UNIVERZITET U ZENICI

ZDRAVSTVENI FAKULTET
Predmet: Mikrobiologija i imunologija
UPUTSTVO
ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad je struni rad koji sadri samostalnu strunu obradu

odreene tematike iz nastavnog programa na dodiplomskom studiju. Svrha
seminarskog rada je u proirivanju i produbljivanju teoretskog i praktinog
znanja iz odreene oblasti, razvijanju sposobnosti koritenja razliitih
izvora podataka, te usavravanju vjetine pisanja. Izradom seminarskog
rada student stie prava iskustva u pisanju strunih i naunih radova. Iz tog
razloga seminarski rad treba shvatiti, izmeu ostalog, i kao svojevrsnu
vjebu za predstojeu izradu sloenijeg i obimnijeg studentskog djela
diplomskog rada.
Seminarski rad se ocjenjuje sa 0 10 bodova, kao i usmena obrana
seminarskog rada.
Elementi (sadraj) seminarskog rada su:
1. Naslovna stranica
2. Sadraj
3. Razrada teme
4. Literatura
5. Popis priloga i ilustracija
1. NASLOVNA STRANICA
Naslovna stranica je prva stranica rada koja treba da prui osnovne
podatke o autoru i radu, te obavezno treba da sadri slijedee elemente:
ime i prezime autora/studenta,
broj indexa,
naslov rada,
naznaka vrste rada seminarski rad,
naziv visokokolske institucije (fakultet i univerzitet),
2. SADRAJ
Sadraj je obavezan dio svakog strunog rada. Sadraj predstavlja
sistematizovan pregled strukture rada koji prua osnovnu informaciju o
dijelovima rada i mjestu na kojem se oni nalaze u radu.
Elementi sadraja su:
glavni naslovi i podnaslovi,
numeracija naslova i podnaslova (treba biti ista kao u tekstu rada),
redni brojevi poetnih stranica svih dijelova rada.

Za strune radove manjeg obima kao to su seminarski radovi, sadraj ne

treba da ima vie od etiri do pet glavnih naslova.
Sadraj se nalazi na poetku rada prije uvoda, a poslije naslovne
stranice. Sadraj treba oznaiti rednim brojevima za svako poglavlje (na
pr. 1; 2; 3 itd.) a podpoglavlja oznaiti decimalnim jedinicama (na pr. 1.1.;
1.2.; 1.3. itd.).
3. RAZRADA TEME
Glavni dio rada odnosi se na razradu izabrane teme. Ovaj dio zauzima
najvie prostora u radu i obino je podijeljen na vie uih dijelova. Budui
u predmetu Medicinska mikrobiologija sa parazitologijom studenti
obrauju pojedine uzronike zaraznih bolesti, izlaganje tematike
rasporediti u sljedee obevezne dijelove, od kojih svaki moe imati vie
poddijelova:
Kod opisivanja svakog pojedinanog uzronika ili grupe bakterija,
gljiva, virusa ili parazita, potrebno je pisati sljedee:
Uvod (nekoliko reenica: taksonomska pripadnost, historijat, najznaajniji
predstavnici-ukoliko je rije o opisivanj roda)
Graa i bioloke osobine
Uzgoj
Morfologija (makromorfologija, mikromorfologija)
[ivotni ciklus (kod parazita)]
Metabolizam
Antigenska graa
initelji patogenosti
Utjecaj fizikih i kemijskih initelja-pisati samo ono po emu se razlikuje
od onoga to opnito vrijedi za sve bakterije/gljive/viruse/parazite, a to
e biti opisano u opem dijelu (vidi Sadraj)
Patogeneza i imunost
Epidemiologija (geografska rasprostranjenost uzronika i bolesti, nain
prijenosa, mjere za sprejeavanje infekcija)
Klinike manifestacije
Klinike manifestacije (kratko, samo nabrojati osnovne, znaajne klinike
entitete vezane uz uzronika koji se opisuje, odnosno koji su u svezi sa
njenim initeljima patogenosti i ono to je vano kod dijagnostike,
odnosno ispravnog uzimanja materijala na analizu, a bez opirnog
opisivanja klinike slike)
Laboratorijska dijagnoza (uzimanje, transport i uvanje uzoraka,
direktna dijagnostika, kultivacija i izolacija, identifikacija, uzgojne
osobine-izgled kolonija). U opim dijelovima bakteriologije, mikologije,
virologije i parazitologije e iscrpno biti opisane laboratorijske
dijagnostike metode, tako da kod opisivanja dijagnostike za svakog
pojedinog uzronika treba samo nabrojati kojim se metodama
dijagnosticiraju, bez detaljnjeg opisivanja istih.
Lijeenje, prevencija i kontrola (antibiotska osjetljivost/rezistencija,
korisnost izrade antibiograma), profilaksa infekcija i razvoja rezistencije,
cjepiva)

