Sveuilite u Zagrebu Ekonomski fakultet Zagreb

PRISTUPNI RAD

Proizvodni proces proizvoda u Levi's-u

Izraeno u V. semestru Izradile:

Maja Darabo Margareta ori

Kolegij: MANAGEMENT PROIZVODNJE Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Pere Sikavica Nastavnica: dr. sc. Jasna Prester

Zagreb, prosinac 2006.

SADRAJ
1. Uvod ............................................................................................................... 1. 2. O poduzeu Varteks d.d. .............................................................................. 2. 2.1. Povijest Varteksa ................................................................................. 3. 2.2. Djelatnost kompanije ........................................................................... 4. 2.3. Misija, vizija i strategija Varteksa ......................................................... 5. 2.4. Sektor proizvodnje odjee .................................................................... 6. 2.5. ISO standardi u Varteksu ..................................................................... 7. 2.6. Robne marke kompanije Varteks d.d. .................................................. 8. 3. Levi's .............................................................................................................10. 3.1. Izbor lokacije .......................................................................................11. 4. Proizvodni proces ........................................................................................12. 4.1. Proizvodni proces proizvodnje u Levi'su .............................................12. 4.2. Faze proizvodnje .................................................................................13. 4.2.1. Krojenje ...................................................................................14. 4.2.2. ivanje ....................................................................................14. 4.2.3. Dorada odjevnih predmeta ..................................................... 15. 4.3. Vrste dorade i pranja ...........................................................................18. 5. Kapaciteti ......................................................................................................19. 6. Zalihe .............................................................................................................20. 7. Provjeravanje kvalitete ................................................................................21. 8. Tehnologija ...................................................................................................22. 9. Izazovi ...........................................................................................................23. 10. Zakljuak .....................................................................................................24. Literatura ..........................................................................................................25. Popis ilustracija ...............................................................................................26. Dodatak I: Primjer uputa za doradu (finishing) Dodatak II: Primjer Product Package-a

1. UVOD
Kao i mnogima, objema su nam omiljeni odjevni predmet upravo traperice, pa smo poeljele saznati kako se dolazi do tog, tako nam dragog, krajnjeg proizvoda. Gdje to saznati bilo je veoma lako odluiti, s obzirom na to da je Levi's jedan od najpoznatijih i najuspjenijih proizvoaa traperica. Na odmet nije bila ni injenica da jedan od svojih proizvodnih pogona imaju upravo u Hrvatskoj. Rad je podijeljen u 10 poglavlja ( ukljuujui Uvod i Zakljuak ). U drugom poglavlju rei emo neto o Varteksu, koji je vlasnik licence za proizvodnju Levi's proizvoda. U treem dijelu osvrnut emo se na sam Levi's, odnosno, njegove poetke u Hrvatskoj. U etvrtom poglavlju teorijski emo se osvrnuti na proizvodni proces, te emo opisati proizvodni proces proizvodnje u Levi'su i sve njegove faze. U petom dijelu rei emo neto o kapacitetima proizvodnog pogona u Novom Marofu, a u estom dijelu par rijei o zalihama. Spomenut emo i nain provjeravanja kvalitete, i to u sedmom poglavlju, dok e u osmom poglavlju biti rijei o tehnologiji koja se koristi u pogonu. U devetom dijelu rei emo par rijei o izazovima pred kojim stoji proizvodni pogon u novom Marofu.

2. O PODUZEU VARTEKS D.D.

Kompanija Varteks d.d. se sa 88 godina svojeg postojanja svrstava u red najstarijih poduzea u Hrvatskoj. No znaaj kompanije Varteks je mnogo vei od same tradicije. Pored injenice da je kompanija Varteks najvea tekstilna industrija u Hrvatskoj, ona je i jedan od vodeih proizvoaa u jugoistonom dijelu Europe. Sudjeluje sa vie od 50 % realiziranog prihoda na meunarodnom tritu, kroz izvoz u 32 zemlje svijeta. Sa svojih 3400 zaposlenih djelatnika kompanija Varteks sudjeluje sa vie od 14% u ukupnoj zaposlenosti Varadinske upanije, to je svrstava na 12. mjesto prema broju zaposlenih u Hrvatskoj, odnosno na 4. mjesto ako se izuzmu tvrtke u dravnom vlasnitvu. Kompanija Varteks je znaajna i u okviru Republike Hrvatske jer zapoljava preko 11% djelatnika tekstilne grane, dok u ukupnoj proizvodnji vunenih tkanina sudjeluje sa preko 70%. Prvi puta, u 2001. godini je, u posljednjih 10 godina uvoz tekstila i tekstilnih proizvoda, nadmaio izvoz. Izvoz je bio 575 mil., a uvoz 612 mil. USD, dok je samo dvije godine ranije, izvoz bio 600 mil., a uvoz 360 mil USD. Razlozi lee u injenici da je tekstilna industrija danas suoena sa brojnim

negativnim trendovima, kao to su: ogranienost trita i otra konkurencija, te slaba kupovna mo to ini da hrvatska tekstilna industrija posluje na granici rentabilnosti, europska tekstilna industrija u fazi je restrukturiranja (ak je i EU donijela mjere za potporu vlastite tekstilne industrije zbog ulaska jeftine robe iz zemalja Dalekog Istoka na europsko trite), visoka nelikvidnost hrvatskog gospodarstva i visok udio nenaplaenih potraivanja koji uvelike utjeu na neostvarenje eljenih poslovnih rezultata.

