Glavne mjere broda

Split, sijeanj 2012.

Pripremio:
Capt.Goran Belamari, mag.ing.
POMORSKI FAKULTET - SPLIT
Glavne mjere broda
Ukupno su etiri glavne mjere broda (Ship
Tnnages):
- deplasman ili istisnina,
- nosivost,
- zapremnina (tonaa) i
- kapacitet.
Glavne mjere broda - Deplasman
DEPLASMAN ili ISTISNINA
Deplasman (D) ili istisnina jednaki su teini vode
koju brod istiskuje svojim trupom, odnosno to je
cjelokupna teina broda. To je jednako umnoku
volumena uronjenog djela broda i specifine
teine medija u kojem se nalazi ( D = V )
- Specifina teina morske vode iznosi priblino
( = 1,025 t/m)
- Specifina teina slatke vode iznosi priblino
( = 1,000 t/m)
Glavne mjere broda - Deplasman
Istisnina broda ( V ) je ona koliina vode
koju je neki brod istisnuo svojim volumenom.
ISTISNINA se moe promatrati u tri oblika kao:
volumen, masa ili teina
Volumen istisnine V = m3
Masa istisnine D = * V kg ili t
Teina istisnine W = g * * V Nili kN ili MN
Kod elinih brodova istisnina se
proraunava unutar vanjskog ruba rebara (
bez debljine oplate ) dok se kod drvenih
brodica uzima u obzir i debljina oplate.
Glavne mjere broda - Deplasman
Volumen podvodnog dijela broda V esto se
naziva volumen deplasmana.
Deplasman se na evropskom kontinentu mjeri u
metrikim tonama (t = 1 000 kg).
U Velikoj Britaniji i na Zapadu esto se
upotrebljava i tzv. engleska tona ili duga tona
(Long ton) koja iznosi 1016 kg.
Amerikanci upotrebljavaju tzv. kratku tonu (Short
ton), koja iznosi 907 kg.
Glavne mjere broda - Deplasman
Prema zakonu plovnosti, mjera plovnosti
slui uzgon koji se kao sila izraava u
tonama i jednak je deplasmanu D.
Da bi ostvario uvjete plovnosti, brod uroni u
vodu sve dok se njegov deplasman ne
izjednai s teinom (D = P = Vy ). Budui
da ukrcavajui teret brod postaje tei,
deplasman se automatski regulira i
nadoknauje iz veliine nadvodnog dijela
broda. Na taj nain nadvodni dio broda slui
kao zaliha plovnosti ili rezervni (priuvni)
deplasman odnosno uzgon.
Glavne mjere broda - Deplasman
Rezervni je deplasman vaan i zbog toga to
omoguuje da brod do neke granice podnosi oteenja
podvodnog dijela i da primi dodatni teret vode prilikom
poplave unutranjih prostorija broda. Brodovi s malom
nadvodnom visinom i malim volumenom nadvodnog
dijela uvijek su u opasnosti da potonu, pa ak i kad
manje koliine vode poplave njihove prostorije.
Ako je V1 itav vodonepropusni volumen broda do
gornje palube, a V volumen podvodnog dijela broda,
onda je V1 - V volumen nadvodnog dijela. V1 V / V1
omjer oznauje tzv. zalihu plovnosti koja se obino
izraava u postocima cjelokupnog volumena V1. Zaliha
plovnosti kod teretnih brodova iznosi do 36%, a kod
putnikih je mnogo vea.
Glavne mjere broda - Deplasman
Deplasman trgovakih brodova je vaan zbog toga to se s pomou
njega vre razni prorauni, izrauju nacrti, tablice, dijagrami i sl.
Meutim, deplasman nije prikladna mjera za oznaivanje veliine
trgovakih brodova jer im se, zbog ukrcavanja ili iskrcavanja tereta
teina neprestano mijenja.
Razlikuju se dva deplasmana trgovakih brodova:
- laki deplasman (Light Displacement).
- deplasman potpuno nakrcanog broda, (Loaded Displacement)
Laki deplasman je deplasman potpuno praznog broda, bez goriva,
kotlovne i pitke vode, hrane, posade, tereta itd., kojom prilikom brod
uroni do lake vodene linije.
Kad se kod trgovakog broda govori o deplasmanu potpuno
nakrcanog broda, misli na brod koji pod teretom uroni sve do oznake
nadvoa odnosno do konstrukcijske vodene linije (KVL).
Glavne mjere broda - Deplasman
Deplasman ratnih brodova. Postoje dva deplasmana
ratnih brodova:
- standardni deplasman (Standard Displacement)
- pun deplasman (Full load Displacement)
Standardni se deplasman odnosi na ratni brod koji je
opremljen sa (ve prema tome kako je u kojoj dravi
uobiajeno) zaliha goriva, municije, hrane, vode i drugih
brodskih zaliha. Konstrukcijska vodena linija ratnog
broda odgovara standardnom deplasmanu. Za vrijeme
mira, dakle u normalno vrijeme, ratni brodovi redovito
plove pod standardnim deplasmanom.
U vrijeme rata svi ratni brodovi plove potpuno
nakrcani, to znai da imaju pun deplasman..
Glavne mjere broda - Deplasman
Tablica deplasmana - Uz krivulju deplasmana
obino se konstruira jo i tablica ili skala
deplasmana.
Tablica deplasmana slui pomorcima u praktine
svrhe, prvenstveno za proraunavanje koliine
ukrcanog i iskrcanog tereta i za proraunavanje
promjene gaza broda u svezi s krcanjem tereta.
Tablica deplasmana obino se konstruira zajedno s
tablicom nosivosti ili tonije, ona je sastavni dio
tablice nosivosti
Glavne mjere broda - Deplasman
Deplasmana za promjenu gaza 1 cm odnosno 1 palac -
jest teina tereta koja uzrokuje promjenu srednjeg gaza
broda 1 cm odnosno 1 palac. Ta je teina zapravo
volumen 1 cm odnosno 1 palac visokog sloja vode kome
je osnovica povrina vodene linije, s tim da se taj volumen
pomnoi specifinom teinom vode (deplasman sloja
visokog 1 cm jest d = vy = FVL0,01y). Na ovome se
zapravo i temelji konstrukcija krivulje i tablice tone/cm i
tone/palac gaza.
