Javna ustanova Gimnazija Ismet Mujezinovi Tuzla

KAKO NAPISATI
[Interna skripta]
Mustafa Bainovi * Lejla Dervievi * Ramajana Zahirovi

2012/2013.

Ulica Franjevaka br. 40, 75000 Tuzla, BiH, Telefax: +387 (0) 35 251 472; Direktorica: +387 (0) 35 252 006; e-mail: gimim@bih.net.ba ; www.gimimtz.stud.ba

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

PREDGOVOR

Svi se mi ponekad, a naroito gimnazijalci, susreemo sa problemom forme komuniciranja u administrativnom i poslovnom svijetu, ili sa problemom naina i metodologije prezentiranja onoga to smo nauili. Svakodnevno stiemo nova znanja, poneto od svega ve praktino primjenjujemo, ali se ipak esto deava da ne znamo napisati najobiniju molbu, da smo zbunjeni kada treba napisati esej ili seminarski rad. Muke nam zadaje ak i pisanje sopstvene biografije. Kako? Odakle poeti? Kojim redoslijedom? Koju veliinu slova izabrati, ta je istaknuto, kako citirati? Pred nama je novi, nepoznati zadatak za koji smo kroz cijelo nae kolovanje bili tako malo pripremani. Tada smo obino prinueni gubiti vrijeme snalazei se na raznorazne naine, zatrpani vikom informacija i usmenih savjeta, a sve nas to ini jo nesigurnijim. Zbog svega navedenog, kako biste to manje lutali internetskim bespuima, kako ne biste gubili vrijeme pitajui one za koje smatrate da znaju odgovore na vaa pitanja, pred vama je, dragi gimnazijalci, interna, kolska skripta koja e vas uputiti u nekoliko najjednostavnijih naina pisanja razliitih formulara, a posluit e vam i kada piete CV, motivacijsko pismo i, ono to je sada svima vama sigurno najvanije, rei e vam kako da napiete maturski rad. Skripta sadri i nekoliko aktivnih stranica koje moete preuzeti i upotrijebiti, a predstavljaju zapravo jedinstven obrazac za npr. pisanje molbe ili naslovnicu maturskog rada. Ovaj rad je u potpunosti prilagoen vama i vaim potrebama, a moete se njim sluiti i kasnije, kada postanete studenti ili poslovni ljudi.

Autori

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

SADRAJ

1. IZRADA SEMINARSKOG ILI MATURSKOG RADA

1.1. Sadraj seminarskog/maturskog rada

2. FORMA SEMINARSKOG/MATURSKOG RADA

2.1. Citiranje literature

2..1.1 Harvardski sistem citiranja 2.1.2.. Citiranje imena jednog ili vie autora u tekstu 2..1.3. Citiranje u poglavlju ''Literatura''

9 10 11

3. PREZENTACIJA RADA 4. ESEJ

4.1. Esej pojam, sadraj 4.2. Nain oblikovanja sadraja 4.2.1. Zajednika tema 4.2.2. Autorsko MI 4.2.3. Vezivna sredstva konektori 4.2.4. Lanana veza 4.2.5. Paralelna veza 4.2.6. Uzrono-posljedina veza reenica

14

18

18 18

19 19 19 19 19 20

KAKO NAPISATI 4.2.7. Retorika pitanja 4.2.8. Reenini modifikatori

/Interna skripta/ 20 20

5. POSLOVNA KOMUNIKACIJA
5.1. Uobiajeni tip molbe 5.2. Molba uz ivotopis (motivacijsko pismo) 5.3. Pisanje poslovnog e-maila

21

21 22 23

6. IVOTOPIS
6.1 Savjeti za pisanje ivotopisa 6.1.1. Naslov ivotopisa 6.1.2. Lini podaci 6.1.3. Lini profil (Saetak) 6.1.4. Volontiranje, Poslovi, Praksa 6.1.5. Obrazovanje 6.1.6. Strani jezici 6.1.7. Kompjuterske vjetine 6.1.8. Preporuke

25

26

27 27 28 28 29 30 30 30

6.2 Vodi za pisanje ivotopisa za stipendije

31

7. LITERATURA 8. PRILOZI

33

35

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

IZRADA SEMINARSKOG ILI MATURSKOG RADA

1.1. Sadraj seminarskog/maturskog rada

Ako smo tek stekli znanje, ne moemo smatrati da smo postigli cilj. Znanje zaista posjedujemo onda kada se njime koristimo, kada ga primjenjujemo, dajemo drugima i unapreujemo. Zadatak seminarskog ili maturskog rada je da se rezultati istraivanja predoe svima koji su zainteresirani. Tema rada moe biti praktina ili teoretska. Cilj rada je da se razvija sposobnost za nezavisno istraivanje u nekoj oblasti, koritenjem savremene literature i savremenih informatikih sistema. Posebno je vano savladati pravila akademskog pisanja i izlaganja problematike. Citiranje u prvom redu slui tome da se itatelja upozna s izvorima kojima se autor sluio pri sastavljanju svoga rada te da im se na brz i pouzdan nain omogui pronalaenje citiranog mjesta. Seminarski rad obino se pie po sljedeem planu:

Naslov Predgovor Saetak Summary Sadraj 1. Uvod 2. Materijal i metode 3. Rezultati 4. Rasprava-Diskusija 5. Zakljuak 6. Popis literature

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Naslov rada treba biti kratak, jasan i informativan da sa to manje rijei opie sadraj rada (da se vidi ta, gdje i kada se istraivalo). U naslovu se ne koriste kratice. Preporuuje se da naslov ne bude dui od 10-12 rijei (do 100 slovnih mjesta). Predgovor se pie na odvojenom listu papira. U ovom dijelu autor bi trebao zahvaliti za svaku znatniju pomo. Posebno treba zahvaliti npr. ustanovama u kojima je vreno istraivanje. Zahvaliti treba svojoj porodici, profesorima i kolegama koji su nam pomogli u realizaciji rada, od prikupljanja podataka na terenu, statistike i kompjuterske obrade podataka, sve do konanog oblikovanja teksta. Saetak je potrebno prevesti na engleski jezik i ne treba biti dugaak, ne vie od jedne stranice kucanog teksta (A4 formata). U njemu se iznose saetak teme o kojoj se pie, to autor time eli postii, koja su pitanja koja u tekstu postavlja i odgovori do kojih je doao. U saetku se najkonkretnije sumiraju rezultati istraivanja. Autor uvijek mora pisati o sebi u prvom licu mnoine (tzv. autorsko MI). U ovom dijelu seminarskog rada se ne citira literatura. Uvod kojeg zapoinjete uvuenim redom tzv. zupasta forma pisanja (tipka TAB) ili tzv. blok forma koja podrazumjeva poravnanje sa obje strane, a novi pasus zapoinjete razmakom izmeu redova, potrebno je opisati: o emu piete, istai problem i znaaj istraivanja. Cilj(evi) istraivanja mogu se izdvojiti i kao poseban naslov, ali moe se napisati i u okviru poglavlja ''Uvod''. U ovom dijelu seminarskog rada potrebno je citirati literaturu (knjiga, asopis, razni autori, internet, audio-vizuelna graa, novinski lanak, intervju, enciklopedijski izvori i dr).

Materijal i metode su odjeljak u kome autor precizno opisuje kako ste to napravili, koje ste metode i tehnike koristili (terensko istraivanje, eksperimentalne metode, upitnici, statistika obrada podataka, kao i materijal koji je koristio) tako da i drugi mogu ponoviti opisane pokuse. Openito, osvrnuti se na specifinu pojavu koju istraujete.

