Prof.

dr Mirjana Radaković
E-mail: mirjanaradakovic.prometej@gmail.com

UPUTSTVA ZA IZRADU ZAVRŠNOG/DIPLOMSKOG

RADA

IZGLED ZAVRŠNOG/DIPLOMSKOG RADA

NASLOVNA STRANICA (preuzeti sa sajta fakulteta)

APSTRAKT (Times New Roman 14, Bold) sa ključnim riječima (Times New Roman 12, Bold,
velika slova) (na maternjem jeziku)

ABSTRACT (Times New Roman 14, Bold) with key words (Times New Roman 12, Bold) (na
engleskom jeziku)

SADRŽAJ (Times New Roman 14, Bold, velika slova naslova)

1. UVOD (Times New Roman 14, Bold, velika slova)

2. TEORIJSKI DIO (Times New Roman 14, Bold, velika slova)

2.1. Potpoglavlje (Times New Roman 14, bold)

2.1.1. Potpoglavlje (Times New Roman 12, bold)

3. ZAKLJUČAK (Times New Roman 14, Bold, velika slova)

4. LITERATURA (Times New Roman 14, Bold, velika slova)

5. POPIS SLIKA, GRAFIKONA, TABELA, ILUSTRACIJA… (Times New Roman 14, Bold,
velika slova)

6. PRILOZI (Times New Roman 14, Bold, velika slova) Prilozi mogu da sadrže:

6.1. Popis korišćenih skraćenica u radu (Times New Roman 12, Bold)

6.2. Popis korišćenih poslovnih dokumenata (Times New Roman 12, Bold)
1
 OPIS POGLAVLJA

APSTRAKT (na pola stranice) - U apstraktu se iznose: sažetak teme o kojoj se piše, šta autor time
želi postići, koja su pitanja koja u tekstu postavlja.

Ključne riječi: maksimalno pet riječi.

UVOD (1-2 strane) - U uvodnom dijelu završnog/diplomskog rada treba uvesti čitaoca u temu,
prezentovati značaj teme; napisati cilj rada, društvena ili akademska opravdanost (značaj), ishod
rada, struktura rada.

U centralnom dijelu završnog/diplomskog rada student obrađuje temu rada. Prikazuju se

teorijski (osnovne definicije) i praktični (ilustrativni primjeri, po pravilu originalni) rezultati koji
se odnose na zadatu temu. Taj dio teksta treba da bude sačinjen od više logičnih cjelina označenih
odgovarajućim naslovima i podnaslovima.

I dio (Obilježiti brojem 1.; i u okviru tog dijela podnaslove obilježavati sa 1.1.; 1.2)

II dio (Obilježiti brojem 2.; i u okviru tog dijela podnaslove obilježavati sa 2.1.; 2.2)

III dio (Obilježiti brojem 3.; i u okviru tog dijela podnaslove obilježavati sa 3.1.; 3.2.;..)

Napomena: Rad se može sastojati i iz dva ili više dijelova, u zavisnosti od toga kako je koncipirana
struktura.

ZAKLJUČAK (1-2 strane) - najvažniji zaključci do kojih je student došao kroz izradu rada i
kritička ocjena razmatrane teme završnog/diplomskog rada.

LITERATURA - student navodi literaturu koju je koristio pri izradi rada (azbučnim ili abecednim
redom po imenima autora), sa potpunim podacima o bibliografskoj jedinici. U izradi pristupnog
rada potrebno je koristiti različite izvore literature: domaće i strane časopise, knjige, zbornike,
naučno-istraživačke studije.

2
 FORMA ZAVRŠNOG/DIPLOMSKOG RADA

Numeracija otpočinje od Uvoda, u dnu stranice, na sredini, broj 1.

Dužina rada: najmanje 40 stranica, ne više od 55.

Format teksta: A4 font Times New Roman 12 (latinično/ćirilično pismo);

Prored teksta treba da bude 1.5.

Rad se šalje profoseru na e-mail, nakon odobravanja rada slijedi štampanje.

Rad mora biti štampan i ukoričen.