No, pored tako izraenih negativnih trendova u kojima danas egzistira tekstilna industrija, i u odnosu na svoju, ne malu konkurenciju, kompaniju Varteks odlikuju i brojne prednosti, od kojih su neke: izuzetno visoka kvaliteta proizvoda, konkurentne cijene, vlastita maloprodajna mrea, geografski poloaj kompanije i dr.

Tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj su jedne od najvanijih hrvatskih industrijskih grana. Unato mnogim promjenama i tekoama izazvanim smanjenjem trita, tekstilna i odjevna industrija zadrale su vrlo vano mjesto u hrvatskom gospodarstvu. Da bi tekstilna i odjevna industrija uspjeno poslovale potrebno je modernizirati i preustrojiti proizvodnju, ali prije svega potrebno je imati svoj vlastiti proizvod prepoznatljiv na europskom i svjetskom tritu. Upravo na ovim postavkama kompanija Varteks eli graditi svoju budunost profitabilne i trino orijentirane tvrtke. 2.1. Povijest Varteksa Najvea hrvatska tekstilna kompanija utemeljena je krajem 1918. godine pod nazivom Tekstilna tvornica Varadin, dioniko drutvo. Glavna skuptina osnivaa odrana je 23. listopada te godine na lokaciji tadanje tvornice pamunih i lanenih tkanina. Bio je to nastavak duge tradicije u preradi tekstila na ovom podruju, jer najstariji pisani dokumenti svjedoe o izradi tekstila u Varadinu jo u 15. stoljeu. U povijesnom razdoblju dominira izrada proizvoda iz pamuka, svile i lana. Stvarni poetak poslovnog ivota kompanije biljei se od 29. studenoga 1922. godine s proizvodnjom vunenog prediva i tkanina. Glavni dioniar bio je iz Brna, 5

pa su se u proizvodnji uglavnom koristila ve eksploatirana postrojenja iz ekih tvornica. Dobri poslovni rezultati (temeljna glavnica za trinaest godina je uetverostruena) potaknuli su vlasnike da 1926. godine proire proizvodni proces na izradu odjevnih predmeta, a od 1929. godine poinje stvaranje mree prodajnih objekata. Sve do 1948. godine tvornica nosi naziv Tekstilna industrija d.d. Varadin ili skraeno Tivar, a potom mijenja naziv u Varteks (Varadinska tekstilna industrija) pod kojim izrasta u najveeg proizvoaa i izvoznika tekstila u zemlji. Snaan razvoj proizvodnih i prodajnih kapaciteta, izgradnja niza pogona u suknarskoj, konfekcijskoj i prateim djelatnostima (energetska postrojenja, elektronsko raunski centar, otvaranje novih prodavaonica) obiljeili su razdoblje ezdesetih godina. U tom razdoblju kompanija Varteks utire put na zahtjevna svjetska trita na kojima je prisutna ve due od 40 godina. Kompanija danas predstavlja zaokruenu gospodarsku cjelinu, od proizvodnje prediva i tkanina, do izrade gotovih odjevnih predmeta i njihovog plasmana na trite kroz vlastitu mreu robnih kua i prodavaonica, te vlastitih tvrtki u inozemstvu. Varteksov 86-godinji razvoj karakterizira dugovjena tradicija proizvodnje tekstila na ovim prostorima, koja je odgojila majstore privrene struci, ije ruke oblikuju vrhunske proizvode koji zadovoljavaju ukus milijuna domaih i inozemnih kupaca. 2.2. Djelatnost kompanije Kompanija Varteks d.d. registrirana je na Trgovakom sudu u Varadinu za obavljanje osnovne djelatnosti: proizvodnja odjee, dorada i bojanje krzna. Osnovne grupe vlastitog proizvodno-prodajnog programa ine: vunene tkanine raznih tipova i numeracija po grebenanom i eljanom postupku,

sintetike tkanine, muka odijela, sakoi, hlae, kaputi, enska odjea (kaputi, kostimi, suknje), sportska i djeja odjea za sve uzraste, hlae i jakne iz jeans tkanine.

