Katedra za financijsko pravo

UPUTE ZA IZRADU ISTRAIVAKOG SEMINARA

Ove upute namijenjene su studentima koji su upisali istraivaki seminar iz kolegija
Financijsko pravo i financijska znanost. Na sva pitanja koja nisu ureena ovim uputama
podredno se primjenjuju upute za izradu diplomskih i seminarskih radova objavljene na
internetskoj stranici http://pravri.uniri.hr/files/Dokumenti/Pravilnici/uputeradovi.pdf
Istraivaki se seminar sastoji u pisanju kratkog rada/eseja o odabranoj ili dodijeljenoj temi iz
podruja financijskog prava, u skladu s ranije objavljenim obavijestima.
Preporueni minimalni opseg rada/eseja jest 3-5 stranica teksta (od uvoda do zakljuka, bez
uzimanja u obzir popisa literature).
Obvezni dijelovi rada
Obvezni dijelovi rada su: uvod, tekst rada, zakljuak i popis literature, koji moraju tako biti
i oznaeni kao podnaslovi u radu.
Rad se ne sastoji od posebne naslovne stranice, ve se na prvoj stranici navodi naslov rada te
nastavno uvod i ostali dijelovi rada. Izmeu pojedinih dijelova rada ne mora se koristiti opcija
straninog razmaka (page break).
Uvod uvodi itatelja u tematiku koja se obrauje u radu te ne bi trebao prelaziti jednu stranicu
teksta.
Tekst rada oznaen je jednim ili vie podnaslova koji se referiraju na zadanu temu. U ovom se
dijelu detaljnije obrauju najvanija pitanja vezana uz temu rada.
Zakljuak se sastoji u zavrnim razmatranjima u vezi opisane tematike koja se obrauje,
koritenjem vlastitih rijei,
Popis literature posljednji je dio rada u kojem se navode svi bibliografski izvori (pozitivni
propisi, udbenici, knjige, asopisi, novine, baze podataka, internetske stranice i dr.) koje je
student koristio prilikom izrade rada. Popis literature sastavlja se sukladno uputama
objavljenim na internetskoj stranici http://www.pravri.hr/hr/studenti/seminarskirad.html.
Podaci o studentu (ime, prezime i broj indeksa) navode se nakon popisa literature kao
posljednjeg dijela rada.

Oblikovanje teksta
Oblik slova koji se koristi u cijelom radu je Times new roman. Veliina slova teksta rada jest 12
uz prored od 1,5. Naslov rada i podnaslovi mogu biti posebno oznaeni (npr. bold ili italic
slova). Tekst mora biti obostrano poravnat (justified).
Numeriranje stranica rada nije potrebno.
Razmaci unutar teksta rada se moraju izbjegavati, osim kada ulomak tvori sadrajno potpuno
smislenu cjelinu. Svaki ulomak rada mora biti uvuen udesno (opcija TAB).

Citiranje izvora literature i biljeke

Biljeke (fusnote) slue iskljuivo za pruanje reference (bibliografske upute) o izvoru
literature. Izvori literature mogu biti normativni akti (npr. zakoni, pravilnici, uredbe i dr.),
udbenici, knjige, lanci u znanstvenim i strunim publikacijama, novinski lanci, lanci
internetskih blogova i dr.
Prilikom izravnog navoenja (citiranja) citirani se dio teksta mora oznaiti navodnicima, te
biljekom u kojoj se oznaava izvor literature sa brojem stranice.
Prilikom neizravnog navoenja (parafraziranja), koje se sastoji u prepriavanju, saimanju ili
tumaenju sadraja iz bilo kojeg bibliografskog izvora vlastitim rijeima, na kraju reenice
navodi se biljeka u kojoj se oznaava izvor literature sa brojem stranice.
Primjeri:

izravno navoenje (citiranje):

Odnosi izmeu oporezivanja i tehnolokog razvoja uvijek su bili interaktivni,
dinamini i kompleksni. Stvaranje prava moe biti sporo i muno, dok tehnologija esto
napreduje vratolomnom brzinom1.

neizravno navoenje (parafraziranje):

PDV se ipak ve odavno ne moe smatrati iskljuivo europskim porezom prema
kriteriju drava u kojima se primjenjuje, s obzirom na to da se danas primjenjuje u
ukupno preko 150 svjetskih drava te u 33 od 34 drave lanice OECD-a.2

Detaljna pravila o tome kako citirati pojedine izvore literature nalaze se na internetskoj stranici
Fakulteta (http://pravri.uniri.hr/files/Dokumenti/Pravilnici/uputeradovi.pdf) i studenti su ih se
duni pridravati.
Posebno o koritenju normativnih akata kao izvora literature:
Prilikom prvog navoenja bilo kojeg normativnog akta (ustav, meunarodni ugovor, zakon,
podzakonski akt, akt prava EU-a i dr.) u tekstu rada potrebno je u biljeki navesti puni naziv
akta, te broj slubenog glasila (npr. Narodne novine) u kojem je objavljen. Takoer, ako se radi
o aktu na ije se odredbe pozivaju vie puta, nakon prvog navoenja potrebno je koristiti
prikladnu kraticu akta, koja se navodi u zagradi.
Primjer:
Temeljni propis koji predstavlja sedes materiae hrvatskog poreznog
postupovnog prava jest Opi porezni zakon3 (dalje: OPZ). U l. 1. OPZ-a
odreen je obuhvat drutvenih odnosa koji su ureeni ovim propisom.

