerijom. Osmišljena je kao gradski
kulturni centar koji pruža raznoliku djelatnost u kulturi. Ustanova
koordinira i provodi programe u produkciji organizacija nezavisne i
32
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Gradskog kazališta
lutaka Rijeka: http://www.gkl-rijeka.hr/
33
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/. Službene stranice Gradske knjižnice
Rijeka: https://gkr.hr/
34
u-kulturi/ustanove-kojima-osnivac-pgz-ministarstvo-kulture/.
26
institucionalne kulture, podršku programima Europske prijestolnice

kulture te izložbeni program Galerije Kortil. Hrvatski kulturni dom nalazi
se u objektu građenom od 1936. do 1947. g. prema projektu Josipa
Pičmana, tj. Alfreda Albinija i nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara
u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.
No, mora se napomenuti da u Rijeci djeluje veliki broj ustanova i udruga u

kulturi koje se mogu podijeliti po područjima stvaralaštva. Specifično, po različitim
umjetničkim granama gdje se odlučuju izraziti svoje stvaralaštvo. Njihova zasebna
prezentacija nije nužna, tek popis kako bi se dočarala raznolikost kulturne djelatnosti
udruga i organizacija na području Grada Rijeke.
 Scenska umjetnost:
o Kazališta i scenski prostori: HNK Ivana pl. Zajca; Gradsko kazalište
lutaka; Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Folodrammatica.
o Udruge i umjetničke organizacije: HKD Teatar Rijeka; Tranzicijsko-
fikcijsko kazalište TRAFIK; Ri Teatar – Kulturni centar Kalvarija;
Kazališna radionica MALIK Rijeka; TRY Theatre Rijeka; Kazališna
grupa Viktora Cara Emina; Udruga za scenske umjetnosti PROSTOR
+; Teatar RUBIKON; Umjetnička organizacija Kreativni laboratorij
suvremenog kazališta KRILA; Plesna udruga RI DANCE Rijeka;
Plesna grupa FLAME; Plesna radionica M; Umjetnička organizacija
Fiskultura
 Film:
o Kina: Art-Kino; Cinestar
o Strukovne udruge i organizatori programa: Udruga Filmaktiv;
Udruga Ukus; Istra film d.o.o.; Lux company d.o.o.; Kino video klub
Liburnija film; Hrvatski audiovizualni centar; Društvo hrvatskih
27
filmskih redatelja; Hrvatsko društvo filmskih djelatnika; Hrvatsko

društvo filmskih kritičara.
 Glazba:
o Ansambli i zborovi: Riječki komorni orkestar / Collegium musicum
fluminense; Riječki oratorijski zbor Ivan Matetić Ronjgov; Mješoviti
pjevački zbor Kulturno-umjetničke udruge Jeka Primorja Rijeka;
Putokazi; Lira – ženska vokalna skupina.
o Strukovne organizacije i udruge: Hrvatska glazbena unija –
podružnica u Rijeci; Hrvatska udruga orkestralnih i komornih
umjetnika – Podružnica Rijeka; Udruga Liburnia Jazz; Udruga
Melodije Kvarnera; Udruga sjevernojadranskih klapa – USJAK;
Udruga za razvoj kulture Ritam; Udruga dr. Suzuki glazbeni studio
o Izdavači: CIKLAMA RECORDS; CONMARE d.o.o.; G.I.S.
d.o.o. GLAZBENA PRODUKCIJA; MARATON; MELODY d.o.o.; NEMA
PROBLEMA d.o.o.; TONSKI STUDIO CRESCENDO
o Edukativni programi i usavršavanja: Glazbena škola Ivana Matetića
Ronjgova u Rijeci; Osnovna glazbena škola Aleksandra Jug Matić;
Narodno učilište – Ustanova za obrazovanje i kulturu Rijeka;
Zeta d.o.o.; Udruga dr. Suzuki glazbeni studio, podružnica
Rijeka/Opatija; Studio Maraton
o Koncertne dvorane i ostali koncertni prostori: Dvorana mladosti;
Dvorana Centar Zamet; Dvorana Filodrammatice; Hrvatski kulturni
dom na Sušaku; OKC Palach; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog
primorja u Rijeci; Hrvatska čitaonica Trsat
 Izložbe:
Osim izložbenih prostora u gore navedenim muzejima u Rijeci također
postoje i drugi izložbene prostori:
28
o Galerije i izložbeni prostori: Mali salon; Državni arhiv;

Filodrammatica; Galerija Kortil; Galerija Juraj Klović; Galerija
Principij; Retro Computer Club – Peek & Poke; Peek&Poke Muzej
djetinjstva; K.I.W.I Coworking; Izložbeni prostori Trsatske gradine;
Galerija Grad; Erste Club; Mala galerija; Galerija Bruketa 2; Galerija
SIZ; Sveučilišna knjižnica Rijeka; Galerija S.K.C.; Omladinski klub
Palach
o Zbirke: Riznica i galerija Svetišta Gospe Trsatske; Sakralna zbirka
katedrale sv. Vida; Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-
Ružić
o Organizatori programa: HDLU Rijeka; Društvo povjesničara
umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja Rijeka; Udruga Drugo
more; Udruga KOMBINAT; Galerija SIZ; Stvaralačka skupina Zebra;
Fotoklub Rijeka; Galerija Principij; Fotoklub Color Rijeka;
Umjetnička agencija Kopart; M.M.C.; Udruga Arterija; Udruga
A.na.nas. / K.I.W.I Coworking
 Književnost:
o Knjižnice: Gradska knjižnica Rijeka; Sveučilišna knjižnica Rijeka
o Strukovne udruge i organizacije: Hrvatsko društvo pisaca – Riječki
ogranak; Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci
 Manjinske kulture i udruge prijateljstva:
o Manjinske kulture: Zajednica Talijana Rijeka Comunita degli Italiani
di Fiume; Društvo Dante Alighieri Rijeka Societa’dante Alighieri
Comitato di Fiume- Odbor Rijeka; Zajednica Srba Rijeka; Srpsko
kulturno društvo Prosvjeta Zagreb – Pododbor Rijeka; Zajednica
Roma Romsko jedinstvo PGŽ; Udruga Aškalija PGŽ; Slovenski dom
KPD Bazovica Rijeka; Češka beseda Rijeka; Matica slovačka Rijeka –
Matica slovenska Rijeka; Demokratska zajednica Mađara
29
Hrvatske Udruga Primorsko-goranske županije; Mađarska kulturna

udruga Barosss; Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka; Zajednica
Crnogoraca Primorsko-goranske županije Rijeka; Kulturno društvo
Rusina i Ukrajinaca “Rušnjak” PGŽ; KPD Rusina i Ukrajinaca Rijeka;
Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro; Poljska
kulturna udruga “Fryderyk Chopin” Rijeka; Židovska općina Rijeka;
Bošnjačka nacionalna zajednica za PGŽ, Rijeka; KUD Bosna Rijeka;
Zajednica Albanaca PGŽ; Makedonsko kulturno društvo “Ilinden”
Rijeka
o Društva prijateljstva: Udruga prijatelja Bugarske; Hrvatsko-tursko
društvo prijateljstva; Društvo hrvatsko-francuskog prijateljstva
„Francuska alijansa“
Rijeka nudi brojne mogućnosti za posjetitelje čiji je dolazak inspiriran kulturom.

Potrebno je kulturnu ponudu Rijeke dobro iskomunicirati posjetiteljima koji su ciljna
grupa za posjet lokacijama industrijske baštine jer se na način dodatno motivira njihov
dolazak na destinaciju. Profili korisnika baštinskih institucija kao što su muzeji
pokazuju da pored posjetitelja direktno zainteresiranih za glavnu temu često imamo i
pratitelje koji ne dijele isti entuzijazam za sadržaj ali će se priključiti obilasku.
Raznovrsnija ponuda u širem okruženju može dodatno motivirati za odabir Rijeke kao
destinacije za posjet ili pak produžiti ostanak posjetitelja u gradu.
30
4. ANALIZA POSJETITELJA
Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. g. dane su smjernice

turističkog razvoja cijele zemlje, te ciljni planovi njegove provedbe. Činjenica je da
postoji trend porasta turističkih kretanja i poželjnosti Republike Hrvatske kao
turističke destinacije. Tako je krajem 2017. g., prema Izvještaju Ministarstva turizma
Republike Hrvatske zabilježen sveukupni porast od 13 % turističkih dolazaka i 11 %
više ostvarenih noćenja u odnosu na godinu ranije. Za Primorsko-goransku županiju i
specifično Grad Rijeku to znači sljedeće. Prema istom Izvještaju Ministarstva turizma
RH, Primorsko-goranska županija zabilježila je krajem 2017. g. broj od 2,789.000
turističkih posjeta, te 14,898.000 noćenja. Sam Grad Rijeka je iste godine zabilježio
134.472 turističkih posjeta, te 334.463 noćenja. Da je trend povećanja posjeta turista
i noćenja i dalje vidljiv govori Izvještaj „Turizam u brojkama“ Ministarstva turizma RH
za 2018. g. gdje je za Primorsko-goransku županiju zabilježeno 2,910.000 turističkih
posjeta i 15,284.000 noćenja. Radi se o povećanju od 4,33 % (turistički posjeti),
odnosno 2,59 % (noćenja) u odnosu na 2017. g.
Tab. 2. Povećanje broja dolazaka i noćenja turista u Primorsko-goranskoj županiji
Turistički dolasci Turistička noćenja

2017. g. 2,789.000 14,898.000
2018. g. 2,910.000 15,284.000
Razlika +4,33 % +2,59 %
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske „Turizam u brojkama 2017. g.“ i „Turizam u brojkama
2018. g.“
No, taj trend povećanja broja posjetitelja i noćenja je itekako vidljiv na primjeru
Grada Rijeke.
31
Tab. 3. Pregled ostvarenih dolazaka domaćih i stranih gostiju u Gradu Rijeci (2014.-2017. g.)
Godina Dolasci Indeks
Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno
2014. 69.541 21.176 90.717 118,96 119,96 118,90

2015. 82.288 23.768 106.056 118,33 112,24 116,91
2016. 90.233 24.514 114.747 109,65 130,40 108,13
2017. 110.173 24.299 134.472 122,09 99,12 117,19
Izvor: Informacije o turističkim pokazateljima u Gradu Rijeci i ulaganjima Grada Rijeke u razvoj
turističke destinacije od 2014. do 2017. godine.
Iz navedene tablice vidljivo je da je prosječni godišnji rast bio u rasponu od 8

do 18 %, te je očigledna razlika između zabilježenih turističkih dolazaka između
2014. i 2017. g. sa 90.717 na 134.472, što je porast od 48,23 %. Ipak, u promatranom
razdoblju najznačajniji je porast od čak 58,42 % u broju dolazaka stranih gostiju: sa
69.541 na 110.173. Domaći broj gostiju također je povećan, ali ne tako značajno. Sa
21.176 (2014. g.) na 24.299 (2017. g.), tj. za 14,74 %.
Ovakav značajan porast dolazaka stranih gostiju u Grad Rijeku odražava se i na
povećanje broja noćenja.
Tab. 4. Pregled broja noćenja domaćih i stranih gostiju u Gradu Rijeci (2014.-2017. g.)
Godina Dolasci Indeks
Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno
2014. 132.238 41.311 173.549 117,38 123,24 118,73

2015. 166.722 46.827 213.549 126,08 113,35 123,05
2016. 207.963 52.595 260.558 124,37 111,66 121,58
2017. 284.811 49.652 334.463 136,92 94,40 128,36
O kontinuiranom rastu noćenja gostiju na području Grada Rijeke dovoljno

govori činjenica da je broj noćenja u 2017. g. bio 334.463, što je za čak 92,71% više
32
nego u 2014. g. (173.549). Jednako kao i s podrijetlom posjetitelja gdje je udio stranih
gostiju eksponencijalno povećan u odnosu na domaće goste, takav je slučaj i s
noćenjima. U usporedbi s 2014. g. broj noćenja se u 2017. g. povećao sa 132.238 na
284.811, tj. povećao se za čak 115%. Domaća noćenja bilježe rast od 20%, sa 41.311
(2014. g.) na 49.652 (2017. g.)
Vrlo je bitna informacija, proizašla iz navedenih podataka, da su kroz
promatrano razdoblje najviše noćenja ostvarili turisti iz dobne skupine od 19 do 30.
g. Tijekom 2014. g. ostvarili su 41.397 noćenja što je činilo udjel od oko 24 % ukupno
ostvarenih noćenja. Taj broj se u 2017. g. povećao na 81.506 noćenja, tj. udvostručio
se, dok je udio u ukupno ostvarenim noćenjima ostao otprilike isti: 24,37 %. Sljedeća
dobna skupina koja po podacima ostvaruje najviše noćenja je ona od 31 do 40 godina.
Tijekom 2017. g. ostvarili su 60.372 noćenja s udjelom od 18,05 % u ukupno
ostvarenim noćenjima. Radi se o povećanju od 70,36 % u odnosu na 2014. g.
Naposljetku, najmanji broj noćenja zabilježen je kod turista iz dobne skupine do 12
godina. Tijekom 2017. g. ostvarili su 22.587 noćenja. Unatoč tome, radi se o skoro
četiri puta većoj brojci nego 2014. g. kada je bilo svega 5769 noćenja.
Graf. 2. Udio strukture turista prema dobnim skupinama (2017. g.)
turističke destinacije od 2014. do 2017. godine. Turistička zajednica Grada Rijeke.
33
Posve je vidljivo da najveći broj posjetitelja Grada Rijeke čine strani i mladi
turisti koji iskorištavaju potencijal Grada na najbolji način. Budući da je Rijeka najbliža
jadranska luka srednjoeuropskim gradovima očekivano je da strukturu stranih
posjetitelja čini uvelike turisti s tih područja, ali i zemalja regije.
Tab. 5. Top 10 zemalja po broju noćenja u 2017. g.

Zemlja Broj noćenja
prebivališta
Italija 37.361
Njemačka 36.229
Bosna i
25.140
Hercegovina
SAD 18.965
Srbija 14.306
Mađarska 12.909
Španjolska 11.863
Austrija 11.390
Poljska 11.044
Francuska 10.918
Iz svega navedenoga, jasan je trend razvoja Grada Rijeke kao poželjne

turističke destinacije s izraženim povećanjem broja mlađih posjetitelja stranih država.
Za održivost turističkih projekata važno je uspostaviti zapošljivost
profesionalaca koji mogu osigurati kvalitetu i stalnu dostupnost sadržaja koje
destinacija nudi kao i dolazak posjetitelja koji su spremni platiti obilazak ponuđenih
atrakcija i konzumaciju usluga i proizvoda koje se na destinaciji nude.35
35
Istraživanjima načina pristupa turističkoj valorizaciji industrijske baštine pokazalo se da je velika
većina ispitanika bila spremna platiti za očuvanje baštine (85,2 %). Time se pokazalo da koristi
razvijanja industrijske baštine u komercijalne svrhe nadmašuju trošak, te da je ulaganje u zaštitu
baštine ekonomski isplativo. Feifan Xie, 2015, 89.
34
5. BAŠTINSKI TURIZAM
U stručnoj literaturi nailazimo na različita tumačenja baštine, a njena najstarija

pravna interpretacija datira još u 14. stoljeće, kada se pojmom baštine označavalo
prosljeđivanje materijalne kulture s generacije na generaciju.36 Iako osnovu pravnog
tumačenja baštine možemo vidjeti u svim disciplinama koje se njome bave, danas pod
pojmom baštine podrazumijevamo interne vrijednosti i značenja zajednice nastala u
prošlosti koja se interpretiraju i prezentiraju eksterno, odnosno relikte prošlosti koji
se i danas aktivno koriste u različite svrhe. U opseg baštine može ući sve što zajednica
proglasi vrijednim zaštite te je podložno različitim i subjektivnim interpretacijama.
Nadalje, postoje objekti/značajke čija je primarna funkcija baštinska te oni koji
transformacijom ili prolaskom vremena dobivaju status baštine. Problem jest kada u
prostoru ostaju spomenici čija originalna namjena generalno postoji, ali individualni
spomenici više ne ispunjavaju svoju svrhu, što je najčešće slučaj i s industrijskom
baštinom pa tako i rudarskom (Ibid.). Stvaranje baštine je dinamičan socio-kuturni
proces koji uključuje konflikte i različitosti na individualnoj, društvenoj te
institucionalnoj razini o tome je li nešto predmet baštine i kako s time postupati.37
S obzirom na to da su industrijske aktivnosti i daljnje važan segment
gospodarstva, postoji opasnost da se ne prepozna potreba za zaštitom onih
segmenata industrijskih aktivnosti koji još postoje, ali u rapidnom opadanju. Jedan od
načina na koji se industrijska baština može valorizirati jest turizam. Kulturni turizam u
kojem posjetitelji, osim odmora i uživanja, žele naučiti nove sadržaje te saznati više o
lokalnoj kulturi koju posjećuju u porastu je posljednjih desetljeća i posljedično je
izazvao veći interes za zaštitom kulturne baštine nekog podneblja – materijalne i
nematerijalne. U kulturnom turizmu leži potencijal za valoriziranjem, prezentiranjem i
36
Jelen, Kučera, 2017.
37
Jelen 2018; više u Harrison, 2010, 5-42.
35
interpretiranjem industrijske ostavštine, te njenom revitalizacijom, upravljanjem i

očuvanjem.38
Nakon prestanka industrijske aktivnosti, u krajobrazu se vide ogromni ljudski
zahvati i intervencije u pejzaž te ostaje otvoreno pitanje kako sanirati te posljedice.
Potrebne su posebne procedure i tretmani koji mogu potrajati godinama kako bi se
sanirale posljedice industrijske aktivnosti na nekom području te povratila ekološka
ravnoteža. Posljedično, nije logično ni moguće očekivati kako će cjelokupno područje
industrije steći status baštine, što zbog različite vrijednosti ili pravnog statusa, no u
interpretiranju određenog perioda nekog područja, potrebno je ostaviti trag u
prostoru koji upućuje na te aktivnosti u prošlosti koje čine dio povijesti i identiteta
neke zajednice te nam ukazuju na razvoj tehnologija i tehnika iskorištavanja prirodnih
resursa kroz vrijeme.
5.1. Zaštita baštine
Kada govorimo o baštini u sklopu prostornog planiranja i iskorištavanja u

turističke svrhe, prvenstveno na umu moramo imati načela održivosti: baština je
neobnovljivo dobro, čija se upotreba treba ograničiti kako bi se zaštitila za buduće
generacije te ostavila svjedočanstvo o životu prošlih generacija.39
Održivi prostorni razvoj uključuje četiri aspekta ili dimenzije održivosti:
ekonomski, društveni, ekološki i kulturni. Očuvana baština i njezina integracija u
prostor su jedni od nositelja razvoja određenog područja, uz gospodarstvo,
poljoprivredu, kulturu, okoliš itd. Baština je jedan od čimbenika kvalitete
uravnoteženog razvoja pojedinog područja čiji socijalni, obrazovni, ekonomski i
kulturni potencijal zasigurno treba uzeti u obzir kada se kreiraju strategije razvoja.40
38
Opširno u Sustainable Tourism as Driving Force for Cultural Heritage Sites Development, 2013.
39
Opširno u Sustainable Tourism as Driving Force for Cultural Heritage Sites Development, 2013.
40
Hohnec, 2008.
36
Postoji ustaljeni režim za posebni tip baštine koji posebno štiti: očuvanu materijalnu
podlogu; lokacijski i prostorni integritet; kontekstualni i prostorni kontekst
povezivanja jedinice baštine s okolinom.
U poseban tip baštine ulaze:

a) bunari, pojilišta, brane, jarci, slivovi, tehničke instalacije itd.;
b) ostaci graditeljske baštine;
c) ruševine naselja (naseobinski kompleksi u sklopu tvornica)
d) ostaci velikih tvorničkih dvorana
e) ostaci industrije (strojevi, alati, pokretne trake)
f) lučka tvornička postrojenja
Opći režim primjenjiv na sve vrste baštine: kulturna baština se u pravilu održava
in situ, a štiti se i odgovarajuće područje oko jedinice baštine kako bi se spriječili
potencijalni direktni ili indirektni negativni utjecaji na zaštićenu jedinicu baštine.
Intervencije ili aktivnosti na objektima ili zaštićenim područjima koje bi utjecale na
njihovu cjelovitost i sadržaj nisu dozvoljene. Intervencije i prostorna rješenja koja
doprinose trajnom očuvanju baštine ili povećavanju njene vrijednosti (uključujući
radove na održavanju koji mogu uzrokovati promjenu izgleda (boja, upotreba novih
materijala) trebaju se ishoditi posebne dozvole).41
Industrijska baština u posljednje vrijeme postaje atraktivna različitim profilima
posjetitelja: stariji se s nostalgijom prisjećaju dana iz „zlatne mladosti“, a mladi
dobivaju priliku apsorbirati nove sadržaje iz neposredne blizine industrijskih
postrojenja koja su odraz jednog povijesnog razdoblja u Europi i Svijetu. Ironično,
teška industrija koja je bila jedna od glavnih ekonomskih pokretača pojedinih
europskih regija, pa čak i država, u drugoj polovici 20. stoljeća postaje teret i bez
41
Više u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, pročišćeni tekst, NN 69/99, 151/03, 100/04,
87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18
37
restrukturiranja i prenamjene osuđena je na daljnje propadanje. Nerealno je očekivati

kako će se sva industrijska postrojenja zaštiti i postati spomenici kulture ili uživati
institucionalnu zaštitu, no zasigurno odabir najreprezentativnijih građevina i
elemenata industrijske kulture određenih područja omogućit će očuvanje tog dijela
povijesti i za buduće generacije. Turizam temeljen na industrijskoj baštini i kulturi
podrazumijeva razvoj turističkih aktivnosti i industrija na lokacijama, zgradama i
krajobrazima povezanih s industrijskim procesima u ranijim periodima. Aktivnosti koje
proizlaze iz ovog oblika turizma pridonose podizanju svijesti i znanja kod lokalnog
stanovništva te pridonose očuvanju identiteta područja, stimulaciji zaposlenja i
uslužnih djelatnosti. U mnogim europskim regijama s padajućom industrijskom
aktivnosti postoje programi koji potiču turističko iskorištavanje industrijske baštine,
prvenstveno u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji, Francuskoj,
Španjolskoj i Italiji. Primjetan je i porast interesa na političkoj razini Europske unije,
što se očituje kroz projekte koji potiču valorizaciju industrijske baštine kroz turizam,
kao što su „Wege in die Europäische Industriekultur“ (WEIKU), te „European Route of
Industrial Heritage“ (ERIH), koji su većim dijelom financirani iz europskih fondova,
kako bi pospješili revitalizaciju industrijskih regija.42
Caner Keskin napominje kako treba biti oprezan u muzealizaciji industrijske
baštine te dati cjeloviti prikaz življenja u industrijskoj eri, što uključuje i mračniju
stranu priče, poput teških radnih uvjeta te osiromašenosti radničke klase, a ne tek
idealistički prikaz života radničke klase u industrijskom dobu.43 Fortuna upozorava i
na „detradicionalizaciju tradicije“ pri zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne
baštine i njene eksploatacije u turističke svrhe.44 Popularnost određenih turističkih
42
Hospers, 2002; o projektima u Wege zur Europäischen Industriekultur, Machbarkeitsstudie, 2003;
European Route of Industrial Heritage (ERIH), https://www.erih.net/
43
Caner Keskin, Evaluating the Industrial Heritage, izvor: academia.edu
44
Fortuna 2013.
38
lokacija uvelike je određena načinom na koji zajednica interpretira i doživljava vlastitu

prošlost.
Suvremeni trendovi u turizmu ukazuju i na zanimljiv fenomen rastućeg interesa
za tzv. dark tourism, u kojem se posjetitelji prvenstveno interesiraju mjesta s „teškim“
pričama s elementima horrora, poput koncentracijskih logora, rudnika autohtonog
južnoameričkog stanovništva, mjesta zločina itd., a čiji je cilj izazvati snažne,
autentične emocije. Industrijska baština, posebice rudarski segment, u sebi sadržava
elemente horrora koji se odvija u podzemlju, obavijen čestim smrtnim slučajevima,
nesrećama i eksplozijama, kao i surovim uvjetima rada. Također, turistički obilasci
rudnika, modela rudnika ili muzeja rudarstva bilježe povećani interes posjetitelja.45
45
Npr. Zabzje, Poljska i Velenje.
39
6. INDUSTRIJSKA BAŠTINA
Začetke onoga što nazivamo industrijskom baštinom nalazimo na području