2.3. Misija, vizija i strategija Varteksa Misija kompanije Varteks d.d. je nastaviti tradiciju proizvodnje i prodaje tekstila i odjee, koja e zadovoljiti potroae na nain da budu ponosni to su lijepo i moderno obueni, to su dobili izvrsnost u odijevanju uz prihvatljivu cijenu proizvoda, te osigurati trajnu lojalnost potroaa svojim proizvodima i uslugama. Vizija kompanije Varteks d.d. u bliskoj budunosti vidimo je kao kompaniju sa optimiziranim odnosom izmeu trine pokrivenosti i proizvodnih potencijala, liderom u kvaliteti proizvoda i usluga te prepoznatljivim imageom kada je rije o zadovoljavanju potroaa putem proizvoda i usluga koje nudi, te nainu prodaje modnih trendova. Kompanija Varteks d.d. tei postati regionalnim liderom na podruju centralne i istone Europe u prodaji robnih marki (odjea i komplementarni proizvodi) kombinirajui pri tome recentne trendove i snagu vlastitog vertikalno integriranog poslovnog sustava. Svojim potroaima eli ponuditi doivljaj kupovanja na najboljim prodajnim lokacijama, nudei uz visoko kvalitetne proizvode i uslugu koja e zadovoljiti sve posebne i osobite zahtjeve svojih potroaa. Suoena sa izmijenjenim trinim okolnostima koje je donijela globalizacija i otvaranje trita nama susjednih i drugih istonih zemalja sa znaajno niom cijenom rada, kompanija Varteks d.d. u cilju opstanka i stvaranja profitabilne i trino orijentirane kompanije zacrtala je strategiju koja se planira ostvariti kroz sljedee ciljeve: to kvalitetniju provedbu procesa restrukturiranja primarni cilj,

 stvaranje moderne i profitabilne kompanije dugoroni cilj, irenje poslovne suradnje s proizvoaima svjetski poznatih robnih marki (Hugo Boss, Versace, Levis), rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih pogona, prodajnih i poslovnih prostora, unapreenje maloprodaje nove poslovne mogunosti sa domaim i stranim partnerima, daljnje unapreenje i ulaganje u vlastite robne marke uz definiranje strategije brandova, unapreenje kvalitete i uvjeta rada djelatnika, daljnje poveanje transparentnosti poslovanja uz primjeren rast cijene dionica i zadovoljstva naih dioniara. 2.4. Sektor proizvodnje odjee U sektoru proizvodnje odjee obavljaju se poslovi projektiranja, planiranja i pripreme proizvodnje konfekcije, uskladitenje i kontrola repromaterijala, te poslovi proizvodnje klasine odjee i odjee po mjeri. Poslovi u sektoru proizvodnje odjee obavljaju se u sljedeim organizacijskim jedinicama: Uprava Sektora, Tehnika priprema proizvodnje, Proizvodnja, Osiguranje kvalitete, Funkcijska podrka kvalitete. U organizacijskoj jedinici Tehnike pripreme proizvodnje konfekcije obavljaju se poslovi operativne, tehnoloke i konstrukcijske pripreme proizvodnje (izrada kalkulacija, utvrivanje normativa utroaka tkanine, metranog i sitnog pribora, planiranje proizvodnje i pribora te uskladitenje, priprema i lansiranje doradnih proizvodnih naloga), kao i svi drugi poslovi nuni za pravovremeno i cjelovito obavljanje proizvodnih konfekcijskih zadataka, razvoj proizvoda i izrada protutipova i unapreenje tehnologije. U organizacijskoj jedinici Proizvodnja obavljaju se poslovi proizvodnje:

Tvornici klasine odjee pogoni Gornja odjea i Proizvodnja odijela obavljaju se poslovi proizvodnje odjee i to muki i enski kaputi, muki sakoi, muka odijela, muke hlae, prsluci, razni modeli vjetrovki,

Tvornici posebne odjee obavljaju se poslovi proizvodnje mukih odijela, hlaa, kaputa, uniformi i poslovi ivanja odjee po mjeri i narudbi kupaca; Pogonu Varteks Ivanec obavljaju se poslovi proizvodnje odjee i to: muke hlae, muki balon ogrtai i sl.; Pogonu Varteks Bednja obavljaju se poslovi proizvodnje portske i djeje odjee; Pogonu Varteks Ludbreg obavljaju se poslovi proizvodnje odjee i to: enski kostimi, enski kaputi, enske hlae i suknje; Pogon Varteks Novi Marof plod je 20-godinje uspjene poslovne suradnje sa kompanijom Levi Strauss & Co. iz San Francisca (SAD). Po licenci najpoznatijeg svjetskog proizvoaa jeansa obavljaju se poslovi proizvodnje jeans hlaa, jakni i koulja.

U Odjelu osiguranja kvalitete obavljaju se poslovi kontrole gotovih proizvoda i unapreenje kvalitete. U Odjelu funkcijske podrke proizvodnje obavljaju se poslovi obrauna proizvodnje. U posljednje tri godine u Sektoru proizvodnje odjee investirano je u nabavku ivaih strojeva, pree i opremu za glaanje, opremu za konstrukcijsku pripremu i dr. Obnavljanjem proizvodnih kapaciteta poboljana je kvaliteta i preciznost izrade gotovih proizvoda uz smanjenje utroka rada i postotka karta, te je omogueno daljnje unapreivanje trine pozicije kompanije. 2.5. ISO standardi u Varteksu Kompanija Varteks d.d. projektirala je i primijenila ISO 9001:1994 sustav osiguranja kvalitete u svoje poslovanje sredinom 2001. godine, a certificirana je od strane nezavisne certifikacijske kue SGS Adriatica Ltd 30. lipnja 2001. godine. Na taj nain kompanija Varteks postala je najvei certificirani poslovni

