UPUTA ZA PISANJE DIPLOMSKOG RADA

IZ KOLEGIJA OP I., OP II., PP i EOP

(Mostar, listopad 2021.)

1. Obvezni sastavni dijelovi rada su: vanjska naslovna stranica (na koricama) i unutarnja
naslovna stranica, sadržaj, uvod, središnji dio (koji se sastoji od više naslova, podnaslova i teksta),
zaključak i popis literature. Pored tih dijelova rad može imati i popis kratica te jedan ili više dodataka.

2. Opseg (veličina) rada: za studente upisane po starom programu (zvanje: dipl. iur.) - oko 30
stranica (i najmanje 30 fusnota), a za upisane po novom programu (za zvanja: prvostupnik i magistar
prava; 5+0 i 4+1) - oko 50 stranica (i najmanje 50 fusnota).

3. Rad treba pisati na računalu, na formatu A4, fontom Times New Roman, u glavnom tekstu
veličinom fonta 12, a u fusnotama (bilješkama) veličinom fonta 10. Tekst treba biti poravnat obostrano,
u proredu 1,5 i standardnih margina. U cijelom tekstu prvu riječ pasusa (dakle u novom retku) i u
izdvojenoj rečenici koja počinje novim retkom uvijek treba pisati pomaknutu udesno za oko sedam
slovnih mjesta (tj. kao tekst ove upute).
Treba pravilno ostavljati razmak između pravopisnih znakova (znakova interpunkcije) i riječi.
Okomiti razmaci između pojedinih naslova i dijelova teksta trebaju biti ravnomjerni i ujednačeni.

4. Pisanje uvoda i zaključka. Uvod i zaključak trebaju imati najmanje po jednu punu stranicu
teksta, a najviše po dvije.

Uvod treba biti jasan i jezgrovit, u njemu se navode razlozi i motivi izbora teme, ističu predmet
i cilj istraživanja, navode metode istraživanja i pitanja koja će se obrađivati. Pored toga u njemu se
ukratko opisuje sadržaj rada, navode osnovni izvori informacija i ukazuje na značaj obrade izabrane
teme.

U zaključku se koncizno i jasno iznose rezultati i spoznaje do kojih se došlo u obradi teme,
daju odgovori na istaknuta pitanja u uvodu s mogućim prijedlozima. U zaključku se navode najvažnije
konstatacije i stavovi iz glavnog dijela rada, a u zaključak ne treba uvrštavati tablice, ilustracije, citate i
fusnote.

5. U tekstu ne treba koristiti podebljana slova, podcrtavanje, grafičke oznake, verzal i slično.
Kosim slovima (kurzivom) pišu se samo latinski izrazi kao i riječi iz drugih stranih jezika.

6. Naslovna stranica na koricama sadrži tekst pisan jedan ispod drugoga počevši od vrha
stranice: SVEUČILIŠTE U MOSTARU (,) PRAVNI FAKULTET (,) (Ime i prezime
studenta/studentice) (,) (NAZIV TEME) (,) Diplomski rad (,) Mostar (mjesec i godina)

Unutarnja naslovna stranica sadrži tekst pisan jedan ispod drugoga počevši od vrha stranice:
SVEUČILIŠTE U MOSTARU (,) PRAVNI FAKULTET (,) (NAZIV TEME) (,) Diplomski rad (,)
lijevo: Student ili studentica (,) (Ime i prezime studenta/studentice) (,) desno: Mentor (,) prof. dr. sc.
Željko Galić (,) Mostar, (mjesec i godina)

Napomena: zarez u zagradi znači da idući tekst dolazi ispod prethodnog, a za tekst u zagradama
unose se konkretni podaci.

7. Naslov i obvezni dijelovi rada pišu se velikim slovima (veličinom fonta 16 i 14), a ostali
naslovi i podnaslovi malim slovima, veličinom fonta 14 i 12. Riječi „Uvod“ i Zaključak“, te naslovi i
podnaslovi pišu se podebljanim slovima i označavaju arapskim brojevima. Ako neki naslov ili
podnaslov sadrži više cjelina, i one se označavaju arapskim brojevima, na sljedeći način: 1.1.; 1.1.1. itd.

1
 8. Za nazive institucija, država i dr. , koji se u tekstu spominju više puta mogu se koristiti
kratice, tako što će se uz prvo navođenje punog naziva u zagradi ili iza crtice napisati riječi: „dalje u
tekstu:“ i odgovarajuća kratica. (Primjer: Bosna i Hercegovina (dalje u tekstu: BiH).) Iza toga, ta kratica
koristi se u cijelom tekstu, a popis svih korištenih kratica (ako ih je više) može se posebno prikazati na
kraju.