Velike Britanije gdje je pad u proizvodnji krenuo puno ranije nego u ostatku Europe.
Štoviše, ostaci napuštene i oštećene industrije nakon Drugog svjetskog rata s
vremenom su iznjedrile interes za tzv. „industrijskom arheologijom“, dok je koncept
industrijske baštine u turizmu propagiran kao strategija regionalnog restrukturiranja.
Tek je 1990-ih, doduše, potencijal razrade industrijske baštine široko naglašen i to
uvelike zbog uspjeha početaka takvog turizma na Rhur području u Njemačkoj.
Kulminacija je svakako bila otvorenje tzv. „Rute industrijske baštine“ 1999. g. gdje su
posjetitelji mogli vidjeti 19 važnih lokaliteta koji su prezentirali regionalnu
industrijsku povijest ugljena i željeza.46
U tom procesu preoblikovanja starih industrijskih središta u centre baštine
problemi su bili konceptualni. Naše uobičajeno shvaćanje tih industrijskih zgrada i
mjesta podrazumijeva da su toliko važni za naš svakodnevni život da ih često uopće
ne primjećujemo. Upravo ta „prisnost“ ili familijarnost s industrijskim građevinama
često stoji kao prepreka da iste građevine cijenimo kada proizvodnje u njima više
nema, te zbog toga većina njih budu napuštene i zanemarene. Ipak, može se reći da je
upravo rapidna deindustrijalizacija razvila potrebu da neke od najbitnijih industrijskih
spomenika očuvamo kao primjer kulturnog identiteta gdje funkcionalnost tehnologije,
artefakta i tradicija prelazi u „izložbenu sferu“ i dobiva drugi život kao baština.47
Sama valorizacija industrijske baštine je kroz povijest išla različito, dok se
definicija mijenjala s godinama. Osnivanjem ICOMOS-a (International Council on
Monuments and Sites) učinjen je prvi bitniji korak u zaštiti sve baštine (pa tako i
industrijske). A ratifikacijom Venecijanske povelje za konzervaciju i restauraciju
spomenika naglašeno je da „vrijednost arhitektonske baštine nije samo u njezinoj
46
Hospers 2002: 398-399.
47
Rinke Bangstad, 2011, 281.
40
pojavnosti, nego i u integritetu svih njezinih komponenti (…) stoga uklanjanje

unutarnjih struktura i zadržavanje samo fasada ne odgovara konzervatorskim
načelima“. Za industrijsku baštinu, doduše, bitno je bilo osnivanje TICCIH-a (The
International Committee for the Conservation of Industrial Heritage) 1973. g. čime se
značajno doprinijelo očuvanju, kategorizaciji i načinima prezentacije industrijske
baštine čija definicija, prema Nizhny Tagil povelji o industrijskoj baštini TICCIH-a glasi:
„Industrijska baština sastoji se od ostataka industrijske kulture koji su
povijesne, tehnološke, društvene, arhitektonske ili znanstvene vrijednosti. Ovi ostaci
sastoje se o zgrada i strojeva, radionica, mlinova i tvornica, rudnika i nalazišta za
preradu i rafiniranje, skladišta i trgovina, mjesta na kojima se energija generira,
prenosi i koristi, prijevoz i sva njena infrastruktura, kao i korištena mjesta za društvene
aktivnosti povezane s industrijom kao što su stanovanje, vjersko bogoslužje ili
obrazovanje. Industrijska arheologija je interdisciplinarna metoda proučavanja svih
dokaza, materijalnih i nematerijalnih, dokumenata, artefakata, stratigrafije i struktura,
ljudskih naselja i prirodnih i urbanih krajolika, stvoreni za ili pomoću industrijskih
procesa. Industrijska arheologija koristi te metode istraživanje koje su najprikladnije
za povećanje razumijevanja industrijske prošlosti i sadašnjosti. Povijesno razdoblje
od glavnog interesa proteže se od početka industrijskog doba Revolucija u drugoj
polovici osamnaestog stoljeća, uključujući i danas, a također ispitivanje ranijih
predindustrijskih i proto industrijskih korijena. Osim toga, oslanja se i na proučavanje
rada i tehnike rada obuhvaćene poviješću tehnologije.“48
Ova definicija služila je kao osnova vrednovanja industrijske baštine koju se
treba promatrati kao integralni dio kulturne baštine. Konzervatorska načela očuvanja
industrijske (ali i ostale baštine) donesena su u sklopu 17. ICOMOS-ove Opće
skupštine u Parizu 2011. g. Takozvani The Dublin Principles definiraju konzervatorska
načela industrijske baštine pod koju potpadaju lokacija, strukture, sklopovi, područja
48
The Nizhny Tagil Charter for the Industrial Heritage / Nižinijtagilska povelja o očuvanju industrijske
baštine, 2003.
41
i krajolici, ali i strojevi, objekti i dokumenti koji pružaju dokaze o prošlosti ili stalnim
industrijskim procesima proizvodnje nabave sirovina i njihove prerade te
infrastrukture vezane uz prijenos i uporabu energije i transporta. Nadalje, industrijska
baština svjedoči o nerazdvojivoj sponi između kulturnog i prirodnog, s obzirom na to
da se direktno oslanja na prirodne resurse te uključuje materijalnu (pokretna i
nepokretna dobra) i nematerijalnu baštinu (specifična znanja, vještine, organizaciju
rada, socio-kulturne aspekte).49
Bez obzira na definirane konzervatorske smjernice, interpretacija industrijske
baštine nije nimalo lagan zadatak. Pojavljuju se razne poteškoće poput uklapanja u
postojeću urbanu okolinu s ciljem održanja izvornog oblika. No, u novije vrijeme
postoji sve više inicijativa koje prenamijenjuju industrijske objekte u primjere
industrijske baštine određenog kraja. Jedna od njih je ERIH (European Route of
Industrial Heritage), koja u zemljama okosnicama europske industrijske proizvodnje,
poput Njemačke, Nizozemske i Velike Britanije, implementira smjernice konzervacije
i prezentacije industrijske baštine. Značajna deindustrijalizacija druge polovice 20.
stoljeća ostavila je veliki broj industrijskih postrojenja praznima i bez namjene, te je
interes inicijativa poput ERIH-a te INSPIRACIJE prezentirati centre industrijske baštine
u novom ruhu.
49
(ICOMOS i TICCIH, 2011.) http://ticcih.org/about/about-ticcih/dublin-principles/
42
7. INFORMACIJE O INDUSTRIJSKOJ BAŠTINI RIJEKE
Strateški plan RAZVOJA TURIZMA KVARNERA SA STRATEŠKIM I OPERATIVNIM

MARKETING PLANOM 2016. – 2020.50 donosi i podatke kako se gosti koji dolaze na
Kvarner informiraju o atrakcijama u regiji. Glavni izvor informacija za goste na
Kvarneru je prijašnji boravak (48%) odnosno veliki postotak turista su lojalni gosti.
Zatim su najčešće preporuke prijatelja (22%) pa tek zatim Internet (18%) i mediji
(15%). Analiza je pokazala da gosti na Kvarneru najmanje među obalnim županijama
koriste Internet kao izvor informacija. Ovom strategijom detektirani su još neki izazovi.
Premda su prisutni pozitivni trendovi rasta zadnjih godina kao i na čitavom Jadranu
ustanovljeno je da je Kvarner najmanje privlačna destinacija za nove goste koji prvi
puta dolaze na Jadran, rast potrošnje na Kvarneru znatno je manji od prosječnog rasta
na Jadranu, a percepcija raznolikosti ponude je nedovoljna. Stoga Strategija ističe da
„postojećim turističkim modelom Kvarner propušta niz prilika što proizlaze iz tržišnih
trendova u okruženju. Dok se na Kvarner pretežito dolazi radi obiteljskog ljetnog
odmora na suncu i moru, ovo je vrijeme izrazite segmentacije potražnje gdje,
primjerice, brojni oblici aktivnog odmora, kulturom ili zdravljem motivirana putovanja
pokazuju visoke stope rasta. Dok su gosti Kvarnera većinom zainteresirani za pasivan
odmor, ovo je vrijeme ekonomije doživljaja i aktivnog, angažiranog kupca zabavnih,
edukativnih, estetskih, eskapističkih ili kombinacije tih iskustava. Dok na Kvarner
dolaze gosti sa bližih tržišta i koji ga već jako dobro poznaju, danas je doba
komunikacijskih tehnologija koje dopiru do novih gostiju širom svijeta.“
Iako na stranicama Turističke zajednice Grada Rijeke nalazimo informacije o
mogućnostima obilazaka industrijske baštine kada se otvore stranice agencija koje
organiziraju obilazak mogućnosti su obilaska su skromne u odnosu na drugu ponudu.
Primjerice iako „RB travel“ – prema TZ nudi dva programa obilaska Grada, aranžman
50
https://www2.pgz.hr/doc/natjecaji/2016/09-plan-turizma-Kvarnera2020/Strateski-marketing-plan-
turizma-Kvarnera-do-2020_Javna-rasprava.pdf
43
„Priča o industrijskoj baštini“ i aranžman „Lokaliteti industrijske baštine“ na njihovim

stranicama je prisutan samo potonji. Link na rezervaciju vodi do ispune obrasca a
cjenik je slijedeći:
Prijevoz uključen u cijenu:
Tab. 6. Cjenik obilaska51

CIJENE - REZERVACIJE - PLAĆANJE
BROJ OSOBA: Cijena po osobi
1 1.220,00 KN / 160,00 EUR

2 610,00 KN / 80,00 EUR
3 410,00 KN / 54,00 EUR
4 525,00 KN / 69,00 EUR
5 410,00 KN / 54,00 EUR
6 340,00 KN / 45,00 EUR
7 300,00 KN / 39,00 EUR
8 260,00 KN / 34,00 EUR“
Budući da nije bilo osmišljenog pristupa u izgradnji i promociji ovih ruta

obilaska industrijske baštine, pokazatelji rezultata su vrlo skromni. Nerazrađena
ponuda rezultira i vrlo visokim cijenama obilaska što ne generira veći interes
posjetitelja. Preko informacija koje je usmeno pružila agencija „RB travel“, aranžman
„Priča o industrijskoj baštini“ i aranžman „Lokaliteti industrijske baštine“ aktualan je
tek dva puta godišnje i to u različito brojnim grupama. No, agencija je inače zadovoljna
feedback-om zainteresiranih posjetitelja tura od kojih su najčešći profesionalci kojima
je tema industrijske baštine bliska (dobne skupine 30 do 40 godina). Najveći uspjeh
navedene ture bio je 2017. g. kada je navedeni aranžman uključen u generalni
obilazak industrijske baštine Hrvatske za selektivne, specifično orijentirane
španjolske turiste (autobusna tura – oko 50tak osoba), te 2018. g. kada su u turi
sudjelovali stručnjaci s konferencije „Pro Torpedo“ (udruga za zaštitu i promociju
51
https://www.rijeka-citybreak.com/hr/izleti-iz-ri/tematski-izleti/item/128-lokaliteti-industrijske-
ba%C5%A1tine-5h.html#cijene
44
riječke industrijske baštine). Od tada do danas, interes za navedenim aranžmanom je,

kako je rečeno, tek za dvije grupe oko desetak sudionika, te povremene individualne
obilaske.52
Centar za industrijsu baštinu pri Sveučilištu u Rijeci također organizira obilazak
lokaliteta industrijske baštine sa zainteresiranim posjetiteljima. Ture su prilagodljive
– istočna industrijska zona, Mrtvi kanal, zapadna industrijska zona, palača Benčić, te
ovise o dostupnom vremenu, interesu i temama. No, očita je potreba za razrađenim
programima skrojenim za posebne ciljne skupine poput onih za osnovne i srednje
škole, s obzirom na plan i program koji imaju u školi, dok su posebni programi također
potrebni za odrasle. Posjetitelji su uglavnom lokalci, turističke ture, obilasci u sklopu
razmjena, konferencija, sastanaka i privatnih tura, dok postoji i zaista veliki interes
stranaca za obilazak lokaliteta industrijske baštine.53 Cijena ture je određena
troškovnikom Sveučilišta, te u skladu sa Zakonom o pružanjju usluga u turizmu: 1 sat
vodstva na hrvatskom jeziku (do 20 posjetitelja) – 160,00 kuna + PDV, a 1 sat vodstva
na engleskom jeziku (do 20 posjetitelja) – 200,00 kuna +PDV.54
Riječka industrijska olimpijada se održava od 2014. godine no teško je dobiti
informacije o njenom rastu i razvoju. Postoji nekoliko segmentiranih aktivnosti55 na
52
Agencija „RB Travel“ također nudi nekoliko drugih, korisnih tura, od kojih su samo neke: „(Ne tako)
Običan vođeni razgled grada Rijeke“ (2h, odrasli 80,00 kn, djeca 40,00 kn, obiteljski paket 200,00 kn);
„Trsat - Dvorac i Svetište pješice“ (2h, odrasli 150,00 kn, djeca 70,00 kn, obiteljski paket 300,00 kn);
„Privatan vođeni razgled Grada Rijeke“ (2h, paušalna cijena 600,00 kn); „Priča o Trsatu“ (2h, paušalna
cijena 600,00 kn); „Rijeka&Trsat“ (5h, paušalna cijena 900,00 kn); „Rijeka&Trsat&Kantrida“ (6h,
paušalna cijena 1200,00 kn 1-3 osobe, 2000,00 kn 4-8 osoba); „Rijeka&Trsat&Opatija“ (6h, paušalna
cijena 1200,00 kn 1-3 osobe, 2000,00 kn 4-8 osoba); „Gurmanska šetnja“ (4h, 1200 kn 1 osoba, 800,00
kn 2-5 osoba, 600,00 kn 6-10 osoba); „Hvatamo uspomene“ (2h, paušalna cijena 1400,00 kn); „Vodimo
vas na najbolje foto lokacije!“ (4h, paušalna cijena 800,00 kn 1-3 osobe, 1600,00 kn 4-8 osoba);
„Lifestyle & shopping tura!“ (2h, paušalna cijena 800,00 kn). Informacije o turama dostavila je agencija
„RB Travel“.
53
To je i potvrđeno primjerima navedenim u ovom interpretacijskom planu. Vidi pod poglavlje Studije
slučaja.
54
Informacije Sveučilišta u Rijeci
55
https://www.mojarijeka.hr/vijesti/bandiera-russa-prvenstvo-u-bacanju-papirnatih-aviona
45
web stranici koja nedovoljno govori o mogućnostima sudjelovanja zainteresiranih

posjetitelja.
46
8. TEMELJNE IZJAVE DESTINACIJE
Kao temeljne izjave destinacije smatramo da:
 destinacija želi na inspirativan način istražiti i prezentirati industrijsku baštinu

Rijeke i okolice i njezinu povezanost s ostalim sličnim destinacijama u
obuhvatu koji može poslužiti za integrirani turistički obilazak
 izraditi nove narative koje će spoznaje o industrijskoj baštini Rijeke prenijeti
različitim skupinama korisnika i posjetitelja koristeći nove tehnologije i
interaktivne modele sudjelovanja u oživljenoj povijesti
 prezentirati industrijsku baštinu kako bi se promicalo razumijevanje i interes
za njezinu daljnju revitalizaciju
 je želja potaknuti što veći broj korisnika i posjetitelja na korištenje programa i
aktivnosti u okviru projekta Inspiracija na odabranim lokacijama u Gradu Rijeci
i umreženim programima na ostalim lokacijama u okviru projekta
 se promocijom industrijske baštine želi istaknuti doprinos Grada Rijeke
kulturnoj raznolikosti i multikulturalnosti u europskom i globalnom okruženju.
 se želi potaknuti suradnju između javnih ustanova, udruga te vlasnika i
korisnika industrijske baštine kako bi se vrijedni resursi priveli svrsi s ciljem
edukacije, zabave i uživanja u svim aspektima industrijske baštine.
47
9. INTERPRETACIJA ZA RIJEKU
9.1. Ciljevi interpretacije
Cilj lokalnog plana interpretacije industrijske baštine Rijeke je postavljanje

konkretnih smjernica za uređenje područja baštine u sklopu zajedničkog
prekograničnog turističkog proizvoda INSPIRACIJA, zajedno s lokalnim planovima
Trbovlja, Slovenske Bistrice i Labina. Namjera je, na temelju smjernica krovnog plana,
definirati daljnji razvoj interpretacije koji će poslužiti kao osnova za uređenje
područja i inovativno predstavljanje industrijske baštine posjetiteljima. Jednako kao i
za svaki drugi lokalni plan, interpretacija industrijske baštine Rijeke definirati će
mogućnosti interpretacije i predstavljanja u obliku centara sa stalnim izložbama,
tematskim putovima, igralištima, umjetničkim intervencijama itd.
Tako je jedan od ciljeva uređenje prostora industrijske baštine Rijeke na osnovi
lokalnog plana interpretacije. Pri tome se povezuju registrirane jedinice industrijske
baštine:
1) Kulturno-povijesna industrijska cjelina bivše tvornice INA Mlaka (Z-6993)

2) Lansirna stanica torpeda i kompresorska stanica za punjenje torpeda
zrakom u sklopu bivše tvornice „Torpedo“ (Z-3780)
3) Lučka skladišta XIII (12) i XV (13)
4) Budimpeštansko pristanište (Z-2187)
5) Lučka skladišta XIX (18), XX (19), XXI (20), XXII (21)
6) Praško pristanište (Z-2188)
7) Lučko skladište XIV (17)
8) Visinov gat (Z-825)
9) Zgrada bivše tvornice „Rikard Benčić“ (Z-102)
10) Hotel Emigranti (Z-4207)
48
Povezivanje ovih jedinica riječke industrijske baštine predstavlja nadogradnju

postojeće infrastrukture, te će je cilj lokalnog interpretacijskog plana stvaranje
temelja za daljnji razvoj i potencijalno uređenje informacijsko-interpretacijskog
centra industrijske baštine, moguće smješten čak u ulici Milutina Brača. Taj
interpretacijski centar nalazio bi se u spomeniku industrijske baštine, povezan s
riječkom lukom i lansirnom stanicom torpeda koja je u 19. stoljeću bila svjetski
tehnološki vrhunac. Tako se planira obilježiti specifičnost Rijeke – industrijska baština
prve lansirne rampe torpeda – te doprinijeti da se za vrijeme obilježavanja
manifestacije Rijeke kao europske prijestolnice kulture 2020. g. područje tvornice
„Torpedo“ u Rijeci bude točka turističkog posjeta i dio turističkog itinerara industrijske
baštine Rijeke.
Predviđena je i revitalizacija interpretacijske stanice, postavljanjem
interpretacijskih tabli, panoa, putokaza u blizini i uspostavljanjem prostora za doživljaj
bijega iz tvornice – sve u svrhu obogaćivanja trenutačne turističke ponude i
iskorištavanja postojećih potencijala Grada Rijeke.
9.2. Metodološki okvir: od dolje na gore – participativni pristup interpretaciji
Kako bi lokalni interpretacijski plan industrijske baštine Grada Rijeke

zadovoljio sve nužne kriterije izvrsnosti, definiranje metodološkog okvira bilo je od
izrazite važnosti. U ovom slučaju, u izradi plana je korišten tzv. pristup od dolje nagore
(bottom-up), čime je u metodologiji izrade lokalnog interpretacijskog plana naglasak
stavljen na uključivanje turističkih organizacija i sudionika u interpretaciju. Zbog toga
su održane tri radionice sa sudionicima kako bi se osiguralo uključivanje ciljnih
skupina u rad i uspostavila daljnja suradnja za zajednički nastup prilikom provedbe
krovnog plana proizvoda INSPIRACIJA. Zaključci radionica uvelike su pomogli u
49
definiranju ciljeva i smjernica interpretacije, te osigurali kvalitetu potrebnih osnova

za izradu daljnje prezentacije.56
Da bi pristup odozdo dao dobre rezultate pretpostavlja se da prijedlozi
počivaju na realnom sagledavanju mogućnosti korištenja gore navedenih lokacija i
izglednosti ulaganja u sadržaja za turiste. Veliki broj izdvojenih spomenika
industrijske baštine koje je potrebno uključiti u turu a koji su desetljećima zapušteni
i prepušteni propadanju svjedoči da se izazovu pristupalo bez uključivanja ključnih
dionika poput vlasnika i korisnika objekata. Obzirom da projekt Inspiracija ne predviđa
ulaganja u industrijsku infrastrukturu a da planirani obilasci moraju voditi računa o
sigurnosti turista za vrijeme obilaska potrebno je detektirati koji sadržaji će se obilaziti
in situ a koji spomenici ili njihovi dijelovi će se prezentirati virtualno. Isto vrijedi i za
spomenike kojima vlasnici ne dozvoljavaju pristup.
9.2.1. Prva radionica sa sudionicima
Nakon brainstorming-a, predstavnici dvije grupe su zamoljeni izložiti svoje

zaključke prema predloženim kategorijama:
1. LJUDI (kompetencije i znanja, priče, doživljaji),