sustav u Hrvatskoj kada je rije o opsegu poslovnog sustava koji je predmet certifikacije. Ciljevi uvoenja ISO 9001 sustava osiguranja kvalitete u kompaniji Varteks bili su: unapreenje kvalitete poslovnih procesa i poveanje odgovornosti za njihovo odvijanje, poboljanje naina upravljanja ljudskim potencijalima i davanje osobnih primjera u obavljanju poslovnih zadataka od strane managementa, poveanje individualne odgovornosti djelatnika i poticanje njihove kreativnosti u elji za stalnim unapreenjima poslovanja, usporedba efikasnosti kompanije sa najboljim konkurentskim poduzeima u istoj osnovnoj djelatnosti, zadovoljstvo kupaca kvalitetom naih proizvoda i usluga kompanije, osiguranje zadovoljstva svih djelatnika zaposlenih u kompaniji Varteks. 2.6. Robne marke kompanije Varteks d.d. Danas kompanija Varteks plasira na trite iroku paletu odjee pod vlastitim robnim markama. DI CAPRIO program za mlae poslovne ljude, koji ele biti odjeveni elegantno i moderno. Ciljana skupina potroaa demografski definirano su mukarci i ene u dobi od 28 do 45 godina, zaposleni, srednje prema vioj kupovnoj moi. VARTEKS INTERNATIONAL robna marka klasine odjee, a sastoji se od enske i muke kolekcije. Namijenjena je enama i mukarcima najbolje ivotne dobi, iznad etrdesete.

10

LEVIS - robna marka koja je etablirana u svijetu ve znaajan niz godina, a njena karakteristika je u sportskom i leernom programu koji je namijenjen mlaoj populaciji.

11

3. LEVI'S
Na osnovu Ugovora o kooperaciji i suradnje sa svjetski poznatom amerikom tvrtkom i najveim proizvoaem jeans odjee u svijetu Levi Strauss & Co. San Francisco, USA, sredinom 1983. godine u adaptiranom i renoviranom prostoru nekadanje Varteksove predionice i tkaonice u Novom Marofu, zapoela je pokusna proizvodnja traperica te marke. 26. studenoga iste godine saivene su prve originalne levisice koje su prema svim standardima bile identine proizvodima u ostalim pogonima kompanije Levi Strauss diljem svijeta. Osnovna intencija tadanjeg poduzea za proizvodnju Levis odjee bila je supstituiranje individualnog uvoza jeans odjee koji je tada procijenjen na izmeu tri i etiri milijuna komada raznovrsnih jeans odjevnih predmeta, pri emu su oni sa oznakom Levi Strauss bili meu najtraenijima. Godine 1984. u Novom Marofu saiveno je oko 900 000 hlaa, dok je godinu dana kasnije brojka premaila milijun odjevnih jedinica. Domae trite izuzetno je povoljno prihvatilo ponudu Levis proizvoda (tada su se Levis proizvodi izvozili pored, europskog trita i na cijelo podruje tadanje SR Jugoslavije) ali se javljao interes i za proirenjem asortimana, te je 1987. godine zapoela proizvodnja jakni i koulja u ve postojeem prostoru. Izvoz se ostvaruje najveim dijelom posredstvom kupca LS Belgija koji dalje distribuira proizvode krajnjim kupcima (Italija, Francuska, Njemaka, Grka, UK, panjolska, Maarska) dok se direktni izvoz ostvaruje kroz trita LS Izrael, LS South Africa te LS Poljska i LS Maarska.

Levis program se u poetku sastojao od nekoliko osnovnih klasinih modela jeans hlaa, koulja i jakni, da bi danas prerastao u iroku paletu potpuno novih, leernijih modela, izgledom daleko od klasinih five pocket traperica, iji dizajn i izgled, od najrazliitijih vrsta tkanina do novih, zahtjevnih vrsta dorada odjevnih

12

predmeta (uglavnom manuelni nain rada) diktira konkurentno i sve zahtjevnije trite.

Slika I. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA VARTEKSA NOVI MAROF (LEVI'S)

VARTEKS NOVI MAROF

VARTEKS NOVI MAROF Direktor

Tajnica direktora tvornice

Tehniki direktor

PROCESI IZRADE ODJEE Rukovoditelj x (154) Procesi krojenja (10)

PROCESI PRANJA I UREAJ ZA PRO . OTPAD.VODA (72)

OSIG. KVALITETE Rukovoditelj X (8)

ODRAVANJE Rukovoditelj X (13) Mehani ari (4) Elektri ari (2) Bravari (3) Strojar ATK (3) Stru njak ZNR i domar

TEHNIKA PRIPREMA PROIZVODNJE Voditelj X (6) Planer pripreme (3) tampanje etiketa (2)

KONSTRUKCIJSKA PRIPREMA PROIZVODNJE (7)

OSTALE SLUBE (istaica,trener) (2)

Smjenovoa Posl., asist. (8) Mokri procesi (18) Suhi procesi (103) Razvoj finishinga Tehnolog dorade Ureaj za proi. otpadnih voda (4)

Polaga (1) Reza (3) Kompletiranje (2) Num.fiksir.dokr. (3) Procesi ivanja (144) Posl.asist. (9) ivai (134) Procesi dorade (26) Asistent ivai, popravlja i (18) tamp.etiketa (2) Pakiranje (2) Pomo ni poslovi (2) ista., manip. (6)

ablonerija (6) Konstrukt. za izradu kroj.slika (2) Konstr. reproduk. kroj.slika (3)

Trener izrade odje e (1)

Izvor: Interni materijal, Zagreb, prosinac 2006.