KAKO NAPISATI -

/Interna skripta/

Rezultati trebaju biti opisani razumljivo i pregledno, a obino su prezentirani grafiki, tabelarno, fotografijama, crteima i slino. Rasprava-Diskusija je odjeljak u kome autor istie znaenje dobivenih rezultata, uporeuje ih s referentnom literaturom ostalih autora i razmatra koliko su u skladu s hipotezom ili odstupaju od nje. Zakljuak se daje u saetoj formi na kraju rada. Treba kratko i jasno navesti zakljuke koji su doneseni na osnovu provedenog istraivanja. Popis literature je zadnje poglavlje u kome se navode svi spomenuti radovi, sadri popis bibliografskih jedinica abecednim redom autora. Treba razlikovati bibliografiju od literature. Bibliografija predstavlja popis svih citiranih i necitiranih referenci upotrebljenih za pisanje rada. Literatura sadri spisak referenci koje su citirane u tekstu.

Pojedina poglavlja mogu biti i izostavljena, ali mogu biti neka nova za koja smatrate da su najprikladnija s obzirom na Vau temu istraivanja. Na kraju rada ostaje poglavlje Prilozi, ako ih imate, u koje mogu da se priloe tabele, grafici, karte fotografije i sl, a koje iz odreenih razloga niste stavili u sam rad. Svakako treba objediniti sve dijelove rada u jednu logiki povezanu cjelinu. U poglavlju Prilozi moete preuzeti aktivnu prvu i zadnju stranicu seminarskog ili maturskog rada i upisati temu Vaeg rada, ime i prezime, ime i prezime mentora i godinu izdanja.

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

FORMA SEMINARSKOG/MATURSKOG RADA

Seminarski rad predaje se u elektronskoj formi i spiralno uvezan. Koristite tip slova Times New Roman, veliinu slova (font 12), a naslove poglavlja treba napisati fontom 14. Prored 1.5 ili dupli, poravnato (justify), stranice numerisane. Margine u radu bi trebale biti 3,5 cm lijeva obavezno zbog uvezivanja rada, a ostale 2,5 (2) cm. U radu se ne numerie prva stranica poglavlja ''Uvod'', kao i prilozi, ali se raunaju u ukupan broj stranica. Rad se tampa jednostrano. Preporuuje se da tabele imaju isti prored kao i pisani tekst, naslove tabela piemo iznad tabela. Naslove fotografija, grafikona, crtea i slino (predstavljaju se kao slika) piu se obavezno ispod slike. Bilo to preuzeto iz nekog izvora treba referencirati kao takvo. Preporuena dimenzija tabela i slika trebala bi biti 12 x 9cm, a ovisno o konkretnom sluaju mogu biti i neto drugaijih dimenzija. Treba izbjegavati istovremeno prezentaciju rezultata grafiki i tabelarno, odluite ta je efektnije i ta bolje opisuje va rad. Na kraju u poglavlju prilozi potrebno je priloiti popis priloga oznaenih rednim brojem pojavljivanja u tekstu, ako je kao takve autor naveo u tekstu. Primjeri kako bi trebalo obiljeiti i nasloviti tj. citirati tabelu, dijagram ili sliku moete vidjeti u poglavlju prilozi (tab. 1 i sl. 1). Tabele se obino koriste za prezentiranje detaljnih i tanih vrijednosti, dijagram sa linijama (Line charts) ili stupcima za ilustraciju npr. vremenskih trendova, pita dijagram (Pie charts) za uestalost ili distribuciju, dijagram sa stupcima (histogram-Bar charts) za kompariranje podataka i dijagram toka (Flow charts) za prikazivanje procesa ili procedura.

Naslove prvog reda (npr. 2. Forma seminarskog/maturskog rada, 7. Literatura i sl) pisati uvijek na novoj stranici. Ispod naslova ostaviti tri prazna mjesta pa tek onda nastaviti sa pisanjem. Naslov drugog reda (npr. 2.2. Citiranje literature) postaviti tako da su iznad naslova tri prazna mjesta a ispod dva prazna mjesta. Naslove treeg reda (npr. 2.1.1.

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Harvardski sistem citiranja) pisati tako da iznad naslova ostane jedno prazno mjesto, a tekst moete pisati u produetku.

2.1. Citiranje literature

Stilovi pisanja i citiranja literature u svijetu su dosta razliiti. Postoji vie prihvaenih sistema od kojih svaki ima svoje prednosti i mane. Svi stilovi su ispravni, ali osnovni zahtjev prilikom koritenja bilo kog od navedenih stilova pisanja jeste da citat mora biti precizan. Najvie koriteni stilovi su: American Psychological Association (APA; stil namijenjen autorima radova iz podruja drutvenih nauka npr.: komunikologije, psihologije, sociologije, ekonomije, politologije i poslovanja,), Modern Language Association (MLA; stil namjenjen radovima iz oblasti humanistikih nauka tj. radovima ija je tematika prvenstveno jezik i knjievnost), ikaki stil (pokriva sva podruja naune djelatnosti), Oxfordski stil (obuhvata podruje knjievnosti, historije i umjetnosti), Vancouverski stil (upuuje autore s podruja medicine), Harvardski stil (obuhvata stil prirodnih, tehnikih i drutvenih nauka), Turabian i drugi stilovi. U ovom priruniku bit e opisan Harvardski sistem. Zbog svoje jednostavnosti najprikladniji je uenicima. Vano je istai da se u tekstualnom dijelu rada jasno odvoje citati drugih autora ili izvora od dijela koje je napisao sam autor, bez obzira koji nain citiranja koristili. Zajedniko svim stilovima je navoenje tanih podataka jednoobraznost. 2.1.1. Harvardski sistem citiranja pozivnih biljeki nema fusnota, povezuje bibliografske biljeke i njihov popis u literaturi, oznaava se jo i kao abecedni nain citiranja. Ovakav nain citiranja prvi put koristi direktor Harvardskog zoolokog laboratorija Edward Laurens Mark (18471946.) u svome radu Embriogeneza vrtnog pua1 na stranici 194. Metoda
1

(The embryogenesis of the garden slug navedeno u Frelih R, 2001)

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

pozivnih biljeki nikada nije postala slubeno vezana uz taj fakultet, mada kasnije ta se metoda vezala uz njega i nazvana je prema Harvardu. Do danas je od metode nastao stil koji je najee koriten u svijetu. 2.1.2. Citiranje imena jednog ili vie autora u tekstu. Harvardski nain citiranja u tekstualnom dijelu rada podrazumijeva navoenje prezimena i godine izdavanja publikacije. Ukoliko je prvi bibliografski element semantiki uklopljen u tekst, tada se u zagradama biljei samo godina izdavanja djela, a moe se navesti i broj stranice sa koje je preuzeta referenca. Kada se ime autora ne navodi direktno kao dio teksta, tada na kraju reenice u zagradama navodi prezime autora i godina objave djela. Citirati autora u tekstualnom dijelu dozvoljeno je u poglavlju ''Uvod'' i ''Rasprava-Diskusija'', a takoe i u poglavlju ''Materijal i metode''. Ukoliko je vie autora date reference u tekstualnom dijelu rada, ispisuje se prezime samo prvog autora i dodaje kratica et al; ili sur, a u poglavlju literatura ispisujemo prezime i incijale svih autora datog djela. Ponekad autor ima dva djela objavljena u istoj godini, jedno se oznai sa (npr.: Wright, 1931a; Wright, 1931b). Ako autor nekog rada nije poznat, koristi se skraenica Anon (skr. od Anonimus), ili ako nije poznata godina koristi se skraenica n.d. (skr. od no date). Ako iz bilo kog razloga niste mogli proitati originalan rad, ve ste u radu nekog drugog autora pronali datu referencu (tzv. sekundarni izvor), i kao takvog ga treba navesti. Primjeri citiranja: Dokazom da je proces oplodnje posljedica fuzije jedara spermatozoida i jajne elije, Hertvig (1875) je postavio teoriju da se nosioci nasljea nalaze u jedru. Odreeni stepen bioloke razliitosti moe se redovno zapaziti ak i kod jednojajnih blizanaca (Hadiselimovi, 2005). Populacije koje potiu iz velikih urbanih sredina su mnogo heterogenije... (Cavalli-Sforza et al, 1994).