2. ZGRADE (arhitektura, sačuvani strojevi i alati, tehnike proizvodnje,
infrastruktura i inženjerstvo),
3. PROIZVODI I USLUGE (doživljaji, događanja, obilasci, radionice, interaktivni
sadržaji, izrada proizvoda, načini distribucije).
56
Osim Urbanex d.o.o., sudionici na radionicama bili su: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Grad
Rijeka, Exevio d.o.o., Županijska komora Hrvatske Gospodarske Komore, Turistička zajednica Grada
Rijeke, Zavod Iskriva, Občina Trbovlje, Muzej Grada Rijeke, Centar za industrijsku baštinu Sveučilišta u
Rijeci, Riječka Razvojna Agencija Porin d.o.o., Naj Tura d.o.o. Za detalje vidi Prilog 1.
50
Nakon podrobne diskusije o industrijskoj baštini Grada Rijeke od istaknutih

stručnjaka u tom području, predstavnici dvaju grupa su iznijeli zaključke:
Područje Rijeke obiluje industrijskom baštinom, stoga nailazimo na poteškoće

pri određivanju interpretacijskih punktova. Predstavnici obiju grupa ističu potrebu za
dodatnom valorizacijom tvornice „Torpedo“, kao značajnog identifikacijskog
čimbenika Rijeke te ističu mogućnost višestrukog pristupa interpretaciji tvornice:
 Kroz viziju prenamjene prostorija bivše tvornice „Torpedo“ za izvedbene

umjetnosti i stavljanjem zgrade u funkciju, s apelom na mlađe generacije.
 Kroz personalizirani pristup, storrytelling, koji naglasak stavlja na priče iz prošlih
generacija koje ujedno ilustriraju društvene odnose i stav prema tvorničkim
radnicima u prvoj polovici 20 st. te praćenjem promjena i stava prema njima u
drugoj polovici 20. stoljeća.
 U priči o torpedu je vrlo važno usmjeriti sadržaj prema humanom kontekstu i
izbjeći glorifikaciju proizvodnje torpeda koji je bio jedno od vrlo razornih
oružja i u ratovima je odnio mnogo života. Taj pijetet prema stradalima treba
biti prisutan u interpretaciji. Kroz njega se može ispričati kako je uopće došlo
do korištenja toga oružja, gdje se se proizvodilo, kako se Rijeka u tome našla i
koje su posljedice bile.
Primjećuje se usmjerenost sudionika na dodatnu valorizaciju već prepoznatih

industrijskih potencijala no komplicirani odnosi ključnih dionika očito dugotrajno
opterećuju spomenik i onemogućuju njegovo uređenje. Vidljivo je da se fizički može
osigurati obilazak slijedećih zgrada:
 Lansirna stanica torpeda i kompresorska stanica za punjenje torpeda

zrakom u sklopu bivše tvornice „Torpedo“ (vanjski obilazak, bez ulaska)
51
 Zgrada bivše tvornice „Rikard Benčić“ (u tijeku su radovi i kompleks će

biti uređen za EPK 2020)
 Hotel Emigranti (vanjski obilazak)
Zbog vlasništva ili sigurnosti trenutačno nedostupno:

 Kulturno-povijesna industrijska cjelina bivše tvornice INA Mlaka (trebalo
bi dobiti dozvolu)
Dostupno za obilazak s morske strane (djelomično)57

 Lučka skladišta XIII (12) i XV (13)
 Praško pristanište
 Lučka skladišta XIX (18), XX (19), XXI (20), XXII (21)
 Budimpeštansko pristanište
 Lučko skladište XIV (17)
 Visinov gat
Interpretacija tvornice „Torpedo“
Priča o Torpedu ima potrebnu jedinstvenost, zanimljiva je i globalno

relevantna. Međutim stanje same lokacije svjedoči o dugogodišnjem nemaru,
zapuštenosti i neprepoznavanju vrijednosti te industrijske baštine u široj zajednici,
izvan kruga stručnjaka i entuzijasta. Razvoj narativa za potrebe projekta kao što i sam
naziv govori treba biti inspirativan. Stoga je selekcija pripovjednog materijala
usmjerena na nematerijalne sadržaje poput:
57
Za opis pojedinih lokacija i što sve posjetitelj može vidjeti kod navedenih točaka vidi pod poglavlje
Odabrani primjeri industrijske baština
52
 Rad u tvornici bio je svojevrsni statusni simbol, uz stvaranje slike „radnika u

odijelu“. Moguće je korištenje memorabilija radnika (uniforme, značke,
fotografije itd.) za personalizirani i participativni pristup interpretaciji (većina
fotografija i dokumenata je u Muzeju grada Rijeke, gdje postoji i izložba o
torpedu, dok se dosta materijala mogu pribaviti i iz drugih mjesta, poput
Livorna).
 Postoje dokumenti o proizvodnji, postojeća tvornička infrastruktura, naselja
građena za radnike, inženjere, vlasnike i investitore – prostorni razmještaj
izgradnje kao odraz hijerarhije.
 Postoje i očuvani primjerci tvorničkih strojeva i torpeda, od kojih su najvrjedniji
u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu, gdje su došli izložbom 1970-tih, no
nisu vraćeni Rijeci (mogućnost „vraćanja“ artefakata posredstvom multimedije
u IC-u uz suglasnost institucija gdje se artefakti čuvaju i u skladu sa zakonom).
 Priče o istaknutim državnicima koji su dolazili u posjet Rijeci zbog otkupa
torpeda te priče o stranim špijunima i pokušajima da kreiraju vlastita torpeda
(postoji i dokumentarni uradak u trajanju od pola sata, koji bi trebalo razmotriti
za projekciju i naplatu ulaznica) , dva kataloga iz Muzeja te mnoštvo zapisa koji
dočaravaju ondašnju situaciju).
 Proizvodnja podmornica u tvornici kao pokazatelj vojne moći ( Hrvatska – tad
u sklopu Jugoslavije, je bila jedna od 11 država u svijetu koje su proizvodile
podmornice kao vrhunac vojne tehnologije, poput Velike Britanije, Njemačke,
SAD-a, Italije, Francuske itd.). Kao pokazatelj važnosti riječke tvornice torpedo,
posjetiteljima se može predstaviti statistika prodaje i izvoza torpeda iz Rijeke
u razne države svijeta.
 Narativ o dvojakosti promatranja torpeda: kao dokaz inventivnosti ljudskog
uma te kao sredstvo destrukcije.
 Priča o Whiteheadu i lansiranju prvog torpeda te njegov razorni učinak
53
Priča o razvoju Rijeke kroz razvoj industrijske infrastrukture: od mlinova, luke,

širenja tvorničkog područja, izrade željezničke infrastrukture i kompleksa u ulici
Milutina Barača te tvornice „Torpedo“ do rafinerije nafte.
Nakon 1960-tih, dolazi do prenamjene tvornice u tvornicu motora te traktora.

Posljedično dolazi i do promjene percepcije na radnike tvornice:
 Mijenjanje strukture rada i radnika, priliv radnika izvana

 Primjer modela interpretacije „Torpeda“ primjenjiv je i na ostale segmente
industrijske baštine Rijeke
Osim tvornice „Torpedo“, koja predstavlja ključni faktor za interpretaciju

industrijske baštine Rijeke, sudionici su istaknuli nekoliko zanimljivih priča i činjenica
koje se mogu prezentirati kroz industrijsku baštinu:
 priča o malenim obiteljskim brodogradilištima prije sveobuhvatne

industrijalizacije
 priča o originalnom prsluku s Titanika koji se nalazi u Pomorskom i povijesnom
muzeju Hrvatskog primorja Rijeka (od 5 sačuvanih primjeraka, samo jedan je u
Europi i nalazi se upravo u Muzeju)
 priča o multikulturalnosti Rijeke prvom polovicom 20. stoljeća kroz tiskarski
stroj i dnevne novine koje su izlazile na čak 5 jezika
 priče prije razvoja industrije
 priča o prvom električnom tramvaju u Hrvatskoj
 priča o Bobbyju Fischeru, čiji je navodni biološki otac, Paul Nemenyi, rođen u
Rijeci, a čiji je otac bio jedan od direktora rafinerije nafte (današnja INA)
54
Sl. 4. Slike obilaska s prve radionice
9.2.2. Druga radionica sa sudionicima
Na drugoj radionici nastojali su se osvijestiti izazovi vezani uz intervencije koje su

potrebne da bi se obišla i na zanimljiv način prezentirala industrijska baština Rijeke
koja je u obuhvatu projekta. Kod prezentacija spomenika i njihovog uključivanja u
turistički ponudu razmatraju se slijedeći ključni elementi:
1. Infrastrukturne zahvate (izgradnja, restauracija, konzervacija, mjere

omogućavanja pristupa, poboljšanje okoliša). Intervencije te vrste su u projektu
Inspiracija skromne odnosno odnose se samo na uspostavljanje
interpretacijskog centra čija je lokacija tijekom radionica još uvijek bila
nepoznanica. Dugogodišnje nepromijenjeno stanje, neulaganje i
nezainteresiranost vlasnika i autoriteta za obnovu ne daju osnove za
pretpostavku da će se to stanje ubrzo promijeniti. Stoga se predlaže
55
sudionicima da se u prvoj fazi ideje prezentacije ne temelje na neizglednim

ulaganjima i investicijama.
2. Događanja/prezentacije (projekti razvoja prezentacije, poboljšanje

prezentacije lokacije, inkluzivne prezentacije kroz poboljšavanje dostupnosti)
su već uključeni u prijavi projekta, no potrebno je detektirati one koji su održivi
na duže staze. Uz manje prostorne intervencije info-pločama ili mobilnim
aplikacijama može se dočarati izgled i funkcija spomenika. Virtualna
interpretacija je sigurno dobra opcija u slučaju nemogućnosti pristupa
međutim potrebno je izraditi i oblikovati multimedijalne predloške. Kod
odabira događanja koji se integriraju u turističku ponudu potrebno je
detektirati one koji su vremenski ograničeni (kao festivali koji se odvijaju
jednom godišnje – primjerice Hartera festival) od onih koji se mogu koristiti
kao stalna atrakcija u ponudi (elementi Riječke industrijske olimpijade) ali je u
oba slučaja potrebno urediti odnose s dionicima koji provode događanja.
3. Organizacija/marketing (adresiranje novih ciljnih skupina, produljivanje

posjeta, jači fokus na komunikaciju, smanjivanje troškova, prilagođavanje
cijena) koji je usmjeren na održivost koncepta. Primjerice usporedba cijena
objavljenih na mrežnoj stranici agencije RB travel pokazuje znatno jeftinije
obilaske po osobi koji se nude za Trsat i sl. lokacije u odnosu na obilazak
industrijske arhitekture. To ukazuje na potrebu snažnijeg marketinga i
informiranja potencijalnih turista međutim informacija mora biti ne samo
marketinški dobro dizajnirana već i odgovoriti onome što će posjetitelji stvarno
obići i doživjeti. Treba se prisjetiti da je veliki broj turista na Kvarner došao
usmenom preporukom pa je iznimno važno da se očekivanja posjetitelja
ispune.
56
Projekt u provedbenom dijelu treba dionike koji će biti uključeni u osmišljene

aktivnosti pa je važno vidjeti tko su akteri u oblikovanju ponude prezentacije
industrijske baštine. Prisutni sudionici na radionici uglavnom dolaze iz javnih
ustanova koje se bave valorizacijom baštine no ne provode konkretne aktivnosti za
turistički sektor. Dionici u projektu kao sudionici utječu na projekt i njegovu provedbu
no otvoreno je pitanje postoji li umreženost s drugim važnih dionicima, primjerice
vlasnicima spomenika koji se obilaze, muzejima koji posjeduju obrađenu građu i sl.
Projekt treba dobro mapirati očekivanja od važnih interesnih skupina i utvrditi dijele
li se iste vrijednosti s njima u odnosu na rezultate i učinke projekta. Partnerstvo znači
da su poznati zajednički ciljevi i da se dijele zajednički interesi te postoji svijest za
stvaranje zajedničkog djelovanja u promjenjivom okruženju. Zbog promjene partnera
na radionicama nije bilo dovoljno sudionika. Primijećeno je da su sadržaji vezani uz
industrijsku baštinu stručno obrađeni, no to nije dovelo do njihove revitalizacije
izuzev kompleksa Benčić koji se obnavlja za Europsku Prijestolnicu Kulture.
Tijekom radionice pojašnjeno je da bi se ostvarili rezultati potrebno je ustrajati
na objektivnim ciljevima i rješenjima. Valorizacija vrijednosti spomenika od strane
struke u očitom je nerazmjeru sa stanjem spomenika i spremnosti vlasnika na
ulaganja. Pojedine koristi nije lako predvidjeti jer je stavljanje industrijske baštine u
funkciju kulturnog turizma iznimno zahtijevan pothvat. Svi partneri u projektu su u
većem ili manjem obimu iskusili zapreke u tom pokušaju i suočili se s činjenicom da
ti pokušaji traju dugo. Važno je izbjeći frustracije i usmjeriti se na stjecanje
kompetencija na način da se “uči činjenjem” kao i kroz “pokušaje i pogreške”. Projekti
obnove industrijske baštine nisu izolirane prakse – često se izvode i stvaraju te
distribuiraju u grupama – uključuju interesne skupine iz gospodarstva, lokalne uprave
i samouprave, nezavisnih udruga, profesionalnih institucija i građana. Društveni
odnosi, izgradnja zajednice i pripadnost su nerazdvojivi dio takvog projekta. Takve
odnose je u Rijeci potrebno izgraditi te se predlaže implementacija „malih koraka“ čiji
bi pozitivni rezultati mogli motivirati postepeno uključivanje svih potrebnih dionika.
57
Budući da je industrijska baština integrirana u tkivo grada moguće je izabrati s liste

dijelove koji se čine najpogodniji za razradu u projektu vodeći računa o integraciji sve
četiri lokacije u projektu Inspiracija. Na svakoj od lokacija smo izdvojili sljedeće
elemente:
 Industrijski krajolik
 Proizvodnja
 Stanovanje i naselja
 Svakodnevnica
 Transport i komunikacija
 Energija
 Sirovine
 Zaštita okoliša
 Dostojanstven život radnika
 Kultura i industrija
 Zabava i industrija
Svaki segment, ako se koristi za interpretaciju, treba pobuditi emocije i doživljaj
kod publike te mora biti brižljivo razrađen i prezentiran na odgovarajući način. U prvoj
radionici kao i na održanim simpozijima vidljivo je da je u Rijeci dominantan baštinski
aspekt industrijskih lokacija. Njegovo stanje ujedno i najveći izazov koji projektom
neće biti riješen. Stoga je važno napraviti potreban odmak prema storytelling modelu
koji naravno može biti kasniji poticaj i za promjenu odnosa prema nesumnjivo
vrijednim spomenicima.
9.2.3. Treća radionica sa sudionicima – ciljne skupine
U fokusu treće radionice bila je interpretacija postojeće ponude na odabranim

lokacijama. Pokušala se osvijestiti potreba da se ponuda i interpretacija na
lokacijama usklade s motivima dolaska i očekivanjima posjetitelja. Činjenica je da
58
nisu svi posjetitelji jednako motivirani za posjet destinaciji kao ni tijekom obilaska.
Kvalitetnim sadržajem i zanimljivom prezentacijom može se utjecati na razinu
njihovog zadovoljstva.
Prema modelu iz znanstvene literature iz muzejske prakse58 izdvojili smo šest

vrsta posjetitelja koji bi mogli biti relevantni i za ovaj baštinski sektor. To su:
1. Istraživač
To je posjetitelj orijentiran na stjecanje novih znanja i inspiracije, privučen zanimljivim
izložbama, događanjima, radionicama.
2. Facilitator/Ugađatelj
To je posjetitelj koji pogoduje društvu s kojim dolazi, nema osobnog interesa za
stjecanje znanja
3. Tražitelj novih iskustava

To je posjetitelj koji se vodi onim što je društveno označeno popularnim – ukoliko je
destinacija dobro brendirana i javno prepoznata on će je posjetiti.
4. Profesionalac/hobist
To je posjetitelj koji najčešće dolazi sam zbog specifičnog interesa, njeguje
refleksivan i kritički pristup. U našem slučaju ljubitelj industrijske baštine, osoba koju
zanimaju rudnici ugljena i sl.
58
Thorek Jensen, Jacob i Ida Braenholdt Lundgaard, ur. Museums: Citizens and sustainable solutions,
Copenhagen: Danish Agency for Culture, 2015.
59
5. Tražitelji ugode
To je posjetitelj koji odlazi na druge destinacije da bi se udaljio od svakodnevnog
života. Želi “napuniti baterije” na drugom mjestu i može imati snažniji fokus na
estetsko iskustvo.
6. “Priključci”
To je posjetitelj koji nema vlastiti interes za posjet ali dolazi jer ga drugi dovode
(obavezne ekskurzije, pratnja članu obitelji i sl.).
U analizi korisnika smo se dalje usmjerili na orijentaciju posjetitelja. Dionici su

promišljali što bi moglo biti zanimljivo sljedećim posjetiteljima različite orijentacije:
INDIVIDUALNO POSJETITELJ
ORIJENTIRAN ORIJENTIRAN
POSJETITELJ NA ZAJEDNICU
Obje orijentacije mogu imati moderni ili tradicionalni predznak pa će tako

posjetitelji usmjeriti i svoja očekivanja.
U promišljanju proizvoda i usluga koji bi se na lokacijama mogli ponuditi

posjetiteljima sudionici radionica bili su vođeni sljedećim smjernicama:
 Kreativna ideja mora biti poslovno utemeljena te ostvariti očekivani prihod

60
 Ukoliko je naglasak na storytellingu potrebno je znati razlučiti relevantno od

trivijalnog, odnosno što je relevantno za različite ciljne grupe uzimajući u obzir
i zemlje iz kojih dolaze
 Unos pozitivne energije tijekom obilaska treba sadržajima dati privlačnu snagu
što je zahtjevno u situacijama zapuštenih lokacija
 Treba osvijestiti da je upravljanje prostorom u velikoj mjeri pitanje resursa
Uspješna interpretacija počiva na tri važna elementa:
Graf. 3. Elementi uspješne interpretacije
Kod posjetitelja je potrebno probuditi osjećaj vrijednosti i koncept javnog

dobra. Današnjim posjetiteljima je važno da budu uključeni u ono što je lokalnoj
zajednici važno i sve se više cijeni kontribucija u ekološkom pristupu ili zdravom
promišljanju načina života. Osviješteni ekološki pristup, izazovi u upravljanju urbanim
prostorima mogu biti podloga za dobar narativ koji posjetiteljima pruža motiv da
sudjeluju u promišljanjima kako se nositi s izazovima.
Posjet se može upotpuniti sa sadržajima koji nisu direktno povezani s
lokacijama ali obogaćuju doživljaj posjetitelja kojima je kultura motivacija dolaska.
Potrebno je izraditi kalendar događanja za lokaciju Rijeka koji je cjelogodišnji i
61
doprinosi rješavanju uočenog problema senzualnosti ponude. Preporuča se na neki

način naći poveznice s osnovnom temom industrijske baštine.
 FESTIVALI I DOGAĐANJA
 UMJETNIČKE IZLOŽBE I PERFORMANSI
 ATMOSFERA GRADA
 OPCIJE UČENJA I SUDJELOVANJA
 MULTIMEDIJA I NOVE TEHNOLOGIJE
 DIZAJN I ZAJEDNIČKI BREND
Prijedlozi sudionika na radionicama fokusirali su se na provedive sadržaje.