U praksi se najvie upotrebljava tablica tone/cm i
tone/palac koja je redovito sastavni dio tablice nosivosti.
S pomou te tablice moe se zgodno i brzo odrediti
promjena gaza pri ukrcavanju ili iskrcavanju tereta
poznate teine.
Glavne mjere broda - Nosivost
NOSIVOST
Nosivost je teina tereta pod kojom brod uroni od lake ili
neke druge vodene linije, a mjeri se u teinskim tonama
(metrika, duga ili kratka tona).
Deplasman sadrava tezinu praznog broda i nosivost
(Deadweight), gdje ne nosivost jednaka ukrcajnom
kapacitetu broda, ukljuujuci bunker i druge neophodne
potreptine za pogon broda. Nosivost ili deadweight u
svakom trsnutku predstavlje razliku izmedju stvarnog
deplasmana i teine praznoga broda, sve izraeno u
tonama:
deadweight = displacement - light weight
Glavne mjere broda - Nosivost
Rije "ton" ne predstavlja uvijek istu koliinu teine. Pa
tako imamo izraze:
- Metric ton = 1,000 kg,
- English ton ili "Long ton" = 1,016 kg,
- "Short ton" = 907 kg (koji se koristi u U.S.A.)
Teina praznog broda normalno se ne koristi za
oznaivanje veliine broda, budui da se Deadweight
tonnage - DWT, temelji na ukrcajnom kapacitetu broda,
ukljuujuci gorivo, mazivo, itd, za normalno operiranje
broda, mjereno u tonama kada je brod uronjen na nekoj
vodenoj liniji.
Katkada, deadweight tonnage moe takoer
predstavljati projektirani gaz broda, ali u tom sluaju to
mora biti posebno navedeno.
Glavne mjere broda - Nosivost
Ukupna nosivost (Nu) ili deadweight tonnage,
jest masa tereta pod kojom brod uroni do
odgovarajue teretne crte na oznaci nadvoa
Ukupna je nosivost trgovakog broda sastoji se
od korisne nosivosti (Nk) koju ini masa
komercijalnog tereta i posredne nosivosti (Np)
koju ini masa brodskih zaliha, posade i ostalih
masa na brodu.
Glavne mjere broda - Nosivost
Korisna je nosivost teina komercijalnog tereta,
tj. onog tereta za koji brod naplauje vozarinu.
Korisna nosivost bit e vea ako je masa brodskih
zaliha, dakle posredna nosivost manja.
Pri proraunavanju korisne nosivosti za neko
putovanje broda polazi se od jednodnevnog
potroka brodskih zaliha, tj. potroka za 24 sata
plovidbe.
U kapacitetnom planu broda redovito nalazi
podatak o tome kolika je dnevna potronja goriva
pri odreenoj brzini broda (Consumption per 24
hours).
Glavne mjere broda - Nosivost
Posredna je nosivost teina tereta brodskih
zaliha. U posrednu nosivost ubraja se, prije svega,
masa goriva, slatke vode, hrane, zalihe rezervnih
djelova, masa posade, kao i ostale nepoznate
teine (Mrtve teine Constant) na brodu koje
proraunavamo Draft Survey-om.
Posredna nosivost u trgovakih brodova zavisi od
duljine predvienog putovanja i odmjerava se
tako da korisna nosivost bude to vea.
Glavne mjere broda - Nosivost
Proraun zaliha za odreeno putovanje uobiajeno
je da se proraunatom broju dana plovidbe, u
ljetnim mjesecima, za svakih pet dana plovidbe
dodaje jo jedan dan, a u zimskim mjesecima za
svaka tri dana plovidbe dodaje jedan dan.
Pri tome se za proraunati broj dana plovidbe
zaokruuje na broj djeljiv brojem 3 ili 5, prema
tome da li brod plovi zimskim ili ljetnim zonama.
Glavne mjere broda - Nosivost
Mrtve teine (konstanta) na brodu
Mrtvih teina kao sastavnog dijela posredne nosivosti a
ima je u vioj ili manjoj mjeri, na svakom trgovakom
brodu.
U mrtve teine ubrajaju se u prvom redu voda i ostale
otpadne tekuine koje se skupljaju u kaljuama
(slivnicama) broda, neiskoriteni zatitni materijal za
teret i dr. Pomorci redovito nastoje da koliina mrtvih
teina na brodu bude to manja jer njihova teina ide na
tetu korisne nosivosti broda. Stoga je potrebno na
svakom brodu to ee ispranjavati i istiti brodske
kaljue, istiti tankove balasta, itd.
Glavne mjere broda - Nosivost
ZADACI
Primjer
Brod krca u luci La Plata (Argentina) ljeti penicu za Trst.
Putovanje od La Plate do Trsta, prema karti, traje 24 dana.
Ukupna nosivost broda je 25200t. Potroak goriva (teko gorivo)
iznosi 32t za 24 sata, a potroak slatke vode za 24 sata iznosi
priblino 7t. U tankovima se nalazi ukupno 172 tone plinskog ulja
i 56 tona maziva. Masa posade i ostalih zaliha je 79 tona. Koliko
tereta (Nk) penice moe brod ukrcati.
Rjeenje
Broj rezervnih dana plovidbe iznosi 5 dana (25/5), prema tome
potroak brodskih zaliha treba proraunati za ukupno 29 dana (24
+ 5). Potrebne zalihe goriva za glavne strojeve iznose 32 29 =
928 t, a slatke vode 7 29 = 203 t. Ukupna masa brodskih zaliha
(posredna nosivost) iznosi:
Glavne mjere broda - Nosivost
teko gorivo . 928 t
lako gorivo 172 t
mazivo ulje ........................................ 56 t
slatka voda ......................................... 203 t
posada i ostale zalih .. 79 t
Konstanta .. 200 t
Ukupno Np = 1638 t
Korisna nosivost broda bit e:
Nk = Nu Np = 25200 - 1638 = 23562 t
Prema tome, brod u luci La Plata moe ukrcati 23562 t
tereta penice u rasutom stanju
Glavne mjere broda - Zapremnina
ZAPREMNINA ili Tonaa
Tonaa broda (Tonnage) ukupan prostor broda
izraunan nakon mjerenja, tj. Badarenja. a prema
odredbama IMO konvencije o badarenju brodova
(1969.) kao bruto i neto tonaa (Gross Tonnage -
GT, Nett Tonnage - NT).
Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest
volumen svih zatvorenih prostorija broda izraen u
tzv. registarskim tonama.
Glavne mjere broda - Zapremnina
Definicija i znaenje zapremine
Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest
volumen svih zatvorenih prostorija broda.
Registarska zapremina predstavlja obujam brodskog
prostora iskazanog u registarskim tonama.
Regstarska tona kao jedinica zapremine iznosi 100
kubinih stopa ili 2,832 m3 . Ta mjera izraava
prosjean volumen koji zaprema jedna tona tereta.
Glavne mjere broda - Zapremnina
Podjela zapremine
1. Bruto Tonaa (BT) (eng. Gross Tonnage (GT))
2. Neto Tonaa (NT) (eng. Net Tons (NT))
Badarenjem dobivena zapremina broda izraena u
registarskim tonama zove se ukupna ili bruto registarska
zapremina.
Bruto Tonaa (BT) ili zapremina obuhvaa
ukupni zatvoreni brodski prostor bez nekih prostorija kao
to su kormilarnica, prostor pomonih brodskih strojeva,
kuhinja i WC-a.
Glavne mjere broda - Zapremnina
BT predstavlja veliinu unutarnjeg volumena broda u
skladu sa zadanim pravilima za ovu vrstu mjerenja, i
iroko se koristi u praksi.
- Po bruto zapremini brodovi se upisuju u Registar. Registar
vode luke kapetanije i sjedite luke kapetanije
automatski postaje luka pripadnosti broda
- Po bruto zapremini obino se rauna veliina trgovake
mornarice jedne drave.
- dokovanje trgovakih brodova naplauje prema jednoj BT.
- Bruto zapremina broda vana je i zbog toga to se iz nje
proraunava neto registarska tonaa.
Glavne mjere broda - Zapremnina
Netto zapremina se odnosi na zatvoreni
brodski prostor koji je namijenjen prijevozu robe
- Neto zapremina slui za odreivanje izrauna
lukih taksa i taksa za plovidbu kanalima, za
plaanje peljarskih usluga, poreza, carine i si.
Upravo zbog toga to je neto zapremina povezana s
novanim davanjima brodara, a katkada i
naruioca, propisi o odreivanju neto tonae vrlo
su precizni i strogi.
Podaci o bruto i neto zapremini nekog broda nalaze
se u njegovoj svjedodbi o badarenju.
Glavne mjere broda - Zapremnina
Odnos zapremine i deplasmana broda
Pri projektiranju broda i za razne praktine zadatke
esto je potrebno na brzinu odrediti deplasman na
temelju poznate bruto tonae broda ili obratno.
Priblina formula za takav odnos glasi:
D= 1,5 - 2,0 BT
Kod teretnih brodova s malim volumenom
navodnog dijela, ovaj se odnos poveava do 2,5
BT, a kod veih putnikih brodova iznosi 1,1 do
1,3 BT.
Glavne mjere broda - Zapremnina
Priblini odnos neto i bruto registarske zapremine.
Neto tonaa odreuje se iz odnosa prema bruto tonai.
Ove se veliine za pojedine vrste brodova priblino
odnose ovako:
- za putnike brodove NT = 0,60 BRT,
- za teretne brodove NT = 0,70 BRT,
- za jedrenjake NT = 0,80 BRT.
Ovakav nain raunanja NT slui iskljuivo samo radi
pribline orijentacije i na taj nain izraunata NT ne moe
se upotrijebiti za plaanje raznih taksa i usluga.
Glavne mjere broda - Kapacitet
KAPACITET
Kapacitet za teret, (engl. Capacity Tonnage) jest
raspoloivi prostor za teret izraen u kubinim metrima
(m) ili kubinim stopama (ft).
Kapacitet je vrlo vana mjera trgovakog broda jer slui
za pravilan raspored tereta po pojedinim skladitima i za
sastavljanje plana tereta. Kapacitet za teret ujedno
obuhvaa kapacitet spremita za brodske zalihe, kapacitet
tankova, za gorivo, pitku i kotlovnu vodu, balast i sl.
Razlikuju se dva kapaciteta:
kapacitet za ito (eng. Grain Capacity),
kapacitet za bale (engl. Bale Capacity).
Glavne mjere broda - Kapacitet
Kapacitet za ito, odnosi se na rasuti teret. On je uvijek
vei od kapaciteta za bale jer rasuti teret, npr. ito, ispunjava
sav prostor skladita ukljuujui i prostor izmeu rebara i
izmeu sponja
Kapacitet za bale, odnosi se uglavnom na komadnu i
pakovanu robu, dakle na generalni teret. U kapacitet za bale
nije uraunat prostor koji komadni i pakovani tereti ne
mogu zauzeti, npr. prostor izmeu zatitnih trenica (priboja)
na bonim stijenama skladita i prostor izmeu sponja.
Prilikom proraunavanja kapaciteta za ito i kapaciteta za
bale nekog brodskog skladita odbija se prostor koji
zauzimaju upore, sponje, zatitne trenice, cjevovodi i druge
sline konstrukcije. Ako je prostor za teret razdijeljen u
posebne odjele (elije), kapacitet se svakog odjela rauna
posebno.
Glavne mjere broda - Kapacitet
Prostor po toni nosivosti je omjer ukupnog kapaciteta za bale
nekog broda i njegove ukupne nosivosti. To je zapravo onaj prostor
koji mora zauzimati jedna tona tereta da bi se istodobno potpuno
iskoristila nosivost i kapacitet broda. Tada bi kapacitet za teret bio
potpuno iskoriten i brod bi uronio do oznake nadvoa.
U pomorskoj se praksi za takav sluaj kae da je brod nakrcan
full and down.
U praksi se, meutim, to rijetko dogaa. Kad je brod nakrcan
nekim tekim i kompaktnim teretom, npr. rudaom ili itaricama,
on e redovito iskoristiti nosivost, ali ne i kapacitet.