3.1. Izbor lokacije Varteks je 90-ih godina za svoje pogone traio pogodnu lokaciju u okolici

Varadina, kako bi mogao zaposliti to vie radnika upravo s tog podruja. Tako je, izmeu ostalih, otvoren i proizvodni pogon u Novom Marofu, gdje su se najprije proizvodile tkanine. Kada je Varteks dobio licencu za proizvodnju Levi'sa, odlueno je da je od svih pogona ovaj u Novom Marofu najpogodniji za Levi's. Na istom mjestu proizvodni pogon Levi'sa nalazi se i danas.

13

4. PROIZVODNI PROCES
Analiza toka procesa naglaava potrebu da se smanjuje vrijeme protoka (vrijeme ciklusa), tj. ukupno vrijeme naruivanja, izrade i distribucije proizvoda, od poetka do kraja. To se ini tako da se smanjuju gubici u procesu. Gubitkom ili rasipanjem smatra se svaka ona operacija ili postupak koji ne dodaje vrijednost tijekom procesa proizvodnje, ukljuujui vrijeme uskladitenja proizvoda, vrijeme kretanja proizvoda od jednog mjesta do drugog, vrijeme inspekcije itd. Samo u vremenu u kojem stroj ili radnik stvarno obrauju materijal dolazi do dodavanja vrijednosti.1 Dijagram toka procesa kljuno je sredstvo za unapreenje toka materijala. Nakon to se on paljivo pregleda, analitiar ili tim mogu kombinirati neke operacije, eliminirati druge ili ih pojednostaviti kako bi se poveala ukupna djelotvornost. To moe, redom, zahtijevati promjene u prostornom rasporedu strojeva, opreme i metoda rada, a mogue su promjene ak i u dizajnu proizvoda.2 Ukratko, analiza toka procesa opisuje proces transformacije koji se koristi za pretvorbu inputa u outpute. Osnovni cilj je u tome da se doda vea vrijednost robi ili usluzi, i to eliminiranjem rasipanja ili nepotrebnih aktivnosti u svim fazama.3 4.1. Proizvodni proces proizvodnje u Levi'su Pogon Varteks Novi Marof obavlja djelatnost konfekcioniranja i pranja odjevnih predmeta (hlaa i jakni) iz denim tkanine. Tkanine su uvijek pamune (100% pamuk) ili uz mali postotak elastinskih vlakana (2-5%). Da bi uope zapoeo proces proizvodnje potrebno je napraviti pripremni tehniki nalog. Prema pripremnom nalogu radi se narudba tkanine. Kod nabave je vano
Shroeder, R. G.: Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999., str. 260. Shroeder, R. G.: op. cit. pod 1, str. 263. 3 Shroeder, R. G.: op. cit. pod 1, str. 268.-269.
1 2

14

specificirati koja tkanina je potrebna. Takoer, potrebno je provjeriti koji od 10-ak stalnih dobavljaa ima potrebnu tkaninu. Pri narudbi se detaljno dogovara potrebna metraa i rok dostave. Uvijek se naruuje malo vie tkanine nego to je potrebno za proizvodnju i to zbog mogueg rasipanja tkanine (naruuje se 3% vie). Proizvodni pogon koristi originalni belgijski Levi'sov sustav Da Vinci. U tom sustavu su pohranjeni podaci o svim vrstama konaca i gumba koji se koriste u proizvodnji. Sustav Da Vinci koriste samo poduzea koja imaju licencu za proizvodnju Levi'sa. U sustav se moe ui samo preko ifre koju ima svako poduzee. Skladine ifre, tj. ifre po kojima se zaprimaju tkanine i pribor pohranjene su u sastavnici proizvoda. Prije nego se uope krene u proizvodnju radi se konkretni tehniki nalog. Kada skladitar dobije nalog, sam odreuje koliko je pribora i materijala potrebno za izradu koliine koja je zadana nalogom. Proces proizvodnje denim proizvoda zapoinje dopremom repromaterijala tkanine i pribora iz skladita prema predvienom planu proizvodnje. Tkanina iz skladita dolazi na ulaznu kontrolu tkanine gdje se pregledava na posebnom stolu za pregled tkanine. Bala se stavi na posebne nosae na stolu, poetak tkanine se kroz vodilice provede preko osvjetljene povrine stola i pri dnu stola se poetak namota na valjak. Mehanizam premata tkaninu pri emu radnik pregledava i biljei eventualne greke tkanine. Po zavretku premotanu balu radnik skida sa stola. Nakon toga moe zapoeti proces proizvodnje. 4.2. Faze proizvodnje Konfekcioniranje odjevnih predmeta obuhvaa: 1. krojenje, 2. ivanje i 3. doradu odjevnih predmeta (pranje, glaanje, inspekcija itd.)

