SUSTAV INERTNOG

PLINA

Sustav inertnog plina

Trening uklanjanja oneienja i spaavanje rtava pri eksploziji tankera,

EMERCOM , Moskva, 07.06.2007.

Sustav inertnog plina

Sudar tankera i kontejnerskog broda, Jebel Ali Port (UAE), veljaa 2009.

Sustav inertnog plina

Inertni plinovi i plemeniti plinovi nisu sinonimi za iste plinove premda
se u nekim svojstvima podudaraju. Plemeniti plinovi nazivaju se
inertnima samo u situacijama kada se promatraju jednoatomni ili
vieatomni plinovima s aspekta inertnosti u kemijskim reakcijama.
Inertni plin je svaki plin koji nije reaktivan pod "normalnim" uvjetima.
Za razliku od plemenitih plinova, inertni plin nije nuno elementaran i
esto je smjesa vieatomnih plinova.
Sklonost plemenitih plinova da ne sudjeluju u kemijskim reakcijama
potjee od valencija, koje su popunjene u najudaljenijoj elektronskoj
ljusci, to je svojstvo i ostalih inertnih plinova.
To je sklonost, ali ne i pravilo jer plemeniti i "inertni" plinovi pod
odreenim okolnostima mogu reagirati i tvoriti nove spojeve.

Sustav inertnog plina

Premda se pojam "rijetki plinovi" ponekad koristi kao sinonim za
plemenite plinove, oni se zaista rijetko pronalaze u Zemljinoj atmosferi
(u zraku), s izuzetkom argona koji ima znaajan udio u smjesi zraka,
odnosno oko 0,934 %. Zbog svoje nereaktivnosti i relativne oskudnosti,
plemeniti plinovi nisu bili poznati sve dok nije otkriveno da na Suncu
ima helija u izobilju, to se dogodilo prije njegovog otkria u Zemljinoj
atmosferi.
Helij i neon su jedini "pravi" inertni plinovi jer ne tvore nijedan (do sada
poznati) kemijski spoj, za razliku od nekih teih plemenitih plinova
(argon, kripton, ksenon i radon).
U primjeni u pomorstvu i brodskom strojarstvu, inertnim plinovima
smatraju se plinovi s niskim sadrajem kisika koji se koriste za
popunjavanje praznog prostora u i oko tankova tereta zbog zatite od
eksplozije. U uporabi su dvije vrste plinova koje se temelje na duiku ili
dimnim plinovima.

Sustav inertnog plina

Nezgode prije uvoenja sustava inertnog plina

Stanvac Japan - eksplozija nakon pranja

tankova. 19 poginulih. Izvor: Ships Nostalgia

Mactra - eksplozija nakon pranja tankova.

2 poginulih. Izvor: Auke Visser,
supertankers.topcities.com

Sustav inertnog plina

Nezgode prije uvoenja sustava inertnog plina

Kong Haakon - eksplozija nakon pranja tankova

Izvor: Auke Visser, supertankers.topcities.com

Sustav inertnog plina

Eksplozije tankera dogaale su se sve do ranih 1980-tih godina.
Poetkom 1980-tih, u nekoliko tjedana dogodile su se tri eksplozije na
VLCC tankerima kao posljedica pranja tankova tereta: Maria Alejandra,
Mycene i Albahaa B.
Nakon ovih nezgoda, Lloyd registar donio je uredbu kojom
brodovlasnici VLCC tankera bez ugraenoga sustava inertnoga plina
moraju godinje plaati od 0,1% vrijednosti broda.
U to vrijeme, ugradnja sustava inertnoga plina mogla se isplatiti za
dvije do tri godine, tako da su do 1983. godine gotovo svi vei tankeri
ugradili te sustave.
To je bilo sretan splet okolnosti za prilike nastale krajem 1982. godine
kada je zapoeo iransko-iraki rat. U 6 godina rata bilo je 346 napada
na bespomone tankere u Perzijskom zaljevu. Poginulo je vie od 200
lanova posada. Potonula su samo 4 tankera vea od 5000 dwt. Od
346 napadnutih brodova, 286 ih je prebrodilo napad i mogli su
nastaviti s plovidbom. Bez sustava inertnog plina ljudski i materijalni
gubitci bili bi nemjerljivo vei.