Kod generalnog je tereta obratno: brod redovito iskoristi kapacitet,
ali ne i nosivost. To je osobito karakteristino za suvremeni
generalni teret, koji je tako pakovan da zauzima relativno mnogo
prostora. Samo vrlo rijetko, ako se prikladno kombinira lagani i
teki teret, brod moe potpuno iskoristiti nosivost i kapacitet
Glavne mjere broda - Kapacitet
Kapacitetni plan broda je nacrt broda (uzduni i
popreni presjek) na kojem su oznaeni prostori
za teret, spremita brodskih zaliha i brodski
tankovi, a u posebnim tablicama dat je njihov
kapacitet i esto poloaj teita. Uz plan se obino
ucrtava i tablica nosivosti. Na nacrtu je oznaeno
koji se tankovi proteu preko cijele irine broda, a
koji su nepropusnom pregradom pregraeni u
lijevi i desni tank. Kod pregraenih tankova u
tablici je dat posebno kapacitet za desni, a
posebno za lijevi tank.
Glavne mjere broda - Kapacitet
Kapacitet tankova. U brodske tankove moe se smjestiti
tekue gorivo, ulje za podmazivanje, razna biljna ulja, pitka
voda, kotlovna voda i morska voda kao vodeni balast.
Tankovi se nikada ne pune do vrha jer treba da ostane
slobodnog prostora za irenje tekuine kad joj se temp.
povea. Prazan prostor koji se ostavlja iznosi 2 do 5%
volumena tanka.
Brodskih tankova uvijek ima vei broj da bi im se tako
pojedinani kapacitet smanjio i na taj nain donekle otklonio
tetan utjecaj slobodnih povrina tekuina na stabilitet broda.
Svaki brodski tank ima:
- otvor "za punjenje,
- zatim odunu cijev i
- cijev za sondu
Glavne mjere broda - Kapacitet
Kod tekuina koje na dnu tanka ne ostavljaju
talog mjeri se visina tekuine u tanku od dna
tanka do gornjeg ruba tekuine, a kod tekuina
koje ostavljaju talog (npr. loivo ulje) mjeri se
visina praznog prostora ili tzv. Ullage, od
povrine tekuine u tanku do vrha tanka.. Svi su
brodski tankovi kalibrirani, pa se na temelju
visine tekuine ili visine praznog prostora s
pomou posebnih tablica odreuje koliina
tekuine u tanku.
Glavne mjere broda - Kapacitet
Faktor slaganja tereta i izgubljeni prostor
Za sastavljanje plana tereta potrebno je poznavati jo i faktor slaganja
tereta, (engl. stowage factor).
Faktor slaganja jest broj koji pokazuje koliko prostora zauzima jedna
tona dobro sloenog tereta, izraeno u kubinim metrima ili kubinim
stopama.
Pri odreivanju faktora slaganja tereta uzima se u obzir i tzv.
izgubljeni proctor (Broken Stowage). Izgubljeni prostor uzrokuju
omoti (ambalaa) i zatitni materijal upotrijebljen prilikom slaganja
tereta na brodu, zatim krivine i strei dijelovi brodskog skladita
(rebra, sponje, uporoe i dr.), pa se nijedan teret ne moe idealno
sloiti.
Ako se faktor slaganja pomnoi koliinom tereta u tonama, dobije se
volumen prostora (u kubinim metrima ili kubinim stopama) koji e
teret zauzeti u brodu. Nakon toga se na temelju kapacitetnog plana
planira smjetaj tereta u pojedina skladita i druge teretne prostore na
brodu.
Glavne mjere broda - Kapacitet
t
C
3
[ ]
t
C p f m = -
[ ]
t
C
p MT
f
=
- prostor koji zauzima teret
p - teina tereta
f - faktor slaganja tereta
Ako se faktor slaganja pomnoi koliinom tereta u tonama,
dobije se volumen prostora (u kubinim metrima ili
kubinim stopama) koji e teret zauzeti u brodu. Nakon
toga se na temelju kapacitetnog plana planira smjetaj
tereta u pojedina skladita i druge teretne prostore na
brodu.
Glavne mjere broda - Kapacitet
Da bi faktor slaganja tereta izraen u cft (ft - kubnim
stopama) pretvorili u faktor slaganja izraen u m dotoni
faktor slaganja treba pomnoiti brojem 0,028 (1cft =
0,028317 m).
Da bi faktor slaganja tereta izraen u m pretvorili u faktor
slaganja izraen u cft dotoni faktor slaganja treba
pomnoiti brojem 35,314 (1 m = 35,314 cft).
35, 314 [ ]
s m
f f cft = -
3
0, 028 [ ]
m s
f f m = -
Glavne mjere broda - Kapacitet
Faktor kapaciteta i proraun teina za uzduni raspored
tereta
Pri krcanju tereta mora se posebna pozornost obratiti na
uzduni raspored tereta kako bi brod po zavretku ukrcaja
tereta plivao na ravnoj kobilici ili imao trim kakav mu je
potreban
Faktor kapaciteta fc jest broj koji se dobije kada se kapacitet
za bale ili kapacitet za ito svakoga pojedinog brodskog
skladita ili teretnog odsjeka broda (skladite zajedno s
meupalubnim prostorom iznad njega) podijeli ukupnim
kapacitetom za bale odnosno za ito, prema tome da li brod
krca opi ili rasuti teret. Kad se korisna nosivost broda
pomnoi faktorom kapaciteta skladita, odnosno teretnog
odsjeka, dobije se masa tereta koja otpada na to skladite ili
teretni odsjek.
Glavne mjere broda - Kapacitet
- kapacitet teretnog prostora
C - ukupni kapacitet broda
p - teina koja se krca u odreeni teretni prostor
fc - faktor kapaciteta
Nk - teina ukupnog tereta (korisna nosivost)
Teina tereta koja otpada na neki teretni odsjek ili skladite rauna se
po formuli:
[ ]
o
c
C
f MT
C
=
o
C
[ ]
k c
p N f MT = -
Glavne mjere broda - Kapacitet
Kada se svi faktori kapaciteta svakog pojedinog
skladita zbroje, mora se dobiti 1 (jedan), a kada
se zbroje sve teine / mase p, mora se dobiti
korisna nosivost broda Nk. Ovo slui samo kao
matematiki dokaz da je proraun pravilno
izveden.
