ZAVRNI RAD od plana do realizacije

Definicija
Zavrni rad je samostalni struni
rad koji uenik izrauje na
zavretku svoga srednjokolskog
obrazovanja uz voenje profesora
mentora koji usmjerava rad
uenika za vrijeme izrade zavrnog
rada.

Uloga kolske knjinice

U grupnim i individualnim posjetima kolskoj
knjinici knjiniar u suradnji s predmetnim
nastavnikom upoznaje uenike sa cjelokupnom
graom koju knjinica posjeduje iz odreenog
nastavnog predmeta ili struke
Uenici dobivaju uvid u:
- kompletnu referentnu zbirku knjinice
(enciklopedije, rjenike, leksikone, atlase,
prirunike, monografije i sl.) koje mogu koristiti
u itaonici knjinice i fotokopirati odabrane
tekstove, slike, tabele i sl.

Nastavak
- strunu literaturu koju knjinica
posjeduje iz odreenog nastavnog predmeta
ili struke, a koju mogu posuditi i koristiti
odreeno vrijeme izvan knjinice
- periodiku koju knjinica posjeduje
- zbirku AV i elektronike grae koju
uenici mogu koristiti u knjinici

Internet
Za svoj zavrni rad uenici mogu koristiti i
sadraje pronaene na Internetu, ali u tom
sluaju mora im se objasniti da takve sadraje
koriste s oprezom budui da oni nisu uvijek
pouzdani te ih je potrebno dodatno provjeriti

Plan izrade zavrnog rada

Tek nakon to je uenik izabrao i definirao temu u
suradnji sa svojim mentorom te dobio potrebne
informacije o literaturi moe pristupiti planu izrade
svog zavrnog rada koji obuhvaa sljedee poslove:
-

prikupljanje literature
itanje i biljeenje vanih podataka
raspored grae
izrada plana rada
pisanje rada prema planu
revizija i ispravljanje rada
tehnika obrada i prijepis

Struktura zavrnog rada

Zavrni rad sastoji se od:
- naslovne stranice
- sadraja
- uvoda
- razrade
- zakljuka
- dodatka ili priloga
- bibliografije ili popisa literature

Naslovna stranica
Izgled naslovne stranice je propisan:
u lijevom gornjem uglu navodi se naziv i adresa kole
na sredini stranice pie se: Zavrni rad iz (naziv predmeta), ispod toga
naziv teme tj. naslov zavrnog rada
lijevo pri dnu stranice stoji: Mentor:, ispod toga ime i prezime
profesora i titula
desno pri dnu stranice stoji: Uenik:, ispod toga ime i prezime uenika
te razred
pri dnu stranice u sredini navodi se grad, mjesec i godina

NASLOV oznaava temu rada te bi trebao biti to krai i precizniji,

a moe mu se dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili pie
manjim slovima

Primjer naslovne stranice

Srednja strukovna kola Jajce
Tina Ujevia 3

Zavrni rad iz elektrotehnike

HIDROELEKTRANE

Mentor:
Zoran Zori, prof.

Uenik:
Ratko Ruev, IV.E
Jajce, travanj, 2007.

Sadraj
obino se stavlja na poetak rada zbog
preglednosti
predstavlja strukturu rada i odnos pojedinih
dijelova, a ine ga naslovi i podnaslovi rada koji
su numerirani najee arapskim brojkama
Primjer:
1. UVOD
2. NASLOV PRVOG POGLAVLJA
2.1. PRVI PODNASLOV
2.2. DRUGI PODNASLOV
2.3. ---------------------------3. NASLOV DRUGOG POGLAVLJA

Uvod
obuhvaa obino jednu do dvije stranice teksta
precizira predmet rada tj. istie o emu e se u
radu pisati
objanjava organizaciju i plan izrade rada, npr.
od koliko se dijelova sastoji rad, koje vrste
informacija sadri (tekstualne, grafike,
statistike i sl.) i drugo
moe izraavati osobni stav prema temi i
razloge za izbor konkretne teme

Razrada
obuhvaa najvie 15 20 stranica teksta
predstavlja glavni dio rada u kojem se temeljito i
dokumentirano razvija tema
obino se sastoji od vie poglavlja, koji se dalje dijele na
potpoglavlja i odjeljke
temu je potrebno logiki razvijati i sistematizirati te
potpuno obuhvatiti kako se ne bi osjetile praznine i
prijelazi
u rad se mogu ukljuiti tablice, grafikoni, crtei,
fotografije, ali samo ako ne optereuju tekst i
sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu
naslovi i podnaslovi rada moraju biti naznaeni u sadraju

Zakljuak
obuhvaa obino jednu stranicu teksta
predstavlja zavrni dio rada u koji se ne unosi
novi materijal ve se iz niza detalja izdvajaju
kljuni elementi koje treba zapamtiti
moe sadravati ocjenu neke teme, stanja ili
situacije te preporuke i podatke do kojih je
uenik doao u radu

Dodaci ili prilozi

predstavljaju tablice, fotokopije dokumenata,
ilustrativne i grafike materijali te vee
statistike podatke
iako su izdvojeni iz teksta ovi materijali moraju
biti spomenuti i komentirani u tekstu
ako je materijal takve prirode da ne oteava
itanje teksta moe se uvrstiti u rad
prilozi se obiljeavaju rednim brojem i
potpisuju kako bi se lake u tekstu na njih
moglo uputiti napomenu, npr.: vidi sl. 1