Sustav inertnog plina

Sustavom inertnog plina zatita od eksplozije u tankovima postie
se uvoenjem inertnog plina u tank tereta da bi se zadrala niska
koncentracija kisika i smanjila koncentracija ugljikovodika na
sigurnu razinu, te time postigla nezapaljiva atmosfera u tankovima.
Konvencija o sigurnosti ljudskih ivota na moru (SOLAS Safety of
Life at Sea), kao i pravila klasifikacijskih zavoda, odreuju uvjete i
rjeenja za primjenu inertnog plina na tankerima.
Osnovni dokumenti koji reguliraju izvedbu i karakteristike sustava
inertnog plina:

SOLAS Poglavlje II 2
MARPOL Poglavlje 13B
Guidelines for Inert Gas systems (IMO-860E)

Sustav inertnog plina obvezan je za:

tankere nosivosti vee od 20.000 tona
za sve tankere koji koriste sustav za pranje tankova sirovom
naftom - COW

Sustav inertnog plina

Opi zahtjevi za sustav inertnog plina
Provjetravanje i oduivanje tankova tekueg tereta vrlo je vano tijekom
prijevoza te ukrcaja i iskrcaja tereta, a moe se podijeliti na sljedee
funkcije:
odravanje pretlaka ili podtlaka tijekom plovidbe broda
(isputanjem manjih koliina mjeavine zraka i para)
odravanje pretlaka ili podtlaka tijekom ukrcaja ili iskrcaja tereta
(isputanjem velikih koliina mjeavine zraka i para)

Pretlak/podtlak u tankovima treba se odravati u sljedeim granicama:

pretlak ne smije biti vii od 0,2 bar od atmosferskog tlaka
podtlak ne smije biti nii od 0,07 bar od atmosferskog tlaka

Sustav inertnog plina

Za provjetravanje tankova i oduivanje tijekom ukrcaja/iskrcaja mogu se

koristii otvorene cijevi postavljene na visini ne manjoj od 4 m iznad
palube. Umjesto otvorenih cijevi, mogu se koristiti posebni ventili za
provjetravanje (P/V ventili Pressure/Vacuum) kroz koje brzina protoka
ne smije biti manja od 30 m/s. U tom sluaju visina iznad palube ne
smije biti manja od 1,8 m.
Inertni plin za tankove tereta ne smije sadravati vie od 5% kisika po
zapremini, za bilo koju koliinu dobave kroz glavni cjevovod inertnog
plina
Temperatura inertnog plina na ulazu u tieni prostor mora biti:
za tankove tereta - najvie 65 C
za prostore za suhi teret - najvie 50 C

Sustav inertnog plina

SOLAS konvencija zahtijeva da inertni plin bude doveden do tankova

tereta u koliini koja je barem 125% od najveeg ukupnog kapaciteta
pumpi tereta, pri iskrcaju tereta, izraeno zapreminski.
Zahtijeva se ugradnja dva ventilatora koji moraju biti u stanju ispuniti
gornji zahtjev.
Razliiti proizvoai opreme primjenjuju specifine pristupe i izvedbe
ventilatora, koji su prihvatljivi sve dok ispunjavaju zahtjev od 125%
kapaciteta iskrcaja tereta.
Neki brodovi imaju po jedan veliki i jedan manji ventilator, pri emu se
vei ventilator koristi kod ukrcaja, odnosno iskrcaja tereta, a manji
ventilator samo za nadopunjavanje tankova tijekom plovidbe.