U glavnom dijelu, zbog njegove obimnosti, najvie dolaze do izraaja

osobine rada. Stoga je pri pisanju glavnog dijela potrebno obratiti panju
na odreene principe kao to su:
kratkoa i jezgrovitost;
skladnost i jedinstvo dijelova;
adekvatno isticanje;
navoenje primjera;
stilska, gramatika i pravopisna korektnost.
Rad treba da bude pisan jednostavnim jasnim i konciznim stilom, te da
bude gramatiki i pravopisno korektan. Student obavezno treba da
prilikom pisanja koristi pravopis svog maternjeg jezika.
4. Literatura
Detalji svih citiranih dokumenata navode se na kraju rada, u dijelu pod
naslovom Literatura.
U ovu listu se ne ukljuuje niti jedan drugi dokument izuzev direktno
citiranih/parafraziranih izvora.
Literatura se u popisu navodi po rednim brojevima alijedom kako su
citirani u tekstu: prezime(na) i inicijal(i) ime(na) autora, naziv knjige ili
lanka, naziv asopisa, mjesto i naziv izdavaa, godina izdanja (za knjigu),
broj volumena (za asopise), stranice od - do.
Student moe u svom radu koristiti citiranje i parafraziranje tueg teksta.
Pod citiranjem se podrazumijeva od rijei do rijei pismeno ili usmeno
navoenje tuih dijelova teksta ili rijei koje se mogu izvorno provjeriti.
Ukoliko u pripremi seminarskog rada student koristi ili navodi rad drugog
autora, znai da citira neije ideje. Parafraziranje oznaava navoenje
teksta, informacija ili ideja drugih autora svojim rijeima i stilom. Student
ima pravo koristiti tue rijei, ideje i informacije u svom seminarskom
radu, ali mora naznaiti da te ideje i informacije nisu njegove. To se
postie tanim navoenjem izvora preuzetih podataka a oznaava se
pomou arapskih brojeva u okrugloj zagradi u tekstu nakon citiranog
dijela.
5. Prilozi i ilustracije
Ilustracije koje se najee upotrebljavaju u strunim radovima su tablice,
grafikoni, slike i sheme.
Tablica je sistematski pregled podataka o karakteristikama promatrane
pojave koji su dobiveni grupiranjem prikupljenih i obraenih pojedinanih
podataka.
Podaci koje sadri tablica mogu biti prikazani i pomou grafikona. Postoje
razliiti naini grafikog prikazivanja pojava. Izbor naina zavisi od
potrebe da se neka veza izmeu posmatranih pojava naglasi vie od
ostalih.
Slikama i shemama se vrlo jednostavno mogu predstaviti pojave, postupci
i odnosi izmeu njih u zavisnosti od kreativnog rjeenja autora.
Svaka ilustracija u radu treba imati svoj redni broj i naslov, naznaku izvora
podataka, i eventualne napomene. Redni broj se pie hronoloki rednim

