To čitaš VODNI PROMET

Poštovanje kolegice i kolege moje ime je Dario Miškec i tema mog seminarskog rada je bila
prijevozna sredstva u vodnom prometu. Promet na vodi razvio se vrlo rano, predstavljao je prve
mogućnosti putovanja i prijenosa tereta. Kroz određeni povjesni razvoj i razvitak novih tehnologija
poboljšava se i postaje jednom od jako konkurentnih grana prometa. U ovom seminarskom radu
proci cemo kroz teme potisnica i teglenica brodova njihovih namjena specifikacija i njihovih pogona
te podjele prema područjimaplovidbe.

Okrenuti slajd

Pa tako krećemo sa potisnicama, Potisnice, ili kako ih drugačije zovemo „barže“ su plovila
bez vlastitog pogona već ih veći brod kako i sam naziv govori potiskuje. To su najčešće plovila koja se
koriste na unutarnjim plovnim putevima. Pogodne su iz razloga što se postiže veća brzina transporta
zbog manjeg otpora, te su manevarske mogućnosti jako velike.

Okrenuti slajd

Teglenice Teglenice su plovila također bez vlastitog pogona i kako samo naziv govori
transport se obavlja tako da brod gura teglenicu. Teglenice još nazivamo „maune“. Također koriste
se najviše u prometu na unutarnjim vodama, transportiraju se robe manje pojedinačne vrijednosti.

OKrenuti slajd
Sljedeća tema sun am brodovi. Brod je sredstvo prijevoza osposobljeno za kretanje po
vodenoj površini odnosno morima, rijekama, jezerima, kanalima koji služe za prijevoz robe i putnika.

U osnovne dimenzije broda se ubrajaju:

 Dužina broda
 Širina broda
 Visina broda
 Gaz broad
 Nadvođe broda

Okrenuti slajd.

 Osnovne značajke broda su Vlastita masa broda označava masu potpuno opremljenog
broda, bez mase goriva, sanitarne, pitke i balastne vode, zaliha namirnica i mase
posade bez njihove prtljage. Izražava se u tonama.
 Deplasman odnosno istisnina označava masu potpuno opremljenog i ukrcanog broda,
sa teretom ili putnicima s prtljagom, do ravnine najvećeg dopuštenog gaza, drugim
riječima istisnina označava volumen tekućine koji brod istisne pri svojem najvećem
gazu svojim podvodnim dijelom. Izražava se u metrima kubičnim ( m3.)
 Nosivost broda označuje razliku između vlastite mase broda i istisnine odnosno
deplasmana. Razlikujemo dvije vrste nosivosti, korisnu i ukupnu nosivost. Korisna
nosivost označuje masu robe odnosno tereta i putnika s njihovom prtljagom, dok
 ukupna nosivost označuje zbroj korisne nosivosti i mase goriva, namirnica, hrane i
posade s njihovom prtljagom.
 Prostornost broda označuje volumen svih zatvorenih brodskih prostora. Izražava se u
mjernoj jedinici registarskih tona. Registarska tona je mjerna jedinica koja u
pomorstvu označuje volumen zatvorenih brodski prostora, a jednaka je 2.8316846592
m3

Okrenuti slajd

Sljedeći su nam djelovi broda Pramac je prednji dio broda. Počinje pramčanom statvom, u
kojoj se spajaju bokovi broda, a završava na mjestu gdje bokovi postaju paralelni. Oblikovan je kako
bi otpor vode bio manji.

Trup broda je vodoneprepusno struktura boda. Sastoji se od skeleta odnosno poprečnih

okvira rebra i uzdužnih nosača, izvedenih, u pravilu, iz profila koji služe u svrhu davanja željenog
oblika brodu i osiguravaju mu traženu čvrstoću, a ujedno omogućavaju sigurno postavljanje oplate
na svoju strukturu te oplate odnosno vanjskog opločenja koje se postavlja na konstrukciju broda te
se time osigurava nepropusnost i čvrstoća.

Brodski vijak možemo predočiti kao vijak koji na osovini okreće brodski stroj i tako okrećući
se u vodi kao u matici, snagu brodskog stroja pretvara kretanje. Svrha brodskog vijka jest samo
pokretanje broda i ubrzavanje do određene granice u plovidbi.

Krma je stražnji dio broda ispod kojeg je smješten pogonski dio broda. Današnji brodovi
imaju većinom zrcalnu odnosno odrezanu krmu koja završava ravnom plohom.