Sustav inertnog plina

Nedostatak gore opisane izvedbe pojavljuje se u sluaju kvara veeg
ventilatora, pri emu se koristi manji ventilator sve dok se vei
ventilator ne popravi. U tom periodu, kapacitet ukrcaja/iskrcaja tereta
mora biti prilagoen kapacitetu manjeg ventilatora na nain da budu
zadovoljeni svi sigurnosni uvjeti.
est je sluaj da su u sustavu inertnog plina ugraena po dva velika
ventilatora jednakog kapaciteta koji rade naizmjence. U tom sluaju
nema potekoa ako se jedan od ventilatora pokvari.
Pri projektiranju ovih sustava potrebno je predvidjeti dovoljan prostor
oko ureaja zbog njihovog ienja i odravanja, potrebno je obratiti
pozornost na odabir odgovarajuih materijala, smjetaj cijevi za
drenau itd.
Napor ventilatora mora biti dovoljan za svladavanje padova tlaka na
proiivau, vodenoj brtvi i pri strujanju kroz cjevovode do tankova
tereta

Sustav inertnog plina

Dijagram podruja upaljivosti (eksplozivnosti)

Sustav inertnog plina

EKSPLOZIJA TANKA I POAR U TANKU
I poar i eksplozija rezultat su reakcije izmeu para ugljikovodika i kisika
u zraku.
No, poar i eksplozija nemaju iste brzine reakcije
U sluaju eksplozije, pare ugljikovodika i kisika ve sa zrakom tvore
homogenu zapaljivu smjesu, te prilikom zapaljenja izgaraju vrlo brzo.
U sluaju poara, pare ugljikovodika i kisika nisu pomijeane, ve
pare ugljikovodika polako isparavaju iz tekuine, a dovod kisika je
ogranien cirkulacijom zraka.

Sustav inertnog plina

OPASNOSTI PRI IZLAGANJU INERTNOM PLINU
U tankovima u kojima se prevozi tekui teret ili u praznim tankovima u
smjesi plinova i para iz razliitih razloga moe biti manje od 21% kisika.
Ako je sadraj kisika nii od 21%, disanje postaje dublje i poveava se
broj udisaja u minuti. Simptomi koji ukazuju na nedostatak kisika nisu
dovoljno jasni, osim za vrlo iskusne lanove posade.
Kada je sadraj kisika nii od 16%, naglo se ubrzava puls i usporavaju
reakcije i refleksi.
Sadraj kisika nii od 10% izaziva muninu, povraanje i gubitak
svijesti te smrt.
Sadraj kisika ispod 5% izaziva trenutni gubitak svijesti i smrt.
Prilikom trovanja parama ugljikovodika ili inertnim plinom, osobu je
potrebno to prije iznijeti na svjei zrak, te ukoliko je potrebno
primijeniti umjetno disanje i masau srca.

Sustav inertnog plina

DEGAZACIJA TANKOVA
- je postupak kojim se u tank ventilacijom dovede dovoljna koliina
svjeeg zraka s ciljem smanjenja koncentracije bilo kojeg opasnog
plina (zapaljivi, otrovni itd.) na najmanju mjeru potrebnu za obavljanje
neke djelatnosti u tanku.
Tank je degaziran kada ima 21% kisika (O2) na svim mjestima u
tanku, odnosno koncentraciju para ugljikovodika niu od 11% i
eksplozivne smjese manje od 50% od donje granice eksplozivnosti.

INERTIRANJE TANKOVA
- je uvoenje inertnog plina u tank s ciljem smanjenja razine kisika
ispod 8%. U praksi se razina koncentracije kisika odrava u rasponu od
3-5%.