Raznovrsnost je osigurana u različitim kategorijama od suvenira, oblikovanju novih
gastro delicija pa sve do specijaliziranih usluga. Suveniri inspirirani industrijskom
kulturnom baštinom uključuju:
 Majice i platnene torbice (reciklaža i održivost) s natpisom INDUSTRIJSKA
BAŠTINA, ŠTA DA? (tipična riječka uzrečica)
 Majice i torbe s fotografijama industrijske baštine
Ovdje se naglašava i potreba da se uključe i nematerijalni aspekti baštine poput

lokalnog žargona npr. u uzrečici šta da?
Unutar gastro ponude koju bi trebalo osmisliti uz obilazak predloženo je:

 TORPEDO burger
 TORPEDO VEGE (varijanta za posjetitelje drugih prehrambenih navika
Proizvodi i usluge planirani su za različite ciljne skupine:

 DJECA: slikovnice, bojanka, aplikacija spašavanje/potapanje brodova
62
 OSJETLJIVE SKUPINE KORISNIKA: reljef torpeda ili priča o torpedu na brajici za

slijepe i slabovidne, multimedijalna rješenja za osobe teže pokretljivosti
STARIJA GENERACIJA KORISNIKA: sadržaji koji će pobuditi emocije i sjećanja

poput printa novina iz prošlih vremena, stari vicevi i križaljke, jastuk s printom
torpeda, kutijica za lijekove, popusti za umirovljenike.
ŠIRA PUBLIKA – korištenje multimedijalnih aplikacija za korisnike u više

jezičnih varijanti, korištenje mogućnosti proširene stvarnosti i sl. Sudionici su
pokušali integrirati postojeću i buduću lepezu proizvoda i usluga.
POSTOJEĆA PONUDA NOVI PRIJEDLOZI

- kemijska olovka Torpedo - malene makete kao gotov suvenir
- majice -postojeći proizvodi s industrijskom
baštinom: torbe, majice i magneti koji
- torbe su prilagođeni novom dizajnu
- magneti - notesi, bilježnice, rokovnici
- karta industrijske baštine - karte za igru potapanje brodova
Proizvodi
i usluge
NOVI PRIJEDLOZI
- utrke malih torpeda na daljinsko
POSTOJEĆE USLUGE upravljanje
- gastro đir - organizirana marenda poput
nekadašnjih radnika (hrana u metalnoj
- organizirani obilasci kutiji)
- razgled industrijske baštine brodom -ponuda tjestenine u obliku Torpeda
- ponuda čokolade Torpedo
-3 D modeliranje-suvenira
63
Obzirom na udaljenost pojedinih lokacija industrijske baštine koja je uključena

u projekt Inspiracija razmatrani su najpogodniji modeli obilaska. Ponuda obilaska s
obalne strane brodom je ocijenjena kao odličan model za doživljaj baštine i samog
grada koji je kao važna luka bio i poticaj za indusrrijski razvoj. U ponudi agencija su
obilasci organiziranim prijevozom no na mrežnim stranicama ističe se i mogućnost
korištenja vlastitog prijevoza.
U ponudu obilaska je moguće uključiti i raznovrsne načine koji se danas koriste
– od obilaska biciklom i romobilom pa sve do najsuvremenijih verzija malih mobilnih
uređaja. Naziv Industrijska tura na kotačima (Industry tour on wheels) bio bi i privlačan
za strane posjetitelje.
Nadalje su razmatrane dodatne opcije poput:

 Prikazi ture po industrijskoj baštini – za manje grupe i škole budući da je
istaknuta važnost upoznavanja mladih s industrijskom baštinom
 Različitim prijevoznim sredstvima targetiraju se posebne ciljne skupine
(primjerice ljubitelji skate-boarda)
 Mogućnost uvođenja kratke trase javnog prijevoza - tramvajem po Baračevoj
ulici
 Pješačke ture prilagođene posjetiteljima također se mogu organizirati u
različitim vremenskim uvjetima
Najpogodnije lokacije za interaktivne sadržaje su:

 Benčić tvornica
 Ulica Milutina Barača
 Villa Whitehead
 Lansirna rampa Torpedo
Interaktivni sadržaji za koje se smatra da su najprivlačniji posjetiteljima su:

64
 Escape factory
 Potapanje brodova
Sudionicima je ukazano na potrebno izrade dobrih fotografija s uređenim

autorskim pravima objavljivanja.
Sudionici su predložili povezivanje s postojećim manifestacijama i udrugama
kako bi se ojačali kapaciteti provedbe. U tom smislu je potrebno identificirati lokalne
dionike koji će se posvetiti umrežavanju. Među događanjima kojima se popularizira
industrijska baština su:
 Festival Fiumare
 Konferencija industrijske baštine
 Klub Sušačana - civilni sektor koji promiče tradiciju
 OTK Rijeka – Oldtimer klub Rijeka
 CIB-stručni dionici
 Udruga turističkih vodiča (stručni)
 TZ-promocija
Kao pozitivan primjer ističe se događanje Dani industrijske baštine grada Siska
i Holandska kuća. Naime zahvaljujući EU sredstvima započeta je realizacija projekta
radovima na tzv. Holandskoj kući vrijedni više od 29 milijuna kuna. Planira se prikazati
industrijska povijest Siska te drugi kulturni sadržaji poput multimedijalnog postava
izložbe industrijske baštine, galerije Striegl i zbirke starih uređaja za reprodukciju
zvuka Velimira Krakera.59
59
https://www.jutarnji.hr/kultura/holandska-kuca-ostaci-bogate-industrijske-bastine-u-sisku-postaju-
turisticka-atrakcija/4620830/
65
Događanja koja za sudionike radionica imaju najveći potencijal za uključivanje

u prezentaciju industrijske baštine u Rijeci su festival industrijske baštine (planiran u
srpnju 2020.) i Festival u ulici Milutina Barača. Torpedo lansirna rampa je lokacija s
najvećom privlačnom snagom. Dodatno bi se učinak prezentacije pojačao kulisama i
kostimima iz vremena kada je Torpedo konstruiran. Predlažu se igrane predstave na
ulicama (odjeća i tematska vođenja i interpretacija i animacija posjetitelja). Događanja
bi trebala uključivati hranu i recepte iz tog vremena kao i glazbu.
Programi koji su spoj starog i novog uključuju igre svjetla, glazbu, 3 D prikazi i
sl. Usporedba Rijeke 19. stoljeća i danas je odlična podloga za zanimljive kazivače.
Potrebno je angažirati vodiče-interpretatore-animatore koji mogu biti profesionalni
glumci ali i uvježbani amateri. članovi udruga. Uključivanje ugostitelja treba biti
povezano s izborom jela koja se tematski nude. Projekt se obavezno naslanja na
inicijative vezane uz EPK i rad TZ Grada Rijeke.
9.3. Odabrani reprezentativni primjeri industrijske baštine
Održane radionice uvelike pomogle u daljnjoj razradi smjernica interpretacije

baštine Grada Rijeke. Jedan od bitnijih naglasaka je na priči o razvoju Rijeke kroz
razvoj njene industrijske infrastrukture, multikulturalnosti grada, te činjenica i ljudi
koji se mogu povezati uz industrijsku baštinu kako bi se bolje naglasila njena kulturna
slojevitost. Takvo naslijeđe prepoznato je među građanima Rijeke, međutim,
trenutačno stanje ukazuje na to da baština nije iskorištena na odgovarajući ili
zadovoljavajući način. Otežavajuća okolnost je što svi objekti koje smatramo
industrijskom baštinom nisu u vlasništvu Grada Rijeke, te njihov formalno pravni
status nije definiran.60 No, bez obzira, inicijativa itekako postoji. U sklopu ovog
lokalnog interpretacijskog plana Grada Rijeke naglašeni su reprezentativni primjeri, te
se njihovim povezivanjem čini značajan pomak u revitalizaciji industrijske baštine kao
60
Strategija kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.-2020. g., str. 31.
66
dijela identiteta Grada Rijeke, što je također naglašeno u važećoj Strategiji kulturnog
razvitka Grada Rijeke (2013.-2020. g.).61 Radi se o već spomenutim objektima: 1)
Kulturno-povijesna industrijska cjelina bivše tvornice INA Mlaka (Z-6993); 2) Lansirna
stanica torpeda i kompresorska stanica za punjenje torpeda zrakom u sklopu bivše
tvornice „Torpedo“ (Z-3780); 3) Lučka skladišta XIII (12) i XV (13); 4) Budimpeštansko
pristanište (Z-2187); 5) Lučka skladišta XIX (18), XX (19), XXI (20), XXII (21); 6) Praško
pristanište (Z-2188); 7) Lučko skladište XIV (17); 8) Visinov gat (Z-825); 9) Zgrada bivše
tvornice „Rikard Benčić“ (Z-102); 10) Hotel Emigranti (Z-4207).
Svaki od gore navedenih primjera riječke industrijske baštine specifičan je u
regionalnom, ali i svjetskom kontekstu. Primjerice, manje je poznato da se lučka
industrijska baština Grada Rijeke, osim po povijesnom razvoju grada kao jedne od
najvažnijih industrijskih i trgovačkih luka ovih prostora, zapravo ističe i po tome da je
prilikom gradnje skladišta u 20. st. korišten armirani beton. U kontekstu ovih prostora,
to riječku luku čini jednim od mjesta najranije primjene armiranog betona. No, u
bombardiranju luke krajem Drugog svjetskog rata veliki dio lučkih građevina je
stradao. Neke su u potpunosti uništene, a druge obnovljene u poratnom razdoblju. Od
ukupno 40-ak građevina danas je ostalo svega osam i svaka je po nečemu specifična.
Skladišta XIII (12) i XV (13) izgrađena su na tzv. „Budimpeštanskom pristaništu“ i jedna
su od poznatijih. Zapravo, lučko skladište XIII (12) najstarije je i najreprezentativnije
historicističko skladište, a XV (13) je jedino preostalo koje je projektirao hrvatski
arhitekt, Vjenceslav Celligoi. Oba skladišta predstavljaju jedina preostale građevine u
Hrvatskoj sa sačuvanom Monierovom stropnom konstrukcijom. Ta konstrukcija je po
prvi puta primijenjena u Australiji 1897. g. (isto kada i na riječkom skladištu XV [13]),
što dovoljno govori o kulturnoj važnosti ovih primjeraka industrijske baštine.62
61
62
Palinić 2003a.
67
Skladišta se danas koriste za potrebe riječke luke kao skladišni i uredski prostori te se
smatraju nepokretnim kulturnim dobrom.63
Sl. 5. Vjenceslav Celligoi: Lučko skladište XV (13), 1897., Monierova konstrukcija podruma,
(predviđena za rušenje, Izvor: Google Images)
Nadalje, drugi primjerak ovdje razmatrane riječke industrijske baštine je skladište XIV
(17). Izgrađeno je 1906. g. na tzv. „Visinovom gatu“ (prijašnjem gatu Marije Valerije),
imenovanom po Ivanu Visinu (1806. – 1868. g.), pomorcu i istraživaču koji je nakon
Magellana bio šesti moreplovac koji je oplovio svijet, ali i prvi Hrvat kojemu je to
uspjelo nakon Tome Skalice.64 Na gatu je izgrađeno proto-racionalističko skladište
koje je prvijenac u primjeni nove konstrukcije na čitavom području tadašnje Austro-
Ugarske. Prva naredna lučka zgrada građena istom konstrukcijom pojavljuje se u Trstu,
preko pet godina kasnije od riječke. Ova višekatna armiranobetonska građevina
pojavljuje se otprilike u isto vrijeme kada i slične građevine u Americi (u Cincinnatiju
je prva izgrađena 1903. g., ali nije sačuvana, dok je najranije sačuvana ona Edinsonove
jednostavne rane kuće u Union Cityu – New Jerseyu 1908. g.). Arhitekt je bio Mađar
63
Riječka baština, Lučka skladišta XIII I XV (danas 12 i 13).
https://rijekaheritage.org/hr/kj/luckaskladista1315
64
Nadilo, B., Regan, 2015, 710.
68
Ferenc Pfaff kojeg su angažirale Mađarske državne željeznice (najplodniji arhitekt

arhitekture željeznice u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Bilo je to prvo skladište u Rijeci čija
je konstrukcija izvedena prema novom sistemu E. Coigneta i N. de Tedesca.65 Radi se
o teoriji pravocrtnog, elastičnog ponašanja cementa, nastaloj 1900. g.66 Skladište se
danas koristi za potrebe riječke luke i nije dovoljno valorizirano u kontekstu važnosti
pionirske gradnje.
Sl. 6. Skladište XIV (17) (Izvor: Google Images)
Sl. 7. Skladište XIV (17) (Izvor Google Images)
65
Palinić 2003a; Riječka baština, Lučko skladište XIV (danas 17),
https://rijekaheritage.org/hr/kj/luckoskladiste14
66
Buyukozturk, O., 2004, 2.
69
U istu kategoriju važnosti riječkih skladišta i nužnosti njihove valorizacije u

kontekstu zaštićene industrijske baštine spadaju i lučka skladišta XIX (18), XX (19), XXI
(20), XXII (21) izgrađena na tzv. „Praškom pristaništu“. O važnosti dovoljno govori
činjenica da su u Americi sačuvane višekatne armirano-betonske konstrukcije rađene
kasnije nego skladište XIX (izgrađeno 1909. g.) gdje je, kao i na ostalima, primijenjena
dekoracija mađarske secesije. Radi se o kompleksu skladišta zvanom Metropolis, tako
imenovanom jer svojom teatralnošću podsjeća na scenografiju kultnog SF filma
redatelja Fritza Langa. Građena prema nacrtima mađarskih inženjera Wahlera i
Rolberitza (kombinacijom armirano-betonske konstrukcije i opeke), skladišta su imala
veliku kvalitetu koja se očitovala u maksimalnoj nosivosti. Građena su između 1909. i
1913. g., dok je 1914. g. donijeta odluka o njihovom međusobnom povezivanju, za što
su bili zaduženi Ignác Bereny i Béla Enyedi. Reprezentativna zidna dekoracija zasniva
se na opeci kojom su uokvireni prozorski otvori. Po svemu je Metropolis i njegova
skladišta jedan od najreprezentativnijih riječkih lučkih skladišta i primjera industrijske
baštine koji nije valoriziran do zadovoljavajuće razine. Skladišta se trenutačno ne
koriste jer su stavljena pod konzervatorsku zaštitu kao vrhunski primjeri riječkog
historicizma.67
67
Palinić 2003a; Palinić 2003b; Riječka baština, Kompleks Metropolis,
https://rijekaheritage.org/hr/kj/metropolis
70
Sl. 8. Metropolis, lučka skladišta 18-22 (Izvor: Google Images)
Jednako je važan i jedan od najstarijih industrijskih spomenika za preradu nafte

ili „crnog zlata. Rafijerija na Mlaki (kasnije INA), osnovana je 1882. g., te svojim
početkom rada već naredne, 1883. g. predstavlja jednu od najstarijih rafinerija za
preradu nafte ne samo u Europi, već i svijetu. Štoviše, riječka rafinerija bila je prvi
pogon za preradu nafte na industrijski način u Europi. Samo to dovoljno govori o
važnosti ovog lokaliteta industrijske baštine, te je možda jedino preostalo veliko
gospodarsko ime zlatnog doba riječke gospodarske povijest koje preživjelo od kraja
19. st.68
68
Đekić, I., 2010. Prostor rafinerije dan je na upravljanje Step 2 u svrhu izgradnje znanstveno-
tehnološkog parka na 15 ha.
71
Sl. 9. Rafinerija na Mlaki (Izvor: Google Images)
Nadalje, Hotel Emigranti svjedok je velikih migracijskih kretanja stanovništva

početkom 20. stoljeća. Razvojem luke i prekooceanskih linija Rijeka nije imala
kapaciteta za prihvat migrantskog stanovništva te je tadašnje mađarsko Ministarstvo
unutarnjih poslova izgradilo Hotel Emigranti. Szilárd Zielinski, profesor politehnike na
Sveučilištu u Budimpešti, te projektant Hotela Emigranti, odlučio se za neuobičajen
tip armirano-betonske konstrukcije koji je bio potpuna novost za riječko graditeljstvo.
Ta 160 m duga zgrada ima niz različitih ukrasnih motiva i vijugavih linija koje
podsjećaju na secesiju s izričajem moderne. Hotel se s vremenom zatvorio i bio je
prenamijenjen nekoliko puta, ali bez značajnih građevinskih zahvata. Danas se u
prostorijama hotela dijelom nalaze poslovni prostori, dok je većinski dio zapušten.69
69
Riječka baština, Hotel Emigranti, https://rijekaheritage.org/hr/kj/emigranti. Također, trenutačna
tvrtka u vlasništvu, MGK-pack, prodaje prostorije nekadašnjeg hotela.
72
Sl. 10. Hotel Emigranti (Izvor: Google Images)
Može se reći da je još živopisniju povijest doživjela zgrada bivše tvornice

„Rikard Benčić“. Riječani je nazivaju „palača Benčić“ prema posljednjem poglavlju
povijesne biografije s kraja 20. stoljeća. Zgrada je podignuta kao dio nizozemske
šećerane 1750. g. (upravna zgrada), na mjestu gdje su jedrenjaci mogli dopremati
73
sirovi šećer gdje je 700 radnika dalje preuzimalo dužnost prerade. Šećerana prestaje
s radom u 19. stoljeću, kada 1851. g. zgradu preuzima Tvornica duhana – najveći
pogon za preradu duhana u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Kompleks je od 1945. g. do
kraja 20. st. poznat kao Tvornica motora Rikard Benčić, a od 1970. g. je zaštićeno
kulturno dobro. Ovaj vrlo bitni element riječke industrijske baštine bit će očuvan i
prezentiran, te poslužiti kao mjesto premještanja Muzeja grada Rijeke (upravna
zgrada), bez značajnijih građevinskih intervencija.70
Sl. 11. Zgrada tvornice „Rikard Benčić“ (Izvor: Google Images)
70
Muzej grada Rijeke, http://www.muzej-rijeka.hr/zbirke/palaca-secerane/
74
9.4. Lansirna stanica i bivša tvornica „Torpedo“
No, od svih ovdje izdvojenih reprezentativnih primjera riječke industrijske

baštine izdvaja se lansirna stanica torpeda i kompresorska stanica za punjenje torpeda
zrakom u sklopu bivše tvornice „Torpedo“. Upravo je na radionicama sa sudionicima,
gdje su se definirali ciljevi i smjernice interpretacije, istaknuta potreba za dodatnom
valorizacijom tvornice „Torpedo“ kao značajnog identifikacijskog čimbenika Rijeke. Pri
tome je moguć višestruk pristup interpretaciji tvornice.
Prije svega, ono što znamo je da je lansirna stanica samo dio ugasle tvornice za
proizvodnju torpeda koji se u njenom tvorničkom krugu nalazi od 1930-ih godina, te
nije prvi objekt takve vrste na lokaciji. Iako su popustile pred brzinom tehnoloških
inovacija industrijske revolucije, dvije prethodne lansirne stanice već su postojale i
koristile se u 19. st. Bile su drvene i zbog toga lakše razmontirane, za razliku od
današnje koja ima armiranobetonsku konstrukciju i svjedoči tehničkoj inovativnosti
Rijeke u jednom vremenu.71
U svakom pogledu današnja preostala konstrukcija lansirne stanice je u
svjetskim okvirima značajan ostatak industrijske baštine Rijeke. Posljedica je to
kreativnosti njenih stanovnika, preciznije Giovannija Biagia Ignazia Luppisa koji se
1861. g., nakon dvadeset i pet godina službe na brodovima austrijske ratne mornarice,
vratio u Rijeku i došao na ideju „spasitelja obale“ (Kustenretter) – obrambenog oružja
protiv neprijateljskih brodova.72 No, bez tehničkog znanja kako provesti u djelo svoju
ideju, te sredstava za njenu realizaciju, Luppis je pokušao surađivati s Vrhovnom
komandom u Beču. Unatoč tome, njegova ideja je provedena tek kada je kontaktirao
svog sugrađanina Roberta Whiteheada, upravitelja tadašnjeg Riječkog tehničkog
zavoda (Stabilimento tecnico fiumano). Luppisova originalna ideja poslužila je
Whiteheadu da razvije rješenje nalik metalnoj ribi koja se kreće pod morskom
71
Prema http://www.visitrijeka.hr/sto_vidjeti/atrakcije/torpedo_lansirna_stanica
72
Smokvina, 2014, 317.
75
površinom. Prototip je uspješno iskušan 1866. g., a potom Whiteheadov Riječki

tehnički zavod transformiran u Tvornicu torpeda R. Whitehead & Co. 1875. g.73
Sl. 12. Lansirna stanica torpedo (Izvor: Google Images)
O povijesti razvoja tvornice i testiranja torpeda znamo dovoljno da se razvije

suvisla priča.74 Činjenica je da se radilo o prvoj ikada tvornici torpeda na svijetu.
Ukratko, s vremenom je uspjeh i inovativnost cijele ideje dovelo do toga da riječka
torpeda u vrlo kratkom roku počinju naručivati Velika Britanija, Francuska, Italija,
Njemačka, Švedska, Japan, Rusija i mnoge druge države. Zbog velike potražnje,
tvornica je počela osnivati pogone u inozemstvu, a s vremenom i dopuštati licenciranu
proizvodnju. U Rijeci, doduše, proizvodnja je trajala sve do 1966. g., dok lansirna
stanica iz 1930-ih godina nije služila samo za simuliranje lansiranja torpeda iz
brodova, nego i projektila iz aviona.75 Iako je tvornica prestala proizvoditi torpeda
1966. g. ona nije prestala s radom. Zapravo, preusmjerila je svoju proizvodnju na
dizelske motore, traktore, kamione i sl. Ipak, to je bilo samo zadnje poglavlje u njenom
postojanju. Već 1990. g. tvornica ulazi u razne poslovne probleme, 2000. g. otvara
73
74
Vidi Smokvina, 2010 i 2014.
75
76
stečaj, gasi se svaka proizvodnja, njena imovina rasprodaje i tako tvornica „Torpedo“
(ime koje je nosila tijekom zadnjih desetljeća) nestaje.76
S druge strane, manje je poznato da su prva testiranja torpeda rađena s čamca
ili broda. Takva tehnika bila je sasvim prikladna u početnoj fazi tvornice, ali kako je s
vremenom potražnja za Whitehead torpedima narasla, tako je izgrađen posebni gat
pred tvornicom, a na njegovu kraju uređaji za lansiranje torpeda. Time je Rijeka postala
prvi grad na svijetu koji je imao ne samo prvu tvornicu torpeda na svijetu, već i
torpednu lansirnu stanicu. Dapače, gotovo svako desetljeće postojanja Tvornice
torpeda nicale su nove lansirne rampe bilo iz potrebe rekonstrukcije ili povećane
potražnje. Jedina preostala je ona iz 1930-ih godina, armiranobetonske konstrukcije,
koja je preživjela bombardiranje Drugog svjetskog rata i miniranje njemačkih trupa u
povlačenju.77
Sl. 13. Lansirna stanica torpeda (Izvor Google Images)
76
77
Smokvina, 2014, 324-335.
77
9.5. Buduća interpretacija na temelju prostornog koncepta
Iako je u prezentaciji industrijske baštine itekako otežavajuća okolnost što svi

objekti koje ovdje smatramo industrijskom baštinom nemaju definiran formalno
pravni status,78 potencijali buduće interpretacije su razni. Već na prvi pogled bogata
riječka bogata baština može poslužiti u prezentaciji priče o razvoju Rijeke i njene
industrijske infrastrukture, od mlinova, luka, proporcionalnog i postupnog širenja
tvorničkog područja, izrade i nadogradnje željezničke infrastrukture, kompleksa u ulici
Milutina Barača, tvornice „Torpedo“ do INA Mlaka rafinerije nafte. Pri tome je
očigledna razlika u poziciji svake od navedenih infrastruktura i pristupačnosti
lokaliteta.
Sl. 14. Pozicija odabranih primjera riječke industrijske baštine
78
78
Generalno promatrano, povezivanjem određenih jedinica industrijske baštine

može se nadograditi postojeća infrastruktura i revitalizirati objekte industrijske
baštine. Želja im je „dati novi život“, te sačuvati i potencijalno prenamijeniti važan
spomenik kulture. Za početak, nameće se općeniti pristup, tj. svojevrsna turistička
tura, na temelju rasprostranjenosti i povezanosti odabranih lokacija, koja bi
posjetitelja upoznala s industrijskom baštinom Rijeke i razvojem kroz povijest putem
personaliziranih priča. Da bi se to postiglo potrebno je prepoznati specifičnost svakog
objekta koji se kroz ovaj lokalni interpretacijski plan pokušava predstaviti, te razviti
priču koja ih povezuje. Pri tome postoji očita razlika između onih objekata koji su
posjetiteljima trenutačno dostupni, te onih koji nisu ali ih je nedvojbeno nužno
uključiti u interpretaciju.
S jedne strane, tzv. osnovnoj interpretaciji razvoja riječke industrijske baštine
posjetiteljima bi početna točka mogla biti lansirna stanica torpeda. Iako je u lošem
stanju, ona je pristupačna i tom prilikom bi se posjetitelji upoznali s poviješću razvoja
riječke lučke infrastrukture, pričama, događajima putem razne multimedijalne
prezentacije u sklopu interpretacijskog centra (vidi niže). Posjetitelj bi se upoznao s
raznima aspektima lansirne stanice i inovaciji izuma torpeda što je u svjetskim
okvirima značajan ostatak industrijske baštine Rijeke. To je izrazito bitno i zbog toga
što je primjer modela konstruktivne interpretacije „Torpeda“ primjenjiv i na ostale
segmente industrijske baštine. Prijedlog je postići dogovor s Lučkom upravom koja je
vlasnik i nadležnim konzervatorskim odjelom u Rijeci da se objekt prijavi za sanaciju
i uređenje u jednom od prikladnih EU poziva koji uključuju ulaganja u infrastrukturu.
Od tuda je posjetiteljima dalje lako pružiti doživljaj industrijskog kompleksa
Ulice Milutina Barača s brojnim zgradama nekadašnje velike lučke i industrijske
infrastrukture. Ulica je zbog te specifične infrastrukturne primjene nekada prikladno
nosila ime „Industrijska ulica“, a u tu interpretaciju industrije prikladno se nadovezuje
rafinerija INA Mlaka, prva rafinerija u Europi za industrijsku preradu nafte i jedna od
najranijih u svijetu, smještena odmah uz spomenutu ulicu. Riječka rafinerija nafte je
79
jedino preostalo veliko gospodarsko ime zlatnog doba riječkog gospodarskog