Glavne mjere broda - Kapacitet
ZADACI
Primjer br.1:
Na brodu XXX kapacitet za bale teretnog odsjeka broji (skladita
broj 1 i meupaluba broj 1) iznosi 2728m, a ukupni kapacitet za bale
16994m. Koliki je faktor kapaciteta teretnog odsjeka broj 1?
Rjeenje: Faktor kapaciteta teretnog odsjeka broj 1 bit e:
2728
0,161
16994
o
c
C
f
C
= = =
Glavne mjere broda - Kapacitet
Primjer br.2:
Brod XXX treba ukrcati u luci Split homogeni teret od 9020Mp cementa za
Indiju. Faktori kapaciteta pojedinih teretnih odsjeka jesu:
Odsjek broj 1....... 0,161
Odsjek broj 2....... 0,248
Odsjek broj 3....... 0,217
Odsjek broj 4....... 0,214
Odsjek broj 5....... 0,160
1,000
Koliko tereta otpada na svaki teretni odsjek?
Rjeenje: Na svaki teretni odsjek otpada ova teina tereta:
Za odsjek broj 1 teina tereta je p = 9020 0,161 = 1448 Mp
Za odsjek broj 2 teina tercta je p = 9020 0,248 = 2240 Mp
Za odsjek broj 3 teina tereta je p = 9020 0,217 = 195SMp
Za odsjek broj 4 teina tereta je p = 9020 0,214 = 1935Mp
Za odsjek broj 5 teina tereta je p = 9020 0,160 = 1439Mp
Nk = 9020Mp
Glavne znaajke broda - Dimenzije duljine
Glavne dimenzije odnose se na geometrijske karakteristike trupa. Razlikuju se dimenzije
duljine, irine i visine, istisnina i registarska zapremina.
Dimenzije duljine jesu:
LOA - duljina preko svega je duljina mjerena izmeu dva okomita pravca
koji prolaze kroz krajnje toke broda na pramcu i krmi, u to je ukljuen
gumeni profil i ugraena oprema ali bez vanjskog kormila.
LPP - duljina izmeu okomica. Slui za pojedine hidrostatike proraune i za
dimenzioniranje elementa trupa prema pravilima klasifikacijskih drutava.
LWL - duljina na vodnoj liniji je vodoravni razmak izmeu krajnjih toaka KWL
LREG - badarska duljina je vodoravni razmak izmeu unutranje strane oplate na
pramcu i na krmi. Slui za odreivanje zapremine broda.
Glavne znaajke broda - Dimenzije irine
Glavne dimenzije odnose se na geometrijske karakteristike trupa.
Razlikuju se dimenzije duljine, irine i visine, istisnina i registarska zapremina.
Dimenzije irine jesu:
BMAX - najvea irina sa svim privjescima i nadogradnjama.
B - irina glavnog rebra. Mjeri se na vanjskom rubu glavnog rebra.
BCWL - najvea irina na CWL (KWL). Najee je jednaka irini glavnog rebra.
BREG - badarska irina je najvea unutranja irina izmeu unutranje dvene
oplate na obje strane broda. Slui za odreivanje zapremine broda.
Glavne znaajke broda - Dimenzije visine
Dimenzije visine jesu:
H - bona visina se mjeri na polovici duljine broda i to na boku od gornjeg ruba
razme ili linije palube do donjeg ruba laminata dna ili gornjeg ruba kobilice.Slui
za proraun vrstoe , stabiliteta, nepotopivosti i za dimenzioniranje elementa trupa
prema pravilima klasifikacijskih drutava.
T - gaz se mjeri po boku broda , na polovici duljine, od plovne vodne linije do
osnovice. Ne mora biti jednak po cijeloj duljini broda pa se razlikuje:
TK - gaz na krmi
TP - gaz na pramcu
TS = ( TK+TP ) / 2 - srednj gaz
TMAX - najvei gaz je okomita udaljenost izmeu plovne vodne linije i najnie
toke uronjenog dijela broda
Glavne znaajke broda - Dimenzije visine
F - nadvoe je vertikalni razmak mjeren po
boku broda na polovici
njegove duljine od plovne vodne linije do gornjeg ruba
oploenja palube.
Razlikuje se:
ff - nadvoe mjereno na pramcu,
fa - nadvoe mjereno na krmi; a kod brodica s izvanbrodskim
motorom mjereno na mjestu gdje voda moe najprije ui u
brodicu ,
fm - nadvoe mjereno na polovici duljine broda i
F = ( ff + fa + fm ) / 3 - srednje nadvoe.
SK, SP - zakrivljenost ili skok palube je okomiti razmak ruba
palube na prednjoj (SP) i stranjoj (SK) okomici iznad
najnie toke palube.
b - preluk palube je okomiti razmak od sredine spone do ruba
palube, na najirem mjestu palube.
Dijelovi trupa
Opisivanje forme broda moe biti
jednostavnije ukoliko se forma podijeli
na karakteristine dijelove. Svaki od
djelova ima kako funkcionalnu tako i
oblikovnu osobitost.
Dijelovi trupa - popreni presjek trupa
Dijelovi trupa - uzduni presjek trupa
Dijelovi trupa - Dno
Podruje dna broda moe biti zaobljeno (najee kod manjih brodova) ili
ravno s nagibom ili bez njega. Veliki trgovaki brodovi redovito imaju dio dna
u obliku ravnine. Time se postie maksimalna nosivost i pojeftinjuje gradnja
broda.
Granica ravnog dna
Dijelovi trupa - Krma i krmeni okvir
Krma i posebno krmeni okvir je dio forme broda na kojem se dogaaju velike
promjene oblika. Tu se nalaze dva vana elementa broda: kormilo i vijak
odgovorni za upravljanje i pogon broda.