Sustav inertnog plina

Sustav inertnog plina sastoji se od sljedeih osnovnih elemenata (faza):
Proizvodnja inertnog plina
inertni plin moe se dobiti iz ispuha glavnih pogonskih motora, dimnih
plinova brodskog generatora pare ili iz posebnog postrojenja za
proizvodnju inertnog plina.
Proiavanje inertnog plina
provodi se u proiivau koji proiava i hladni plinove trcanjem
morske vode tijekom njihovog prolaska kroz kuite proiivaa. Plinovi
naputaju ureaj kroz odvlaiva na vrhu.
Transport inertnog plina
omoguuju ga dva ventilatora koja tlae inertni plin kroz nepovratni
mehanizam. Ureaj za nadzor tlaka odrava potreban tlak inertnog plina
te iskljuuje sustav u sluaju pojave kvara.
Nepovratni mehanizam
sastoji se od nepovratnih ventila i palubne koja sprjeava povrat
ugljikovodika iz tankova tereta prema ispuhu pogonskih motora ili
generatora pare. Od ove toke, inertni se plin cjevovodima odvodi prema
tankovima tereta.

Sustav inertnog plina

Shema sustava inertnog plina

Legenda:
1 ventilatori
2 generator inertnog plina
3 analizator kisika
4 regulacijski ventil
5 palubna vodena brtva

6 nepovratni ventil
7 P/V ventil
8 - prekotlano vakuumski ventil
9 stanica instr. zraka
10 upravljaka jedinica

Sustav inertnog plina

Shema kombiniranog sustava inertnog plina

Sustav inertnog plina

Ureaj za proizvodnju inertnog plina

Sustav inertnog plina

Ureaj za proizvodnju inertnog plina

Sustav inertnog plina

Ureaj za proizvodnju inertnog plina

Sustav inertnog plina

Proiiva inertnog plina (eng. scrubber)
Budui da inertni plin nastaje izgaranjem goriva u loitima ili
motorima, on je vru i sadri neistoe kao to su estice ae ili druge
tetne tvari poput sumpornog dioksida.
Premda je koncentracija kisika u nstalim dimnim plinovima niska i
iznosi do 5% O2, oni u ovakvom stanju nisu pogodni za inertiranje
tankova tereta.
Dimni plinovi nastali izgaranjem dobro se operu morskom vodom u
duguljastoj, vertikalno postavljenoj konstrukciji proiivau
(scrubberu).
U proiivau, morska voda struji prema dolje dok dimni plinovi struje
prema gore. Pri ovakvom protusmjernom strujanju, morska voda otapa i
vee na sebe au i sumporni dioksid te ujedno i hladi dimne plinove.

Sustav inertnog plina

U unutranjosti tog ureaja su gusto rasporeene mlaznice i

perforirane ploe koje omoguuju intenzivni kontakt dimnih plinova i
morske vode.
Navedeni radni uvjeti zahtijevaju da proiiva bude izraen od
materijala koji je otporan na koroziju i djelovanje vruih dimnih plinova.
Nakon prolaska kroz proiiva, dimni plinovi prolaze kroz odjeljiva
vlage (demister) koji iz njih odvaja suvinu vodu, odnosno kapljice.
Sada su dimni plinovi spremni za nastavak puta prema prostoru kojega
treba tititi (tankovima tereta).

Sustav inertnog plina

Proiiva inertnog plina

Sustav inertnog plina

Proiiva inertnog plina

Sustav inertnog plina

Unutranjost proiivaa
Proiiva inertnog plina s odvlaivaem

Sustav inertnog plina

Kapacitet proiivaa mora udovoljavati konvenciji SOLAS II 2
mora biti uklonjeno najmanje 90% SO2
konstrukcija mora biti otporna na koroziju
na ureaju moraju biti ugraeni prikladni otvori
u normalnim uvjetima trima i nagiba broda, uinkovitost ne smije
pasti vie od 3%, a temperatura ne smije porasti vie od 3C iznad
zadane temperature
smjetaj proiivaa mora biti takav da odvod morske vode za
hlaenje nije ovisno o gazu broda