procvata s kraja 19. st. i svakako može poslužiti u interpretaciji razvoja industrijske
baštine. Dapače, u istoj ulici (ili vrlo blizu) posjetitelj može vidjeti nekoliko ostalih
mjesta industrijske baštine: 1) Samostojeći željeznički nadvožnjak, napravljen
tridesetih godina 20. st. i sklopu riječkog brodogradilišta „Cantieri navali del Carnaro“
(danas 3. maj); 2) Riječki svjetionik, toliko puta pomaknut da danas više nema funkciju
u pomorstvu; 3) Ljuštionica riže, najveća takva tvornica u Habsburškoj monarhiji i jedna
od većih u svijetu; 4) Zgrada svlačionice za radnike; 5) Vagonska okretnica, dok se ne
smije propustiti brodogradilište 3. maj i generalno riječku luku; te 6) Vilu Whitehead,
najreprezentativniji dio upravne zgrade bivše tvornice „Torpedo“.
Nastavkom kretanja Ulicom Milutina Barača posjetitelj bi došao do još jednog
izrazito bitnog spomenika riječke industrijske baštine – Hotela Emigranti, smještenog
u blizini rafinerije INA Mlaka. Ova 160 m duga zgrada podsjetnik je na velika
migracijska kretanja stanovništva početkom 20. st., kada se razvojem riječke luke i
prekooceanskih linija pojavio problem prihvata sve većeg broja migrantskog
stanovništva. Tadašnje mađarsko Ministarstvo unutarnjih poslova priskočilo je
problemu izgradnjom spomenutog hotela u čijim se prostorijama danas nalaze
poslovni prostori. Ovi prostori mogli bi se u budućnosti odlično iskoristiti za uspostavu
interpretativne točke na kojoj se posjetitelji mogu upoznati s poviješću migracija,
slično primjeru muzeja u Bremerhavenu (koji je spomenut na radionicama s
dionicima). Završetak potencijalne ture bio bi na svega petnaestak minuta pješice
udaljene zgrade tvornice „Rikard Benčić“. Ova nekadašnja nizozemska tvornica
prerade šećera u 18. st. (upravna zgrada), kasnije je postala tvornica duhana i
naposljetku tvornica automobila u drugoj polovici 20. st. Planom revitalizacije
objekata industrijske baštine u prostorije nekadašnje tvornice „Rikard Benčić“
premjestit će se Muzej grada Rijeke koji, sasvim prikladno, čuva neke važne eksponate
80
industrijske baštine kraja.79 Upravo zbog toga, završetak potencijalne ture na ovom
mjestu može prikazati posjetiteljima kako izgleda uspješan projekt revitalizacije i
prenamjene velikih prostora industrijske baštine.
Naspram relativne pristupačnosti navedenih primjera riječke industrijske
baštine, poteškoće prezentacije ostalih odabranih primjera u sklopu lokalnog
interpretacijskog plana svode se na već spomenutu otežavajuću okolnost da objekti
koje smatramo industrijskom baštinom nisu u vlasništvu Grada Rijeke, te njihov
formalno pravni status nije definiran. Ovdje se misli na objekte industrijske baštine
koji se nalaze pod nadležnošću riječke luke i kojima je pristup ograničen što zbog
iskorištenog prostora u sklopu djelatnosti riječke luke („Budimpeštansko pristanište –
skladišta XIII (12) i XV (13); „Visinov gat“ – skladište XIV (17)) ili konzervatorske zaštite
budući da se radi o vrhunskim primjerima riječkog historicizma („Praško
pristanište“/Metropolis – skladišta XIX (18), XX (19), XXI (20) i XXII (21)). Potencijal
njihove iskoristivosti je velika s obzirom na količinu prostora koji nudi. Tako se,
primjerice, poznati Metropolis, sa svojim historicističkim skladištima može u
budućnosti iskoristiti kao filmski studij ili kao prostor za futuristički gaming sadržaj.
No, unatoč tome, činjenica je da je obilazak posjetitelja, tj. prezentacija
industrijske baštine u trenutačnim uvjetima moguća jedino morskim putem što ima
svoje pozitivne i negativne stavke. S jedne strane, posjetiteljima se daje mogućnost
šireg pogleda na sva navedena pristaništa i skladišta, te tako naglašava značaj
infrastrukture riječke luke kroz povijest (ili putem interpretacijske točke na „molo
longo“ s kojeg se vidi cijela riječka luka). S druge strane, pak, posjetiteljima nije
moguće dati bliži uvid u specifičnosti gradnje spomenutih objekata što ih je i učinilo
relevantnim primjerima industrijske baštine (prve armiranobetonske konstrukcije,
Monierova konstrukcija podruma u skladištu XV (13) na „Budimpeštanskom
pristaništu“). Treba napomenuti da je ovakav tip prezentacije riječke luke i njenih
79
Također, predviđeno je i premještanje Gradske knjižnice Rijeka i Dječje kuće.
81
značajnih objekata već prepoznat, ali nedovoljno raširen. Određene turističke

agencije trenutačno nude mogućnosti obilaska riječke luke putem broda – tzv. ture
„Rijeka Harbour Line“ ili „Luka Rijeka tour“.80 Ovaj primjer može poslužiti u
određivanju budućih ponuda u sklopu prezentacije industrijske baštine. Od
mogućnosti također postoji virtualna prezentacija nepristupačnih lokacija, koja se
posjetiteljima može prikazati u sklopu interpretacijskog centra. Ovdje se svakako misli
na rafineriju INA Mlaka, hotel Emigranti, te spomenuta lučka skladišta za što je inače
potrebno pribaviti dozvolu vlasnika i uvjerenje u sigurnost posjetitelja. Virtualnom
prezentacijom u interpretacijskom centru bi se tako posjetiteljima približili riječki
lokaliteti industrijske baštine koji su zbog zamršenih imovinsko-pravnih odnosa teško
dostupni.
Također, u sadržaj potencijalnog obilasska treba uključiti i neke druge primjere
riječke industrijske baštine poput: 1) itekako poznatog broda „Galeb“, ploveće
rezidencije jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita (privezan na Vinodolsko
pristanište); 2) poznatog lučkog tegljača „Uragan“ (obnovljen i postavljen na „molo
longo“); 3) te riječke „remize“ (Ulica Milutina Barača).
Sl. 15. Brod „Galeb“ (Izvor: Google Images)
80
Vidi str. 15
82
Sl. 16. Brod „Uragan“ (Izvor: Google Images)
Sl. 17. Vila Whitehead (Izvor: Google Images)
Sl. 18. Riječka „remiza“ (Izvor: Google Images)

83
No, kako su za interpretaciju dosta bitne zanimljive priče koje se mogu

prezentirati kroz industrijsku baštinu, interpretacija ovih teško dostupnih objekata je
moguća upravo kroz činjenice o razvoju industrijske infrastrukture riječkog kraja, u što
sam nastanak spomenutih objekata itekako potpada. Ovakav pristup interpretaciji,
kroz zanimljivu priču i činjenice kojima Rijeka obiluje, naglašen je na radionicama sa
sudionicima kao jedan od bitnijih. Tako se može razviti priča o malenim obiteljskim
brodogradilištima prije sveobuhvatne industrijalizacije i razraditi priča o
multikulturalnosti Rijeke ne samo kroz izgradnju, djelatnost i namjenu hotel Emigranti,
već tiskarski stroj i dnevne novine koje su izlazile na čak 5 jezika. Također, prisutna je
i priča o prvom električnom tramvaju u Hrvatskoj. čak desetljeće prije Zagreba (1899.
g.), te originalnom prsluku za spašavanje s Titanica – od pet sačuvanih primjeraka
samo jedan je u Europi i to u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja
Rijeka. Naposljetku, tu je i priča o Bobbyu Fischeru, jednom od najvećih šahista svih
vremena, čiji je biološki otac (navodno), Paul Nemeny, rođen u Rijeci, a njegov otac
(time Fischerov djed) bio je jedan od direktora rafinerije nafte. Sve ovo, naime, može
biti dijelom detaljno razrađene ponude turističkih tura sa stručnim vodičima.
Predviđenom interpretacijom industrijske baštine Rijeke svaka od ovih priča
koje govore o povijesnom razvoju industrijske baštine i povijesnom razvoju njene
infrastrukture bila bi predstavljena na jednom reprezentativnom mjestu –
interpretacijskom centru lansirne stanice torpeda i to upravo zbog toga što je model
interpretacije „Torpeda“ itekako primjenjiv na ostale segmente industrijske baštine
Rijeke i zaista ju objedinjuje.
Također, treba imati na umu da veliki broj eksponata vezanih uz riječku
industrijsku baštinu postoje u nekolicini muzeja unutar Rijeke. Budući da je za
interpretaciju nužno imati opipljive primjere te baštine, svakako se preporuča razrada
turističke ture koja bi jednim kreativnim planom izvedbe obuhvatila većinu muzeja i
eksponata. Također, predlaže se njihova multimedijalna reprodukcija u sklopu
interpretacijskog centra kao centralnog mjesta prezentacije industrijske baštine.
84
Štoviše, upravo zbog relativne povezanosti ovdje odabranih primjera

industrijske baštine, ruta od lansirne rampe torpeda do tvornice „Rikard Benčić“ može
poslužiti za razradu nekih novih manifestacija vezanih uz industrijsku baštinu i
ponude turističkih proizvoda. Ogromna industrijska baština Rijeke teško da će se
obnoviti i revitalizirati u skorije vrijeme no aktiviranjem publike povećavaju se šanse
za aktivniji stav dionika koji o tome moraju donositi odluke. Online industrijska
baština kojoj kroz interaktivne albume doprinos daju entuzijasti i građani zajedno s
turistima mogla bi biti dodatni poticaj za očuvanjem i prezentacijom industrijske
baštine koji ima veliki značaj. U tu svrhu može se napraviti virtualni ili online kviz o
industrijskoj baštini te tako približiti njene najznačajnije primjere mlađoj publici.
Naposljetku, predložena tura reprezentativnih primjera industrijske baštine
trebala bi se u daljnjem razvoju povezati s postojećim planom stvaranja nove gradske
kulturno turističke rute-šetnice unutar projekta „Turističke valorizacije
reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine. Jedan od ciljeva projekta je
spajanje Muzeja grada Rijeke (uskoro u tvornici Šećerana) i motornog broda Galeb, te
bi se povezivanjem s ovakvim projektom zasigurno povećala turistička ponuda i
dodatno naglasila industrijska baština Rijeke.
9.5.1. Festival industrijske baštine
Duljinom predviđene ture od lansirne rampe torpeda, preko Ulice Milutina

Barača i naposljetku tvornice „Rikard Benčić“ mogla bi se organizirati manifestacija /
festival kojim bi se na što zabavniji način prezentirali ostaci industrijske baštine i
kulture vremena u kojem su nastali. Uigranom kostimiranom scenografijom bi se
domaći i strani posjetitelji „vratili u vrijeme industrijske revolucije“, jednako kao i
igranim uličnim predstavama s prikladnom odjećom i tematskim interpretacijama.
Duljinom puta bi se mogla prezentirati gastronomija i glazba doba industrijske
revolucije, te naglasiti kulturna razlika „stare“ i „nove“ Rijeke (1875. – 2020. g.).
85
Noćnim programom bi se mogla iskoristiti multimedijalna igra svjetla, glazba i

moderne 3D projekcije na zgradama. Sve bi ovo uključivalo obrazovanje i
sudjelovanje domaćih dionika i stručnog vodstva od vodiča, animatora, glumaca,
ugostitelja itd. U razradu plana manifestacije svakako bi važan input imala Turistička
zajednica Grada Rijeke, dok se vrijeme održavanja manifestacije može uskladiti s
poznatim „Kvarnerskim festivalom mora i pomorske tradicije Fiumare.
Također, u sklopu manifestacije mogla bi se organizirati godišnja konferencija o
industrijskoj baštini. Takav tip stručnog / znanstvenog okupljanja je sve popularniji u
europskom i svjetskom kontekstu, te bi Rijeka mogla biti mjesto održavanja jedne od
većih konferencija industrijske baštine, s obzirom na svoj povoljan geografski položaj
u odnosu na Europu, te brojnost spomenika industrijske baštine. A u svoj toj
organizaciji raznih pratećih festivala, simpozija, sportskih događaja, turističkih
obilazaka, izloži radionica (pogotovo izvan sezone) bi sigurno svoju ulogu našli razni
dionici poput „Kluba Suščana – civilnog sektora koji promiče tradiciju“, „OTK Rijeka –
Oldtimer klub Rijeka“, „CIB – stručni dionici“, Udruga stručnih turističkih vodiča,
volonteri itd.
9.5.2. „Industrijska tura na kotačima“ (Industry tour on wheels)
Naspram festivala industrijske baštine, na potezu od lansirne rampe do

tvornice „Rikard Benčić“ mogle bi se uspostaviti ture za bicikle, električne romobile,
segway vozila i bicikle (električne i obične) sa stručnim vodstvima. Osim spomenutih
lokacija riječke industrijske baštine, u cikloturističku ponudu mogli uključiti i neki
drugi sadržaji budući da se biciklom obiđe više lokacija nego pješice. U ovakav tip
ponude itekako treba uključiti i ostale načine obilaska: turističkim „vlakom“ na cesti,
električnim romobilima, rolama itd., sve popraćeno stručnim vodstvom.
86
9.6. Interpretacija prostora bivše tvornice „Torpedo“
No, kako je već rečeno u uvodnim dijelovima ovog riječkog lokalnog

interpretacijskog plana, jedan od glavnih ciljeva interpretacije riječke industrijske
baštine je potencijalno uređenje informacijsko-interpretacijskog centra, moguće čak
u Ulici Milutina Barača. Smješten unutar spomenika industrijske baštine,
interpretacijski centar bio bi povezan s riječkom lukom i riječkim tehnološkim
vrhuncem 19. st. – lansirnom stanicom torpeda, čime bi se obilježila specifičnost
Rijeke – industrijska baština prve lansirne stanice torpeda. Doprinos obilježavanju
manifestacije Rijeke kao europske prijestolnice kulture 2020. g. bio bi golem.
Područje „Torpeda“ u Rijeci moglo bi biti bitna točka turističkog posjeta i dio
turističkog itinerara industrijske baštine Rijeke.
Nema nikakve dvojbe da su tvornica „Torpedo“ i njena lansirna rampa jedan od
najznačajnijih čimbenika identifikacije Rijeke, te je njihova interpretacija i valorizacija
izrazito bitna u prezentaciji industrijske baštine Rijeke. Pravilnim modelom
interpretacije moglo bi se postići primjenjiv princip na sve ostale segmente
industrijske baštine Rijeke, te ju tako objediniti u jedinstvenu ponudu. Mogućnosti
interpretacije su mnoge. Facts and figures pristup bi potaknuo dodatnu prezentaciju
spoznaja ne samo o tvornici torpeda već i o učincima na bojištu, doprinosu razvoju
vojne industrije, kako je ta industrija zamrla u Rijeci i sl.
9.6.1. Vizualna/izvedbena umjetnost, kultura i napušteni objekti
Prenamjena objekata industrijske baštine u mjesta za prezentiranje izvedbenih

umjetnosti odavno je prisutna kao jedan od poželjnijih modela revitalizacije
spomenika kulture. Apeliranjem na mlađe generacije, tvornica „Torpedo“ mogla bi
postati jedan od važnijih centara okupljanja, izražavanja i razmjena ideja što u Rijeci,
ako govorimo o industrijskoj baštini, nije nimalo nova stvar. U ovom lokalnom
87
interpretacijskom planu razmotrena je prezentacija tvornice „Rikard Benčić“, a njen

primjer može poslužiti u razradi ideje kako prenamijeniti i sačuvati tvornicu
„Torpedo“.
Naime, krajem 2017. g. realiziran je projekt prebacivanja Muzeja suvremene i
moderne umjetnosti u jednu od etaža H-objekta tvornice „Rikard Benčić“. Uspješnost
inicijative vidljiva je u daljnjoj razradi plana da se urede i preostale dvije etaže H-
objekta, te generalne ideje da cijela tvornica „Rikard Benčić“ postane pravo
umjetničko mjesto Rijeke, s namjerom prebacivanja Muzeja grada Rijeke, Gradske
knjižnice Rijeka i Dječje kuće u napuštene objekte tvornice. Tako je jedan kompleks
nedvojbene kulturne vrijednosti izdignut s pozicije derutne i napuštene tvornice u
potencijalni centar širenja kulture i umjetnosti – upravo na vrijeme da bude prepoznat
kao jedan od bitnijih elemenata u prezentaciji Rijeke – europske prijestolnice kulture
2020.
Potreba i želja za sličnom valorizacijom tvornice „Torpedo“ je već odavno
prisutna u svijesti građana Rijeke. Razne umjetničke inicijative u svrhu revitalizacije
napuštenih prostora tvornice, poput Vlaste Delimar i Milana Božića 2003. g., imale su
namjeru umjetničkim performansima „izliječiti“ napuštene prostore tvornice i
„napuniti ih energijom“. Taj relativno moderni koncept „vraćanja u život prostora koji
je izgubio svaki smisao“ je inovativan,81 ali i vrlo problematičan u slučaju tvornice
„Torpedo“ s obzirom na to da se radi o zaista velikom prostoru čiju prenamjenu ili
„oživljavanje“ nije nimalo lako provesti u djelo. No, u vremenu kada Rijeka sve više
postaje svjesna ograničenja prostora uvjetovanog svojim geografskim položajem,
dvorane i skladišta nekadašnje tvornice „Torpedo“ mogu poslužiti za djelovanje raznih
umjetničkih i kulturnih udruga, organiziranje koncerata, izložbi, druženja,
manifestacija s naglaskom na mlađe generacije i njihov interes za vizualnim
umjetnostima, te čak prebacivanje organizacija koje se na državnoj razini bave
81
Marjanić, 2011, 31, posebno bilj. 4.
88
očuvanjem i prezentacijom kulturnog dobra i kojima je nužno potreban prostor (kako

se to sustavno radi na primjeru tvornice „Rikard Benčić“). Takvom revitalizacijom
napuštenih objekata tvornice „Torpedo“, koja je prisutna posvuda u Europi u
kontekstu valorizacije industrijske baštine velikih i napuštenih komplekasa, 82 mogla
bi se zaista promijeniti slika lučkog grada Rijeke, koji to sve više prestaje biti.83
Sl. 19. Prostori tvornice „Torpedo“ (Izvor Google Images)
82
Npr. Industriada, Zollverein. Vidi Benchmarking (studije slučaja)
83
Bilić, 2002, 46.
89
9.6.2. Escape room
Također, predlaže se uvođenje novog sadržaja za mlađe generacije u sklopu

dostupnih objekata tvornice „Torpedo“. Radi se o modernom pristupu, tzv. ponudi
Escape Factory doživljaja u okruženju originalne tvorničke opreme. Posjetitelji bi
dolazili u timovima i pokušali odgonetnuti na zagonetke iz područja materijalne i
nematerijalne kulturne baštine riječkog lučkog područja, ali i ostalih lokacija. Raznim
igrama, pitanjima i kreiranjem osobnog doživljaja posjetitelji bi se na suvremen način
upoznali s razvojem tvornice „Torpedo“ (kao jedan od zadataka predlaže se i
prepoznavanje torpeda iz različitih razdoblja ili odgovori na pitanja o istraživačima
torpeda) i industrijskom baštinom Rijeke, čija raznolika povijest nudi mogućnost
razrade raznih zabavnih sadržaja za posjetitelje prilikom pokušaja bijega iz tvornice.84
Ovdje je svakako važno obratiti pozornost na sigurnost posjetitelja te osigurati
sigurne izlaze u slučaju opasnosti.
9.7. Interpretacijski centar „Torpedo“
Nadalje, osnivanjem i uređenjem interpretacijskog centra u blizini tvornice

„Torpedo“ (moguće u ulici Ulica Milutina Barača) razvili bi se mnogobrojni sadržaji i
načini interpretacije lansirne rampe torpeda, same tvornice i industrijske baštine
Rijeke. Multimedijalnom prezentacijom s nekoliko kreativnih pristupa ukazalo bi se na
značaj i razvoj tvornice, priče, uspomene i ljude, status radnika i povijest industrijskog
procvata Rijeke i njenog kasnijeg propadanja. Svi navedeni modeli poslužili bi u
interpretaciji ostalih vrijednih objekata riječke industrijske baštine.
84
Kao primjer može poslužiti Escape Factory u Aarhusu, Danska. http://escapefactory.dk/.
90
9.7.1. Nastanak i razvoj tvornice „Torpedo“.
Prije svega prezentirao bi se nastanak tvornice, njeni rani počeci i svjetski

značaj osnivanja takve tvornice za ove prostore. Multimedijom bi se moglo
prezentirati nekoliko razvojnih faza i tako efektivno prikazati konstantan rast značaja
i veličine tvornice. U tome bi svakako pomogli brojni sačuvani dokumenti o
proizvodnji, te tragovima u prostoru – tvorničke infrastrukture, naselja za građena za
radnike, inženjere, vlasnike i investitore, čime bi se svakako mogao pokazati prostorni
razmještaj izgradnje kao odraz hijerarhije društvenih slojeva kroz vrijeme.85 Ovaj
razvoj bi prikladno mogao biti prikazan preko 3D mapping tehnike (3D stol), maketa
itd.
Veliku važnost u interpretaciji imala bi sačuvana lansirna rampa za torpeda koju
treba iskoristiti u prikazivanju razvoja lučkog gata i njegovih torpednih stanica. To bi
bilo dosta važno jer postojeća lansirna stanica nije bila jedina u povijesti, već je jedina
sačuvana, te tako svjedoči razvoju svih lansirnih stanica na lučkom gatu koje su
postojale i koje su s vremenom planski rušene i nadograđivane, ali i nasilno
demolirane tijekom ratnih zbivanja.
cca 1872. g. cca 1882. g.
85
Više u Riječki torpedo, prvi na svijetu, 2010.
91
cca 1900. g. 1903.-1925. g.