15

4.2.1. Krojenje Datum krojenja se upisuje u raunalo i program prema tome odreuje datume svake druge faze (datum oznaava do kada pojedina faza treba biti gotova). U procesu krojenja tkanina se polae poluautomatskim strojem za polaganje, kojeg opsluuje jedan radnik. On prilikom polaganja stoji na stroju koji se kree i prati polaganje tkanine i prilikom nailaska na obiljeene greke tkanine zaustavlja stroj i izrezuje obiljeeni dio tkanine. Nakon toga ponovno pokree stroj i nastavlja s polaganjem. Po zavretku polaganja na krojnu naslagu polae isprintane ablone te ih klama na krojnu naslagu. Samo iskrojavanje krojnih dijelova vri se ubodnim noem kojeg radnik, koristei zatitne rukavice, vodi po linijama naznaenim na krojnoj slici. irina krojne slike varira prema irini tkanine od cca. 135-160 cm. Krojne naslage su visine do maksimalno 120 listova (max. cca 18 cm). Obino se stavlja 100 listova tkanine i stroj izradi 50 komada. Nakon to su krojni dijelovi iskrojeni, radnik ih slae prema partijama na paletu te ih odvozi u prostor meuskladita ispred ivaone. 4.2.2. ivanje U procesu ivanja odjevni predmet prolazi kroz 5 faza: predmontaa, prednji dio, zadnji dio, montaa 1 i montaa 2. Odjevni predmet ovisno o sloenosti ima od minimalno 30 pa na vie operacija. Koriste se razliite vrste ivaih strojeva, od osnovnih jednoiglenih i dvoiglenih strojeva s razliitim stupnjem opremljenosti to se tie dodatne opreme, preko poluautomatskih do automatskih ivaih strojeva. Unutar ivaone postoje dva kontrolna punkta gdje se odjevni predmeti pregledavaju i oni s eventualnim grekama vraaju na popravak. Finalna kontrola nakon ivanja radi detaljni

16

pregled cijelog odjevnog predmeta kao i mjerenje glavnih pozicija na reprezentativnom uzorku cijelog naloga. 4.2.3. Dorada odjevnih predmeta Pranje odjevnih predmeta obuhvaa: suhe procese obrade i mokre procese obrade. Neki odjevni predmeti mogu imati i samo mokre procese obrade. Na suhim procesima obrade vre se razliite rune obrade svakog odjevnog predmeta. U pogonu postoje tri Tonello lasera na kojima se na hlaama izrauju razliite slike prenjem laserskom zrakom. Princip rada lasera je da laserska zraka pali povrinu tkanine i skida s tkanine indigo sloj i na taj nain radi abraziju na hlaama. Laser je upravljan raunalom u kojem je pohranjena slika koju laserska zraka mora iscrtati na hlaama. Radnik na laseru je posluitelj stroja, tj. vri manipulaciju na laseru. Kada se abrazija ne moe postii laserom koristi se runi scraping, gdje radnici na manekenima (napuhane gume) s brusnim papirom bruse hlae prema odgovarajuem predloku. Ovdje radnik izvodi kompletnu operaciju bez automatike. Ukoliko je slika abrazije jednolina i kontinuirana bez crta moe se programirati na robotu koji ima etke (dvije za prednji i dvije za zadnji dio) koje bruse hlae i stvaraju sliku abrazije. I u ovom sluaju je radnik posluitelj stroja. Kada se slika abrazije treba pojaati (izbijeliti) koristi se nanos kalij-permanganata sprejom i kistom, ovisno o tome kakav efekt elimo postii. Za oteivanje rubova hlaa koristi se brusilica. Za posebne efekte na hlaama koristi se i sprej smolama, sprej bojama, izrada nabora splintanjem i drugo, ovisno o potrebama svakog finisha. Na mokrim procesima obrade vre se razliita pranja odjevnih predmeta kao to su: odkrobljavanja s amilazama, kameno pranje s vulkanskim kamenom ili pranje s celulozama (za efekt slian kemijskom pranju), bijeljenja s natrijhipokloritom, neutralizacije nakon bijeljenja ili spreja permanganatom s natrijbisulfitom, te omekavanje s neionskim omekivaima. Za ta pranja koriste se