Paluba je stalni pokrov preko trupa broda, odnosno ona predstavlja vodoravnu strukturu
koja jača trup broda i služi kao radna površina.

Nadogradnja broda predstavlja sve ono što se nalazi iznad palube. Ako se nadogradnja pruža
od jedne do druge bočne strane plovila onda se naziva se nadgrađe. U većini slučajeva nanajvišem
nadgrađu nalazi se brodski komandi most, odnosno mjesto iz kojeg se upravlja brodom.

Pogonski dio predstavljaju svi dijelovi broda koji omogućuju kretanje plovila. Kod motornog
broda tu spada motor zajedno za prijašnje spomenutim brodskim vijkom.

Pomoćni uređaji predstavljaju onu skupinu uređaja i instalacija na plovilu koji služe za pomoćne
djelatnosti strojarnice i palube. Uređaji poput agregata za električnu struju, razne pumpe, pogon
sidra, kormilarnica, te vodovodne i električne instalacije

Okrenuti slajd

Slijedi nam podjela brodova prema namjeni pa tako razlikujemo:

Trgovački brodovi namijenjeni su za prijevoz putnika i robe. Trgovački brodovi kotiraju jako visoko na
ljestvici iskorištenosti baš zbog svojih karakteristika koje omogućuju prijevoz robe i putnika u isto
vrijeme.

Teretni brodovi su brodovi namijenjeni isključivo za prijevoz tereta. Svojim kapacitetima

mogu prevesti enormne količine tereta, pa ih to čini najiskorištenijim i najtraženijim vrstama
brodova. Teretni brodovi su specijalizirani za svu vrstu robe, pa tako postoje:

 Kontejnerski brodovi
 Brodovi za rasute terete
 Tankeri
 Brodovi hladnjače
 Brodovi za kemikalije, rudaču i naftu
 Brodovi za opći teret
 Brodovi posebnih namjeni

Ratni brodovi je naziv broda upisanog u flotnu listu ratne mornarice neke države. Ratni brodovi su
izgrađeni za obavljanje vojnih zadataka, prvenstveno za borbena djelovanja, opremljeni su
naoružanjem, te konstruirani tako da mogu poprimiti više štete u odnosu na trgovačke brodove,
obično su brži i pokretljiviji.

Brodovi posebne namjene su plovila kojima je funkcija obavljanje nekog pomorsko-

plovidbenog posla, ali najčešće ne i prijevoz tereta ili putnika. U tu kategoriju su uključeni:
 tegljači
 jaružala
 brodovi za prijevoz teških tereta
 brodovi za rad na područjima gdje se traži ili crpi nafta
Okrenuti slajd

Brodove, kako smo podijelili prema namjeni, tako možemo i podjeliti prema području
njihove plovidbe. Pa tako razlikujemo:

 Prekooceanske brodove, to su brodovi većih dimenzija, veće čvrstoće s većim

brojem nepropusnih pregrada, građeni tako da mogu izdržati opterećenja
uslijed velikih valova.
 Obalni brodovi ,predviđeni su za plovidbu uz obalu i u zatvorenim morima.
 Riječni brodovi su lakše konstrukcije zbog relativno mirne vode na rijekama
(nema većih valova pa ni naprezanja). Dno im je ravno i malog su gaza zbog
plitkih voda. Brodovi moraju imati snažne strojeve zbog riječnih struja i dobre
manevarske sposobnosti za nesmetano praćenje vijugavih tokova rijeka.
 Riječno-morski brodovi građeni su za kombiniranu plovidbu morem, rijekama
i jezerima. Moraju zadovoljavati konstruktivne uvjete riječnog i morskog
broda (mali gaz, jake čvrstoće, snažni stroj).
Okrenuti slajd

Brodove prema vrsti pogona djelimo na jedrenjake. koji kao pogonsko gorivo koriste vjetar koji
djeluje jedra. Danas se koriste u komercijalne svrhe poput ribarenja.

Parobrode koji svoje kretanje ostvaruju pomoću vodene pare. Parobrodovi su morali biti opremljeni
velikim kotlovima koji su se punili krutim ili tekućim gorivima poput ugljena.

Motorne brodove koji se kreću pomoću motora sa unutarnjem izgaranjem, koji koriste pogosnko
gorivo diesel.

Brodove na električni pogon koji za pokretanje koriste elektromotore koji se napajaju iz

akumulatora.

Brodove na dizelsko – električni pogon koji kretanje ostvaruju elektromotorom koji dobiva električnu
energiju od generatora pogonjenog Dieselovim motorom.