9. Treba ispravno pisati nazive propisa u tekstu i fusnotama.

Kad se prvi put piše neki propis, ili navodi neka odredba iz njega, treba napisati puni naziv,
naziv službenog glasila i brojeve s godinama u kojima je objavljen taj propis (primjer: Obiteljski zakon
Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 35/2005, 41/2005 i 31/2014).

Pri svakom sljedećem pisanju tog propisa (odnosno i neke njegove odredbe (tj. članka,
stavka…), osim naziva propisa ne treba ponovno pisati naziv i brojeve s godinama službenog glasila.

Za propis koji se spominje više puta može se koristiti njegova kratica, na koju se upućuje odmah
nakon prvog cjelovitog pisanja (navođenja) tog propisa. Primjer: Obiteljski zakon Federacije Bosne i
Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 35/2005, 41/2005 i 31/2014., - dalje u tekstu: ObZ FBiH.

10. Popis literature piše se na kraju rada, a u sklopu tog popisa navode se bibliografski izvori
s rednim (arapskim) brojem, normativni i internetski izvori. Normativni i internetski izvori mogu se
navoditi pod posebnim naslovima.

Bibliografski izvori sadrže:

- za knjige, monografije i sl.: abecedni popis autora - prezime, ime, naziv djela, naziv izdavača,
mjesto i godina izdanja,
- za članke i serijale: abecedni popis autora – prezime, ime, naziv članka, naziv zbornika ili
časopisa u kojem je objavljen članak, mjesto, broj zbornika i godina.

Normativni izvori sadrže: Kronološkim redoslijedom naziv propisa, naziv službenog glasila u
kojem je objavljen propis, broj i godinu objave (primjerice: 4/2008).

Internetski izvori sadrže: naziv subjekta ili teme, web adresu, stranicu i datum pristupa tom
izvoru.

11. Način pisanja bilješki (fusnota):

Tekst fusnota piše se ispod glavnog teksta na dnu stranice. Brojevi koji označavaju fusnote ne
pišu se kosim slovima, a kada su na kraju rečenice u glavnom tekstu, stavljaju se iza točke. U fusnotama
se upućuje na izvore normi, pravne prakse, važnih činjenica, stajališta i ideja, na drukčija mišljenja o
nekom pitanju, i sl.

Pri prvom citiranju (navođenju) nekog izvora daje se cjelovit opis bibliografske jedinice koji
u pravilu sadrži: prezime, inicijal imena autora, naziv djela, mjesto i godinu izdanja, broj časopisa ili
zbornika te broj stranice na koju se upućuje.

Kad se ponovno (drugi i svaki sljedeći put) navodi neki izvor od jednog autora, ne pišu se puni
podaci već samo: prezime, inicijali imena, prva riječ djela s tri točke, nav. dj. i broj stranice. Primjer:
Ivić, I., Obiteljsko…, nav. dj., str. x. Može se koristiti drugi način s latinskom kraticom: Ivić, I.,
Obiteljsko…, op. cit., str. x. (Napomena: dakle izabrati jedan od ta dva načina a x je odgovarajuća
stranica).

Ako se ponavlja citiranje djela od više autora, piše se primjerice ovako: Ivić, I. i dr.,
Obiteljsko…, nav. dj., str. x. Taj primjer na latinskom: Ivić, I. et al., Obiteljsko…, op. cit., str. x.

2
 Kad se navodi djelo koje je navedeno u prethodnoj fusnoti, (primjerice u 5. fusnoti kao u 4.
fusnoti), tada se u 5. fusnoti piše samo: Isto, str. x., odnosno na latinskom: Ibid, str. x.

12. Svi korišteni izvori u fusnotama trebaju biti navedeni u popisu literature.

13. Stranice teksta treba numerirati arapskim brojevima u donjem desnom kutu, a u
numeraciju se ne uključuje samo naslovna stranica na koricama. Na unutarnju naslovnu stranicu (tj.
prvu stranicu) ne treba stavljati broj.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

Znanstvene članke iz područja prava možete potražiti i na :

Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske: http://hrcak.srce.hr/

(Idete na: - Društvene znanosti, - Pravo; pa birate pojedine časopise, primjerice

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem možete potražiti članke vezane za različite
teme).

Detaljnije upute za pisanje rada možete primjerice još vidjeti na:

http://www.efsa.unsa.ba/ef/docs/Studentska/I%20ciklus/Uputstvo_za_izradu_seminarskog_i_
diplomskog_rada.pdf
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

Napomena: U Studentsku se referadu, nakon predaje indeksa i popunjenih obrazaca, obavljenog

pregleda studentskog dosijea i zakazivanja obrane, predaju tri primjerka uvezanog rada i CD sa
snimljenim radom u PDF- u.