arapskim brojevima nakon oznake za vrstu ilustracije (na primjer: Tablica

1). Pomou rednog broja, ilustracija se povezuje sa tekstom rada tako to
se nakon teksta u uglastoj zagradi navodi vrsta i redni broj ilustracije.
Nakon rednog broja pie se naslov koji treba biti kratak, jasan i koji treba
opisati sutinu onoga to je predstavljeno ilustracijom. Izvor podataka se
navodi ispod ilustracije prema opisanim pravilima referenciranja.
Kada je potrebno dati objanjenje vezano za naslov ili sadraj ilustracije,
koristi se napomena koja se pie ispod ilustracije, a prije izvora podataka.
PREDAJA RADA I ODBRANA SEMINARSKOG RADA
Student alje seminarski rad u elektronskoj formi e-mailom najmanje 5
dana prije usmene obrane.
TEHNIKA PISANJA
Seminarski rad se pie na jednom od jezika u BiH. Rad se mora ispravno
gramatiki pisati. U prvi plan treba staviti sadraj i sutinu rada ali i
kvalitetno oblikovati rad. Naslovnu stranicu treba pisati na slijededi nain:
naslov rada se pie velikim slovima veliine 16 pts.
ostali tekst na naslovnoj stranici se pie malim slovima veliine 14 pts.
Rije SADRAJ pie se velikim slovima i centrirano. Naslove poglavlja
pisati velikim slovima veliine 12 pts. a podpoglavlja sa dvije i vie
decimalnih brojeva sa malim slovima veliine 12 pts. U tekstu sadraja
obavezno je unijeti numeraciju stranica tj. navesti broj stranice na kojoj se
nalazi odgovarajue poglavlje ili podpoglavlje.
Stranice u seminarskom radu obavezno numerirati.
Seminarski rad po pravilu se pie na raunaru.
Preporuuje se koritenje slova tipa Times New Roman i treba izbjegavati
koritenje ekstravagantnih tipova slova. Prilikom pisanja teksta
preporuuje se:
- naslove poglavlja (na pr. 1; 2; 3; ....) treba pisati velikim slovima veliine
14 pts. bold.
- naslove podpoglavlja treba pisati malim slovima veliine 12 pts. bold.
Pisanje teksta seminarskog rada treba u pravilu raditi u veliini 12 pts.
Prored u glavnom tekstu seminarskog rada treba biti dvostruki. Sve
margine trebaju iznositi 2,5 cm.
OBIM SEMINARSKOG RADA
Poeljan obim seminarskog rada iznosi priblino esnaest stranica odnosno
jedan autorski arak (obima 1800 znakova). U navedeni obim ne spadaju
prilozi, ilustracije, tabele i sl. Ovisno o temi i nainu obrade, seminarski
rad moe biti i vei ali i manji. U pravilu nebi smio biti manji od 10
stranica ali niti vei od 30 stranica. Rad se nesmije vjetaki poveavati
uz poveanje margina, proreda, veliine slova, ubacivanjem nepotrebnih
citata i td.
OCJENJIVANJE SEMINARSKOG RADA (BODOVANJE)
Ocjenjivanje seminarskog rada vri se bodovanjem od1 do 10 bodova.
Studenti koji ne piu seminarski rad automatski dobijaju 0 bodova. Pri
bodovanju (ocjenjivanju) uzimat e se u obzir slijedei elementi:

- odgovara li sadraj rada odabranoj temi i naslovu rada,

- je li unutranji raspored poglavlja i podpoglavlja logian i potpun,
- da li je autor dovoljno temeljito i obuhvatno proveo istraivanja i da li je
pronaao i koristio reprezentativnu literaturu i uzorke,
- da li je autor kritiki prezentirao stajalita i svoje istraivanje relevantno
za temu,
- je li autor rekao neto novo i ima li orginalnosti u njegovom tekstu,
hipotezi i rezultatima,
- je li autor pokuao stei nove empirijske ili teorijske spoznaje ili
prikazati podatke i stavove koji su nedovoljno poznati,
- je li rad stilski i gramatiki pismeno oblikovan,
- je li autor svoje teze, sugestije ili primjedbe iznio konzistentno, struno,
poteno i uvjerljivo podupirudi ih argumentima (podacima, citatima i sl.),
- je li rad napisan koncizno, jasno i kvalitetno, bez ponavljanja, digresija,
nepotrebnih citiranja i iznoenja materijala koji nije reprezentativan za
temu seminarskog rada,
- je li seminarski rad uredno sastavljen i jesu li potovana pravila
formalnog oblikovanja (tehnika tampanja, veliina slova, margine,
proredi, obim stranica, naslovna stranica i sl.),
- da li su pravilno koriteni citati iz literature.
Preporuuje se autorima seminarskog rada prije predaje na bodovanje
(ocjenjivanje) da obavezno ponovno proitaju svoj rad kako bi ispravili
sutinske i tehnike greke. U pravilu seminarski rad treba kucati sa naim
slovima (, , d i sl.).