Sl. 20. Prikaz razvoja lansirnih stanica do 1925. g. (Izvor: Smokvina, 2014)
Na temelju dostupnih slika i ilustracija koje se čuvaju u raznim domaćim i

inozemnim institucionalnim arhivima mogu se rekonstruirati razvojne faze lansirnih
stanica i pritom naglasiti da se radi ne samo o mjestu prve lansirne stanice za torpedo
u svijetu, već lansirne stanice s najduljim kontinuitetom u povijesti. Sve navedeno se
može povezati s centralnom temom – torpedom kao svjetskoj tehnološkoj inovaciji
Rijeke, te njegovom proizvodnjom kao pokazatelja vojne moći. Štoviše, u tome je
bitno naglasiti činjenicu da je Hrvatska (tada u sklopu Jugoslavije), bila jedna od tek
11 država svijeta koje su proizvodile podmornice kao vrhunac vojne tehnologije.
Ovdje se može prezentirati i priča o dvojakosti promatranja torpeda i podmornica –
kao dokaz inventivnosti ljudskog uma te kao sredstvo uništenja.
U sklopu interpretacije razvoja i značaja tvornice „Torpedo“ pomoću
multimedije bi se mogli prezentirati očuvani primjerci tvorničkih strojeva i torpeda,
pogotovo oni koji se nalaze izvan Rijeke i čuvaju se u raznim muzejima. Tako bi se ti
artefakti mogli „vratiti“ natrag u Rijeku gdje su izvorno bili. Jedno od važnijih mjesta
gdje se čuvaju je Hrvatski pomorski muzej u Splitu, u čijim prostorijama stoje možda i
najvrjedniji primjerci, pristigli u sklopu izložbe 1970-ih godina, ali do danas nisu
vraćeni. Nadalje, u ovu prezentaciju bi svakako trebalo uključiti razne fotografije,
makete, fotografske staklene ploče i potencijalne rekonstrukcije koje se čuvaju na
nekolicini mjesta u Rijeci (te izvan) ili koje su iznova izrađene za potrebe prezentacije.
Samo neki od primjera su:
92
 Jedina sačuvana maketa Luppisovog „spasitelja obale“, izložena u

Ratnom muzeju u Beču (uz prezentaciju najnovije iz 2009. g. koju je
izradio kapetan Luciano Keber, Muzej grada Rijeke)
Sl. 21. Maketa Luppisovog spasitelja obale (Izvor: Smokvina, 2014)
 Crtež torpedne lansirne cijevi, ugrađene u pramac topovnjače Gemse iz

Ratnog muzeja u Beču
 Snimku posljedice eksplozije torpeda na drveni „keson“ koji je simulirao
drveni trup ratnog broda (iz 1867. g., u KAW, Beč)
Sl. 22. Posljedice eksplozije torpeda na drveni „keson“ (Izvor: Smokvina, 2014)
 Obnovljeni trup riječnog ratnog broda „Leitha“, izgrađenog 1872. g. u

Budimpešti unutar brodogradilišta koje je sagradila riječka tvornica
„Torpedo“ (i gdje su radili stručni radnici iz Rijeke). Prezentacija ovog
93
broda bi se mogla povezati uz prezentaciju još jednog simbola riječke

baštine – broda Galeb čija je rekonstrukcija i prenamjena u tijeku.
Sl. 23. Obnovljeni trup riječnog ratnog broda „Leitha“ (Izvor: Smokvina, 2002)
 Razne rijetke povijesne fotografije tvornice koje se čuvaju u Muzeju

grada Rijeke i Državnom arhivu u Rijeci
 Razne fotografije riječke lansirne stanice torpeda koje su izložene u
povijesnom arhivu WASS-a (Whitehead Sistemi Subacquei tvornici u
Livornu, osnovanoj 1875. g. kao Torpedo Fabrik von Robert Whitehead),
te ostala brojna dokumentacija iz spomenutog arhiva. 86
 Torpedo model TR-53/IV iz prostorija Pomorskog fakulteta Rijeka
 Građa iz Državnog arhiva u Rijeci (poput građe o tehnologiji proizvodnje
i testiranju torpeda)
86
Više u Petrucci, 2003.
94
Sl. 24. Torpedo TR-53/IV (Izvor: Google Images)
 Podmornica iz Tehničkog muzeja u Zagrebu
Sl. 25. Podmornica iz Tehničkog muzeja u Zagrebu (Izvor: Google Images)
 Sačuvani eksponati iz tvornice „Whitehead torpedo factory“ koju je R.

Whitehead osnovao 1891. g. u Dorsetu na jugu Engleske, u Wyke Regisu
u blizini Weymoutha
95
9.7.2. Utjecaj tvornice „Torpedo“.
Nadalje, u interpretaciju riječke tvornice „Torpedo“ svakako treba uključiti i

eklatantne primjere utjecaja tvornice i raširenosti njenog djelovanja diljem svijeta. 87
Specifično, nakon osnivanja tvornice njen vlasnik, R. Whitehead, osnovao je još
nekoliko tvornica s istom djelatnošću diljem svijeta. Radi se također o primjerima
industrijske baštine koji se konkretnim inicijativama pokušavaju zaštititi, prezentirati
i od kojih matična tvornica, riječka, itekako može štošta primijeniti. Ovdje se treba
naglasiti dva najvažnija primjera:
 Današnju tvornicu Whitehead Alenia Sistemi Subacquei u Livornu (WASS),

osnovao je R. Whitehead iste godine kada i riječku (1875. g.).88 Danas
tvornica proizvodi niz podvodnih obrambenih mehanizama, poput
torpeda i sonara, međutim, trenutačno je u tijeku inicijativa osnivanja
Muzeja i prezentacije raznih artefakata povezanih uz torpedo, te izložbe
dokumenata, slika i maketa iz Povijesnog arhiva istoimene tvornice. Taj
arhiv sadrži broje materijale vezane uz riječku tvornicu „Torpedo“, svoju
maticu, zbog čega se u interpretaciji riječke tvornice ne smije zaobići
materijal iz tvornice u Livornu.
 Whitehead torpedo factory, koju je 1891. g. osnovao R. Whitehead u

Dorsetu na jugu Engleske, u Wyke Regisu u blizini Weymoutha. Ova
tvornica je 1945. g., nakon prestanka interesa za torpedima, došla u krizu
i 1990-ih prestala s radom, te ubrzo srušena kako bi se izgradili stambeni
objekti. No, mjesto nekadašnje tvornice važno je zbog odličnog primjera
očuvanja tradicije i prezentacije industrijske baštine. Građani susjednog
87
Još u Sifferlinger, 2003.
88
Više u Petrucci, 2003.
96
Weymoutha osnovali su udrugu „Weymouth Underwater Archaeological

Group“ koja se bavi industrijskom arheologijom i istražuje ostatke
torpeda izgubljenih tijekom probnih testiranja. U sklopu podvodnih
aktivnosti vode poseban „projekt – torpedo“, te u popularnoj
prezentaciji svoje djelatnosti naglašavaju povezanost s riječkom
tvornicom „Torpedo“ i generalnom povijesnom razvoju i upotrebi
torpeda od Rijeke nadalje. Ovaj primjer industrijske arheologije u svrhu
očuvanja industrijske baštine svakako može poslužiti tijekom
interpretacije riječke tvornice „Torpedo“. Potencijalnim osnivanjem
organizacije koja bi se bavila podvodnim arheološkim istraživanjima
ostataka lansiranja torpeda na moderniji način bi se pristupilo
prezentaciji industrijske baštine. A s malo sreće na svjetlo dana izašli bi
važni povijesni artefakti koji govore o povijesti riječkog torpeda,
industrije, te koji doista mogu zaintrigirati širu javnost i unaprijediti
turističku ponudu.
Sl. 26. Torpedo WASS tvornice (izvor: Google Images)

97
9.7.3. „Pričaj mi priču (Storytelling)“
U interpretaciji riječke tvornice „Torpedo“ naglasak itekako treba staviti na

storytelling pristupu – pričama iz prošlih generacija, te opisima sudionika, radnika,
znamenitih gostiju itd. Tako se svakodnevica i iskustvo prošlog doba kreativno može
prezentirati posjetiteljima i ukazati na razne probleme rada u tvornici, kao i pozitivne
doživljaje statusnog simbola rada u jednoj od najvažnijih tvornica na svijetu.
 Personaliziranim pristupom mogu se ilustrirati društveni odnosi i stav
prema tvorničkim radnicima u prvoj polovici 20. st., kao i pratiti
promjene i stav prema istoj klasi u drugoj polovici 20. st.
 Prezentacija rada u torpedu kao statusnog simbola, prilikom čega se
može „stvoriti“ slika „radnika u odijelu“. U tome mogu pomoći sačuvani
osobni predmeti radnika, neki od kojih se čuvaju u nekolicini riječkih
muzeja (uniforme, značke, brojne fotografije radnika, fotografije tijeka
proizvodnje itd.). Pri tome bi se mogla stvoriti osnova za buduću
nadogradnju multimedijalnog „povezivanja“ s raznim memorabilijama
koje postoje diljem Hrvatske i svijeta, s naglaskom na one radničke koje
su rasprodane ili pokupljene kada je tvornica otišla u stečaj i zatvorena.
 Mogućnost izdvajanja starih novinskih članaka prisutnih na internetu –
poput Illustrated London News iz 1878. g. koji prikazuju upotrebu i
testiranje Whitehead torpeda.
98
Sl. 27. Illustrated London News, 18. svibnja, 1878. g. (Izvor:

https://www.britishnewspaperarchive.co.uk/)
 Uključivanje priča o istaknutim državnicima koji su dolazili u posjet

Rijeci svjedočiti testnim lansiranjima ili kako bi otkupili torpedo. Poput
cara Franje Josipa koji je 13. i 14. svibnja 1875. g. u Rijeci završio svoje
dvomjesečno putovanje jadranskom obalom. Car je razgledao tvornicu
g. Whiteheada, te zatim prisustvovao lansiranju, povratku i navodnoj
eksploziji torpeda. Tvornicu i testiranja na samom početku posjetili su (i
bili oduševljeni) i Clarence Paget (viceadmiral i komandant britanske
Mediteranske flote), te britanski ambasador u Beču, lord Bloomfield.89
89
99
Sl. 28. Clarence Paget (Izvor: Google Images)
 Priče o stranim špijunima i pokušajima da ukradu ili reproduciraju

Whiteheadov izum. Ovdje se mogu prezentirati postojeći dokumentarni
filmovi, katalozi iz Muzeja grada Rijeke, te ostali zapisi. Također, može se
razviti priča da je unatoč trudu R. Whiteheada da njegov izum ostane
tajna, tek par godina nakon osnivanja tvornice nacrti torpeda su dospjeli
u središte britanskog admiraliteta za Mediteran.90 Također, ovaj koncept
je iznimno interesantan za razvijanje kao gaming sadržaj u
interpretacijskom centru ili na drugoj lokaciji.
 Priče i opisi povjesničara, časnika i drugih zainteresiranih ljudi koji su
svim silama pokušali za buduće generacije sačuvati testiranje i opise
torpeda, tvornice i g. R. Whiteheada. Poput opisa američkog mornaričkog
časnika. F. M. Barbera, koji je krajem 1874. g. održao predavanje u
Newport-u, SAD, o Whiteheadovom gatu i lansiranju torpeda. Zatim opis
lansiranja i testiranja torpeda tijekom posjeta cara Franje Josipa I. u djelu
Cesare Garimbertija iz 1875. g. Također, opis francuskog putopisca
Victora Tissota iz 1883. g., te knjige C. Sleemana o torpedu i torpednom
90
100
ratovanju koji je želio opisati Whiteheadov torpedo u detalje, ali mu je

izumitelj to onemogućio.91
 Priča o Whiteheadovom prvom testiranju i za širu javnost manje
poznatoj činjenici da su prva lansiranja torpeda vršena pomoću čamca,
a tek onda s lansirne rampe. Kronološki bi se mogle prezentirati prepiska
Luppisa s Komandom u Beču, tri faze testiranja prvog torpeda i dalji
razvoj sve do uspješne tvorničke proizvodnje.
Sl. 29. Najranija slika torpeda i R. Whitehead (Izvor: Smokvina, 2014)
 Jedna od bitnijih priča u interpretaciji tvornice „Torpedo“ bila bi ona o

istraživačima koji su od samog početka do kraja proizvodnje torpeda
unapređivali tehnike izrade i razvijali druge tehnologije. O značaju i
kvaliteti tih istraživača i voditelja dovoljno govori da je slavni fizičar i
pionir u istraživanju proboja zvučnog zida, Ernst Mach, zatražio pomoć
Petera Salchera kako bi eksperimentalno dokazao svoju teoriju. A Peter
Salcher bio je profesor fizike i mehanike koji je istraživao upravo u
91
Smokvina, 2014, 317 ff.
101
laboratoriju Whiteheadove tvornice. Takvih zanimljivih priča ima pregršt

i treba ih prezentirati unutar interpretacijskog centra. Naspram još
poznatijih Giovannia Luppisa (1815. – 1875. g.) i Roberta Whiteheada
(1823. – 1905. g.) od ostalih glavnih istraživača i tzv. „torpedista“, uz čiju
priču o inovativnosti možemo povezati i razvoj tvornice „Torpedo“,
imamo:
John Whitehead (1854. – 1902. g.) –

Sin R. Whiteheada, poznat po
eksperimentima akustike i dinamike
plinova, te po inovativnom radu oko
žiroskopa i žiroskopskih motora.
Georg Hoyos (1842. – 1904. g.) –

Mornarički časnik koji je sudjelovao
u Viškoj bitci (1866. g.). Bio je
zapovjednik preuređene topovnjače
„Gemse“.
Annibale Plöch (1836. g. – 1906. g.) –

Jedan od Whiteheadovih najbližih
suradnika koji je značajno
sudjelovao u izradi torpeda.
102
Sándor Alexander Riegler (1855. –

1926. g.) – Važan suradnik u
akustičkim istraživanjima proboja
zvučnog zida, zajedno s Ernstom
Machom i Peterom Salcherom.
Giuseppe Orlando (1855. – 1926.) –

Jedan od brodograditelja koji u
prvoj polovici 20. st. preuzima
riječku tvornicu „Torpedo“.
Luigi Orlando Senior (1962. – 1933.

g.) – Zajedno s nećakom i admiralom
Arturom Cianom tvornicu „Torpedo“
dalje unaprjeđuje, dok su mu
najveći doprinosi razvoj
zrakoplovnog torpeda.
Mirko Rupert (1932. g.) – Unaprijedio

je razne uređaje torpeda, dok mu je
najvažniji izum instrument koji je
dodao žiroskopu za smirivanje
rotacije zrakoplovnih torpeda oko
uzdužne osi.
Sl. 30. „Torpedisti“ (Izvor Google Images; Muzej grada Rijeke)

103
 Štoviše, priča koja bi prikazala tvornicu u moderno doba je ona nakon

1960-ih, kada dolazi do prenamjene u tvornicu motora te traktora.
Posljedično, došlo je i do promjene u percepciji radnika tvornice i
njihove devaluacije u skladu s trendom deindustrijalizacije što je
vidljivo i danas.
Ovdje također treba naglasiti da personalizirani pristup radnicima, statusnom

simbolu rada unutar tvornice torpeda, te devaluaciji radnika i njihove pozicije u
modernom društvu treba povezati s jednim od postojećih projekata Rijeka 2020 –
Dopolavoro. Radi se o projektu kojim se predstavlja slobodno vrijeme nakon rada, tj.
poziciju ljudi u post-radničkoj Europi gdje su teme prezentacije povezane uz
industrijsku i lučku povijest Rijeke. Obrađuje se fenomen iseljavanja, ponajviše u
Njemačku, s glavnim pitanjem kako Rijeka danas izgleda s dvadeset tisuća studenata,
umjesto dvadeset i pet tisuća radničkih poslova. U post-industrijskom dobu stalna
zapošljavanja su sve manja, a rad sve manje instrument socijalnog napretka. Stoga,
ideja ovog projekta je slična pitanju koje se naglašava u interpretaciji radnika tvornice
torpeda – stav prema klasi radnika i promjena u modernom shvaćanju koncepta
„posla“ i odnosa prema današnjim post-industrijskim radnicima. Predviđenim planom
projekta Rijeka 2020 održat će se međunarodna skupna izložba u Muzeju moderne i
suvremene umjetnosti, a partneri su Tensta Konsthall iz Stockholma i The Showroom
iz Londona.92
9.8. Lansirna rampa za torpedo
Naposljetku, predloženi interpretacijski centar bi možda mogao biti smješten u

ulici Milutina Barača, jer bi se tako nalazio u blizini možda najreprezentativnijeg
ostatka industrijske baštine Rijeke – lansirne rampe za torpedo. Za interpretaciju
92
Više na https://rijeka2020.eu/en/program/dopolavoro-2/
104
baštine je ova građevina ekstremno bitna, no i jednako problematična. Osim što se

nalazi u vlasništvu tvornice u stečaju, a ne Grada Rijeke, postoji konstruktivna dilema
treba li građevinu konzervirati kakva je i očuvati (kao primjerice Metropolis), ili
konzervirati, te prenamijeniti što je cilj revitalizacije napuštenih i derutnih građevina
industrijske baštine. Ovaj interpretacijski plan razmatra obje opcije.
9.8.1. Tehnički muzej
Budući da svaki veći grad s kontinuitetom razvijene industrije treba imati

tehnički muzej, ovim interpretacijskim planom predlaže se inicijativa za osnivanjem
takvog muzeja na prikladnoj poziciji. Izložbeni primjerci budućeg muzeja danas se
nalaze u sklopu nekoliko institucija u Rijeci. Primjerice, odavno je naglašeno da
izložbeni kapaciteti Muzeja grada Rijeke ne odgovaraju količini postava, 93 te je u
planu premještanje Muzeja s fundusom od 18.000 predmeta u upravnu zgradu bivše
tvornice „Rikard Benčić“. Dio tog fundusa je tehničke prirode (tehnička zbirka), poput
različitih torpeda, arhivske građe vezane uz tvornicu „Torpedo“ koji bi više odgovarali
biti dijelom specijalističkog muzeja. Također, u Pomorskom i povijesnom muzeju
Rijeka postoje izlošci tehničke kulture vezani uz industriju Rijeke koji bi,
potencijalnom realizacijom ove inicijative mogli biti premješteni u prostorije novog
muzeja. Time bi se oslobodili potrebni izložbeni kapaciteti u drugim muzejima, te
osnovala vrlo bitna institucija koja bi prezentirala povijest nekada vrlo bitnog
industrijskog grada. Muzej bi bio organizator raznolikih svečanosti, obljetnica i imao
ulogu promocije riječke industrijske baštine na mjestu gdje je upravo okružen
najreprezentativnijim primjerima. Zajedno s interpretacijskim centrom, te
prenamijenjenim prostorima tvornice „Torpedo“ u mjesto umjetnosti, Muzej bi
značajno unaprijedio postojeću turističku ponudu Rijeke kao europske prijestolnice
kulture.
93
Strategija kulturnog razvitka Grada Rijeke (2013.-2020.)
105
9.8.2. Mjesto vizualnih umjetnosti i instalacija
Jednako kao što se dosta prostora industrijske baštine prenamijenjuje u mjesta

za prezentaciju vizualnih umjetnosti, tako može i lansirna rampa za torpedo.
Konzerviranjem i osnovnim arhitektonskim uređenjem bez značajnijih intervencija na
postojeću vizualnu strukturu, lansirna rampa za torpedo može postati mjesto
okupljanja mlađih generacija, izložbi, prezentacija, javnih tribina, konceptualne
umjetnosti, projekcija dokumentarnih filmova, te mjesto udruga za promicanje
industrijske i ostale baštine Grada Rijeke. U kombinaciji s potencijalnom
prenamjenom napuštenih obližnjih prostora tvornice „Torpedo“ ovaj dio riječke luke
postao bi umjetnički centar i mjesto izražavanja. Pri tome ne treba zanemariti
mogućnost da lansirna rampa za torpedo bude glavni centar brojnih udruga i
organizacija unutar prostorija tvornice. Također, kao mjesto manifestacija i događanja,
na lansirnoj rampi torpedo mogu se organizirati rekonstrukcije ispaljivanja torpeda i
ostale interpretacije razvoja industrijske baštine, u skladu s turističkom ponudom.
Jedan od boljih primjera iskoristivosti lokacija industrijske baštine, a koji se
može primijeniti na lansirnu stanicu torpeda je Kunstwerk u Leipzigu. Taj primjer
pokazuje kako se napuštena lokacija lansirne stanice Torpedo (ali i skladišta tvornice
Torpedo, te ostalih napuštenih i neiskorištenih riječkih objekata industrijske baštine)
može iskoristiti kao prostor za razne umjetničke intervencije. Na odličan vizualni
način može se prikazati povijest torpeda, njegovog razornog učinka i sl. što bi izazvalo
emocije kod publike i interes za dolazak. „Kunstwerk Immerse“ projekt pokrenule su
privatne osobe – multimedijalni umjetnici koji mijenjaju atrakcije i naplaćuju ulaz.
Vidljivo je iz primjera koji su korišteni kao model dobre prakse u interpretacijskim
planovima da je rijetko kada u pitanju samo jedan izvor financiranja kod ulaganja u
industrijsku arhitekturu. To znači da bi na našim lokacijama u okviru projekta
Inspiracija bilo dobro uputiti vlasnike i korisnike prostora da zajedno s tijelima lokalne
i regionalne uprave i samouprave (primjeri iz inozemstva pokazuju da se u principu
106
ne radi o državnim ulaganjima) kontaktiraju sponzore i donatore, koncipiraju EU

prijave i započnu s izgradnjom atrakcija.
9.9. Suveniri
Razradu i implementaciju svake nove turističke ideje ili ture prati proizvodnja
novih suvenira i poklona što je i ovdje poželjan ishod interpretacije riječke
industrijske baštine. Naspram postojeće ponude, poput torpedo kemijskih olovaka,
majica, torbi, magneta i karti industrijske baštine, ideje za nove suvenire i ostale
turističke proizvode su razne. Tako su tijekom radionica sa suradnicima naglašene
sljedeće:
 Proizvodnja torpeda u obliku maketa

 Notesi, bilježnice i rokovnici s jasnim vizualnim sadržajem
 Metalna kutijica s hranom koja podsjeća na radničke od prije preko stotinu
godina
 Razne igre povezane s torpedom, poput potapanja brodova (što se može
povezati s postojećom manifestacijom Battleship Fiume)
 Mali torpedo na daljinsko upravljanje
 Izrada čokoladica u obliku torpeda itd.
 Nuđenje klasičnog suvenira, tzv. „morčića“
Također, predlaže se da se iskoristi jedna od najpoznatijih riječkih poštapalica