10

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Bujnost ili luksoriranje F1 generacije pri ukrtanjima izmeu genetiki divergentnih roditeljskih gameta ameriki genetiar (Shull, 1911 navedeno u Borojevi, 1971) je nazvao hibridnom snagom ili heterozisom.

2.1.3. Citiranje u poglavlju ''Literatura'', bibliografske jedinke navode se abecednim redom prema prezimenu prvog autora pri emu reference nije potrebno numerisati. U popisu literatura reference se odvajaju jednim praznim mjestom. Ako citiramo poglavlje iz knjige, onda vai isto pravilo: samo se iza godine izdavanja knjige navede naslov poglavlja iz koga smo uzeli referencu, ime i prezime urednika (skr. ed/s) ako ima, naslov knjige, mjesto izdavanja, ime izdavake kue i broj stranice sa koje je autor citiran. Knjige: potrebno je da se reference iz knjiga piu u kurzivu (italic), da bi se razlikovale od referenci iz asopisa. Primjeri citiranja: Hadiselimovi R (1988) Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost: Sarajevo. Borojevi S, Borojevi K (1971) Uzgoj u srodstvu i heterozis. Novi Sad: Budunost, str. 367 398. krijelj R, Sofradija A i Masli E (2001) Biologija: udbenik za 4. razred gimnazije. IP ''Svjetlost''d.d.: Sarajevo. Marjanovi D, Primorac D (2009) Osnovni modeli i faze procesa DNK analize. Molekularna forenzika genetika. Sarajevo: Ingeb, 86-136. Elektronske knjige: zbog jednostavne distribucije jeftinijeg izdanja sve vie se koriste knjige koje su objavljene na internetu, CD ili DVD mediju potrebno je navesti sljedee podatke: Primjeri citiranja:

11

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Prezime i incijali imena autora (ili vie autora), (Godina izdanja), Naslov knjige, [CD ili DVD], Izdanje (samo u sluaju da se ne radi o prvom izdanju), Mjesto izdavanja e knjige: Izdava. Prezime i inicijali imena autora (ili vie autora), (Godina izdanja), Naslov knjige, [e - book], Izdanje (samo u sluaju da se ne radi o prvom izdanju), Mjesto izdavanja e knjige: Izdava, pristupljeno preko Naziv baze podataka, <URL za tu e knjigu>, [datum pristupa].

Gore A (2013) The Future [e - book], pristupljeno preko Ebury Publishing, http://www.ebooks.com/879888/the-future/gore-al/ [19.02.2013]. lanak objavljen u asopisu: Primjeri citiranja: Prebeg , Jurea V i Kujundi M (1995) Secular growth changes in Zagreb schoolchildren over four decades, 1951-91. Annals of Human Biology, 22 (2): 99-110.

Citiranje diplomskog rada, magistarskog i disertacije: Primjeri citiranja:

Ahmi A (2003) Genetika distanca meu lokalnim ljudskim populacijama sjeveroistone Bosne. Magistarski rad. Prirodno-matematiki fakultet, Univerzitet u Sarajevu: 14-57. Citiranje WEB izvora: Preporuka je da sauvate cijelu stranicu. Ovi izvori esto su nepouzdani i najee nedostaju neki podaci o autorstvu, datumu i sl. Primjeri citiranja: Autor, Inicijal(i)., (Godina objave), Naslov dokumenta ili stranice. [medij], <raspoloivo na: URL sadraja>, [datum pristupa sadraju].

12

KAKO NAPISATI Mili N (n.d.) Citiranje literature u naunom radu.

/Interna skripta/ Dostupno na:

<http://bs.scribd.com/doc/44236077/Citiranje-literature-u-naucnom-radu> [21.12.2013.]

Intervju: u novinama, televiziji ili radiju. Primjeri citiranja:

Prezime, inicijal(i) osobe koja daje intervju. (godina izdavanja/objave). Intervju. Naslov intervjua: podnaslov. U: Naslov novina, datum, str. poetna-zavrna.

Prezime, inicijal(i) osobe koja daje intervju. (Godina u kojoj je objavljen intervju). Intervju. Naslov intervjua: podnaslov. U: Naziv emisije u kojoj je emitiran intervju. Vrsta medija, naziv medijske postaje. Datum objavljivanja intervjua.

13

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

PREZENTACIJA RADA

Na kraju evo nekoliko korisnih savjeta prilikom prezentacije vaeg rada. Prezentovati znai javno, svrsishodno i vremenski ogranieno informisati auditorij o datoj temi. Sredstva koja se najee koriste su: tabla i kreda/flomaster, Flipchard tabla, grafos kop, projektor i pokaziva (laserski ili drveni tap i sl.). Tablu i kredu/flomaster (u razliitim bojama) najee koristiti kao pomono sredstvo na kome dodatno pojanjavate npr. multimedijalnu prezentaciju. Takoe moe se koristiti i grafoskop s grafo-folijama koje treba na vrijeme poredati po redosljedu (da se ne gubi vrijeme na pronalaenje odgovarajuih folija). Multimedijalna prezentacija (raunar-projektor) omoguava prikazivanje teksta, animacija, zvuka i grafike (sheme, dijagrami, fotografije i sl.). U okviru jednog slajda (PowerPoint) ili grafo-folije preporuuje se koritenje pravila (6-66) koje glasi: ne vie od est rijei u jednoj alineji; ne vie od est alineja po jednom slajdu/ grafo-foliji; ne vie od est tekstualnih linija po slajdu/ grafo-foliji.

Poeljno je koristiti slova (Arial, Tahoma ili Verdana), fonta (24 do 32) jer ih je lako itati na ekranu. Prezentacija e svakako biti profesionalnija i laka za praenje ako se pridravate ovih pravila. Izbjegavaj previe rijei po jednom slajdu/grafo-foliji, radije koristi vie slajdova. Koristi jednostavne pozadine. Svakako i pozadina prezentacije i slova trebaju biti u kontrastu (tamna slova na svijetloj pozadini i obrnuto). Obrati panju na crvene i zelene nijanse (Daltonizam!). Pokretanje multimedijalne prezentacije trebalo bi biti spontano, tj. sami da pratite svoj tempo i mijenjate slajdove, nikako automatsko pokretanje (koje se inae koristi tamo gdje nije potreban narator).

14

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Duina prezentacije ovisi od samog sadraja i teme vaeg rada. Preporuuje se da koristite 5-7 slajdova/grafo-folija za 15-minutnu prezentaciju (to je sasvim dovoljno za prezentovanje seminarskog/maturskog rada), u iznimnim situacijama broj slajdova/grafofolija moe biti i vei. Vano je istai kako sadraj rada izloiti, u tu svrhu evo nekoliko preporuka: predstavite sebe na upeatljiv nain; govorite sa samopouzdanjem jasno i glasno, pazi na dikciju; naglasi pojedina mjesta, iznenadi publiku informacijama; redovno ponavljajte kljune rijei duhovito ili moda na neobian nain; ogranii svoje etkanje, ali i nepomino stajanje svakako nije poeljno; pronai pogledom paljive sluatelje i prati njihove reakcije; kraj prezentacije zavri ponavljajui donesene zakljuke.

Strukturu i primjer poetnog, dobrog i loeg slajda ili grafo-folije moete vidjeti u nizu slika od 3.1 - 3.5.

