.

UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA

STRUKTURA SEMINARA:

SADRŽAJ
Potrebno je navesti numerirani popis poglavlja i podpoglavlja s pripadajućom
stranicom na kojoj se pojedino poglavlje, podpoglavlje nalazi.
Primjer:
1. Uvod ........................................................................................ 3
1.1. Zašto je potrebno razmišljati?......................................... 4
2. Razrada teme ……………………………………………… 5
2.1. Kritičko mišljenje ........................................................... 6
2.1.1. Refleksivno mišljenje............................................ 7

1. SAŽETAK
Sažetak predstavlja kratak, sažet pregled rada, ali ne uvod u temu. Ukratko opisati
i prikazati što čitatelj može pročitati u radu. (maksimalno 300 riječi).

2. KLJUČNE RIJEČI
Potrebno je navesti ključne riječi za temu seminarskog rada.

3. UVOD
U uvodnom dijelu opisati cilj rada, definirati osnovnu temu koja se obrađuje, te
razloge zašto je odabrana baš ta temu. U nekoliko rečenica, definirajući ključne stručne
pojmove i koncepte, uvesti čitatelja u temu rada.

4. RAZRADA TEME
Centralni je dio rada je razrada teme u kojoj treba iznijeti osnovne argumente. Pri
pisanju ovog dijela slijediti osnovna pravila logičkog razmišljanja.
Dodatnu literaturu za izradu seminarskog rada student traži sam
U radu se mogu koristiti ilustracije. One kao i tekst predstavljaju, važan dio
seminarskog rada. Omogućuju jasno, sažeto i jednostavno predstavljanje materijala u

1
.

radu. Ilustracije se dijele na dvije grupe: tablice i slike. U slike se ubrajaju grafikoni,
crteži, karte, slike, fotografije. Ilustracije trebaju biti označene rednim brojem, sadržavati
naslov, opis što prikazuje, te izvor iz kojeg su preuzeti, numeracijom po principu
literature. Pri označavanju rednim brojem, tablice se označavaju jednim slijedom, a
slike drugim (ako iza prve tablice u tekstu slijedi slika, tada slika ne dobiva redni broj 2.
nego 1.). Naslov i broj tablice treba biti iznad tablice, dok se naslov i broj slike, piše
ispod.

5. ZAKLJUČAK
Potrebno je sumirati i rekapitulirati osnovna razmišljanja, stajališta i viđenja koja
su obrađena u centralnom dijelu rada. Zaključak se treba bazirati na studentovim
razmišljanjima i konstatacijama.
Zaključak ne treba biti dug, ukupno 10% cijelog rada.

6. CITIRANJE
Svi citirani izvori navode se u skraćenome obliku unutar zagrada u samome tekstu
(prezime autora, godina objavljivanja, stranica). U poglavlju Literatura na kraju
rukopisa navode se puni bibliografski podaci citirane literature, abecednim redom
prema prezimenu (prvog) autora. U slučaju više referenci istog autora, prvo se navodi
ona koja je ranije objavljena. Ako postoji više referenci istog autora objavljenih u istoj
godini, onda je potrebno koristiti oznake a, b, c itd. [npr. Polić, Milan (1996a); Polić,
Milan (1996b) itd.].
Primjeri citiranja u tekstu: Nedvojbeno je, kako ističe i Liessmann (2009, 57), da je…
Slično Liessmannovu »ludilu rangiranja« (Liessmann, 2009, 71), Illich je kritizirao mit
o mjerenju vrijednosti… (Illich, 1970, 19) Otuđeni duh pretvorio se u nestašicu duha
(Liessmann, 2009, 60; Horkheimer i Adorno, 1989, 170– 172). Vuk-Pavlović
intenzivno se bavio pitanjima odgoja (Vuk-Pavlović, 2007a, 2007b, 2010, 2011)…
Objašnjenje za… (Whitehead, 1912, u: Russell, 1975, 20–22) Podatke u zagradama ne
treba zamjenjivati oznakama isto, ibid., ibidem i sličnima. Za navođenje se koriste ovi
»znakovi navođenja«. Citate koji predstavljaju samostalnu rečenicu, kao i one dulje od
30 riječi treba izdvojiti u zaseban odlomak te na kraju dodati zagradu s podacima o

2
.

izvoru (prezime autora, godina objavljivanja, stranica). Za navođenje unutar navoda

koriste se 'jednostruki navodnici'.

7. LITERATURA
Načini citiranja literature:
Knjige [prezime autora, puno ime autora (godina), naslov djela, mjesto objavljivanja:
izdavač.]

Poglavlja iz knjige [prezime autora, puno ime autora (godina), »naslov teksta«, prezime
urednika, puno ime urednika (ur.), naslov djela, izdanje (ako je navedeno, npr. 2 izdanje),
mjesto objavljivanja: izdavač, prva–zadnja stranica poglavlja.]

Tekst iz časopisa [prezime autora, puno ime autora (godina), »naslov teksta«, ime časopisa,
broj godišta/volumen(broj sveska unutar godišta), str. prva–zadnja stranica teksta.

3
.

Izvori s Interneta: knjige, tekstovi iz zbornika, članci iz časopisa dostupnih online i ostali
e-izvori. Pune bibliografske podatke potrebno je navesti prema obrascu navođenja tiskanih
izdanja, iza čega treba dodati: Dostupno na: URL adresa [datum pristupa]. Ako iz online
dokumenta nije moguće iščitati sve bibliografske podatke, potrebno je što preciznije navesti
izvor, dodati URL adresu i [datum pristupa].

Seminarski rad treba biti pisan na računalu:

 ukupan broj stranica seminarskog rada treba se kretati između 10 – 15
stranica;
 oblik slova – Times New Roman;

4
.

 veličina slova u tekstu – 12;

 veličina slova u naslovima ilustracija (crteži, slike, tablice, grafikoni) – 10
 veličina proreda u tekstu – 1,5;
 veličina proreda u naslovima ilustracija (crteži, slike, tablice, grafikoni) – 1
 tekst treba biti poravnan, ujednačen po veličini margina, sa svih strana (gore,
dolje, lijevo i desno) po 3 cm;
 naslovi i podnaslovi moraju biti numerirani i istaknuti debljinom slova i
razmakom u odnosu na odlomke;
 tekst se piše u pasusima (odlomcima) ;
 novi odlomak počinje s prvim redom uvučenim za 1 cm;
 novi odlomak mora biti približno dvostruko udaljen od prethodnog ulomka
u odnosu na razmak između redova unutar odlomka;
 stranice trebaju biti numerirane – dolje desno;
 prva stranica (naslovnica) ne smije biti numerirana i treba sadržavati:
o naziv ustanove (Filozofski fakultet, Sveučilišta u Splitu, Odsjek
za filozofiju,
o naslov radnje;
o ime i prezime predavača;
o ime i prezime studenta;
o mjesto, mjesec i godinu izrade;

Primjer naslovnice

SVEUČILIŠTE U SPLITU
Odsjek za filozofiju

Seminarski rad:
Filozofija u 21. stoljeću

Predavač Student

Split , mjesec god.