Krmeni okvir s kormilom i vijkom
Dijelovi trupa - Pramac
Pramac je prednji istureni dio forme broda na kojem se dogaaju velike
promjene oblika. Bulb pramac je danas primijenjen na skoro svakom
modernom prekooceanskom brodu. Dokazana je korist ugradnje bulba kao
posljedica znaajnih istraivanja u posljenjih 20-tak godina. Bulb pramac je
skuplji od konvencionalne forme pramca ali je dobit opravdala to ulaganje.
Forma pramca
Dijelovi trupa - Pramac
PREDNOSTI BULB PRAMCA
a. Bulb stvara svoj val koji interferencijom s valovima koje stvara brod
smanjuje pramani val i tako poveava energetsku korisnost broda.
b. Produava vodnu liniju u odnosu na konvencionalni pramac pa je pogodan
za postizanje vee brzine.
c. U sluaju sudara ima ulogu apsorbiranja kinetike energije pa tako
poveava sigurnost broda u sluaju naleta na greben.
d. Omoguava smjetaj porivnika na veem kraku u odnosu na glavno rebro i
tako poboljava upravljivost kod pristajanja i otplovljavanja.
e. Smanjuje posrtanje poveanjem priguenja kod vertikalnih gibanja.
Dijelovi trupa - Bok
Bokovi broda redovito nisu jae formirani i kod veine trgovakih brodova su
ravni s prelazom u krmu ili pramac odnosno uzvoj.
Ravni bok
Dijelovi trupa - Paluba
Paluba zatvara brod odozgo. Na palubi se smjetaju ureaji za teret, privezni
ureaji itd. Oblik palube mora omoguiti brzo otjecanje mora koje je dospjelo
na palubu uslijed loma valova. Zbog toga vanjska paluba ima preluk tj.
sredina palube je na veoj visini od palube na bokovima. Oblik uzvoja je kod
manjih brodova redovito parabolian a kod veih trapezan.
Paluba
Dijelovi trupa - Krilna tijela
Krilna tijela se susreu na praktiki
svim vrstama brodova podmornica i
zrakoplova. Krilna tijela se razlikuju
ovisno o brzini za koju su projektirana
i o gustoi medija u kojem se gibaju.
Krilna tijela namijenjena brodovima
gibaju se u mediju ija je gustoa 800
puta vea od zraka pa redovito manje
povrine generiraju dovoljne sile.
Zrakoplovna krilna tijela redovito
napreduju znatno veom brzinom
(treba se sjetiti da sile rastu s brzinom
na kvadrat).
Krilna tijela podmornice: Kormilo, Stabilizator,
Kiosk
Dijelovi trupa - Privjesci
Privjesci brodskoj formi su svi
dodaci koji nisu uklopljeni u osnovnu
formu, ve zbog svoje funkcije, ili
drugih razloga, moraju biti istaknuti
ili odvojeni.
Ti privjesci obavljaju nekoliko
fundamentalno vanih funkcija kao
to su pogon i upravljanje te
stabilizacija i priguenje ljuljanja
broda.
Dvovijani (ili tro-odnosno etvero-
vijani) brodovi imaju vie moguih
rjeenja krme. Kod otvorenog
rjeenja, vratilo propelera je izloeno
moru dok je kod zatvorenog rjeenja
vratilo je potpuno unutar skega ili
velike nogavice.
Dijelovi trupa - Privjesci
Otvorena izvedba propulzijskog sustava sastoji se od vratila na kojem je
brodski vijak, skroka koji dri krmeni leaj vratila, te kormila koje je u ovoj
izvedbi najee viseeg balansnog tipa. Na mjestu izlaska vratila iz trupa
pojavljuju se manje nogavice koje daju povoljni strujni oblik.
Privjesci otvorene izvedbe krme
Privjesci na krmi
Ljuljne kobilice i stabilizatori slue priguenju ili umanjenju ljuljanja broda.
Ljuljne kobilice su dugake oko 1/3 duljine broda a mogu biti i u obliku
nekoliko posebnih nepokretnih peraja.
Stabilizatori su pokretne peraje upravljane posebnim hidraulikim sustavom
koje umanjuju ljuljanje broda.
Pored vijka, osovine, skroka, nogavica i kormila, postojavljuju se i rtvene
anode koje imaju funkciju zatite od galvanskih struja. Njihov oblik predstavlja
poremeaj strujanja.
Dijelovi trupa - Dodaci formi
DODACI FORME su oni djelovi brodske forme koji nisu obuhvaeni opisom
osnovnom teoretskom formom uglavnom zato jer imaju preteno lokalni
karakter. Volumen tih dodataka, kod nekih tipova brodova, moe predstavljati
zamjetni dio istisnine a pored toga je redovito smjeten tako da utjee i na trim
broda putem pomaka apscise teita istisnine.
Blister
Blisteri su dodatni volumeni na bokovima koji se ponekad dodaju u cilju
poboljanja stabilnosti ili poveanja uzgona ili zatiti od podvodnih eksplozija
(kod ratnih brodova). Proteu se redovito na vie od polovine duljine. Uzduno
su oblikovani tako da im manje remete strujnice.
Dijelovi trupa - Dodaci formi
Nogavice su posebno formirani dio oplate u podruju
izlaza propelernog vratila iz broda. Najee se
susreu kod brodova s vie vijaka (propelera).
Funkcija im je da nose leaj vratila i istovremeno daju
im povoljniji oblik strujanju. Dodatni volumen
unutar nogavica ponekad omoguava pomak
krmenog dijela stroja prema krmi.
Postoje i negativni dodaci brodskoj formi. najee
su to pramani porivnici (bow thruster) smjeteni u
poprenim cijevima (tunelima) na pramcu i ponekad
na krmi broda. Funkcija im je ostvarivanje bonog
poriva putem propelera smjetenog u tunelu. Na taj
nain brod kod male brzine moe precizno
manevrirati bez pomoi remorkera.
Volumen porivnika je slobodno naplavljiv i ne
ostvaruje hidrostatiku uzgonsku silu pa ga treba
oduzeti od istisnine.
Nogavice
Tunel pramanog porivnika
Koordinatni sustav i tri projekcije
Forma broda definirana je u pravokutnom koordinatnom sustavu. Najee se
primjenjuje desni pravokutni koordinatni sustav kojem su osi ( x , y , z )
odreene kao sjecita triju parova uzetih od ortogonalnih ravnina: P
1
, P
2
i P
3
.