Javna ustanova Gimnazija Ismet Mujezinovi Tuzla Selim Selimovi

JESEN
-maturski rad-

Tuzla, 08. februar 2013. godine

Slika 3.1. Struktura i primjer poetnog slajda ili grafo-folije

15

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Boja fonta i kontrast pozadine

Koristiti boju koja je u jasnom kontrastu sa pozadinom npr.: crni font na bijeloj pozadini Koristite boje koje su logiki povezane sa strukturom prezentacije npr.: svijetlo plavi naslov i tamno plavi tekst Velika slova koristiti samo kada je neophodno

Slika 3.2. Struktura i primjer dobrog slajda ili grafo-folije

Dizajn slajda i animacija

Nemoj mijenjati pozadinu tokom prezentacije Koristi pozadinu na kojoj e tekst biti dobro itljiv Stavljanje slika radi dekoracije moe poslati krivu poruku Koristi jednu vrstu prelaza izmeu slajdova

Slika 3.3. Struktura i primjer dobrog slajda ili grafo-folije

16

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Tekst na slajdovima
IAKO OVAJ SLAJD NE SADRI VIE TEKSTA OD PREDHODNOG SLAJDA, NJEGOVA PREGLEDNOST JE ZNATNO MANJA JER NIJE NAPISAN U OBLIKU TEZA. Velika slova treba koristiti za isticanje neeg vanog. Mnogo teksta loa prezentacija. Pretjerano koritenje boja za svaku tezu je nepotrebno.

Slika 3.4. Struktura i primjer loeg slajda ili grafo-folije

Slike, tabele i slino

100 50 0 1st Qtr 3rd Qtr East West North

Grafikon ili slika niske rezolucije, malih dimenzija gubi smisao Slika ponekad moe zbuniti auditorij ako nije u vezi sa temom

Slika 3.5. Struktura i primjer loeg slajda ili grafo-folije

17

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

4
4.1. Esej pojam, sadraj

ESEJ

ta je esej? Najjednostavniji odgovor na ovo pitanje jeste da je esej tip vezanog teksta koji je nastao u periodu renesanse i iji je zaetnik francuski pisac, esejist, Michele de Montaigne. Formalno i strukturno, esej je prozni tekst izgraen na principu kontekstualnog vezivanja ukljuivanja reenica. Takve reenice u njemu grade smisaonu, sintaksiki i intonaciono povezanu cjelinu stilski prepoznatljivu. Esej (fr. essai ogled, proba, istraivanje) je analitiki, interpretativni ili kritiki sastav kraeg obima. Kada je rije o sadraju, esej je na granici izmeu naunog i literarnog proznog teksta. Tema eseja je nerijetko nauna, ali je subjektivno tretirana i oblikovana na literarno zanimljiv nain, manje se trai sistematinost u izlaganju i nema krutih akademskih pravila u izlaganju, pa se esej smatra slobodnijom formom.

4.2. Nain oblikovanja sadraja

Kako napisati dobar esej?. Pri pisanju eseja, iako je rije o slobodnoj formi, treba se voditi odreenim pravilima. Ukoliko potujemo ova pravila, ostvarit emo jedinstvo eseja kao vezanog teksta. To jedinstvo se ostvaruje na sljedei nain: zajednikom temom, upotrebom tzv. autorskog MI (pisanje u 1. licu mnoine), vezivnim sredstvima (reenini konektori: gramatiki i leksiki), lananom vezom (reenice proizilaze jedna iz druge),

18

KAKO NAPISATI -

/Interna skripta/

paralelnom vezom (ponavljanje sintaksikog modela kombiniranog s leksikim paralelizmom), uzrono-posljedina veza reenica, retorika pitanja kao konektori u funkciji razvijanja teksta, reenini modifikatori (modificiraju, s obzirom na stav govornika, reenicu ispred koje su).

4.2.1. Zajednika tema Reenice u eseju su vezane zajednikom temom koju nazivamo i nadreenom temom. Ona se postepeno razvija od prve do posljednje reenice. U eseju se esto ve prva reenica nadovezuje na naslov, upuuje na njega. ( Npr. Analizirajui spomenuti problem... ili Navedenoj temi moemo pristupiti...) 4.2.2. Autorsko MI Za akademski stil se nuno vezuje iskaz u prvom licu mnoine. U eseju ovakav oblik omoguuje (bar prividno) naunu objektivnost. To je izraz objektivnosti izuavanja nekog problema. (Npr. Predmet naeg istraivanja...) 4.2.3. Vezivna sredstva konektori Razvijanje teme pokazuju konektori. Njima se osigurava povezanost reenica u tekstu i obiljeavaju znaenjski odnosi izmeu reenica u tekstu. Takvu ulogu u tekstu imaju konektori: prethodno reeno, dalje, nadalje, onda... Npr. konektor Isto to... jednostavnim upuivanjem na ranije reeno uvodi ili prikljuuje narednu reenicu. Tekst postaje uvezaniji, kompaktniji, ali i jezgrovitiji (bez suvinih ponavljanja). 4.2.4. Lanana veza Lanano vezivanje takoer osigurava veu povezanost teksta. To je zapravo ponavljanje rijei koje moe biti: a) zamjeniko i b) sinonimsko (pomou kontekstualnih sinonima). (Npr. Odatle-odatle ili Ono-tome-njemu ili sinonimsko ponavljanje nadgrobni spomenici-steci-kameni spavai). 4.2.5. Paralelna veza Kad govorimo o paralelnoj vezi, zapravo govorimo o reeninom modelu. Ovdje je rije o ponavljanju reeninog modela sa djeliminim leksikim paralelizmom (ponavljanje odreenih rijei iz prethodne u narednoj reenici). (Npr.

19

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

ponavljanje da se Da se spozna... , Da se skrene panja naune javnosti..., Da se uini razumljivim...) 4.2.6. Uzrono-posljedina veza reenica Kada je sadraj/stav u reenici izveden iz prethodne, govorimo o uzrono-posljedinoj vezi izmeu reenica. (Npr. Kao i u Derviu, ovdje se isto gradi ta pria na najrazliitijim osnovama, biljeenjem u vidu hronike, razgovorima, sjeanjima, uzgrednim obavjetenjima. Otuda pregrt abinih sjeanja o vienim ratnim slikama, neprestano praena suptilnim razglabanjem detalja, slutnjama moguih dogaaja, karakteristina je za cio roman.) 4.2.7. Retorika pitanja Oni su posebna vrsta konektora unutar teksta koji istiu cilj naunog izlaganja, upuuju, usmjeravaju na ono to je bitno za dalje izlaganje. 4.2.8. Reenini modifikatori Oni, s obzirom na subjektivni stav autora, modificiraju reenicu ispred koje se nalaze. Kao modifikatori najee slue prilozi i rijece: naalost, vjerovatno, sigurni smo...

20

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

POSLOVNA KOMUNIKACIJA

Uobiajeno je da se u razliitim prilikama obraamo molbom institucijama, pravnim i fizikim licima. U ovom poglavlju upoznat emo vas s dva razliita tipa molbe: prvi predstavlja uobiajeni administrativni podnesak i koristi se u bilo kojoj prilici (pri formalnom obraanju), a drugi tip molbe nema vrstu formu i karakteristian je za molbu uz ivotopis (npr. molba za posao). (Primjere ovih tipova molbi moete preuzeti u poglavlju Prilozi-prvi tip, prilog br. 5, drugi tip molbe-prilog br. 6 i prilog br. 7).

5.1. Uobiajeni tip molbe

Podnesak kojim se obraate pojedinano, kao fiziko lice ili pravni subjekt, nekoj organizaciji, organima dravne uprave, firmi i sl. Molba ima nekoliko razliitih formi, ali su osnovni zahtjevi koje morate ispuniti uvijek isti: piete na uredskom papiru A4 formata; navodite taan datum upuivanja molbe; na samom poetku navodite svoje ime, prezime, adresu, e-mail i kontakt telefon; precizno navodite sve podatke adresata (onoga kome je molba upuena); zatim kratko i jasno napiete, istaknuto Molba i na ta se tano odnosi; molba mora sadrati i precizno obrazloenje u kojem se pozivate na datume, upuujete na protokolarne brojeve raniji podnesaka i sl.; u dnu molbe, obavezno na lijevoj strani popis dokumentacije koju dostavljate u prilogu; ime, prezime i vlastoruni potpis onoga ko upuuje molbu.

21

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Molba se upuuje potom ili se predaje lino, ovlatenoj osobi na protokol. Pisanje molbe: blok-forma podrazumijeva pisanje 2,5cm od ruba uz poravnanje sa obje strane (Justify), a preglednost se postie razmakom izmeu cjelina-redova.
zupasta forma podrazumijeva lijevo poravnanje i uvlaenje prvog reda po tabulatoru (TAB).