Basu, S., Global perspectives on e-commerce taxation law, Ashgate, Aldershot, 2007., str. 1.
Prema: OECD (2011), Consumption Tax Trends 2010: VAT/GST and Excise Rates, Trends and Administration
Issues, OECD Publishing, dostupno na: 10.1787/ctt-2010-en (3.1.2012.), str. 11.
3
NN br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13.
2

Prilikom koritenja normativnih akata kao izvora literature studenti su duni sluiti se onom
verzijom propisa koja je vaea (na snazi) u trenutku pisanja rada. Ako se u radu pozivaju
i na ranije verzije istog propisa, duni su svaku verziju oznaiti na valjani nain te u radu
dosljedno koristiti kratice.
Primjer:
Vaea verzija Opeg poreznog zakona4 (dalje: novi OPZ) unekoliko odstupa
od prve verzije istog zakona, donesene 2000. godine5 (dalje: stari OPZ). Novi
OPZ, u svom l. 2., sadri iru definiciju pojma javnog davanja.
Prilikom opisa i analize pozitivnog prava studenti mogu parafrazirati tekst normativnog akta,
ali moraju precizno oznaiti (ili u samom tekstu ili u fusnoti) odredbu normativnog akta na koju
se pozivaju.
Primjeri:
a) U Republici Hrvatskoj fizike osobe u odreenim sluajevima mogu,
temeljem vlastitog oitovanja volje, izabrati biti poreznim obveznicima
poreza na dobit umjesto poreza na dohodak.6
b) Temeljem l. 2., st. 3. Zakona o porezu na dobit7 (dalje: ZPDob) fizike
osobe u odreenim sluajevima mogu, temeljem vlastitog oitovanja volje,
izabrati biti poreznim obveznicima poreza na dobit umjesto poreza na
dohodak
Sadraj rada i nain pisanja
Od studenata se oekuje:
- prikupljanje svih relevantnih izvora vezanih za temu (vidi: dolje)
- smisleno, saeto i precizno sadrajno oblikovanje teksta bez pretjeranog izravnog
navoenja izvora literature
- izbjegava se pisanje u prvom licu
- svi pojmovi koriteni u radu moraju biti koriteni sukladno vaeoj hrvatskoj pravnoj
terminologiji te, ukoliko je potrebno, i na odgovarajui nain objanjeni

NN br. 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13.

NN br. 127/00.
6
l. 2., st. 3. Zakona o porezu na dobit, NN br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14.
7
NN br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14.
5

Upute za pronalaenje literature za izradu rada

Temeljna literatura:
obvezna ispitna literatura (Jeli, B. i dr., Financijsko pravo i financijska znanost,
Narodne novine, Zagreb, 2008.; imovi, J. i dr., Hrvatski fiskalni sustav, Narodne
Novine, Zagreb, 2010.): od studenta se oekuje da se o osnovnim pitanjima predmetne
teme upozna u relevantnim poglavljima udbenika, uz obvezno povezivanje s ostalim
dijelovima gradiva i predmetom Financijskog prava i financijske znanosti u cijelosti
druge knjige/monografije iz podruja financijskog prava vezane uz predmetnu temu: od
studenta se oekuje poduzimanje samostalnog istraivanja u svrhu prikupljanja
relevantnih knjiga/monografija; potrebno je pretraivanje kataloga Knjinice Pravnog
fakulteta u Rijeci; preporua se i kontaktiranje nastavnika u vremenu konzultacija ili
putem elektronike pote
struni i znanstveni lanci iz podruja financijskog prava, objavljeni u asopisima (ili u
tiskanom ili u elektronikom obliku); od studenata se napose oekuje pretraivanje
arhive sljedeih asopisa dostupnih u knjinici ili putem interneta:
o RRIF; Pravo i porezi; Financije, pravo i porezi; Porezni vjesnik; Carinski
vjesnik; Hrvatska pravna revija; Novi informator
o Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci; Zbornik Pravnog fakulteta u
Zagrebu; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu; Pravni vjesnik; Hrvatska i
komparativna javna uprava
o Financial Theory and Practice; Financijska teorija i praksa8
relevantni propisi i sudska i upravna praksa
Korisne internetske stranice:

pronalaenje propisa RH, posebno iz podruja financijskog prava:

o baze zakonodavstva dostupne sa mrenih stranica Knjinice Pravnog fakulteta:
IUSINFO: http://www.iusinfo.hr/Default.aspx
o besplatni pretraivai:
Porezna uprava (za sve propise iz podruja poreza): http://www.poreznauprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx
Carinska uprava (za sve propise iz podruja carina):
http://www.carina.hr/Dokumenti/Propisi.aspx?i=1
Ministarstvo financija (za ostala podruja financijskog prava)9:
http://www.mfin.hr/hr/zakonodavstvo
Narodne novine: http://www.nn.hr/Default.aspx
CADIAL (za podzakonske akte): http://www.digured.hr/
Hrvatski sabor (za sve akte upuene u zakonodavni postupak):
https://infodok.sabor.hr/

asopis se od 2010. godine objavljuje iskljuivo na engleskom jeziku, ali potrebno je pretraiti arhivu prijanjih
izdanja na hrvatskom jeziku. Neki lanci objavljeni na engleskom jeziku nakon 2010. godine dostupni su i u
hrvatskom prijevodu, na stranici: http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/odabrani-prijevodi/111/
9
Pri koritenju podataka s ove stranice potreban je oprez, s obzirom da esto nisu navedene sve najnovije izmjene
i dopune relevantnih propisa.
8

pronalaenje sudske i upravne prakse iz podruja poreza, carina i drugih javnih davanja:
o baze dostupne sa mrenih stranica Knjinice Pravnog fakulteta:
IUSINFO (miljenja poreznih tijela, praksa sudova)10:
http://www.iusinfo.hr/Default.aspx
o besplatni pretraivai:
Porezna uprava (za miljenja Sredinjeg ureda PU): http://www.poreznauprava.hr/HR_publikacije/Stranice/lista-misljenja.aspx
Carinska uprava (za obvezujua miljenja):
http://www.carina.hr/Pocetna/Index2.aspx
sudska praksa Ustavnog suda RH:
http://www.usud.hr/default.aspx?Show=c_praksa_ustavnog_suda&m1=2&m
2=0&Lang=hr
sudska praksa upravnih sudova: http://www.upravnisudrh.hr/index.php

publikacije Porezne uprave o pojedinim pitanjima poreznog sustava RH (prirunici za

graane i pravne osobe):
http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Stranice/prirucnici_brosure.aspx

publikacije Instituta za javne financije:

o Aktualni osvrti (kratki prikazi aktualnih zbivanja na podruju javnih financija):
http://www.ijf.hr/hr/publikacije/serijske-publikacije/12/aktualni-osvrti/109/
o Newsletter (strune i nezavisne analize ekonomskih pitanja):
http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/newsletter/110/
o besplatne elektronike knjige: http://www.ijf.hr/hr/publikacije/besplatneelektronicke-knjige/602/

propisi prava EU-a (primarno i sekundarno pravo):

o EUR-LEX: http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr
o stranice Ope uprave (DG) za poreze i carinsku uniju Europske komisije (za saeti
pregled aktualnosti iz poreznog i carinskog prava EU-a):
http://ec.europa.eu/taxation_customs/index_en.htm
o Sud Europske unije (za presude ECJ-a iz podruja oporezivanja):
http://curia.europa.eu/jcms/jcms/j_6/

10

Preporua se koritenje ovog pretraivaa.

Obveze studenata i rokovi

Studenti su obvezni predati radove najkasnije do 24.12.2016. i to iskljuivo putem e-maila na
adresu financijsko@pravri.hr. Ako rad ne bude predan u navedenom roku smatra se da student
nije ispunio svoju obvezu iz istraivakog seminara.
Po predaji radova pristupa se ispravku radova koji obuhvaa ispravak forme i sadraja rada.
Studenti koji poalju rad koji nije sastavljen u formalnom smislu u skladu s ovim uputama,
pozvat e se na ispravak, bez obzira na sadrajnu kvalitetu rada.
Nakon to radovi budu pregledani, studenti su obvezni izvriti, prema uputama nastavnika,
eventualno potrebne ispravke, dopune i sl, te konane radove predati do 23.1.2017. Studenti se
nee posebno obavjetavati o zaprimanju rada, ve e nakon ispravka putem e-maila biti
obavijeteni o ishodu ispravka rada.
Rad moe studentu biti vraen na ispravak zbog formalnih nedostataka najvie dva puta,
to znai da trea verzija rada mora ispunjavati formalne kriterije. Student kojemu niti nakon
tree predaje rad ne ispunjava formalne kriterije nije ispunio svoju obvezu iz istraivakog
seminara.

U Rijeci, 6. listopada 2016.

Predmetni nastavnik