Koordinatne ravnine su:
P
1
- ravnina osnovice
P
2
- simetralna ravnina
P
3
- ravnina glavnog rebra
Koordinatne osi su definirane kao presjenice triju koordinatnih ravnina:
x - os je presjenica simetralne ravnine s ravninom osnovice, pozitivna prema
pramcu broda.
y - os je presjenica ravnine glavnog rebra i ravnine osnovice, pozitivna prema
lijevoj strani broda.
z - os je presjenica ravnine glavnog rebra i simetralne ravnine, pozitivna
prema gore.
Koordinatni sustav i tri projekcije
Slika-1.2 -Ravnine projekcija
Koordinatni sustav i tri projekcije
Simetralna ravnina - je uzduna ravnina koja dijeli brod na lijevu i desnu
polovicu tako da je svaka toka na oplati lijeve strane broda jednako udaljena
od analogne toke na oplati desne strane broda. Simetralna ravnina je okomita
na ravninu konstrukcijske vodne linije.
Veina brodova je simetrina, premda postoje brodovi asimetrine forme (na
primjer: nosai zrakoplova i venecijanske gondole), a postoje i brodovi koji su
simetrini premda se sastoje od dvaju trupova koji su svaki za sebe asimetrini
(na primjer neki katamarani). Ukoliko brod nije simetrian, umjesto simetralne
ravnine uzima se uzduna ravnina okomita na ravninu konstrukcijske vodne
linije, koja sijee brodsku formu tako da plotina povrine presjeka bude
maksimalna.
Ravnina vodne linije - je ravnina povrine mirne vode na kojoj brod pluta.
Konstrukcijska vodna linija - je presjenica forme broda i ravnine vodne linije
za koju je brod osnovan. Na toj vodnoj liniji brod redovito postie i najveu
nosivost.
Ravnina glavnog rebra - je poprena ravnina okomita na ravninu osnovice i na
ravninu konstrukcijske vodne linije a uzduno je postavljena na poziciji
sredinje okomice.
Okomice (perpendikulari)
Krmena okomica (krmeni perpendikular) - je pravac okomit na ravninu
konstrukcijske vodne linije, koji prolazi presjecitem konstrukcijske vodne
linije s krmenim bridom krmene statve ili s krmenim bridom statve kormila ili
s osi kormila ako prethodno navedena presjecita ne postoje (to jest ako brod
nema statve kormila ili ako vodna linija ne sijee statvu).
Pramana okomica (pramani perpendikular) - je pravac okomit na ravninu
konstrukcijske vodne linije koji prolazi proboditem prednjeg brida pramane
statve i ravnine konstrukcijske vodne linije, odnosno odgovarajuim
proboditem prednjeg brida utora pramane statve kod drvenih brodova.
Sredinja okomica (sredinji perpendikular) je (pomona) okomica koja se
nalazi na sredini duljine broda na jednakoj udaljenosti i od pramane i od
krmene okomice.
Nacrt rebara
Nacrtom rebara prikazana su teoretska rebra dobivena presijecanjem trupa
broda nizom poprenih meusobno paralelnih ravnina. Vano je napomenuti da
teoretska rebra slue samo prikazivanju forme i ne moraju biti na pozicijama
graevnih rebara. Nacrt graevnih rebara se izrauje posebno u okviru izrade
detaljnog projekta broda. Zbog simetrije, prikazuju se najee samo rebra
jednog boka. Obzirom da je glavno rebro na sredini broda to bi prikazivanje svih
presjeka istog boka rezultiralo mnogobrojnim meusobnim presjecanjem
krivulja rebara krme i pramca i otealo praenje oblika krivulja. Usvojena je
konvencija po kojoj se prikazuju na lijevoj strani crtea rebra iza glavnog rebra
(dakle rebra desne strane broda) a na desnoj strani nacrta rebra ispred glavnog
rebra (dakle rebra lijeve strane broda) ako se gleda u smjeru pozitivne apscise
broda.
Slika - 1.3 - Nacrt rebara
Nacrt rebara
Numeracija rebara je uobiajeno takva da se rebro na krmenoj okomici oznaava
brojem 0 a rebra prema pramcu redom 1,2,...N
R
, a rebra iza krmene okomice -1,
-2....itd. U praksi amerike brodogradnje pristup je suprotan tj. rebro 0 je na
pramanoj okomici a broj rebra raste od pramca prema krmi.
Broj rebara koji se prikazuje u nacrtu u principu moe biti proizvoljan, meutim
promjenjivi razmak i broj rebara nespretan je za vizualizaciju forme pa se
redovito prikazuju rebra prema slijedeem rasporedu: rebro 0 na krmenoj
okomici a rebro 10 ili 20 ili 40 na pramanoj okomici. Izmeu tih rebara na
pozicijama okomica umee se potrebni broj rebara na jednolikim razmacima od
L
PP
/10, L
PP
/20 ili L
PP
/40. Ovome se dodaju rebra iza krmene okomice na istim
razmacima i rebra ispred pramane okomice takoer na istim razmacima. Ovisno
o duljini prevjesa na krajevima broj dodatnih rebara varira.
Opis s 10 razmaka (tj. 11 rebara) je nedovoljno detaljan osim za jednostavne
forme. S druge strane 40 razmaka rezultira velikim brojem rebara koja su
nepotrebno gusta u sredini broda gdje je tijek krivulja malo promjenjiv. U praksi
se tako uobiajio prikaz forme s 20 razmaka tj 21 rebro+rebra krme i pramca
izvan duljine L
PP.
Ponekad se ovom opisu dodaju meurebra na krmenom i
pramanom dijelu broda u podruju naglih promjena oblika. Dobar opis forme
tako sadri od 23 do 29 rebara.
Nacrt vodnih linija
Vodne linije nastaju presjecanjem forme broda nizom ravnina paralalnih ravnini
osnovice odnosno projektne vodne linije. Vodne linije dobro opisuju oblik
bokova dok dno broda bolje opisuju uzdunice i irnice.