5.2. Molba uz ivotopis (Motivacijsko pismo)

Molba za posao predstavlja tekst kojemu je cilj ukratko se predstaviti poslodavcu, istaknuti neke osobine i iskustva koja su kljuna za posao za koji se natjeete. Molbu, kao i ivotopis potrebno je uvijek iznova prilagoditi pojedinom radnom mjestu za koje konkuriete. Vano je obratiti panju na relevantna znanja, vjetine i sposobnosti koje pojedino radno mjesto zahtijeva, te pri tome istaknuti one kompetencije i radno iskustvo koji zadovoljavaju te zahtjeve. Molba se sastoji od tri dijela uvodni dio, razrada i zavretak molbe. Uvodni dio - zaponite molbu navodei radno mjesto za koje se javljate, kao i gdje ste vidjeli konkurs za to radno mjesto Razrada ukratko se navode kvalitete, relevantno radno iskustvo i postignua koja vas ine dobrim kandidatom za radno mjesto na koje se prijavljujete Zavrni dio nudimo informacije za daljnji kontakt te zahvaljujemo na panji uz slubeni pozdrav i potpis Molba ne bi trebala biti dua od jedne stranice te treba dati precizne informacije na pitanja zato ste upravo vi pravi kandidat za navedeni posao. Jezik treba biti gramatiki ispravan, u skladu s pravilima poslovne komunikacije i uljudan, a cijeli tekst razumljiv i lak za itanje.

22

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

U prilogu moete pogledati dva primjera motivacijskog pisma. Prilog 6. je standardizirani oblik molbe/ motivacijskog pisma, dok je Prilog 7. leernija varijanta koju su izabrali hrvatski poduzetnici za najoriginalnije motivacijsko pismo.

5.3. Pisanje poslovnog e-maila

Dananja slubena komunikacija je nezamisliva bez elektronske pote. Pri ovakvom vidu komuniciranja jednako vae neka osnovna pravila pisanja slubenih dopisa, ali je sama primjena tih pravila donekle specifina. Nekoliko osnovnih napomena i savjeta za pisanje poslovnog e-maila bi bilo dobro da upamtite: Adresa s koje ete uputiti poslovno pismo ne smije ukljuivati spidermana, jagodicu bobicu ili cvjetic kao poiljatelje. (Dakle, ne ovako

jagodicabobica@hotmail.com, nego ovako amelahadzic@bih.net.ba i sl.) Obavezno popunite naslov subject u kojem ete ukratko uputiti primaoca vaeg emaila u temu ili vrstu dopisa. (Npr. Molba za odobrenje godinje stipendije...). Svaki poslovni e-mail neka bude kratko, jasno i ljubazno sroen. E-mail nije forma komuniciranja koja doputa dugake poslanice. Obavezno upotrijebite diobu teksta na ulomke. Na ovaj nain dopis je pregledniji, a time ete osobi koja ita olakati praenje slijeda informacija i naglasiti bitne odrednice. Neka va e-mail ini smisaono povezanu cjelinu. Ne koristite skraenice ukoliko prethodno nisu objanjene. Dozvoljena je upotreba ogranienog broja opepoznatih skraenica. (Npr. o.g.-ove godine, i sl.-i slino...). Opredijelite se za oblikovanje teksta koje vam se ini najpreglednijim i najpraktinijim, bilo da je rije o tzv. blok formi ili oblikovanju s uvlakama, po tabulatoru. (Vie o ovome u poglavlju Pisanje molbe.).

23

KAKO NAPISATI -

/Interna skripta/

Raznim grafikim detaljima moete naglasiti vane dijelove teksta. To se postie potcrtavanjem (bold), kosim slovima (italic), te upotrebom velikih slova. Naravno, i ove grafike detalje treba svesti na razumnu mjeru. UVOD mora biti sastavljen tako da osnovni sadraj pisma dovede u vezu sa osnovnom namjerom poruke. (Npr. Povodom vaeg Javnog poziva objavljenog 1. jula ove godine, Javljam se na konkurs raspisan...) PORUKA je sredinji dio poslovnog e-maila i mora biti grafiki odvojena, te naglaena jasnom i nedvosmislenom formulacijom. ZAKLJUAK treba naglasiti bit samog sadraja i zaokruiti cjelinu. Poslovni e-mail treba poeti ljubaznim pozdravom, a zavriti vaim elektronskim potpisom. (Npr. Cijenjeni, Potovani direktore...) Intimiziranje i kolokvijalni izrazi ovdje nisu dozvoljeni. Na kraju, ukoliko aljete cirkularni e-mail, svi kojima ste proslijedili e-mail moraju znati zato su ukljueni u razgovor i ko kome govori.

24

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

IVOTOPIS

ivotopis (Curriculum Vitae, CV) je kratak i precizan napisan tekst kojim se opisuju osobna dostignua na obrazovnom i praktinom planu, prethodno radno iskustvo, specifina znanja, te vjetine i osobine koje su vane prilikom prijave za neki posao. ivotopis omoguuje poslodavcu da brzo i efikasno izvri predselekciju kandidata koji mu odgovaraju za slobodnu radnu poziciju. Ponekad to znai itati na stotine aplikacija za posao i od izuzetne je vanosti da ivotopis koji predajete sa molbom ve na prvi pogled istie informacije koje su poslodavcu interasantne i relevantne za radno mjesto na koje se prijavljujete. Prema posljednjim istraivanjima poslodavci provedu u prosjeku 6 sekundi prije nego to naprave inicijalnu odgovara - neodgovara selekciju. Ukoliko ste tek zavrili fakultet ili srednju kolu istaknut ete postignua koja ste stekli za vrijeme obrazovanja, a naglasak moete staviti na osobine i vannastavne aktivnosti, s obzirom da nemate radno iskustvo. Dugogodinja praksa je pokazala kako poslodavci cijene proaktivnost i elju za uenjem, odnosno spremnost na promjene i kontinuirano ulaganje u vlastita znanja i vjetine. Ukoliko imate dugogodinje radno iskustvo u podruju za koje konkuriete, moete istaknuti svoje kompetencije u poslovima koje ste do sada obavljali i postignua na prijanjim radnim mjestima. Izgled i format ivotopisa se razlikuje od zemlje do zemlje. U SAD na primjer, postoji ak i razlika u terminologiji. Naziv CV se koristi za akademske ivotopise, tj. za ivotopise koje kreiramo prilikom prijave na diplomske, postdiplomske, doktorske studije i istraivaki rad. Takvi ivotopisi su obino dulji (3-5 stranica) i detaljniji u opisu vaih akademskih postignua i istraivanja. S druge strane, naziv rezime (eng. resume) je oblik ivotopisa koji kreiramo prilikom prijave za posao. U Evropskoj Uniji kreiran je unificirani format ivotopisa koji zajedno sa jo etiri dokumenta ini Europass. Europass je set dokumentacije koji vam pomae da svoje vjetine i kvalifikacije predstavite na nain

25

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

ujednaen u cijeloj Evropi ukoliko se planirate ukljuiti u neki obrazovni program, pronai posao ili stei radno iskustvo u Evropi.