Bibliografija ili popis

literature
predstavlja popis koji sadri abecednim
redoslijedom prezimena i imena autora, nazive
svih dokumenata i izvora (knjiga, asopisa,
lanaka, AV ili elektronike grae), te njihove
izdavae, mjesto i godinu izdanja
uenik ne smije prikrivati izvore koje je koristio
ve mora povremeno naznaiti porijeklo podataka,
shvaanja i teza tako to e tono navesti autora,
djelo ili stranicu gdje je pronaao izloeno
budui da postoji vie naina navoenja literature
uvijek je dobro zatraiti savjet mentora i kolskog
knjiniara

Primjeri bibliografskih podataka za knjige,

lanke iz asopisa i Internet izvore (jedan
od naina)
KNJIGA:
- ako je knjiga djelo jednog autora:
icel, Miroslav. Hrvatska knjievnost, kolska knjiga, Zagreb, 1982.
- ako je knjiga djelo do tri autora:
Babi, Stjepan. Finka, Boidar. Mogu, Milan. Hrvatski pravopis, kolska
knjiga, Zagreb, 2002.
- ako je knjiga djelo vie od tri autora:
Pine, Stanley i dr. Organska kemija, kolska knjiga, Zagreb, 1986.
ENCILOPEDIJE, LEKSIKONI, RJENICI:
- Opa enciklopedija, sv. 7, JLZ, Zagreb, 1981.
- Opi religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea,
Zagreb, 2002.
- Hrvatski biografski leksikon, sv.1, JLZ, Zagreb, 1983.
- Chevalier, Jean. Gheerbrant, Alain. Rjenik simbola, Nakladni zavod
MH, Zagreb, 1983.

Nastavak
LANCI IZ ASOPISA:
- Hercigonja Saucha, Mirjana. Spolno ponaanje adolescenata //
Priroda, 2003. 906 (1), str. 37 38.
- aplar, Alan. Bogatstvo razasuto Velebitom // Meridijani, 2006.
(XL), 102, str. 24 30.
INTERNET IZVORI:
- www.ffzg.hr (www.ffzg.hr/anglist/hrv.htm), 9.12.2005.
koristi li se internet kao izvor informacija potrebno je navesti
adresu poetne stranice (home page) na kojoj je pronaen sadraj
i u zagradi dodati cijelu poveznicu (link) uz datum pristupa
konkretnoj web stranici (budui da se sadraji na Internetu
mijenjaju iz dana u dan)

Citiranje
postoji vie naina biljeenja citata
uenik u tekstu citira odlomke iz izvornika pod navodnicima, a zatim
odmah u biljeci na dnu stranice ili na kraju rada navodi izvor tj. prezime
i ime autora, naslov djela, izdavaa, mjesto i godinu izdanja te
broj stranice
Primjer (jedan od naina):
- Drimo se mi pluga i motike. 1
- Uitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove
tetoili i gladili.2

1. Kovai, Ante. U registraturi, Zora, Zagreb, 1968, str. 41.

2. Kovai, Ante, citirano izdanje, str.83.

Zadnja stranica
Sadri prostor za upis
datuma predaje rada,
obrane rada, mentorov
kratki komentar te
mjesto za upis ocjene

Primjer:

Datum predaje rada: ________________

Datum obrane rada: _________________

Komentar:

Ocjena:_____________

Opseg zavrnog rada

tekstualni dio zavrnog rada ne bi smio biti
mnogo manji, ali ni bitno vei od 15 kartica
teksta
kartica teksta je mjera za izraavanje koliine
teksta
jednu karticu ini 1800 znakova pri emu se i
praznina izmeu rijei rauna kao slovni znak
tj. svaki otkucaj na tipkovnici smatra se
slovnim znakom

Kako izraunati karticu teksta na

raunalu
koristimo li za pisanje tekstualni editor Word,
kliknut emo na izbornik Tools (Alati), zatim
na opciju Word count (Brojanje rijei), a
potom na opciju Character with blank
spaces (Znakovi s prazninama)
raunalo e zbrojiti sva slova ukljuujui i
praznine izmeu rijei
dobiveni broj podijeli se s 1800 i dobije se
toan broj napisanih kartica

Koju vrstu i oblik slova koristiti

za pisanje slubenih tekstova na raunalu
koriste se obino dva fonta (vrsta i oblik slova)
u tono odreenim veliinama: Times New
Roman veliine 12 toaka ili Courrier New
veliine 10 toaka
U pisanju moe se upotrijebiti i podebljavanje,
kosa slova (italik) i podcrtavanje, ali ne smije
se pretjerivati

Ureivanje teksta
uobiajeno je da svako novo i vee poglavlje
poinje na novoj stranici
sve stranice (osim naslovne) moraju biti
numerirane, u veini sluajeva iznad teksta (na
sredini) jer se na dnu stranice ispod teksta
oznaavaju citati
tekst na stranici mora biti odmaknut s lijeve
strane 3 cm od kraja, a s ostalih strana (desno,
gore i dolje) po 2 cm od ruba stranice
jedna stranica sadri najvie 32 retka teksta (1
kartica)
tekst se pie najee s proredom 1,5

Kopiranje, predaja i obrana zavrnog

rada
uenik je duan predati zavrni rad profesoru mentoru
u jednom primjerku
rad je potrebo uvesti u meke prozirne korice
zavrni rad se usmeno brani pred trolanim
povjerenstvom koje ine razrednik, profesor mentor i
jo jedan profesor, u pravilu iz struke
obrana rada traje najvie 20 minuta
od kandidata se oekuje da pokae samostalno vladanje
obraenom temom, da odgovori na pitanja ispitivaa te
da samostalno predstavi osnovne teze svoga rada
obrana zavrnog rada pokazuje uenikovu zrelost i
spremnost za daljnje kolovanje i obrazovanje