Oprema broda

Osnove brodogradnje, 3.B.

Registar i pregledi teretnog ureaja

REGISTAR TERETNOG UREAJA
Cargo gear register
dokument koji mora imati svaki brod Hrvatske nacionalnosti.
Hrvatski registar brodova mora svakom brodu koji ima ispitane teretne ureaje
izdati Registar teretnog ureaja.
u obliku knjiice koja sadrava:
ime, luku upisa, BT, naziv i sjedite brodara odnosno brodovlasnika,
opis, smjetaj i oznaku opreme koja je pregledana i ispitana,
svjedodbe o izvrenim pregledima teretnog ureaja,
datum i potpis osobe koja je obavila pregled odnosno ispitivanje.
PREGLEDI TERETNOG UREAJA
Hrvatski registar brodova obavlja periodine preglede koji mogu biti redovni i
posebni.
Redovni pregledi obavljaju se svake godine a vizualnog su karaktera. Svrha
vizualnog pregleda je da se otkriju eventualna oteenja ili istroenost teretnog
ureaja i njegove opreme.
Posebni pregledi obavljaju se svake etiri godine a on obuhvaa iscrpan pregled
svih dijelova i opreme teretnog ureaja. Sva skidljiva oprema se skida, rastavlja i
pregledava te podvrgava pokusnom optereenju i nakon toga ponovo
pregledava.Sve djelove za koje se utvrdi istroenost vie od 10% treba zamjeniti
novima.
Rezultat pregleda potvruje ovlatena osoba HRB-a svojim potpisom na
odgovarajuoj stranici registra teretnog ureaja. Kontrolu registra teretnog ureaja i
pripadajuih svjedodbi obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe pri Lukim
kapetanijama.

Oprema za spaavanje brodice i splavi

Brodica za spaavanje
omoguuje dui boravak ljudi na moru nakon naputanja broda uslijed potonua ili neke
druge havarije.
danas su osnovni materijali za gradnju brodicaa za spaavanje razne vrste
stakloplastike.
otporni su prema truljenju, vatri i koroziji, ne mogu se rasuiti.
nije ih potrebno odravati jer nisu podloni utjecaju atmosferlija.
na brodu postoje i brze spasilake brodice za spaavanje pojedinih osoba iz mora
Splav za spaavanje
omoguuju dui boravak na moru nakon naputanja broda.
vrste i pneumatske
bez pogona i propulzije i slobodno pluta pod utjecajem vjetra i mora.
konstruirane tako da izdre boravak u moru od najmanje 30 dana, pad s visine bez
oteenja od najmanje 18 metara i vie ako su smjetene na vioj poziciji.
potpuno optereena splav moe se tegliti brzinom od 3 v.
vrste splavi za spaavanje znatno se manje koriste od pneumatskih jer zauzimaju
vei prostor na brodu i podlonije su oteenjima. Na splavi se nalaze oznake kao i na
pneumatskoj.
Inventar splavi za spaavanje propisuje SOLAS konvencija
na kontejneru pneumatskih splavi moraju postojati sljedee oznake: ime proizvoaa,
serijski broj, datum proizvodnje, broj osoba, natpis SOLAS, vrsta opreme, datum
zadnjeg pregleda, duljina privezaljke, uputstvo o aktiviranju.
na splavi mora biti oznaeno: ime proizvoaa, serijski broj, datum proizvodnje, naziv
ovlatene organizacije koja provodi nadzor, ime i mjesto servisa zadnjeg pregleda, broj
osoba koje splav moe primiti (iznad ulaza).
kod sputanja splavi koje su ve aktivirane (napuhane) na palubi broda koriste se
dizalice. Prednost je to se ljudi mogu ukrcati ve na palubi bez potrebe da se ljudi
ukrcavaju iz mora. obavezno ako one tee vie od 185 kg.