6.1. Savjeti za pisanje ivotopisa

Pisanje ivotopisa zahtjeva odreenu vjetinu i iskustvo, a nekoliko narednih paragrafa nudi informacije ta dobar ivotopis treba sadravati i pogreke koje poetnici mogu izbjei. ivotopis predstavlja prvi kontakt s poslodavcem, obzirom da se esto na temelju istog vri predselekcija kandidata, odnosno odabir osoba koji ispunjavaju uslove za navedeno radno mjesto. Iz tog razloga je vano kvalitetno napisati ivotopis pri emu je preporuljivo voditi rauna o nekim pravilima: redoslijed informacija u ivotopisu koji se odnosi na obrazovno i radno iskustvo treba biti hronoloki sloen, i to tako da najnoviji podaci budu na vrhu pojedine cjeline; treba biti pregledan, itljiv i jednostavan; informacije koje se nalaze u ivotopisu trebaju biti paljivo odabrane i relevantne za posao za koji konkuriete; ne smije biti dui od jedne do dvije stranice jer poslodavci primaju veliki broj ivotopisa, stoga budite saeti i precizni; razmislite o tabelarnom prikazu ivotopisa jer je pregledniji i razumljiviji; naslove cjelina moete istaknuti (podebljavanjem ili podvlaenjem) pri emu je vano slijediti isti stil (font i format teksta); koristite bijelu podlogu (papir); bez ukrasa, sliica, arenih boja; slova neka budu crne boje, font Arial, Calibri ili Times New Roman; veliina fonta 11 ili 12;

26

KAKO NAPISATI prored do prored i pol; piite u natuknicama, a ne cijele reenice ili sastav;

/Interna skripta/

koristite rijei akcije. Izbjegavajte pasivne rijei i fraze. Ovo je prijedlog nekih od rijei koje moete koristiti: uspjean, efektivan, sposoban, dobar, pouzdan, precizan; koristite bold samo za osobne podatke i naziv kole koju ste zavrili;
izbjegavajte kurziv i podvlaenje pojedinih rijei.

ivotopis se sastoji od nekoliko rubrika koje imaju manje-vie tano preciziran redoslijed ali u zavisnosti od radnog mjesta na koje konkurirate i vaeg radnog iskustva mogua su neka odstupanja. Osnovne rubrike svakog ivotopisa su: naslov, lini podaci, lini profil ili saetak (opcionalno), radno iskustvo (ukljuujui volontiranje i praksu), obrazovanje, ostale vjetine i preporuke. U nastavku slijedi detaljan opis svake od navedenih rubrika, te svajeti kako napisati iste. 6.1.1. Naslov ivotopisa. Piete li ivotopis u npr. Wordu, naslov dokumenta uvijek je vae IME I PREZIME. Ovo je ujedno i jedini dio ivotopisa gdje moete koristi vei font, npr. 14 ili 16. 6.1.2. Lini podaci. Prilikom pisanja provjerite da li su informacije koje ste naveli tane. Puno ljudi napravi pogreku upravo kod upisivanja linih podataka zaborave cifru telefonskog broja i sl. Mail adresa koju dajete mora biti slubena. Ako postoji neko s tom adresom, moete probati skraene varijante (npr. s.selimovic@bih.net.ba ili sselimovic@bih.net.ba) Nipoto ne davati mail adresu sa vaim nadimkom ili nekim aljivim imenom poput popeye@hotmail.com. Takoer, bilo bi bolje navesti jedan telefonski broj na koji vas mogu kontaktirati. Lini podaci sadre sljedee: Ime i prezime: Selim Selimovi Adresa: M.Tita 1, Tuzla Telefonski broj: 03x xxx xxx Mail adresa: selim.selimovic@bih.net.ba

27

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

6.1.3. Lini profil (Saetak) U nedostatku radnog iskustva moete navesti nekoliko osnovnih informacija o sebi, u obliku kratkih i jasnih reenica, bez pretjeranih nabrajanja i kienih izraza. Ovdje moete objasniti koje vas podruje rada zanima, kakve vjetine posjedujete, a smatrate ih prednostima u obavljanju tog konkretnog posla. Ovo ne mora biti dugako poglavlje, dvije do tri reenice bit e sasvim dovoljne. Ako elite dodati notu osobnosti, ovdje u jednoj kratkoj reenici moete navesti hobi kojim se bavite to je posebno poeljno ukoliko je hobi koristan za posao na koji se javljate (npr. ako se elite baviti novinarstvom, sigurno e biti prednost to vam je hobi fotografiranje. 6.1.4. Volontiranje, Poslovi, Praksa Ukoliko ste imali radnog iskustva naveete sve radno iskustvo koje je relevantno i to od posljednjeg prema ranijem. Navedite kompaniju u kojoj ste radili, koje radno mjesto, opiite u nekoliko fraza vaa zaduenja i odgovornosti i period koji ste proveli na tom radnom mjestu. U radno iskustvo ulazi i praksa i volontiranje. Vano je opisati zaduenja koja ste imali na ranijim radnim mjestima. ak i radna iskustva za koja mislite da nee impresioinirati poslodavce mogu zvuati zahtjevna i odgovorna ukoliko upotrijebite prave rijei. Evo nekoliko korisnih fraza za pisanje ivotopisa:

efektivan/efektivno iskusan u/strunjak za: dobar timski igra / u timskom radu strpljiv, tolerantan i odlian u komunikaciji sposoban za samostalno analiziranje problema i osmiljanje rjeenja izuzetno rayvijene komunikacijske vjetine i vjetine rukoveenja timom sposoban za analizu i interpretaciju podataka samoinicijativno obavljanje poslova paljiv i metodian pristup dobar organizator sa posebnim smislom za detalje precizan i taan rad pod pritiskom u stanju da veoma paljivo slua druge fleksibilan pristup promjenjljivim situacijama aktivni donosilac odluka odgovoranu realizaciji zadanih rokova

28

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Meutim treba paziti koje fraze koristiti za koje poslove. Ukoliko bi koristili rijei poput kreativan i domiljat kada apliciramo za radno mjesto knjigovoe znailo bi da smo skloni i sposobni za prevare. Radno iskustvo moete navesti na slijedei nain: septembar 2010. oktobar 2012.

IPP d.o.o. Tuzla Menader indirektne prodaje -

Planiranje, organizacija i rukovoenje kanalima indirektne prodaje Kontrola i nadzor zaposlenih u slubi Razvoj prodajne mree Edukacija i nadzor zaposlenih kod distributera

U nedostatku radnog iskustva moete istaknuti neke druge aktivnosti koje ste imali prilike raditi. To moe biti sudjelovanje u razliitim kolskim ili studentskim dogaanjima vezanim uz aktivnosti u koli/fakultetu ili iskustvo koje ste stekli volontiranjem i sl. Ukoliko zaista nemate nikakvog radnog iskustva, izostavite ovu rubriku. Nemojte lagati u ivotopisu, izmiljati informacije kako biste poveali koliinu teksta u ivotopisu. Nedostatak ove rubrike moete nadomjestiti na nain da prilikom pisanja molbe za posao ili definiranjem osobnih ciljeva u uvodnom Linom profilu istaknete koje vas radno mjesto zanima i zbog ega. 6.1.5. Obrazovanje Informacije navodite obrnutim redom od najnovijih prema starijima. Navedite fakultet i srednju kolu, ali ne i osnovnu kolu. Podaci vezani uz vae obrazovanje moraju sadravati podatke kao to su zvanje, naziv kole/fakulteta, datum poetka i zavretka kolovanja. Npr. oktobar 2010. april 2012.

Magistar ekonomije

Ekonomski fakultet, Sarajevo

Diplomirani ekonomista

Ekonomski fakultet, Tuzla

oktobar 2005. april 2010.

29

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

U nastavku moete istaknuti smjer za koji ste se opredijelili te pobrojati nekoliko kolegija odsluanih na tu temu (koji ujedno pokazuju da ste savladali teoriju u podruju koje je interesantno vama, ali i vaem potencijalnom poslodavcu). Ovdje moete istaknuti i naziv svog diplomskog rada, ukoliko tematski odgovara podruju ili poslu koji biste eljeli raditi u budunosti. 6.1.6. Strani jezici Engleski, njemaki, francuskinabrojite sve strane jezike koje govorite. Ukoliko ste stekli diplome iz pojedinih kola stranih jezika navedite godinu kol ovanja i stjecanja diploma/certifikata, naziv kole stranih jezika te stupanj koji ste zavrili. U Europass ivotopisu, koji se koristi kao standard za kreiranje ivotopisa u EU, moete kreirati i Europass jezinu putovnicu. Europass jezina putovnica dio je Evropskog jezinog portfolia, to ga je osmislilo Vijee Evrope, a u kojem graani mogu biljeiti svoje jezine vjetine na osnovi Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike (CEFR). Pronai i kreirati vlastitu Jeziku putovnicu moete na sljedeoj web stranici http://europass.cedefop.europa.eu/hr/documents/european-skills-passport/language-passport 6.1.7. Kompjuterske vjetine Osnovno to biste morali nabrojati u ovoj rubrici je poznavanje MS Office paketa i koritenje interneta. Ako posjedujete ECDL diplomu biti e dovoljno da samo nju navedete, uz datum kada ste pohaali kurs, stekli certifikat i u kojoj ustanovi.