Sustav inertnog plina

Ventilatori u sustavu inertnoga plina
U sustavu inertnoga plina mora biti ugraeno najmanje 2
ventilatora, pri emu maksimalni tlak u tankovima tereta ne smije
prijei 0,2 bar.
Ventilatori su centrifugalnoga tipa, izraeni od kvalitetnih materijala
otpornih na koroziju i eroziju.
U skladu sa IMO propisima, kapacitet ventilatora mora biti za 25%
vei od maksimalnog kapaciteta pumpi tereta, to jest 125%
kapaciteta pumpi tereta.
Svaki ventilator ima zasebnu usisnu i ispunu armaturu
Ventilatori imaju i poseban usis zraka tako da se mogu koristiti za
degazaciju tankova

Sustav inertnog plina

Ventilator sustava inertnoga plina

Sustav inertnog plina

Palubna vodena brtva

Sustav inertnog plina

Palubna vodena brtva

Palubna vodena brtva je glavna zatita od povratnog strujanja plinova iz
distribucijskih cjevovoda natrag prema generatoru inertnog plina.

Umjesto palubne vodene brtve mogu se upotrebljavati dva automatski

regulirana zaporna nepovratna ventila, meutim ovaj nain se izbjegava
jer je nesiguran.

Palubne vodene brtve se izrauju u tri izvedbe poznatije pod sljedeim

nazivima: mokra, polusuha i suha palubna brtva.

Sustav inertnog plina

Mokra palubna brtva

Slika na sljedeoj stranici prikazuje mokru
palubnu brtvu i njen princip rada. Openito,
mokra palubna brtva sastoji se od posude
djelomino ispunjene vodom te od cijevi za
dovod i odvod inertnog plina dok dvije cijevi
manjeg promjera slue za dovod i odvod vode
za brtvljenje.
U ovom tipu palubne brtve ugraeni su
separatori za odvajanje kapljica vode iz struje
inertnog plina.
Lijeva skica prikazuje strujanje inertnog plina
od generatora inertnog plina prema tienim
prostorima, dok desna skica prikazuje sluaj
kada pod utjecajem povratnog tlaka plinovi iz
tankova
tereta
nastoje
strujati
prema
generatoru inertnog plina, ali ih u tome
sprjeava vodena brtva.

Mokra palubna brtva

Sustav inertnog plina

Princip rada mokre palubne brtve

Izvor: Inertgas system, IMO, London, 1990.

Sustav inertnog plina

Inertni plin pri prolasku kroz palubnu vodenu brtvu treba svladati
otpor koji stvara stupac morske vode. Morska voda neprekidno
protjee kroz palubnu vodenu brtvu. Kako bi se osigurao stalan
protok morske vode, u sustav se ugrauje posebna pumpa morske
vode.
Prolaskom kroz mokru palubnu brtvu, inertni se plin na taj nain
pothlauje i vlai. Meutim, vlaan plin teti teretu i zato je u ovoj
brtvi ugraen hvata vodenih kapljica.
Mokra se palubna brtva vrlo esto koristi radi jednostavnosti i
sigurnosti pri radu.
Nedostaci ovog sustava su:

potrebni tlak ventilatora koji mora biti neto vii zbog

svladavanja otpora vodene brtve i odvajaa kapljica vode;

brtva ima konstantnu razinu vode i radi sprjeavanja

smrzavanja ova palubna brtva mora imati grija, koji se
najee grije parom.

Sustav inertnog plina

Polusuha palubna brtva
Konstrukcija i princip rada polusuhe palubne brtve prikazan je na slici ispod.
Osnovna razlika u usporedbi s mokrom palubnom brtvom je uporaba venturijeve
cijevi pomou koje strujanje inertnog plina prema tankovima tereta povlai vodu
u poseban spremnik i time se sprjeava kontakt inertnog plina i vode.

Izvor: Inertgas system, IMO, London, 1990.

