UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA

1. Naslovna stranica

naslovna stranica mora sadržavati sljedeće informacije:

- Naziv sveučilišta, fakulteta, modula iz kojeg se piše seminar te ime i studenta

- Naslov rada
- Mjesto, mjesec i godina predaje rada

2. Sadržaj

Na posebnoj stranici potrebno je navesti popis naslova svih poglavlja i potpoglavlja u

radu i brojeve početnih stranica svakog poglavlja.

3. Tekst seminarskog rada

Seminarski rad treba biti napisan (tekst, tablice, slike) na najmanje deset stranica
(Times New Roman, veličina slova 12, jednostruki prored)
Tablice i slike unutar teksta moraju biti označeni brojevima redoslijedom
pojavljivanja. Svaka tablica i slika trebaju imati naziv koji jasno opisuje njihov
sadržaj. Opisi tablica nalaze se iznad tablice, a opisi slika ispod slike.
U dijelu teksta koji se odnosi na određenu tablicu / sliku potrebno je u zagradi navesti
o kojoj se tablici ili slici radi. Na primjer: (slika 1) ili (tablica 5).
Seminarski rad mora biti napisan standardnim hrvatskim jezikom, bez pravopisnih,
gramatičkih i tiskarskih pogrešaka.

Struktura seminarskog rada

Uvod – sadrži osnovne podatke i obrazlaže temu seminarskog rada (npr. potrebno je
napisati nešto o biljnoj vrsti koja se obrađuje u seminaru, značenje bolesti za tu kultiviranu
vrstu ili npr. važnost nepesticidnih mjera u zaštiti od bolesti ili važnost i značenje
određene grupe uzročnika bolesti koji se obrađuje).

Razrada teme po poglavljima i potpoglavljima mora biti tako napravljenja da su ista

podijeljena na logičan i jasan način te se moraju sadržajno nadovezivati. Temu treba
razraditi jasno, logičnim slijedom te tekst nadopuniti tablicama i slikama, što mora biti
označeno i potpuno opisano kao što je prethodno napisano.
Kod tema u kojima u kojima se opisuju bolesti određene biljne vrste i mogućnosti zaštite
potrebno je:
- opisati najznačajnije uzročnike bolesti (patogene sistematski svrstati u pododjel i
porodicu, opisati simptome, biologiju i epidemiologiju)
- navesti mjere zaštite: nepesticidne (napisati za koje bolesti se što preporuča, npr. za
plodored navesti koliko se godina preporuča za koju bolest)
- također je potrebno popisati sve fungicide („Glasilo biljne zaštite“ ili „Glasnik zaštite
bilja“ za tekuću godinu s popisom sredstava za zaštitu bilja) koji imaju dozvolu u RH
za zaštitu navedene kulture s podatcima o aktivnoj tvari, trgovačkom nazivu fungicida,
karanci, dozi/koncentraciji i namjeni (protiv kojih uzročnika bolesti se koristi).
 - Na kraju je potrebno otići u najmanje dvije poljoprivredne ljekarne i dati popis onih
fungicida koji se u njima mogu nabaviti, a vezano za temu koja se obrađuje.

Popis literature sadrži popis svih znanstvenih i stručnih radova, monografija, zbornika, knjiga,
elektroničkih časopisa i jedinica s Interneta iz kojih su dijelovi citirani u radu. Svaki citat u
radu mora biti zastupljen u Popisu literature i obrnuto. Popis literature treba biti složen
abecednim redom uzevši u obzir prvo slovo prezimena prvog autora. Način citiranja literature
isti je kao kod pisanja završnih i diplomskih radova pa stoga točne upute treba pogledati u
Pralniku o završnim i diplomskim radovima.

Uz seminarski rad iz modula „Praktični tečaj iz zaštite bilja“ svaki student mora donijeti
herbar s najmanje 10 bolesti (ratarske kulture, voće, povrće, vinova loza).
Biljni materijal potrebno je „izravnati“, potpuno osušiti (voditi računa o pravilnom načinu
sušenja kako bi simptomi ostali nepromijenjeni) i zalijepiti (malim komadićima selotejpa na
što manje mjesta) te napisati latinski naziv uzročnika bolesti i narodni (hrvatski) naziv bolesti.
Za pričvršćivanje biljaka koristimo papir u listovima A4 formata i na svaki list pričvrstimo samo
primjerak ili primjerke sa simptomima jedne bolesti na jednoj biljnoj vrsti.
Svaki list s biljnim materijalom stavljamo u svoju uložnu košuljicu te sve zajedno u kartonski ili
plastični fascikl na kojem mora pisati ime i prezime studenta koji je izradio herbar.