Slika - 1.3 - Nacrt vodnih linija
Nacrt uzdunica
Uzdunice (ili vertikale) su krivulje dobivene presjecanjem forme broda
ravninama paralalnim simetralnoj ravnini. Oblik uzdunica je posebno koristan
kod definiranja irokih i plitkih krmenih dijelova broda koji su slabo opisani
drugim krivuljama.
Slika - 1.3 - Nacrt uzdunica
Nacrt irnica
irnice (ili dijagonale) su presjeci forme broda kosim ravninama. Najee se crtaju u
svrhu kontrole glatkoe forme, premda je u principu mogue koristiti irnice kao
osnovne krivulje za definiranje forme broda. Karakteristina je irnica koja prolazi
uzvojem (irnica uzvoja). Takoer se postavljaju irnice na djelovima forme koji nisu
dovoljno dobro opisani vodnim linijama i uzdunicama. irnice se nastoje postaviti
tako da budu u veem dijelu svoje duljine im blie normalama rebara. Ponekad se
ne crta cijela duina irnice ve samo dio koji je u kritinom podruju forme npr. na
krmenom dijelu u podruju pritjecanja vode vijku.
Slika - 1.3 - Nacrt irnica
Prikaz linija broda
Teoretska forma broda redovito se prikazuje nacrtom brodskih linija.
Taj nacrt predstavlja prikaz niza presjenih krivulja s teoretskom formom broda
Slika-2 - Nacrt linija ribarskog broda
Redovito se nacrt linija sastoji od 4 ili 5 crtea smjetenih na zajedniki nacrt. Svaki od
tih crtea predstavlja ortogonalnu projekciju presjeka teoretske forme i niza jednoliko
razmaknutih meusobno paralelnih ravnina, slino izohipsama na zemljopisnoj karti.
Redovito se prikazuju crtei rebara, vodnih linija i uzdunica. Ovom nacrtu se esto
dodaje i crte svih tih krivulja u izometrijskom prikazu (Sl-2). Dodatni crte moe
sadravati presjeke forme ravninama koso poloenim prema simetralnoj ravnini broda
- crte irnica.
KOEFICIJENTI FORME BRODA
Koeficijent punoe vodene linije (o)
Ovaj koeficijent je omjer povrine vodene linije (VL) i oko nje opisanog pravokutnika
duine L i irine B. Vrijednost ovog koeficijenta moe varirati kod raznih tipova
brodova od 0.7-0.95, ali nikad njegova vrijednost ne moe biti vea od 1.
f
VL
o = --------
L * B
Koeficijent punoe glavnog rebra (|)
Glavno rebro je od svih rebara najkarakteristinije za brod. Njegova punoa utjee
takoe mnogo na otpor broda pa se i ona prikazuje kao koeficijent.
Koeficijent punoe glavnog rebra bit e dakle odnos izmeu povrine glavnog rebra i
povrine pravokutnika irine B i visine T koji je opisan oko glanvog rebra. Vrijednost
ovog koeficijenta obino iznosi od 0.8-0.98 ali nikad njegova vrijednost ne moe biti
vea od 1.
F

| = ---------
L * B
KOEFICIJENTI FORME BRODA
Koeficijent punoe broda (o)
Na slian nain kao to smo kod koeficijenta vodene linije i glavnog rebra izrazili odnos
povrina i njihovih dimenzija tako moemo usporeivati brodove ratnih dimenzija,
moemo pokuati, da izrazimo odnos istisnine broda (V) sa njegovim glavnim
dimenzijama (L,B,T). Taj koeficijent nazvat emo koeficijent punoe broda (o).
V
o = --------------
L * B * T
Koeficijent uzdune finoe broda ()
Iako koeficijent punoe broda (o) dosta dobro okarakterizira punou broda, ipak to nije
dovoljno. Moemo zamisliti dva broda sa istim glavnim dimenzijama i istom istisninom,
kojima je povrina glavnog rebra razliita. Stoga, sam koeficijent (o) nije dovoljan, da
jasno prikae formu broda. Mnogo zgodniji koeficijent, koji e uzimati u obzir I veliinu
glavnog rebra, to se ini tako, da se istisnina broda usporedi sa cilindrom, koji ima istu
duljinu kao brod, a osnovica mu je glavno rebro.
V
= ---------
F

* L
ZADACI
1. Izraunaj istisninu broda za slijedee izmjere i faktore:
duina izmeu okomica L
pp
= 100 m,
irina broda B = 20 m,
gaz T = 7 m,
faktor privjesaka je 0
PR
=5%,
specifina gustoa je = 1025 kg/m
3
i
koeficijent punoe broda (C
b
ili o) C
B
= 0.60.
D = L
pp
* B * T * C
B
* 0
PR *
g = 100 * 20 * 7 * 0.6 * 1.025 * 1.005 * 9.81
D = 84.88 MN
ZADACI
2. Izraunaj glavne faktore: koeficijent punoe glavnog rebra (C
M
ili |)
CM koeficijent punoe vodne linije (C
WL
ili o) C
WL
koeficijent punoe
broda (C
b
ili o) C
B
i uzduni prizmatini koeficijent (C
P
ili ) za brod
slijedeim izmjera:
L
pp
= 100 m B = 20 m T = 7 m D = 8652 t
0
PR
= 1.005 A
M
= 133 m
2
A
WL
= 1400 m
2
= 1.025 t/m
3
C
WL
= A
WL
/ (L * B) = 1400 / (100 * 20) = 0.70
C
b
= D / (L
pp
* B * T * * 0
PR
) = 8652 / ( 100 * 20 * 7 * 1.025 * 1.005) = 0.60
C
M
= A
M
/ (B * T) = 133 / (20 * 7) = 0.95
C
P
= C
B
/ C
M
= 0.60 / 0.95 = 0.632
ZADACI
3. Brod ima povrinu vodne linije A
WL
= 1050 m
2
, te plovi u moru
gustoe = 1.025 t/m
3
, na brod se ukrca teret P = 105 t. Koliko se
povea gaz uslijed ukrcaja tereta?
A T = P / D
1CM
D
1CM
= A
WL
* T
1CM
* = 1050 * 0.01 * 1.025 = 10.763 t
A T = 105 / 10.763 = 9.76 cm
A T = 0,0976 m