Sustav inertnog plina

U sluaju povrata plinova iz tankova tereta, palubna se brtva napuni

vodom i funkcionira na istom principu kao i mokra palubna brtva.
Takoer, u sluaju kada ventilator prestane raditi, dolazi do
promjene tlaka plina u Venturijevoj cijevi. Tada voda iz ovog prostora
prelazi u prostor cjevovoda plina i na taj nain onemogui povratak
plina u strojarnicu.
Pri svakom upuivanju ventilatora, plin sa sobom odnosi stanovitu
koliinu vode koja se ne uspijeva separirati.
Prednost ovog naina jest u tome to kapljice vode u bitno manjoj
koliini ulaze u sustav inertnog plina.

Sustav inertnog plina

Polusuha palubna brtva

Sustav inertnog plina

Suha palubna brtva
Ovaj tip palubne brtve potpuno eliminira prisutnost vode u palubnoj
brtvi tijekom normalnoga rada, a koristi automatski ventil koji je ispuni
vodom u sluaju povratnog strujanja iz tankova tereta.

Suha palubna brtva

Sustav inertnog plina

Nedostatak ove izvedbe palubne brtve je opasnost povrata plinova iz
tankova tereta u sluaju kvara automatskog ventila.
Kod ove izvedbe voda se isputa iz ureaja kada je postrojenje u
radu (inertni plin protjee prema tankovima tereta), a puni se vodom
kad postrojenje inertnog plina nije u radu ili kad tlak u tankovima
tereta nadvisuje dobiveni tlak ventilatora inertnog plina. Punjenje i
pranjenje se obavlja pomou automatskih ventila.
Prednost ovog tipa je to inertni plin nije u dodiru s vodom, a
nedostatak je mogunost kvara automatski upravljivih ventila, to
dovodi do smanjenja efikasnosti djelovanja ureaja. Ovakav nain
sprjeavanja nepropusnosti moe se upotrijebiti na svim sustavima
inertnog plina, osobito na tankerima (kemikal-tankerima) koji
prevoze terete osjetljive na vrlo male koliine vode.
U sustavu inertnog plina koristi se samo jedan od ovih tipova palubnih
brtvi, a uz palubnu brtvu ugrauje se i mehaniki nepovratni ventil kao
dodatna sigurnost.

Sustav inertnog plina

Mehaniki
nepovratni
ventil
postavlja se nakon palubne brtve,
te funkcionira automatski
Nepovratni ventil
Izvor: Inertgas system, IMO, London, 1990.

Nakon nepovratnog ventila mora

se postaviti i zaporni ventil za
potrebe servisiranja nepovratnog
ventila

Sustav inertnog plina

Cjevovod
inertnog plina

Palubna brtva

Nepovratni
ventil

Cjevovod inertnoga plina i palubna nrtva

Sustav inertnog plina

P/V ventili

Sigurnosni ventil
(P/V breaker)

Sustav inertnog plina

P/V ventili

Sustav inertnog plina

Sigurnosni P/V ventil (P/V breaker)
Kao dodatna mjera sigurnosti, na cjevovodu sustava inertnog plina moe se
ugraditi i sigurnosni P/V ventil iji je zadatak sprijeiti porast tlaka ili potlaka, a u
sluaju da drugi sustavi regulacije tlaka otkau.
Osnovna karakteristika sigurnosnog P/V ventila je vrlo jednostavna konstrukcija i
princip rada to ga ini vrlo jednostavnim za odravanje.