1. Rad možete pisati ćiriličnim ili latiničnim pismom, uz obaveznu upotrebu svih dijakritika (č,
ć, ž, đ, š), ukoliko rad kucate latinicom.

2. Prilikom pisanja koristite akademski stil i standarde srpskog/hrvatskog/bosanskog književnog

jezika. To znači da obavezno konsultujete važeći pravopis, izbjegavate upotrebu slenga
(žargona), novinarskog stila i bombastičnih fraza ili kolokvijalnih izraza. Takođe, očekuje se
da rad bude bez slovnih i tehničkih grešaka i da redoslijed izlaganja u radu bude logičan - od
opšteg ka posebnom. Ukoliko rad sadrži pravopisne i gramatičke greške, biće vraćen na
doradu!

3. Sve riječi i fraze koje su na stranom jeziku se formatiraju kao italik (kurziv). Na primjer:
„Sous vide priprema hrane podrazumijeva....“.

4. Izuzev gore navedenog primjera, treba izbjegavati upotrebu podebljanih slova (bold) ili
kurziva (italik) izuzev za nazive poglavlja.

5. Strana imena se obavezno transkribuju u zagradi pored navođenja imena i to samo prilikom
prvog pominjanja u tekstu. Na primjer: „U svom djelu, Smit (Smith, 2017) je govorio o...“.

3
6. Rad se ne piše u prvom licu, već u trećem licu množine. Preporučljivo je da rad pišete bezlično
(misli se, smatra se).

7. Svaki akademski tekst, uključujući i diplomski rad, nužno mora da sadrži spisak korišćene
literature. Kandidat MORA navesti literaturu za sve informacije koje nisu njegovo djelo, na
primjer: preuzet tekst, formule, slike, grafike i slično. U literaturi ne smiju da se nađu
izmišljene reference.

8. Ne stavljati ništa u zaglavlje (header), niti u podnožje (footer), osim broja stranice.

SUGESTIJE

Prilikom pisanja završnog/ diplomskog rada važno je izbjegavati internet izvore. Ovo se posebno
odnosi na sajtove koji su reklamnog tipa i na tekstove koji nisu autorski i zato mogu sadržati mnogo
netačnih informacija. Da biste koristili internet na pravilan način, radove i knjige ćete tražiti na
Google scholar-u (Google akademik). Na tom pretraživaču imate mogućnost da podesite i
vremenski opseg radova (npr. samo novije radove tražite od 2010.). Nekad je, naravno, neophodno
tražiti i navoditi i starije radove, ali potrudite se da imate što više novije literature za svoj rad, kako
bi bilo evidentno da je Vaša tema aktuelna i da pratite nove trendove u nauci.

4
 REFERENCIRANJE U TEKSTU

Harvardski sistem (tzv. autor-datum sistem)

Harvardskim sistemom se propisuje navođenje prezimena autora i godine publikacije (npr. Smith,
2007) u samom tekstu, poželjno, ali ne i obavezno, na kraju rečenice. Prezime i godina treba da su
u zagradi ukoliko prezime ne predstavlja dio rečenice. Ako postoje dva autora potrebno je upisati
prezimena oba (bez inicijala) i godinu (npr. Smith and Mauri, 2007). Ako ih ima više upisuje se
samo prezime prvog autora i dodaje riječica «i dr» (i drugi) za domaću literaturu ili «et al» (i drugi)
za literaturu na engleskom jeziku.

“Procjena zdravstvene tehnologije sumira informacije sagledavanjem različitih aspekta povezanih

sa zdravstvenom tehnologijom jednim sistematskim, transparentnim i nepristrasnim pristupom
(Antila, et al. 2007). Danas ona predstavlja i važan most između naučne paradigme i paradigme
zdravstvene politike (Battista and Hodge, 1995).”

Pri citiranju dvije ili više referenci istog autora iz iste godine, na prvom citiranom mjestu u tekstu,
uz godinu publikovanja, dodaje se “a”, zatim “b”, itd.