6.1.8. Preporuke Ukoliko ste se iskazali kroz pojedine kolegije svakako zamolite profesore da vam sastave kratku preporuku. Preporuka jednog ili dva profesora iz podruja kojim biste se eljeli baviti u budunosti biti e vie nego dovoljna. Pod preporukama je, uz odobrenje osobe koja vas preporua, dovoljno navesti njeno ime i prezime, funkciju i mjesto rada (kola/fakultet) te kontakt broj mobitela ili mail adresu. Izuzetno je vano da od osobe, koja vam daje preporuku, traite dozvolu za objavu kontakt podataka. Napraviti prvi ivotopis je najvei izazov ali poslije toga ivotopis se stalno mijenja i dopunjava. To znai da forma, koja vrijedi za va prvi ivotopis, prestaje biti poeljna u trenutku kada steknete prvo radno iskustvo. Jednom kada budete u prilici navesti neto u

30

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

rubrici Radno iskustvo, biti e vrijeme da rubriku Obrazovanje pojednostavite tj. izbacite iz nje smjerove koji istiu vae podruje interesa, temu diplomskog rada, pa ak i studentsku praksu, a preporuku profesora zamjenit e preporuka poslodavca. Kada piete svoj prvi ivotopis nemojte pretjerivati s koliinom informacija. Sve to stane na jedan list papira sasvim je dovoljno. Piite u natuknicama, kratko i jasno. Cijele reenice koriste se prilikom pisanja molbe i saetka ivotopisa, ali ne i u samom ivotopisu. Pravilo koje e vas pratiti tokom cijele vae karijere kae: nikad, ali zaista nikad u ivotopisu nemojte iznositi netane, nepotpune ili lane podatke. Mogla bi vas neugodno iznenaditi injenica da se takve neistine mogu vrlo lako uoiti ili provjeriti. Nemojte riskirati dobru poslovnu priliku zato jer ste se htjeli prikazati u drugaijem svjetlu. Nakon svega gore navedenog ostaje jo samo da napiete svoj prvi ivotopis. Ukoliko odluite kreirati Europass ivotopis sve informacije i instrukcije o kreiranju istog moete pronai na sljedeoj web stranici: https://europass.cedefop.europa.eu/editors/hr/cv/compose

6.2. Vodi za pisanje ivotopisa za stipendije

Uredan, dobro napisan ivotopis moe vam pomoi i u potrazi za stipendijom. Mnogi fondovi za dodjelu stipendija zahtjevaju od studenata da napiu ivotopis koja pokazuje njihova akademska i vanakademska postignua, vjetine, sposobnosti i time ih potaknete da vas pozovu na intervju. itanjem teksta konkursa za stipendiju moete doi do informacija ta selekciona komisija trai od kandidata. Odredbe pokazuju koji kriterijum postoji pri selekciji. Na primjer, to se moe odnositi na dosadanje akademske zasluge, uee na (istraivakim) projektima, doprinos lokalnoj zajednici. S obzirom na to, potrebno bi bilo da takva vaa postignua

31

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

ukljuite u ivotopis. ak i ako vam nedostaje iskustva uvijek moete napisati dobar ivotopis pratei neka od slijedeih savjeta. 1. ivotopis mora biti relevantan i istinit. On vas predstavlja odboru koji vas nikad nije upoznao. Naglasite stvari koje su najpozitivnije u vezi vas. 2. Ograniite ivotopis na jednu stranicu, a ako nije mogue nipoto ne koristiti vie od dvije stranice. Koristite font koji je lagan za itanje. Font bi trebao biti izmeu 10 i 12; naslovi mogu biti u veem fontu. Idealno bi bilo da su margine 2,5 cm. 3. Budite iskreni. Kaite sve o sebi bez preuveliavanja i pretjerane opirnosti. 4. Prosjek u srednjoj koli navedide samo ukoliko je dobar (4,5 i vie). 5. Preciznost je vana. Pobrinite sa da va ivotopis bude uredan i dobro organiziran. Ne smije sadravati gramatike greke, niti greke u pisanju. Zamolite nekoga da proita i komentira ono to ste napisali. 6. Izbjegavajte line zamjenice ja i mi. 7. Koristite bullets da navedete vaa dostignua. Bullets privlae panju itaa i fokusiraju ga na najvanije dijelove ujedno daju izgled urednosti. 8. Line informaciji poput religijskog opredjeljenja, seksualne orijentacije, spola i branog statusa su nebitne. U prilogu su primjeri ivotopisa namjenjeni za studentske stipendije.

32

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

7
Publishing: Sarajevo.

LITERATURA

Hadiefendi-Pari R (2003) Na jezik: udbenik za 4. razred gimnazije. Sarajevo

Hadihalilovi J, Sinanovi O i Hrnji M (2005) Uputstvo za pisanje diplomskog rada na Odsjeku za biologiju PMF-a Univerziteta u Tuzli. Tuzla: Univerzitet u Tuzli. Hadiselimovi R (2002) Uvod u metodologiju naunoistraivakog rada. Autorizovana skripta. Prirodno-matematiki fakultet, Univerzitet u Sarajevu.

Kliment A (2003) Tradicionalne i digitalne poslovne komunikacije. Zagreb: Mikrorad. Silobri V (1989) Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo, 2. izdanje. Zagreb: Jumena Jugoslovenska Medicinska naklada. ami M (1977) Kako nastaje nauno djelo, 4 izdanje. Sarajevo: Svjetlost Sarajevo.

INTERNET: Brki S, Mehi E, Kenji V (2006) Uputstvo za pripremu prezentacije [online]. Sarajevo: Ekonomski fakultet, Univerziteta u Sarajevu. za Dostupno na:

<http://www.efsa.unsa.ba/arhiva/ef/dokumenti/edicija/Uputstvo [21.12.2013.]

prezentaciju.pdf>

Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti. Prijedlog uputa za citiranje literature. Dostupno na: <http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/hr/index.php/korisni-sadraji/56-citiranje > [21.12.2013.]

33

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Frelih R (2011) Citiranje u znanstvenim i strunim radovima. Diplomski rad. Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu. [online]. Dostupno na:

<http://bib.irb.hr/datoteka/585816.Frelih_diplomski_rad.pdf>[09.02.2013.]

Giang, V. (2012) What Recruiters Look At During The 6 Seconds They Spend On Your Resume Dostupno na: http://www.businessinsider.com/heres-what-recruiters-look-atduring-the-6-seconds-they-spend-on-your-resume-2012-4#ixzz2L9cfbHNe Oitano dana [17.02.2013.] Hrvatski zavod za zapoljavanje. Kako napisati dobar ivotopis i zamolbu? http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4219 [01.02.2013.]

Kaplan Higher Education http://www.hesser.edu/uploadedFiles/Chi_Training/Chi_Training_Footer/KHE_Scholarshi p_Resume.pdf [01.02.2013.] Mili (n.d.) Citiranje literature u naunom radu. Dostupno na:

<http://bs.scribd.com/doc/44236077/Citiranje-literature-u-naucnom-radu> [21.12.2013.] MojPosao, Centralno mjesto trita rada. Jedna od najboljih zamolbi za posao http://www.moj-posao.net/Savjet/71222/Jedna-od-najboljih-zamolbi-za-posao/52/ [01.02.2013.] MojPosao, Centralno mjesto trita rada. Kako napisati CV kad nema radno iskustvo? http://www.moj-posao.net/Savjet/72040/Kako-napisati-CV-kad-nemas-radno-iskustvo/58/ [01.02.2013.]