„Šta da?“ u kombinaciji s raznim elementima riječke industrijske baštine (fotografije
itd.). Tako se može kombinirati „Šta da?'' sa starim fotografijama industrijske baštine i
raznim natpisima na majicama i torbama. Neke od ostalih predloženih ideja na
radionicama sa suradnicima su: ponuda gastronomije (poput „torpedo“ burgera i vege
„torpedo“ burgera); razne kombinacije majica i torbi sa starim slikama industrijske
107
baštine; navlake za jastuke i jastuku obliku torpeda. Nadalje, ponuda za djecu mogla
bi uključivati slikovnice, bojanke, aplikaciju potapanje i spašavanje brodova (možda u
suradnji s Battleship Fiume) itd., a za starije generacije knjižicu viceva iz doba
industrijske revolucije, križaljke, jastuci, razne popuste, kutije za lijekove itd.
108
10. STUDIJE SLUČAJA (Benchmarking)
10.1. Torpedo Art Factory94
Današnji „Torpedo Art Factory“ u gradu Alexandria (USA) jedan je od najboljih

primjera revitalizacije i interpretacije industrijske baštine, pogotovo kada se radi o
primjerima bivših tvornica sličnih riječkom „Torpedu“. Naime, po uzoru na trend
započet s riječkom tvornicom „Torpedo“, američka mornarica (U.S. Navy) započela je
1918. g. izgradnju tvornice torpeda u gradu Alexandriji. Tijekom narednih pet godina
tvornica je imala stabilnu proizvodnju, te je do početka Drugog svjetskog rata služila
i kao skladište za municiju. Još se 1945. g. u tvornici proizvodio torpedo (npr. „Mark
XIV“ zeleni torpedo), no krajem Velikog rata produkcija je stala. S vremenom je
američka vlada počela koristiti prostore tvornice kao skladišta, gdje su također bili
smještene i umjetnine iz muzeja Smithsonian, te njemački ratni filmovi. Godine 1969.
grad Alexandrija je kupio napuštene objekte tvornice i počeo je period tzv. renovacije
i revitalizacije. Projektom Marian Van Ladingham, predsjednice Umjetničke Lige,
tvornica je 1974. g. krenula u obnovu i prenamjenu, a najveća renovacija dogodila se
1983. g. od kada svake godine se sve više umjetnika, studija i galerija premješta u
nekad napuštene prostorije tvornice. Danas nazvana „Torpedo Art Factory ima preko
165 stalnih umjetnika, te skoro svakodnevne izložbe. Naspram 82 funkcionalna
umjetnička studija, u prostoru nekadašnje tvornice torpeda nalazi se još:
Sedam galerija:
 „Target gallery“
 „Gallery 311“
 „The Art League Gallery“
94
Prema informacijama sa službene stranice „Torpedo Art Factory“:
http://torpedofactory.org/
109
 „Enamelists Gallery“
 „Multiple Exposures Gallery“
 „Potomac Fiber Arts Gallery“
 „Scope Gallery“
Dvije radionice:
 „Fiberworks“
 „Printmakers, Inc.“
Još:
 „The Art League School“
 „Discover Graphics Atelier, Inc.“
 „The Alexandria Archaeology Museum“
 „Visitor Information & Gift Shop“
 „Cafe by Bread & Water Co.
110
Sl. 31. Slike „Torpedo Art Factory“ (Izvor: Google Images)
10.2. Industriada95
Industriada je itekako poznati godišnji festival i glavni događaj koji promovira

spomenike industrijske baštine na potezu rute kroz Šlesko vojvodstvo u Poljskoj. Radi
se o najvećem jednodnevnom događaju koji promovira post-industrijsku baštinu
srednje i istočne Europe koji svake godine privlači sve više posjetitelja. Događaj se
odvija uvelike u industrijskim zgradama ugljenokopa i rudnika srebra, starih pivovara,
tornjeva za pumpanje i napuštenih zgrada željezničkih kompanija. Tema festivala je
„tehnologija privlači ljude“, prilikom čega se odvija preko četiri stotine događaja i
95
Izvor: http://industriada.pl/en/
111
kreativnih radionica u preko 20 participativnih gradova. Prezentacije i događaji se

odvijaju isključivo u proizvodnim halama i administrativnim zgradama, čime se
reintegriraju napuštena mjesta. Festival promovira industrijsku kulturu i 2016. g. je
imao čak 90.000 posjetitelja, dok je oko 90% svih aktivnosti besplatno. Događaj
sponzorira područna vlada, lokalni dionici i sponzori.
112
Sl. 32. Slike festivala Industriada (Izvor: Google Images)
10.3. Zollverein kompleks rudnika ugljena u Essenu, Njemačka96
Ovaj Zollverein industrijski kompleks nalazi se u Essenu, Nordrhein-Westfalenu

(proglašen Europskom prijestolnicom kulture 2020) i sastoji se kompletne
infrastrukture povijesnog rudnika ugljena. Predstavlja izvrstan primjer iskorištene
industrijske baštine kako bi se prezentirala evolucija i opadanje industrije kroz
razdoblje 19. i 20. st. Sastoji se od jama, rudarskih stanova, socijalnih objekata,
željezničkih pruga, koksara itd. koji se koriste za odvijanje raznih manifestacija i kako
bi se ukazalo na važnost spomenika industrijske baštine preuređene u „jeziku
Bauhausa“. Prezentacija regionalne umjetnosti, muzejska prezentacija, tzv. „baštinski
put“ kroz stari rudnik podsjeća na tradiciju grada, a unutar samog kompleksa se nalazi
i nekoliko muzeja. Kompeks financiraju Europska Unija, federalna vlada Njemačke,
grad Essen, Sjeverna Rajna-Vestfalija i Regionalni pojas Ruhr/Udruga Rurskog
područja (RVR).
96
Izvor: https://www.zollverein.de/erleben/welterbetag-2019/
113
114
Sl. 33. Slike Zollverein kompleksa (Izvor: Google Images)
10.4. Liverpool Maritime Mercantile City97
„Liverpool Maritime Mercantile City“ je UNESCO World Heritage Site u

istoimenom gradu Liverpool-u, Engleska. Radi se o projektu zaštite, konzervacije i
revitalizacije napuštenih lučkih objekata Liverpool-a, što je po sadržaju itekako
srodno Rijeci i njenim lučkim primjerima industrijske baštine. Način prenamjene
zaštićenih objekata može poslužiti kao primjer za sličan način postupanja kada je riječ
o riječkim objektima. Projekt je uključio šest različitih lokacija koje „govore“ o
trgovačkoj i lučkoj povijesti grada. Tzv. „Pier head“ sastoji se od najprepoznatljivijih
zgrada, nazvanih „the Three Graces“ – zgrada Liver, Port of Liverpool i Cunard. Godine
2011. na lokaciji je otvoren novi Muzej grada Liverpoola. Zatim, na lokaciji „The Albert
Dock“ nalaze se nekadašnja velika skladišta, izgrađena sredinom 19. st., a danas su
centralna točka turizma, budući da se u njima nalaze muzeji Tate Liverpool,
Merseyside Maritime Museum i The Beatles Story. Od ostalih lokacija unutar projekta
zaštite i revitalizacije važno je napomenuti „The Stanley Dock Conservation Area“,
„Duke Street Conservation Area/Ropewalks“, „The 'Commercial Quarter'/Castle Street
Conservation Area“ i „The 'Cultural Quarter'/William Brown Street Conservation Area“
97
Liverpool Maritine Merctantile City – World Heritage Nomination, UNESCO – World Heritage
Convention. (https://whc.unesco.org/en/list/1150)
115
gdje se nalaze (naspram prenamijenjenih javnih građevina) i World Museum

Liverpool. Ovaj primjer revitalizacije lučkih i trgovačkih građevina grada s bogatom
industrijskom baštinom svakako može poslužiti kao primjer za Rijeku i njene lokacije.
116
Sl. 34. Liverpool Maritime Mercantile City

117
11. SMJERNICE – PLAN DALJNJIH KORAKA
Na temelju provedene analize interpretacijske osnove riječke industrijske

baštine, utvrđene su konkretne smjernice koje predstavljaju stručnu podlogu za razvoj
organizacijskih aspekata i prezentaciju interpretacijskog sadržaja. Osim na
zaključcima analize, smjernice su utvrđene i prema primjerima načina djelovanja i
organizacijske strukture postojećih studija slučaja s uvažavanjem lokalnih
specifičnosti. Ovdje su razmotreni svi aspekti koji su nužni za izvođenje kvalitetne
interpretacije i predstavljanje ponude industrijske baštine, poput načina i izvora
financiranja, osoblja (strukture i broja zaposlenih), kao i načina promidžbe i
eventualnog povezivanja s ostalim dionicima.
Prezentacija sadržaja i metode ovise o mjerama potrebnim za očuvanje
industrijske baštine, te su uvjetovane mjerama zaštite, prezentacije i daljnjih koraka u
razvoju turističke ponude. Pri tome se izvorna prezentacija i interpretacija sastoje od
tri ključna elementa – definiranje sadržaja (ovdje prezentiranog u lokalnom
interpretacijskom planu), definiranje plana očuvanja (financije i smjernice
financiranja), te upravljanje posjetiteljima (fizička infrastruktura, interpretacijski
centar, uređenje industrijske rute, popratnog sadržaja festivala industrijske baštine
itd.). Centri industrijske baštine, pa tako i Rijeka, trebaju imati tri osnovne težnje, tj.
cilja koji žele ispuniti: očuvanje industrijske baštine, prezentaciju industrijske baštine
i edukaciju o njoj, te doprinos ekonomskom razvoju područja na kojem se nalaze
(često na lokalnoj razini).
118
1. OČUVANJE BAŠTINE ostvarit će se dugoročnom i kontinuiranom provedbom

mjera potrenih za zaštitu i očuvanje industrijske baštine Rijeke.
2. PREZENTACIJA I EDUKACIJA će se realizirati kroz interpretacijski centar,
revitalizacijom napuštenih lokaliteta industrijske baštine kroz razne
aktivnosti (poput festivala, radionica, industrijskih tura, gastro turizma itd.),
interpretacijske punktove, te edukaciju stručnog kadra predviđenog unutar
projekta Inspiracija.
3. EKONOMSKOM RAZVOJU Grada Rijeke revitalizacija i prezentacija
industrijske baštine doprinijet će stvaranjem nove kulturno-turističke
atrakcije čime će se obogatiti turistička ponuda i atraktivnost područja.
Prilikom definiranja smjernica za zaštitu i prezentaciju objekata industrijske

baštine nužno je naglasiti da je valorizacija industrijske baštine u Republici Hrvatskoj
itekako problematična jer nije uređen zajednički pristup i metodologija kojom bi se
pristupilo njezinoj kategorizaciji, prikupljanju podataka, valorizaciji i metodama
očuvanja, a koji bi bio primjenjljiv na razini cijele države. Zbog toga se u kontekstu
važnosti očuvanja, prezentacije i revitalizacije industrijske baštine trebaju stvoriti
smjernice koje bi olakšale taj proces na lokalnoj i državnoj razini. U tom procesu je
važno kontinuirani rad na ukazivanju potrebe za takvim smjernicama i suradnja s
organima državne uprave, zaduženima za trenutačnu valorizaciju industrijske baštine,
te posebno s jedinicama lokalne samouprave čija suradnja i djelovanje direktno
utječe na mogućnosti očuvanja i prezentacije industrijske baštine Rijeke.
11.1. Fazna realizacija
Kako je prezentirano u ovom lokalnom interpretacijskom planu, industrijska

baština Rijeke sve više dolazi u centar javne pozornosti zbog svojeg lošeg stanja
očuvanosti i rizika koji donosi propadanje konstrukcija (nedavno vidljivo na primjeru
119
urušavanja krova lansirne stanice torpeda). Stoga je zbog potrebe istovremene

intervencije i razvoja plana upravljanja predviđen redoslijed aktivnosti koje se moraju
realizirati, a koji se zbog logičnog slijeda koraka, te uz manja odstupanja, poštuje
neovisno o tome o kakvom se lokalitetu i njegovom stanju radi. Stoga je željeno
očuvanje, revitalizacija i prezentacija industrijske baštine Rijeke planirana kroz tri faze
realizacije kao najprikladnijeg načina planiranja s obzirom na obuhvat i početnih
poteškoća u realizaciji projekta Inspiracija prezentiranih u ovom lokalnom
interpretacijskom planu, poput rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na ključnim
točkama industrijske baštine na način da upravljanje preuzmu dionici koji su voljni
ulagati u njezinu obnovu i u to uložiti potrebna sredstva – radi se o nositeljima razvoja
čije je sudjelovanje itekako bitno. Vremenski i prostorni aspekt fazne realizacije
međusobno su povezani tako da se preklapaju, pri čemu valja spomenuti da u slučaju
industrijske baštine Rijeke jedan aspekt nije važniji od drugog, budući da se u
prezentaciji i očuvanju lokaliteta industrijske baštine susrećemo i s brojnim
prostornim i brojnim vremenskim problemima. Osnovni cilj interpretacijskog plana je
očuvanje i prezentacija industrijske baštine jer vrijednosti svake lokacije izgrađuju
atraktivnost ukupne industrijske baštine Rijeke, zbog čega se aktivnosti provode
prema potrebi kontinuirano kroz sve faze.
Prva faza realizacije obuhvaća fazu neposredne realizacije planiranih aktivnosti
koje su moguće u ovom trenutku, te se može smatrati tzv. inicijalnim razdobljem gdje
se stvaraju temelji daljnjeg razvoja. Druga faza obuhvaća srednjoročno razdoblje i
prema trajanju je duža od preostale dvije zbog kompleksnosti planiranih aktivnosti.
Treća faza obuhvaća provedbu finalnih aktivnosti i usavršavanje ponude s razvijenom
organizacijskom strukturom i mogućnostima nadogradnje.
120
11.1.1. Prva faza
Vremenski aspekt
Neposredno
U ovoj fazi odvijaju se aktivnosti implementacije temeljnih zaključaka lokalnog

interpretacijskog plana. Budući da na samom početku realizacije projekta očuvanja,
revitalizacije i prezentacije lokaliteta industrijske baštine Rijeke nije moguće
prostorno obuhvatiti sve odabrane primjere industrijske baštine, u prvoj fazi se
stvaraju modeli primjene trenutačne prezentacije i prezentacije kako bi se ukazala
nužnost za većim sudjelovanjem dionika i suradnje s lokalnim i državnim organima
vlasti u drugoj fazi. Odabrani primjeri industrijske baštine Rijeke, zbog svojih
kompleksnih imovinsko-pravnih odnosa, mogu biti prezentirani virtualno unutar
interpretacijskog centra, te kroz razne turističke ture koje prostorno objedinjuju
ponudu. Potrebno je aktivnosti nasloniti na postojeće inicijative kao što su ulaganja
vezana uz Europsku prijestolnicu kulture Rijeka 2020. Stoga se pod-faze ove
neposredne intervencije mogu sročiti u nekoliko točaka:
1. Lokacija interpretacijskog centra.

Unatoč komunikaciji s partnerima i dionicima projekta Inspiracija, do
danas nije riješeno pitanje lokacije interpretacijskog centra koji je izrazito
bitan u ovoj prvoj fazi. Unutar tog interpretacijskog centra se svi odabrani
primjeri industrijske baštine prezentiraju virtualno i planski kako je
određeno ovim interpretacijskim planom, stoga je od velike važnosti
konačno odrediti gdje bi se interpretacijski centar nalazio. Ova stavka prve
faze je ključna jer se time stvara temelj daljnjeg razvoja i određuje centar
unutar kojeg multimedijalna prezentacija i turistička ponuda može
svakodnevno dobivati nove oblike. Ovim interpretacijskim planom za
lokaciju interpretacijskog centra se predlaže jedan od objekata bivše
121
tvornice „Torpedo“ jer smještaj odgovara sadržaju, te se nalazi u blizini

ostalih primjera riječke industrijske baštine
2. Izgradnja i oprema interpretacijskog centra

Nakon utvrđivanja lokacije interpretacijskog centra, prvom fazom
razvoja projekta određeno je izgradnja/uređenje i oprema centra sukladno
zaprimljenim ponudama za izvedbeni projekt. Multimedijalna rješenja i
interpretacija trebaju poštivati zaključke ovog interpretacijskog plana o
najboljim načinima interpretacije. Radi se o virtualnoj prezentaciji
trenutačno nedostupnih objekata riječke industrijske baštine (uz potrebne
dozvole), storytelling pristupu o značaju i razvoju tvornice, uspomena i ljudi,
statusa radnika, povijest industrijskog procvata Rijeke i njenog kasnijeg
propadanja. Glavne teme pokrivaju nastanak i razvoj tvornice Torpedo,
utjecaj tvornice, status radnika, glavni istraživači („torpedisti“) itd.
3. Sanacija lansirne rampe za torpedo

Prvom fazom je isto tako predviđena i vrlo važna inicijativa sanacije
lansirne rampe za torpedo – najreprezentativnijeg ostatka industrijske
baštine Rijeke. Ova izrazito bitna građevina je jednako problematična jer se
nalazi u vlasništvu tvornice u stečaju, te ju je nužno otkupiti i sačuvati od
daljnjeg propadanja. Budući da lokalni interpretacijski plan razmatra dva
načina iskoristivosti lansirne rampe (tako da ju se očuva i zaštiti slično kao
Metropolis ili prenamijeni s ciljem revitalizacije napuštenih građevina) u
prvoj fazi je bitno stvoriti temelje tako da se riješe imovinsko-pravni
problemi i započne proces očuvanja. Potrebna sredstva za očuvanje
lansirne stanice nabavila bi se preko apliciranja na EU sredstva za očuvanje
industrijske baštine.
122
4. Razrada ponude turističkog obilaska

Kako je opisano u lokalnom interpretacijskom planu, u prvoj fazi bi
se razradila svojevrsna turistička tura na temelju rasprostranjenosti i
povezanosti odabranih lokacij. Napomenuto je da se radi o tzv. dvostranom
pristupu gdje se, s jedne strane, prezentira industrijska baština na potezu
od lansirne stanice toroeda (ili interpretacijskog centra)-industrijskog
kompleks Ulice Milutina Barača i okolnih lokacija-hotela Emigranti sve do
tvornice „Rikard Benčić“ gdje se planira premjestiti Muzej grada Rijeke. S
druge strane, treba se razraditi ponuda obilaska nepristupačnih objekata
industrijske baštine pod nadležnošću riječke luke, te je predložen morski
obilazak. U ove obilaske se također trebaju uključiti i neki drugi vrijedni
spomenici riječke kulture, poput brodova „Uragan“ i „Galeb“, te riječke
„remize“ i vile Whitehead. Predlaže se razrada tzv. „Industrija tour on
wheels“, tj. biciklističke ture sa stručnim vodstvom. Sve ove turističke ture
trebaju se uklopiti u postojeći plan izgradnje „turističke šetnice“ Muzeja
grada Rijeke. U detaljniju razradu obilaska i stručnog vodstva trebaju se
uključiti lokalni dionici.
4. Interpretacija prostora bivše tvornice „Torpedo“

U prvoj fazi se također predviđaju manifestacije vizualne/izvedbene
umjetnosti i kulture u velikim prostorima bivše tvornice „Torpedo“ što je
jedan od popularnijih načina revitalizacije starih objekata. Ideja takvog
pristupa je aktualna u riječkoj javnosti već neko vrijeme, te se predlaže
otkupnja jednog dijela prostora tvornice i prenamjena u mjesto umjetnosti,
filmskih projekcija, izložbi itd. a sve u suradnji s lokalnim dionicima,
umjetnicima i zainteresiranom publikom. Tako se stvara osnova za daljnji
otkup dijelova tvornice, predviđen u narednim fazama.
123
5. Izgradanja „Escape room“

Samim projektom Inspiracija je predviđena izgradnja tzv. „Escape
room“ ili u ovom slučaju „Escape factory“ gdje se modernim pristupom
mlađoj generaciji nudi novi sadržaj i približava industrijska baština. Za
potrebe izgradnje „Escape factory“ nužno je otkupiti još jedan dio tvornice
„Torpedo“ i prenamjena prostora po principima navedenim u ovom
interpretacijskom planu.
6. Festival industrijske baštine

Duljinom predviđene turističke ture od lansirne stanice za torpedo
do tvornice „Rikard Benčić“potrebno je stvoriti temelje za organizaciju
manifestacije/festivala industrijske baštine s kostimiranom scenografjom,
tematskim interpretacijama itd. Takav tip stučnog / znanstvenog /
popularnog okupljanja je sve popularniji u europskom i svjetskom
kontekstu te ga je potrebno ostvariti i u Rijeci, na način kako je opisano u
ovom interpretacijskom planu. U organizaciju ove manifestacije značajnije
trebaju biti uključeni lokalni dionici kako bi ponuda bila što bolja.
7. Izrada suvenira
Kako razradu i implementaciju svake nove turističke ideje prati
proizvodnja novih suvenira i poklona, u prvoj fazi je također predviđena
izradnja raznolikih suvenira s idejamao korištenju poznatih riječkih
poštapalica. Na radionicama s dionicima, razrađene su ideje o kakvim se
suvenirima radi, a oni su spomenuti u interpretacijskom planu. Na taj način
se oblikuje i javna percepcija o važnosti baštine i povećava vidljivost
lokacija.
124
8. Ostala događanja predviđena unutar projekta Inspiracija

Naposljetku, u prvoj fazi je također predviđena obuka vodstva i
sudionika na projektu Inspiracija, tj. stručno usavršavanje dionika u turizmu
koje je unaprijed određeno za projektni period od rujna 2019. godine.
11.1.2. Druga faza
Vremenski aspekt
Srednjeročno
Kao što je već rečeno, druga faza realizacije projekta očuvanja, revitalizacije i
prezentacije industrijske baštine Grada Rijeke obuhvaća srednjeročno razdoblje koje
je duže od preostale dvije. Razlog tome je veći broj planiranih aktivnost i njihova
kompleksnost, budući da se u ovoj fazi namjeravaju riješiti komplicirani imovinsko-
pravni odnosi koji onemogućuju još bolju interpretaciju odabranih primjera
industrijske baštine u prvoj fazi. U samom lokalnom interpretacijskom planu i
njegovom uvodu je naznačeno da najveći problem prezentaciji riječke industrijske
baštine predstavlja činjenica da odabrani primjeri industrijske baštine nisu u
vlasništvu dionika koji žele njenu kvalitetnu interpretaciju. Analizom koju su proveli
dionici i partneri na projektu Inspiracija utvrđeno je da zbog različitih okolnosti ti
objekti nisu pristupačni ne samo zbog imovinsko-pravnih odnosa, već zbog opasnosti
od urušavanja zbog manjka održavanja. Stoga se u ovoj fazi treba riješiti problem
financiranja i suradnje s postojećim vlasnicima budući da u suprotnome sanacija i
otkup odabranih objekata riječke industrijske baštine nije moguća. Prema postojećem
stanju (na temelju informacija od partnera), suradnju o otkupu ili koncesiji treba
dogovoriti sa slijedećim dionicima:98
98
Pri čemu je od velike važnosti prije same komunikacije s dionicima utvrditi otkupitelje i koncesionare.
125
OTKUP ILI KONCESIJA:

 Kulturno-povijesna industrijska cjelina bivše tvornice INA Mlaka (Z-
6993), vlasnik: k.č. 4401/1 // k.č. 4401/2// k.č. 4401/5 // k.č. 4399/1 //
k.č. 4399/3 - PL 999- INA - INDUSTRIJA NAFTE D.D.
 Hotel Emigranti (Z-4207), vlasnik: k.č. 3325 k.o. Stari grad - PL 1964-
METALOGRAFIČKI KOMBINAT - MGK - PACK D.D.
DOBITI KONCESIJU LUČKE UPRAVE:

 Visinov gat, Lučko skladište XIV (17) (Z-825), vlasnik: k.č 3354 k.o. Stari
grad -PL 3148 - POMORSKO DOBRO
 Lučko skladište XIII (12), Lučko skladište XV (13), vlasnik: k.č.br. 3363/1,
3363/2 I 3357 k.o. Stari grad - PL 3148- POMORSKO DOBRO
 Lučko skladište XIX (18), Lučko skladište XX (19), Lučko skladište XXI
(20), Lučko skladište XXII (21), vlasnik: k.č.br. 3344,
3345, 3346, 3350 i 3351 k.o. Stari grad -PL 3148 - POMORSKO DOBRO
 Budimpeštansko pristanište (Z-2187), vlasnik: k.č.br. 3363/1, 3363/2 i
3357 k.o. Stari grad - PL 3148- POMORSKO DOBRO
 Praško pristanište (Z-2188), vlasnik: k.č.br. 3344, 3345, 3346, 3350 i
3351 k.o. Stari grad- -PL 3148 - POMORSKO DOBRO
S druge strane, otkup ili suglasnost u drugoj fazi nije potrebno za lokacije
lansirne stanice torpeda i kompresorska stanica za punjenje torpeda zrakom u sklopu
bivše tvornice "Torpedo" (Z-3780), budući da je njen otkup ili suglasnost predviđeno
u prvoj fazi realizacije, te zgrade bivše tvornice “Rikard Benčić” (Z-102), u vlasništvu
Grada Rijeke (k.č.br. 3386/1 k.o. Stari grad - PL 3153- GRAD RIJEKA) jer je dostupna
od proljeća 2020. g. gdje će se preseliti Muzej grada Rijeke, a cijeli kompleks kroz
2020. g. će biti obnavljan. Otkupom ili dobivanjem suglasnosti za korištenje objekata
126
riječke industrijske baštine objedinjuje se ponuda i dobiva prilika pružiti još veću
ponudu posjetiteljima. Tako se stvara prilika za obnovu spomenutih objekata i njihovu
revitalizaciju. Financiranje otkupa, sanacije i obnove treba se osigurati kroz EU
projekte obnove industrijske baštine.
Također, u drugoj fazi je predviđen daljnji razvoj aktivnosti započetih tijekom
prve faze. Otkup i sanacija lansirne stanice za torpedo prati prenamjena objekta u ili
tehnički muzej ili mjesto vizualnih umjetnosti, što je predloženo lokalnim
interpretacijskim planom. Nadalje, osim gore predloženih objekata za otkup, druga
faza za jedna od ciljeva ima i otkup ili dobivanje suglasnosti na korištenje što većeg
broja napuštenih prostorija bivše tvornice “Torpedo” kako bi se prenamijenili u mjesto
vizualnih umjetnosti i kulture po primjeru studije slučaja “Torpedo Art Factory”.
Naposljetku, u drugoj fazi je predviđeno ostvarivanje kontakata i suradnje s
organizacijama europskih industrijskih ruta s mogućnošću dugoročne suradnje, te sve
više lokalnih dionika zainteresiranih u industrijsku baštinu. Predviđa se uspostavljanje
godišnje znanstvene konferencije o industrijskoj baštini koja bi okupljala uvažene
strane institute i sveučilišta. Također, festival riječke industrijske baštine do druge
faze treba biti u potpunosti razrađen ili po principu jedne od interpretacijskih točki
industrijske baštine regije (u suradnji s ostalim partnerima na projektu Inspiracija) ili
kao zaseban festival koji je samoodrživ prihodima koje generira raznolika ponuda i
nužno sve veći broj posjetitelja iz godine u godinu.
11.1.3. Treća faza
Vremenski aspekt
Dugoročno
Do početka treće faze predviđa se početak, tijek ili kompletna sanacija

odabranih primjera riječke industrijske baštine te njihova revitalizacija i prenamjena.
127
Dugoročni plan održivosti zasniva se na očekivanju da ponuda turističkih tura i

obilazaka ključnih točaka riječke industrijske baštine generira profit koji je
samodostatan i unaprijeđuje ekonomsku situaciju Grada Rijeke. Rijeka se brendira kao
grad industrijske baštine i postaje globalno prepoznatljiva po događanjima koja su
profilirana na specifičan način vezan uz odabrane lokacije industrijske arhitketure.
Predlaže se povezivanje s drugim gradovima (primjerice Liverpoolom, prezentiranim
u studiji slučaja) kako bi se kroz razmjenu programa osigurala bolja njihova održivost.
Na taj način bi se uspostavila dinamika izmjene atrakcija jer je ona za primjenu na
samo jednoj lokaciji iznimno skupa. Povezanost i s ostale četiri destinacije unutar
projekta Inspiracija također omogućuje stalnu suradnju i osiguranje turističke
promidžbe u širem području. Planirani cilj obnove i prezentacije riječke industrijske
baštine je potpuna izgradnja, revitalizacija, prenamjena i prezentacija sljedećih
sadržaja:
 Multimedijalni interpretacijski centar (predložen u prostorijama bivše
tvornice „Torpedo“ gdje se uz storytelling pristup predstavlja značaj i
razvoj tvornice „Torpedo“ te time i industrijska prošlost Grada Rijeke.
Značaj i razvoj njenih najbitnijih lokaliteta posjetitelju će nuditi osvrt na
status radnika, uspomene na ljude (storytelling) i povijest industrijskog
procvata te njezin pad u dvadesetom stoljeću.
 Prezentiranje ostalih objekata riječke industrijske baštine i njihova
prenamjena u centre kulture, vizualnih umjetnosti, filma itd. Ovdje se
prvenstveno misli na lučka skladišta, hotel Emigranti i prostore bivše
tvornice „Torpedo“ koji u konačnici trebaju nalikovati prezentiranoj
studiji slučaja s Torpedo Art Factory-jem i lučkim kompleksima Liverpool
Mercantile City-ja. Do kraja treće faze ti objekti moraju biti mjesto
umjetnosti, radionica, performansa, izložbi, kreativnih tura, lokacije
muzeja, galerija, suvenirnica itd.
128
 Preuređenju rafinerije INA-Mlaka treba poslužiti primjer studije slučaja

Zollverein kompleksa rudnika u Essenu i do kraja treće faze treba postati
mjesto umjetnosti, okupljanja, predavaonica i galerija.
 Za lansirnu stanicu za torpedo već je u drugoj fazi bila predviđena
prenamjena u tehnički muzej ili mjesto vizualnih umjetnosti (po principu
Kunstwerk Immerse)
 Do kraja treće faze predložena izrada tipskih suvenira već treba biti
regionalno prepoznata kao poveznica s industrijskom baštinom Grada
Rijeke i manifestacijama. Suradnja s većim brojem dionika je od velike
važnosti.
 Festival industrijske baštine do kraja treće faze treba povezivati svu
turističku ponudu i biti prepoznat na europskoj razini kao jedan od boljih
festivala industrijske baštine. Takošer, i ovdje je suradnja s dionicima
izrazito bitan faktor u uspješnosti festivala i njegove prezentacije.
 Festival industrijske baštine, zajedno s ostalom turističkom ponudom
morskih i kopnenih tura, te obilazaka objekata industrijske baštine
dodatan razvoj treba imati kroz koncept projekta Inspiracija – dijelom
tzv. „festivalskog“ načina prezentacije industrijske baštine poput studije
slučaja festivala Industriada.
Naposljetku, konačan cilj lokalnog interpretacijskog plana industrijske baštine

Grada Rijeke je razvoj kroz tri faze kako bi se baština očuvala, prezentirala i pružila
ekonomski razvoj Grada i okolice. Kroz implementaciju interpretacijskog plana koji
predlaže prezentaciju postojećih sadržaja kroz prvu fazu, otkup objekata industrijske
baštine i njihova sanacija u drugoj fazi, te razvoja u trećoj fazi kroz kulturne sadržaje
poput festivala industrijske baštine, kreativnih radionica i tura, namjerava se izgraditi
brend Grada Rijeke, prepoznatljivog po svojoj industrijskoj baštini i načinu na koji se
s brigom prema njoj odnosi. Time će se ne samo povećati ekonomski značaj Grada i
129
regije i produljiti turistička sezona, već i status multikulturalnog i naprednog grada na

Kvarneru.
130
12. PRILOG – Popis sudionika na radionicama
Popis sudionika prve radionice

131
132
13. BIBLIOGRAFIJA
13.1. Korištena literatura
-Andrijašević, M., Razvitak Riječke luke od 1918. godine, oblikovanje i graditelji,

disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1980.
-Bilić, B., 2002, Akcenti razvoja Rijeke, ČIP: Čovjek i prostor, 2002, 46-47.
-Buyukozturk, O., 2004, Mechanics and Design of Concrete Structures, Outline 1,
Introduction / Design Criteria for Reinforced Concrete Structures, Massachusetts
Institute of Technology.
-Caner Keskin, C., Evaluating the Industrial Heritage.
https://www.academia.edu/37636128/Evaluating_the_Industrial_Heritage
-Citizens and sustainable solutions, (ur.) Thorek Jensen, Jacob i Ida Braenholdt
Lundgaard, Danish Agency for Culture, Copenhagen, 2015.
-Đekić, V., 2010, Rafinerija nafte Rijeka – europski pionir u preradi crnog zlata, Povijest
u nastavi, Vol. VIII, No. 15 (1), 2010, 113-128.
-Feifan Xie, P., 2015, Industrial Heritage Tourism, Tourism and Cultural Change, 43,
Bristol-Buffalo-Toronto, Channel view publications, 2015.
- Fortuna, C., 2013., Heritage, Tourism and Emotion, RCCS Annual Review, 5, 2013, 106-
122.
-Glavni plan razvoja prometnog sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran, Primorsko-
goranska županija,
https://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/upravna_tijela/UO_za_odrzivi
_razvoj/190129_Sazetak_Glavnog_plana.pdf
-Harrison, R., What is heritage?, u: Understanting the politics of heritage, (ed.) Rodney
Harrison, Manchester University Press in association with the Open University,
Manchester and Milton Keynes, 2010, 5-42.
-Hospers, Gert-Jan, Industrial Heritage Tourism and Regional Restructuring in the
European Union, European Planning Studies, Vol. 10, No. 3, 2002, 397-404.
133
-Informacije o turističkim pokazateljima u Gradu Rijeci i ulaganjima Grada Rijeke u

razvoj turističke destinacije od 2014. do 2017. godine.
(https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2018/01/A-Informacija-o-
turisti%C4%8Dkim-pokazateljima-u-gradu-Rijeci-i-ulaganjima-Grada-Rijeke-u-
razvoj-turisti%C4%8Dke-destinacije-od-2014.-do-2017.-godine-i-B-Prijedlog-
programa-utro%C5%A1ka.pdf)
-Jelen, J., Kučera Z., 2017, Approaches to identification and interpretation of mining
heritage: the case of the Jáchymovsko area, Ore Mountains, Czechia, Hungarian
Geographical Bulletin, 66(4), 2017, 321–336.
-Liverpool Maritime Mercantile City, World Heritage Nomination, UNESCO, World
Heritage Convention, (https://whc.unesco.org/en/list/1150)
-Marković, I., Položaj i perspektive razvoja Luke Rijeka, Pomorski zbornik, 41 (2003)1,
123-133.
-Marjanić, S., 2011, Art Intervention in Industrial Cultural Heritage or, how does
socially usefull Art come about?, Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju
i folkloristiku, Vol. 48, No. 1, 2011, 29-53.
-Nadilo, B., Regan, K., Razvoj riječke luke i njezini sadržaji, građevine koje predstavljaju
svjetsku vrijednost, Industrijska baština, Građevinar 7, 2015, 705-717.
-Palinić, N., 2003a, Povijesna skladišta riječke luke, Sušačka revija, god. XI., br. 42/43,
Klub Sušačana, Rijeka, 2003.
-Palinić, N., 2003b, Izvješće o arhivskom istraživanju skladišta br. 40 i 41 na Senjskom
pristaništu u Riječkoj luci, Konzervatorski elaborat br. 4794, Rijeka, Konzervatorski
odjel u Rijeci, 2003.
-Petrucci, B., 2003, The „Italian period“ of the Whitehead torpedo factory of Fiume
(Rijeka) and the foundation in Livorno of Whitehead Moto Fides (WMF – 1945) and
of Whitehead Alenia Sistemi Subacquei (WASS – 1995), 1. međunarodna
konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i očuvanja riječke
industrijske baštine, 2003, 201-276.
134
-Popis stanovništva 2011. g.

(https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm)
-Prostorni plan uređenja Grada Rijeke.
(https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/stanovanje-i-gradnja/urbanisticko-
planiranje-2/prostorni-planovi/prostorni-plan-uredenja-grada-rijeke/
-Riječki torpedo, prvi na svijetu, 2010, (ed.) Ervin Dubrović, Muzej grada Rijeke,
Zambelli, Rijeka, 2010.
-Rinke Bangstad, T., 2011, Routes of Industrial Heritage: On the Animation of
Sedentary Objects, Culture Unbound: Journal of Current Cultural Research, 3, 279-
294.
-Sifferlinger, 2003, Development of the Whitehead torpedo in Rijeka and the impact
to the world navies, 1. međunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice
torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine, 2003, 105-120.
-Smkokvina, M., 2002, Industrijska baština tvornice torpeda u Rijeci, U povodu 150.
obljetnice riječke Tvornice torpeda i procesa muzealizacije torpedne lansirne
rampe, Muzejske teorije i prakse (Museum theory and practice), 33, 3-4, 2002, 80-87.
-Smokvina, M. 2007, Isporuke riječkih torpeda japanu, Gospodarske veze Rijeke i
Japana i isporuke riječkih torpeda japanskoj ratnoj mornarici, III. Međunarodna
konferencija o industrijskoj baštini pod motom: „Rijeka, povijesno prometno
raskršće Mediterana i Europe = 3rd International Conference on Industrial
Heritage, motto: „Rijeka, the historical traffic crossroad between Mediterranean
and Europe“ Rijeka, 12.-13. listopada, 2007. g., 535-560.
-Smokvina, M. 2010, Riječka Tvornica torpeda i industrijska revolucija u Rijeci, Povijest
u nastavi, Vol. VIII, No. 15 (1), 2010.
-Smokvina, M., 2014, Ispitivanje torpeda i evolucija riječke torpedne lansirne stanice,
u: V. Međunarodna konferencija o industrijskoj baštini po motom: Rijeka i industrijsko
nasljeđe – Baština arhitekture i građevinarstva, Rijeka, Pro Torpedo, 2014, 315-336.
-Strategija kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013.-2020. godine
135
https://www.rijeka.hr/teme-za-gradane/kultura-2/strategija-kulturnog-razvitka-
grada-rijeke-2013-2020/
-Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine
(https://www.rijeka.hr/wp-content/uploads/2016/10/Strategija-razvoja-2014-
2020.pdf)
-Strategija razvoja Grada Osijeka za razdoblje 2014.-2020. godine
(https://www.osijek.hr/wp-content/uploads/2017/07/57-konacni-prijedlog-
strategije-akt-1.pdf)
-Strateški plan razvoja turizma Kvarnera sa strateškim i operativnim marketing planom
2016. – 2020. godine, Izvještaj II: Strateški plan razvoja turizma Kvarnera
https://www2.pgz.hr/doc/uo_turizam/08-rasprava-turizam/strategija-turizam.pdf
-Sustainable Tourism as Driving Force for Cultural Heritage Sites Development, Planning,
Managing and Monitoring Cultural Heritage Site sin South East Europe, (eds.)
Engelbert Ruoss, Loredana Alfaré, CHERPLAN, Enhancement of Cultural Heritage
through Environmental Planning and Management, 2013.
-The Dublin Principles, (ICOMOS i TICCIH, 2011.) http://ticcih.org/about/about-
ticcih/dublin-principles/
-The Nizhny Tagil Charter for the Industrial Heritage / Nižinijtagilska povelja o
očuvanju industrijske baštine, Povijest u nastavi, Vol. VIII, No. 15 (1), 2010, 169-
182.
13.2. Internetski izvori
-Državni arhiv Rijeka:

http://www.riarhiv.hr/
-Escape Factory Aarhus, Danska
http://escapefactory.dk/
-European Route of Industrial Heritage (ERIH)
136
https://www.erih.net/
-Moja Rijeka
https://www.mojarijeka.hr/vijesti/bandiera-russa-prvenstvo-u-bacanju-papirnatih-
aviona
-Paragvaj tours Opatija
http://www.paragvaj-tours.hr/
-Riječka baština:
https://rijekaheritage.org/
-Riječka industrijska olimpijada
https://rijeka2020.eu/rijecka-industrijska-olimpijada/
-Službene stranice Art-kina Rijeka:
https://www.art-kino.org/hr/
-Službene stranice Grada Rijeke:
https://www.rijeka.hr
-Službene stranice Gradskog kazališta lutaka Rijeka:
http://www.gkl-rijeka.hr/
-Službene stranice Gradske knjižnice Rijeka:
https://gkr.hr/
- Službene stranice „Hartera festivala“
http://hartera.com/
-Službene stranice Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca:
http://hnk-zajc.hr/
-Službene stranice Industriada festivala
http://industriada.pl/en/
-Službene stranice Muzeja grada Rijeke:
http://www.muzej-rijeka.hr/
-Službene stranice Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka:
http://mmsu.hr/
137
-Službene stranice Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka:

http://ppmhp.hr/hr-intro.html
-Službene stranice Prirodoslovnog muzeja Rijeka:
www.prirodoslovni.com
-Službene stranice „Torpedo Art Factory“
http://torpedofactory.org/
-Službene stranice turističke agencije „RB travel“
http://www.rb-travel.hr/home.html
-Službene stranice Turističke zajednice Grada Rijeke:
www.visitrijeka.hr
-Službene stranice Zollverein kompleksa
https://www.zollverein.de/erleben/welterbetag-2019/

INSPIRACIJA - RIJEKA (Lokalni Interpretacijski Plan)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

INSPIRACIJA - RIJEKA (Lokalni Interpretacijski Plan)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROJEKT INSPIRACIJA

Program sodelovanja Interreg V-A Slovenija – Hrvaška 2014 – 2020/

Revitalizacija gradova industrijske baštine za razvoj kulturnog

1. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ................................................................................................iii

9.7.1. Nastanak i razvoj tvornice „Torpedo“. .......................................................................... 90

1. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

1.1. Popis tablica

Tab. 1. Promjena u broju stanovništva Grada Rijeke 3

1.2. Popis grafikona

Graf. 1. Noćenja prema vrsti smještaja u 2017. g. 13

1.3. Popis slika

Sl. 1. Primorsko-goranska županija 4

Sl. 6. Skladište XIV (17) 68

Sl. 34. Slike Liverpool Maritime Mercantile City 116

Lokalni interpretacijski plan za Rijeku dio je projekta INSPIRACIJA, u sklopu

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

3.1. Prostorna obilježja2

Sl. 1. Primorsko-goranska županija (Izvor: Proleksis

Što se tiče daljnjih prostornih karakteristika i njenog razvoja, treba se

3.2. Geografski položaj i karakteristike

Grad Rijeka nalazi se na 14o16' istočne geografske dužine i 45o21' sjeverne

Sl. 2. Geografski položaj Rijeke

Grad se razvio na ušću Rječine u Riječki zaljev, na području gdje su Dinaridi

Grad Trst i Grad Kopar) najbliža jadranska luka srednjoeuropskim zemljama, a to

3.3. Povijesni razvoj8

Pretpostavlja se da je na području Grada Rijeke već u prapovijesti postojalo

grofova Devinskih, knezova Frankapana i grofova Walsee. U petnaestom stoljeću,

3.4. SWOT analiza9

SWOT analizom utvrđene su snage, slabosti, prilike i prijetnje kvalitetne

 Manifestacije – karneval i raznovrsnost planiranih programa

 Neiskorištenost turističkog potencijala industrijske baštine

 Razvoj prezentacije industrijske baštine i industrijskog turizma

 Daljnje pogoršanje imovinsko pravne problematike lokaliteta

3.5. Postojeća turistička ponuda10

Prema informacijama o turističkim pokazateljima i ulaganjima u razvoj

10% 15% 31%

Hoteli Privatni smještaj Nekomercijalni smještaj Hosteli Prenoćišta

Svakako je zanimljivo napomenuti da je broj noćenja u privatnom smještaju

 Korzo – glavna riječka šetnica, te glavna žila kucavica koja je predstavlja

 Trsatski kaštel – izbočeni vidikovac na 138 m visokom brijegu koji

Naspram najpopularnijih mjesta koje treba posjetiti, Rijeka obiluje

njegov udjel u turizmu Kvarnera iznosi svega 4% te se nalazi na predzadnjem mjestu

3.6. Prometna infrastruktura22

Sl. 3. Paneuropski prometni koridori u Republici Hrvatskoj

S jedne strane, što se tiče cestovnog prometa, Rijeka je jedno od glavnih

 Budimpešta: cestovna ud. 145 km / željeznička ud. 228 km

 Sarajevo: cestovna ud. 456 km / željeznička ud. 490 km

Povezanost s ostalim gradovima u sklopu projekta INSPIRACIJA:

 Trbovlje: cestovna ud. 176 km

S druge strane, lučki promet je u tendenciji rasta količine tereta i konstantno se

cestovne mreže oko urbanih sredina.24 Sve će to doprinijeti i razvoju te implementaciji

3.7. Postojeće organizacije i institucije u kulturi

Veliki je broj postojećih organizacija i institucija koje djeluju na području kulture

Ustanove kojima je osnivač Primorsko-goranska županija

1. Prirodoslovni muzej Rijeka25

Godine 1951. g. imao je ime Muzej Hrvatskog primorja, 1953. g. Nardoni

Ustanove kojima je osnivač Grad Rijeka

2. Muzej grada Rijeke29

nove interpretacije dramskih, opernih i baletnih klasika, nacionalnih djela

institucionalne kulture, podršku programima Europske prijestolnice

No, mora se napomenuti da u Rijeci djeluje veliki broj ustanova i udruga u

filmskih redatelja; Hrvatsko društvo filmskih djelatnika; Hrvatsko

o Galerije i izložbeni prostori: Mali salon; Državni arhiv;