“Suočavamo se sa činjenicom da kardiovaskularne bolesti izazivaju skoro polovinu svih smrtnih

ishoda u razvijenom svijetu (Morrow, 2008a). Najčešći oblik srčane bolesti je ishemijska bolest
srca koja predstavlja i vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta (Morrow, 2008b).”

U spisku literature treba navesti sve autore, ako ih je 6 i manje, uz dodavanje navedenih slova iza
godine. U konačnom spisku literature, redoslijed referenci se navodi abecednim redoslijedom,
prema prezimenu prvog autora:

Reference se prilikom pisanja navode u samom tekstu, kao u sledećem primjeru:

• Amad i saradnici (2009) navode da...

• Prema Amadu i saradnicima (2009), ....
• Istraživanje koje je sproveo Amad i saradnici (2009) a koje je imalo za cilj da utvrdi...,
pokazalo je da...
• Rezultati nekih istraživanja pokazuju da... (Amad i sar., 2009; Daniels, 2010; Andras i
sar., 2010)...

5
Navođenje literature:

1. Knjiga sa jednim autorom: Stanišić, M. (2014) Revizija, Univerzitet Singidunum, Beograd.

2. Knjiga sa više autora: Petrović, Z., Vićentijević, K. i Stanišić, N. (2008) Zbirka zadataka iz
računovodstva, drugo izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd.

3. Rad iz naučnog časopisa: Pfeffer, J. (1996) When it comes to "best practices" - why do smart
organizations do dumb things? Organizational Dvnamics, 25, 33-44.

4. Zakoni i druga zvanična dokumenta: Zakon o računovodstvu i reviziji (Službeni glasnik

Republike Srbije br/godina)

5. Zakon o autorskim i srodnim pravima (Službeni glasnik Republike Srbije br/godina)

6. Internet izvor: Holland, M. (1996) HarvardSystem [on-line]. Poole, Bournemouth Universitv.

http://bournemouth.ac.uk/service-depts/lis/LIS_Pub/harvardsyst.html (dostupno dana:
15.05.2022.)

Vankuverski sistem citiranja

Vankuverska pravila propisuju numerički način citiranja, a format referenci preporučila je

Nacionalna medicinska biblioteka Sjedinjenih američkih država (National Library of Medicine).

Reference su označene arapskim brojevima u zagradi i to prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu:

“Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u većini razvijenih zemalja (1) kao i značajan
uzrok invalidnosti, gubitka radne sposobnosti, prevremene smrtnosti i sve većih troškova
zdravstvene zaštite (2-5).”

Ako se neka referenca citira i kasnije u tekstu, ima isti redni broj: “što pokazuje da je velika
smrtnost od kardiovaskularnih bolesti (1)”

U tekstu se može navesti i autor u slučaju kada treba naglasiti baš određenog autora: «Brown (2)
je pokazao da…»

U konačnom spisku literature, reference se ređaju u nizu prema redoslijedu (broju) njihovog prvog
pojavljivanja u tekstu:

6
 1. Smith SD, Jones AD. Organ donation. N Engl J Med. 2001;657:230-5.
2. Brown JG. Asphyxiation. Med J Aust. 2003; 432:120-4.

U ovom sistemu citiranja literature, veoma je važno da se pravilno koristi punktuacija i da je

redoslijed prikazanih detalja reference ispravan.

Pisanje (navođenje) literature se vrši na isti način kao i kod Harvardskog stila referenciranja,
samo se ne redaju po abecednom/azbučnom redu, već prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu.

OBILJEŽAVANJE ILUSTRACIJA (GRAFIKONA, TABELA, SLIKA)

Slika 1. (podebljati) - Članice EU prikazane na karti (font 12)

Izvor: https://european-union.europa.eu/index_en (15.02.2023) font 10, ukositi, datum kada ste pristupili

Izvor: Radaković, M. (2022) Ekonomija Evropske Unije, Visoka škola za primijenjene i pravne nauke Prometej,
Banja Luka font 10, ukositi

Ukoliko ste sami formirali ilustraciju onda navedete u izvor: lična obrada autora