Na slici desno prikazan je

sigurnosni P/V ventil u presjeku.
Sastoji se od posude otvorene
prema atmosferi i napunjenje
tekuinom.
Lako je zamisliti kako se u posudi
podie i sputa razina tekuine s
promjenom tlaka u cjevovodu i Tnastavku uronjenom u tekuinu

Sigurnosni P/V ventil (P/V breaker)

Sustav inertnog plina

Sigurnosni ventil (P/V breaker)
Porastom tlaka u cjevovodu, sputa se razina tekuine sve do toke oznaene
kao Break point. Nakon to tekuina prijee tu toku, tlak je izbacuje iz posude
i otvara se slobodan prolaz prema atmosferi te rastereuju tankovi.
Slina je situacija i s potlakom, pri emu moe doi do povlaenja tekuine iz
posude u cjevovod.
Koliina tekuine u posudi ovisi o tlaku i podtlaku koje treba odravati u zadanim
granicama, o radnim karakteristikama sustava inertnog plina, podeenosti
razliitih alarma itd.
Tekuina koja se koristi za prekotlane ventile je najee namjensko ulje ili
mjeavina vode i glikola u uvjetima niskih temperatura okoline.
Osim na mogunost smrzavanja tekuine u spremniku prekotlanog ventila,
posebnu pozornost treba usmjeriti na razinu tekuine jer to direktno utjee na
vrni tlak ili podtlak u sustavu inertnog plina. Ta se razina moe mijenjati zbog
isparivanja ili razlijevanja tekuine, prodora morske vode i sl.

Sustav inertnog plina

Sustav inertnog plina

Sustav inertnog plina

Inertiranje tankova

Sustav inertnog plina

Ureaj za dobivanje duika iz zraka

Sustav inertnog plina

Odvajanje duika od ostalih plinova iz zraka odvija se prolaskom komprimiranog zraka kroz
porozna vlakna. Ta su vlakna proizvedena iz sintetikih materijala izloenih kombiniranom
djelovanju temperature, tlaka i specijalnih otapala.
Ovisno o potrebnoj koliini izdvojenog duika, vlakna se grupiraju u snopove koji se
smjetaju u metalna kuita.

Presjek membranskog separatora zraka

Sustav inertnog plina

Prolaz plinova kroz polupropusnu membranu

Sustav inertnog plina

Pri prolasku komprimiranog zraka kroz porozna vlakna, plinovi od kojih se zrak sastoji,
difundiraju kroz vlakna razliitim brzinama, ovisno o njihovoj molekularnoj strukturi. Kisik kroz
vlakna difundira veom brzinom od duika te zbog toga bre naputa unutranjost vlakana
koja je pod viim tlakom i prelazi izvan poroznih vlakana, u unutranjost metalnog kuita.

Brzina prolaza pojedinih plinova kroz

polupropusnu membranu

Sustav inertnog plina

Brzina prolaza pojedinih plinova kroz

polupropusnu membranu

Sustav inertnog plina

Kvaliteta komprimiranog zraka koji ulazi u ureaj za dobivanje duika
vrlo je vana za besprijekoran rad ureaja. Da bi se sprijeilo oteenje
poroznih vlakana, zrak se prije ulaza u ureaj mora osuiti te se iz
njega moraju izdvojiti eventualne kapljice ulja. U sluaju da je zrak
kontaminiran uljem, ulje e bokirati pore u vlaknima te e se smanjiti
uinkovitost ureaja. Potpuno blokirana i kontaminirana vlakna su
unitena i ne mogu se regenerirati te se moraju zamijeniti.
Za dobavu komprimiranog zraka ureaju za dobivanje duika, pogodni
su vijani kompresori. U usporedbi s klipnim kompresorima, vijani
kompresori nemaju znaajnije mehaniko troenje te odrauju i do
50.000 radnih sati prije znaajnijeg popravka u okviru redovitog
odravanja.
Ureaj za dobivanje duika nema mehanikog i kemijskog troenja. Pri
ispravnoj ugradnji te pravilnoj eksploataciji, radni vijek moe biti i do 30
godina. Trokovi odravanja su iznimno niski te se svode samo na
odravanje kompresora za dobavu komprimiranog zraka.