Oprema za spaavanje pneumatske splavi

ako se sputju pomou soha, potpuno optereene moraju izdrati udarac o brod
brzinom 3,5 m/s odnosno pad s visine od 3 m.
pokrov
mora izdrati skok ovjeka s visine od najmanje 4,5 m
izraen od dvostrukog materijala kako bi osobe bile bolje zatiene od
vanjskih utjecaja,
omoguuje i sakupljanje kinice
otvori za ulazak u splav i otvori za zrak.
na brodu se mora nalaziti onoliki broj splavi koliko je potrebno da se moe ukrcati
sva posada odnosno putnici bez obzira na broj brodicaa za spaavanje.
uzgon moraju stvarati najmanje dvije odvojene komore opskrbljene nepovratnim
ventilima, a svaka posebno mora biti dovoljna pri potpuno optereenoj splavi.
dno (pod) splavi sastoji se od najmanje dvije komore kako bi dale dovoljnu
termiku zatitu a napuhavaju se runo ili automatski u roku 1 minute. Svaka
komora mora izdrati pritisak tri puta vei od normalnog.
u sluaju prevrtanja jedan ovjek mora biti u stanju vratiti je u ispravan poloaj.
opremljena runo kontroliranim svjetlom postavljenim na najviem mjestu pokrova
vidljivim 2 M koje radi najmanje 12 sati. Pali se automatski nakon aktiviranja splavi.
Uz to postoji i svjetlo u unutranjosti splavi koje slui za itanje (takoer se aktivira
automatski i traje najmanje 12 sati)
pakirana u kontejneru s vlastitim uzgonom a sloena je i zatiena od svih oteenja.
Aktiviranje pneumatske splavi
povlaenjem privezaljke ili pomou hidrostatske kuke (HRU- hydrostatic release unit)
pomou privezaljke izvodi se povlaenjem privezaljke rukom ili bacanjem splavi u
more pri emu je privezaljka vezana za vrsti dio broda. Povlaenjem privezaljke
aktivira se sistem za napuhavanje komora.
Hidrostatska kuka
mehanizam to oslobaa i aktivira splav u trenutku kad brod tone a splav se nae na
dubini veoj od 4 m.

Platforme za spaavanje
koriste se na trajektima ili na
brodovima koji se ne udaljavaju puno
od obale
predviene su za krai boravak veeg
broja ljudi (25, 51, 101, 150)
spakirane su u posebnim spremnicima
koji se jednostavno aktiviraju a osim
platforme u spremniku se nalazi i
tobogan za sputanje osoba do
platforme.

Sputanje brodica
gravitacijskim sohama, iskretnim sohama,
slobodnim padom, samooslobaanjem
(splavi) i dizalicama.
mogunost sputanja uz nagib broda do
20odnosno trima do 10.
izvedivo neovisno o brodskom sustavu
uvjet da sputanje moe obaviti jedna osoba
a da pri tome cijelo vrijeme moe
kontrolirati situaciju (vizuelan pregled).
sustav mora imati konicu zbog
ravnomjerne brzine sputanja odnosno
zaustavljanja brodice u svakom trenutku.
brodice vise na kukama (pramana i
krmena) koje se oslobaaju mehanizmom
kad se brodica nae u vodi. (vano njihovo
istovremeno oslobaanje)
ukrcavanje ljudi u brodice:
kod palube ukrcaja
kad se brodica nae u moru pomou
posebnih ljestava tzv. jakobica.
kod podizanja brodice (vjebe) mora
postojati osigura koji e prilikom podizanja
sprijeiti udarac brodice o vrh sohe.
za podizanje brodice koristi se motor uz
neophodan sigurnosni prekida i graninik
koji e iskopati motor u trenutku kad
brodica doe do vrha sohe. Brzina
podizanja ne smije biti manja od 0,3 m/s.

Sputanje brodica sohama,

Iskretne sohe
koriste manualni rad da bi se brodica postavio u poloaj
iz koga je mogue sputanje u more, na jedrenjacima,
ne koriste se vie
Nagibne sohe
izbacuju brodicu van broda, bre i jednostavnije.

Sputanje brodica sohama,

Gravitacijske sohe
koriste gravitacijsku silu odnosno teinu brodice ili splavi.
vie izvedbi
brodica visi na platformi s kotaima te se nakon
otputanja osiguraa platforma sputa po kosim
nosaima u poloaj iz kojeg je mogue okomito
sputanje u more (nazivaju se jo i klizne,
danas u najiroj upotrebi,
brodica je postavljena tako da se nakon otputanja poluge nosai iskreu u
poloaj iz kojeg je mogue okomito sputanje u more (nedostatak:nosai se
mogu zaglaviti),
brodica iz leita klizi po saonicama uz bok broda u more (nedostatak:
usljed udara o bok broda mogua oteenja)
brodica se sputa iz platforme koja je postavljena van broda iznad mora.
(specijalne plovne jedinice)

Sputanje brodica slobodnim padom

free fall
brodica se sputa s odgovarajue
platforme izravno u more
brodica mora biti potpuno zatvorena
i samouspravljujua
brodica na koso poloenoj platformi
s kotaima, na krmi broda a sputa se
u more kad su sve osobe ukrcane i
sigurno privezane,
otputanjem konice.
najbri nain naputanja broda
a jedini nedostatak je
neugodan udarac o povrinu mora.
brodica ve u dodiru s morskom
povrinom postie brzinu od
12 v to omoguuje brzo i
sigurno udaljavanje od broda.
do danas konstruirani amci
za sputanje s visine do 26 m.
sputanje se izvodi na nain
slian gravitacijskim sohama.
slino i kod brodova s
veim brojem splavi
gdje su splavi
sloene (grupirane)
na kosim platformama
i jednim potezom
u more se baca
itava grupa splavi.