17

Eurostone strojevi za kameno pranje, strojevi za pranje Renzacci i Tonello, te suare Renzacci. Dorada nakon pranja ukljuuje glaanje, inspekciju, austiranje i pakiranje odjevnog predmeta. Glaanje se vri na tzv. puhaljkama te na parnim stolovima za glaanje. Inspekcija se vri na posebnim stolovima za inspekciju koji imaju svoje osvjetljenje na kojima se iste visei konci. Tu se nalazi i finalna kontrola odjevnog predmeta gdje se kontroliraju mjere, te otkrivaju eventualni nedostaci na odjevnom predmetu. Ako se otkriju nedostaci odjevni predmet se vraa na popravak, nakon kojeg opet prolazi proceduru finalne kontrole. Odjevni predmet se pakira u kartonske kutije (iznimno, prema elji kupaca, u najlonske vree). Cjelokupan proizvodni ciklus (od krojenja do skladitenja robe) traje od tri do etiri tjedna. Paljivo se prati je li planirano jednako ostvarenom, jer dijelovi narudbe ponekad kasne. Prema tome, za svaki nalog odnosno narudbu u svakom trenutku je potrebno znati tono stanje. Tijek itavog, prethodno opisanog proizvodnog procesa, moe se vidjeti na dijagramu toka na sljedeoj stranici.

18

19

4.3. Vrste dorade i pranja Mnotvo je vrsta dorade hlaa, od onih jednostavnih koji se koriste za osnovne modele, pa do veoma sloenih koji se koriste za sloenije modele. Vrste dorade koje koristi Levi's su: laser roboti koji rade posebne obrade, npr. aranje po hlaama, brushing robot koji radi vrstu obrade na hlaama, neto poput bruenja, scraping runo bruenje sa mirglom, spray machine strojna obrada sa smolom; daje specifian oblik hlaama (rijetko se koristi), spray spreja se sa sprayom u obliku pitolja, peenje obavlja se nakon spraya, da bi se spray fiksirao, oteivanje radi se kako bi tkanina izgledala starije, prea daje ravni izgled hlaama, pranje osnovni modeli idu direktno na pranje, a sloeniji modeli idu na posebne vrste pranja: 1. rins obino pranje, 2. stone wash pranje s metanskim kamenom; radi se kako bi hlae izgledale noeno, 3. stone bleach jo svijetlije pranje od stone washa; tkanina se izbjeljuje s klorom. Treba napomenuti da se bojenje tekim bojama ne smije raditi u pogonu, jer pogon ne posjeduje proiiva tekih boja. Iz tog razloga bojenje tekim bojama obavlja poduzee Doroteks.

18

5. KAPACITETI
Za poslovanje pogona vrlo je bitno voditi rauna o kapacitetima i isporuci. Kapaciteti se raunaju po radnim satima ( 7,5 sati po radniku 60 minuta = 450 norma sati po radniku (N/h)). Dnevno se u pogonu saije 2000 komada hlaa. Naime, u pogonu je zaposleno 75 radnika koji rade po 7,5 sati dnevno, to daje dnevnu normu od 560 sati (75 7,5). ivanje hlaa prosjeno traje 18 minuta, to znai da jedan radnik napravi oko 25 hlaa dnevno, odnosno, da njih 75 napravi 2000 komada hlaa. Za jednu sezonu u pogonu se saije oko 120 000 hlaa, a za taj posao je potrebno oko 70 radnih dana, tj. oko 3,5 mjeseca. Primjerice, kada je potrebno skrojiti i pustiti u proizvodnju 6 modela proizvodni proces se odvija na sljedei nain: 1 dan je potreban za krojenje, oko 5 dana je potrebno za ivanje (ovisno o kakvom je modelu rije; ako je model kompliciran potrebno je 5 dana za ivanje, a ako je osnovni potrebno je manje od 5 dana), oko tjedan dana je potrebno za pranje, 2 dana su potrebna za pakiranje i otpremanje u skladite.

19

6. ZALIHE
Levi'sov pogon u Novom Marofu tkanine naruuje za svaki mjesec, tj. ne naruuje se sve odjednom za pojedinu sezonu, ve se rasporedi po dobavljaima zbog trokova, ali i zbog nedostatka prostora za skladitenje. Primjerice, za sljedeu sezonu (jesen/zima 2007.) prva narudba se alje ve krajem veljae. Sa proizvodnjom kolekcije jesen /zima 2007. kree se poetkom travnja, kako bi isporuka mogla biti obavljena u kolovozu. Dakle, proizvodnja treba poeti 3,5 mjeseca prije roka isporuke gotove robe. Od poetka do kraja travnja postoje tri datuma dolaska tkanine potrebne za proizvodnju kolekcije, a tih datuma se 10 dobavljaa s kojima pogon stalno surauje, mora pridravati kako bi sve bilo obavljeno u roku. Sve to dosta ovisi o popunjenosti kapaciteta i o tome koliki je planirani izvoz, jer tvornica Varteks denim proizvodi d.d. radi robu marke Levi's i za vanjsko trite ( Makedonija, Slovenija, BiH, Srbija). Naime, proizvodnja namijenjena domaem tritu radi se ranije od proizvodnje za izvoz kako bi stigli na vrijeme isporuiti i robu namijenjenu izvozu, ali i onu namijenjenu za domae trite. Sama nabava se odvija na nain da se zahtijevi za nabavu alju slubi nabave, koja ih potom prosljeuje. Sluba nabave zaduena je i za kontaktiranje sa prijevoznom slubom i s dobavljaima. Ukratko, roba na skladitu ne stoji dugo. Za vanjske kupce odmah po proizvodnji ide van, a za domae trite takoer se jako kratko zadrava u pogonu.