Sustav inertnog plina

POSTUPCI INERTIRANJA TANKOVA TERETA
Za inertiranje tankova tereta mogu se primjeniti dva postupka:

inertiranje tankova tereta mijeanjem inertnih plinova i

zapaljivih para tereta,

inertiranje tankova tereta potiskivanjem zapaljivih para tereta.

Sustav inertnog plina

INERTIRANJE TANKOVA TERETA POTISKIVANJEM

Prilikom inertiranja tanka tereta potiskivanjem, brzina kojom inertni plin ulazi u
tank mora biti veoma mala, da ne doe do nekontroliranog mijeanja inertnog
plina i para tereta
Potrebno je vie od jedne izmjene obujma tanka tereta
Gustoa inertnoga plina trebala bi biti manja od gustoe para ugljikovodika
Prednost inertiranja tankova tereta potiskivanjem je u tome to je potrebna
minimalna koliina inertnoga plina, pa se zbog toga moe istovremeno inertirati
vie tankova tereta.

Sustav inertnog plina

INERTIRANJE TANKOVA TERETA MIJEANJEM

inertni plin u tank tereta ulazi veom brzinom te dolazi do intezivnog

mijeanja inertnog plina i zapaljivih para ugljikovodika.
Brzina inertnog plina treba biti tolika da struja inertnog plina prodre
do dna tanka.
Tijekom mijeanja, stvara se homogena smjesa inertnog plina i
zapaljivih para, koja izlazi kroz ventilacijski otvor na vrhu tanka.

Sustav inertnog plina

Koncentracija eksplozivnih para u smjesi se progresivno smanjuje

s vremenom inertiranja.
Inertiranje tanka
potiskivanjem.

tereta

mijeanjem

odvija

se

bre

nego

Mijeanjem se moe inertirati u odreenom trenutku manji broj

tankova nego za sluaj potiskivanja, jer je za mijeanje potrebna
relativno visoka brzina strujanja inertnoga plina.
Jedino se na taj nain pouzdano moe utvrditi da je smjesa
eksplozivnih para i inertnog plina inertna i da ne prijeti opasnost
od eksplozije.
Tijekom inertiranja tankova potrebno je izmjeriti sadraj kisika i
eksplozivnih para na nekoliko mjesta u tanku. Na svakom mjestu
potrebno je mjerenja provesti na nekoliko visina.

Sustav inertnog plina

MJERENJE KONCENTRACIJE KISIKA I PARA UGLJIKOVODIKA
Mjerenja treba provesti:
Odgovarajuim i kalibriranim mjernim instrumentom
Na odgovarajuim lokacijama i dubinama u tanku tereta
U odgovarajuim vremenskim intervalima
Odabir mjernih mjesta za mjerenje koncentracije kisika i para
ugljikovodika ovisit e o aktivnostima u tanku tereta, veliini tanka
i njegovoj konstrukciji.
Tijekom inertiranja, vano je odravati potrebnu brzinu strujanja
inertnog plina te voditi rauna o tome da otvori za isputanje
mjeavine plinova iz tanka budu dovoljno veliki.

Sustav inertnog plina

INERTIRANJE DVA ILI VIE MANJIH TANKOVA TERETA ISTODOBNO

Ako se pri mjerenju utvrdi da koncentracija kiska na dnu tanka sporije opada
nego u gornjim zonama tanka tereta, to znai da je brzina strujanja inertnog
plina premala. U tom je sluaju potrebno prekinuti inertiranje dva ili vie
tankova istodobno i inertirati jedan po jedan tank tereta.

Sustav inertnog plina

INERTIRANJE VELIKIH TANKOVA TERETA

Ako se pri mjerenju utvrdi da koncentracija kiska u toki A opada sporije

nego u toki B, potrebno je kontinuirano provoditi mjerenje U toki A sve dok
se na tom mjestu ne postignu potrebne vrijednosti koncentracija kisika.

Sustav inertnog plina

Numerika simulacija inertiranja

tanka tereta mijeanjem