Uzelac A (2007) Upute za izradu studentskih pisanih radova [online]. Zagreb: Pravni fakultet. Dostupno na: <http://gpp.pravo.unizg.hr/seminar/citiranje/citiranje.htm>

[07.01.2013.]

34

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

PRILOZI

PRILOG 1. Kako citirati, obiljeiti tabelu ili sliku Tabela 1. Apsolutni prirast stanovnitva Tuzle u meupopisnim periodima (Kulenovi, 1987). Stopa rasta Meupopisni Apsolutni prirast ukupnog period stanovnitva stanovnitva Kalendarske godine Ukupni Prosjeno (%) godinji 1948-1953. 10260 2052 3,8 1953-1961. 22358 2795 4,1 1961-1971. 24854 2485 2,7 1971-1981. 14424 1442 1,4 1981-1991. 10144 1014 0,8

182 177
Tjelesna visina (cm)

djeaci djevojice

172 167 162 157 152 11 12 13 14 15 Uzrast (god.) 16 17 18 19

Slika 1. Uporedni prikaz tjelesne visine djeaka i djevojica sa podruja Tuzle (2003)

35

KAKO NAPISATI PRILOG 2. Izgled naslovne stranice seminarskog ili maturskog rada

/Interna skripta/

Javna ustanova Gimnazija ''Ismet Mujezinovi'' Tuzla

Ime i prezime

NASLOV SEMINARSKOG RADA

-Seminarski rad iz biologije-

Mentor: Ime i prezime

Tuzla, decembar 2012. godine

36

KAKO NAPISATI PRILOG 3. Izgled naslovne stranice seminarskog ili maturskog rada

/Interna skripta/

Javna ustanova Gimnazija ''Ismet Mujezinovi'' Tuzla

NASLOV SEMINARSKOG RADA

-Seminarski rad iz biologije-

Mentor: Ime i prezime, prof.

Uenik: Ime i prezime

Tuzla, decembar 2012. godine

37

KAKO NAPISATI PRILOG 4. Izgled zadnje stranice maturskog rada rada

/Interna skripta/

Javna ustanova Gimnazija ''Ismet Mujezinovi'' Tuzla

Maturski rad iz bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i knjievnosti Miljenje i ocjena mentora: _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________

Pitanja: 1. ___________________________________________________________________ 2. ___________________________________________________________________ 3. ___________________________________________________________________

Ocjena__________________(__)

Komisija: 1. __________________________ predsjednik

2. __________________________ mentor 3. __________________________ lan

U Tuzli, ________________ godine

38

KAKO NAPISATI PRILOG 5. Uobiajeni administrativni podnesak

/Interna skripta/

Mjesto i datum Adresa Kontakt telefon i e-mail

NASLOV/ADRESAT

Zahtjev/molba/alba... (Navesti konkretno, u jednoj reenici, ta zahtijevate, na ta se alite, eventualno se pozivajui na neki pravni akt koji ste primili.) Obrazloenje

U prilogu (navesti svu dokumentaciju koju dostavljate uz zahtjev, molbu, albu...)

Podnosilac zahtjeva/molbe: _______________________

39

KAKO NAPISATI PRILOG 6. Motivacijsko pismo

/Interna skripta/

Marija Mari Bihaka 2c 73000 Biha E-mail: marija.maric@bih.net.ba Telefon: 061 000-000 Mobitel: 037 000-000 Biha, 28. aprila 2009. Blast marketing d.o.o. Klokot 79, 73 000 Split n/p ge Jasne Ribi Potovana go Ribi, Ovim putem eljela bih Vam se predstaviti i iskazati svoj interes za saradnju s Vaom firmom. Smatram kako bih svojim dosadanjim iskustvima i znanjima u ovom podruju mogla doprinijeti razvoju marketinga u Vaoj firmi na obostrano zadovoljstvo. Diplomirani sam ekonomist i dizajner internet stranica. Tokom 2008. godine u agenciji Marker organizirala sam promociju novog proizvoda XY poduzea XYX za podruje Unsko-sanskog kantona. Provodila sam direktnu prezentaciju proizvoda X u maloprodajnoj mrei lanca XX i prezentacije za veleprodaje. Nadalje, dizajnirala sam web stranicu poduzea XX (proizvodX@XX.ba) te provodila druge marketinke aktivnosti. Ukoliko imate potrebu za strunjacima iz podruja marketin ga te smatrate da moje iskustvo i znanja udovoljavaju Vaim zahtjevima, slobodno me moete kontaktirati kako bih se i lino predstavila Vaoj firmi. Zahvaljujem Vam na panji i srdano Vas pozdravljam,

Marija Mari Prilozi: ivotopis Preporuka Fotokopija diplome

40

KAKO NAPISATI PRILOG 7. Primjer molbe za posao

/Interna skripta/

Ime i prezime Adreesa E-mail: Telefon:

Datum

Naziv kompanije Adresa

Potovani g./ga Prezime, Va oglas me u nekoliko sekundi uvjerio da je napisan za mene i da sam ja idealan kandidat. Evo zato: Radila sam najrazliitije poslove to ete vidjeti u mom ivotopisu. Pritom sam prola sve faze od internetskog marketinga, odnosa s javnou, copywritinga, medijske produkcije, razliitih vrsta pisanja ukljuujui brojne drugaije poslove. Smatram se izuzetno motiviranom, organiziranom i discipliniranom osobom jer nema drugog naina da radi sam i od vlastitog doma. Vano je naglasiti i da se nikad nisam susrela s nezadovoljnim klijentom. Slubeni naziv moje titule na prolom poslu bio je 'koordinatorica projekata', no bila sam poznata kao osoba za sve. Danas copywriter, sutra istraiva, preksutra prezentatorica, a svako malo osoba koja zadobila nadimak 'Ona koja ne odustaje' jer nikad nisam prestala ustrajati sa svojim zahtjevima za poboljanje ostalim odjelima. U maloj kompaniji imala sam prilike upoznati svaku razinu svakog pojedinog projekta.

41

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

Bez obzira na radno mjesto, na svakom mi je prioritet bio napraviti najbolji rad, projekt ili tekst. Jednostavno elim iskoiti iz mase. Je li to promocija za vanjske klijente ili interni poslovni projekt meni nije vano jer se ponosim sposobnou da u svakom pojedinom projektu vidim drugaiji potencijal. Nije rije samo o pisanju ve i o, primjerice, kreiranju jedinstvenih boinih poklona za klijente. Dakle, pisanje je oduvijek bilo moja strast, a projekt menadment sredstvo zarade. Navikla sam biti na vodeoj poziciji dok pazim da svi dijelovi 'slagalice' funkcioniraju. Sposobnost voenja razliitih projekata uz redovito potivanje rokova nisam razvila samo kroz profesionalno iskustvo ve i u obitelji. Uz troje djece u etiri godine koja su veoma razliita po svojim interesima i karakterima, morala sam se prilagoditi. Nauila sam balansirati svoj budet, vrijeme i prioritete te, najvanije, uvijek biti fleksibilna, a opet dovriti zadatke. Moda me sad smatrate potencijalnim zaposlenikom, no ini vam se da traim preveliki iznos. Nisam ovdje zbog novca - odnosno, jesam, ali mi to nije najvanije. Traim poziciju gdje se moj posao cijeni, kao i trud koji ulaem uz potencijalno dugoroni angaman. Prednosti kao to su neposredna blizina posla i fleksibilnost jednako mi znae. Uz to, ivim samo deset minuta od vae firme stoga se nikad ne morate brinuti da u zakasniti. U iekivanju poziva na razgovor, Srdano Vas pozdravljam.

Ime i prezime

42

KAKO NAPISATI

/Interna skripta/

43