20

7. PROVJERAVANJE KVALITETE
U pogonu u Novom Marofu kvalitetu provjeravaju po Propisniku kvalitete izrade Product Package. U Propisniku je sve propisano od strane Levi'sa sa sjeditem u Bruxellesu (gdje se to radi, kad i kako), tj. tono je navedeno koji konac za koji model treba koristiti, navedeni su i tono objanjeni ubodi po operaciji itd. Ako je sve odraeno kako treba, zadovoljenje kvalitete je stopostotno. U sluaju greaka postoji odreena tolerancija greaka. Najvie greaka se javlja kod pranja. Primjerice, tkanina se skvri, smanji i sl. Kontrola kvalitete se odvija u dvije faze, tj. proizvod se dva puta kontrolira, pa postoji: 1. meufazna kontrola, 2. finalna kontrola. Meufazna kontrola se vri unutar procesa ivanja, ali se gleda i svaki pojedini segment proizvoda. Finalna kontrola se obavlja kada je proizvod gotov i prema eventualnim grekama se onda odreuje klasa proizvoda.

21

8. TEHNOLOGIJA
Cjelokupna tehnologija koja se koristi u pogonu u Novom Marofu identina je Levi'sovoj tehnologiji u bilo kojem drugom pogonu. Sva tehnologija je dosta moderna, izuzev strojeva u kojima se odvija pranje, tj. strojnih perilica. Strojne perilice su poprilino stare i zbog toga imaju problema u borbi s konkurencijom. Ti su strojevi jako skupi i potreban ih je poprilian broj, a Varteks je trenutno u nezavidnoj financijskoj situaciji, tako da nema nade da e u skoroj budunosti pogon dobiti nove strojeve. Primjer koritenja moderne tehnologije u pogonu jeste izrada ablona. Naime, prije samog krojenja moraju se napraviti ablone po propisima iz Bruxellesa. Za taj posao je zadueno troje ljudi. Na raunalu iscrtavaju krojnu sliku, koja se, kada je gotova, alje na stroj koji ju iscrtava i printa. Dakle, tu se nita ne radi runo. Dobar primjer koritenja tehnologije je i tampanje etiketa. Tu se izrauju etikete koje sadre barcode proizvoda, etikete odravanja prema modelima, te dobro poznate kone etikete koje se ivaju na gornji vanjski rub hlaa. U peglaoni se, pak, pojedine stvari rade runo, ali velika veina se radi strojno.

22

9. IZAZOVI
Cilj Varteksovog pogona u Novom Marofu je opstati na hrvatskom i susjednim tritima, unato velikoj konkurenciji na tekstilnom tritu i prijetnji koju pretstavljaju velike koliine jeftine robe s Istoka. Pogon planira opstati zahvaljujui zavidnoj kvaliteti svojih proizvoda. Takoer, nadaju se ponovnom produljenju licence za proizvodnju Levi's odjee posljednji put im je bila dodijeljena 2002. godine, a dobili su je na rok od 5 godina.

23

10. ZAKLJUAK
Iz onoga to smo saznali o proizvodnom procesu u Levi'su moe se zakljuiti da je njihov proizvodnim proces dosta podudaran s onim opisanim u teoriji. Jedina znaajnija razlika je u tome to teorija inspekciju smatra gubljenjem vremena, dok je ona u Levi'su iznimno vana, jer se eli zadrati iznimno visok stupanj kvalitete proizvoda, koji bi zasigurno bio dosta nii da se sustavno ne provodi inspekcija. Iako proizvodni pogon u Novom Marofu proizvodi robu koja zadovoljava sve uvjete koje im postavlja sjedite u Belgiji, veliki problem im predstavljaju zastarjele strojne perilice. Mi bismo svakako uloili u nabavu novih, jer to je jedini nain borbe s mnogobrojnom konkurencijom: ulaganje u poboljanje vlastite proizvodnje, a time i proizvoda. Takoer, nove strojne perilice bile bi od velike pomoi Varteksu u dobivanju nove licence za proizvodnju Levi's proizvoda. Budunost ovog proizvodnog pogona je upravo u ustrajanju u proizvodnji proizvoda iznimne kvalitete, jer je to jedini nain kako pobijediti mnogobrojnu konkurenciju, koja, uglavnom, proizvodi nekvalitetne proizvode po nioj cijeni. S obzirom na dugogodinju uspjenu suradnju s Levi'som smatramo da e Varteks iznova dobiti licencu i pokazati da moe biti konkurentan i pored mnotva jeftinih proizvoaa s Istoka.

24

LITERATURA
1. Interni materijal, Zagreb, prosinac 2006. 2. Shroeder, R. G.: Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999.

25

POPIS ILUSTRACIJA
Popis slika Slika I. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA VARTEKSA NOVI MAROF (LEVI'S) II. DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE 11. 17. Stranica

26