Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina

Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina

FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERATION MINISTRY OF INTERNAL AFFAIRS
FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
SARAJEVO SARAJEVO

Uputstvo za pisanje završnog rada na

Policijskoj akademiji FMUP-a

Novembar 2019. godine

Bosna i Hercegovina, 71 000 Sarajevo, Dobojska 32. telefon (+387 33)-280-020, lokal 4100, fax (+387 33)-661-043
www.fmup.gov.ba
1.UVOD

Upute za pisanje završnog rada izdaju se kao pomoć polaznicima pri izradi završnog
rada. Prikazana su osnovna pravila pisanja ovih radova. Polaznicima se detaljno ukazuje na
bitnost preporučenog načina citiranja relevantne literature, što je potkrijepljeno konkretnim
primjerima.
Uputa predstavlja i standardizirani urnek kojeg će se obavezno pridržavati nastavno
osoblje i mentori u okviru nastavnog procesa.

2.SVRHA PISANJA RADA

2.1. Svrha završnog rada

Završni rad predstavlja samostalnu stručnu obradu teme. Izradom završnog rada polaznik
pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i korištenje aktualne domaće i literature stranih
autora.

Ciljevi izrade završnog rada su:

• proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja Nastavnog programa,

• stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova.

Preporučljivi opseg završnog rada je 15 do 25 stranica (bez naslovne stranice, sadržaja i

popisa literature). Završni radovi imaju standardnu strukturu koja obuhvaća slijedeće
dijelove: uvod, cilj, problem, rezultati, rasprava, zaključak, literatura i prilozi.

3.METODOLOGIJA IZRADE RADA

3.1. Naslovna stranica

Prvi kontakt s čitaocem rada autor uspostavlja upravo Naslovnom stranicom.

Stoga, mora sadržavati osnovne podatke i biti odgovarajuće oblikovana. Naslovna je stranica
prva stranica rada i ne označava se rednim brojem.

1
3.1.1. Naslovna stranica završnog rada

Naslovna stranica završnog rada treba sadržati slijedeće podatke: naziv institucije, naslov
rada, ime i prezime polaznika (autora), naznaku "Završni rad" i naziv predmeta unutar kojeg
je rađen, titulu, ime i prezime mentora, mjesto, mjesec i godinu predaje rada.

Izgled naslovne stranice i raspored podataka vidjeti u Prilogu 1 ovih Uputa.

4. TEHNIČKE UPUTE ZA IZRADU RADA

Tehničkom oblikovanju stručnoga pisanoga rada potrebno je posvetiti adekvatnu pažnju.

Uredno i pregledno pripremljen rad olakšava čitanje te daje uvid u sistematičnost izlaganja i
odbrade izabranoga predmeta rada.
Uz zadovoljavajući vanjski izgled i primjerenu sadržajnu strukturu, rad mora biti korektan u
gramatičkom, pravopisnom i stilskom smislu. Polaznik mora savjesno kontrolirati i urediti
tekst, jer za ispravnost odgovara isključivo autor. Prekucava li rad neko drugi, za sve moguće
pogreške u prijepisu odgovornost također snosi autor(polaznik).

4.1. Izgled rada

Kako bi rad bio pregledan i prikladno oblikovan, treba poštovati sljedeće:

 Format
Završni rad se piše se na papiru formata A4.
 Margine
Koristiti standardne margine (normal) dolje, gore, lijevo i desno po 2,5 cm (1 inch),
 Prored
U pisanju završnog rada koristiti prored 1,5 lines, osim fus nota koje se pišu single proredu.
 Fontovi
Preporučeni font za pisanje završnog rada je Times New Roman 12 pts, osim fus nota koje
se pišu Times New Roman 10 pts.
Naslove glava treba pisati velikim slovima, Times New Roman 14 pts, boldirano.
Na naslovnoj stranici korica koristi se Times New Roman 14 pts za sav tekst, osim naslova
rada koji se piše u Times New Roman 16 pts.

2
Na prvoj stranici rada koristi se Times New Roman 14 pts za sav tekst, osim naslova rada
koji se piše u Times New Roman 16 pts.
Sadržaj se piše u Times New Roman 12 pts, uz boldiranje naslova glava.
 Poravnanje
Tekst s obostranim poravnanjem (justify)

 Naslovi i podnaslovi
Kod pisanja naslova i podnaslova glavnog dijela teksta potrebno je izvršiti njihovu numeraciju
i adekvatno je prenijeti u sadržaj. Preporučuje se slijedeće:
 Naslove glava teksta (reda 1., 2., 3., ...) treba pisati velikim slovima veličine 12 pts,
bold.
 Naslove poglavlja sa dvije decimalne jedinice (npr.: 1.1., 1.2., 1.3., ...) treba pisati
malim
slovima veličine 12 pts, bold.
 Naslove podpoglavlja sa tri i više decimalnih jedinica (npr. 1.2.1, 1.2.1.1.) treba pisati
malim slovima veličine 12 pts, bold.
 Sve naslove treba pisati uvučeno od lijeve margine za pet do deset slovnih mjesta
 Svako novo poglavlje treba započeti na zasebnoj stranici,
 Stranice moraju biti označene rednim brojem, po sredini stranice,

4.1.2. Sadržaj

Sadržaj je obavezan dio svakog stručnog rada. Sadržaj predstavlja sistematizovan pregled
strukture rada koji pruža osnovnu informaciju o dijelovima rada i mjestu na kojem se oni u
radu nalaze.
Elementi sadržaja su:
- glavni naslovi i podnaslovi,
- numeracija naslova i podnaslova (treba biti ista kao u tekstu rada),
- redni brojevi početnih stranica svih navedenih poglavlja

4.1.3. Zaključci

Zaključci su završni dio rada. U zaključcima se na koncizan, jezgrovit, precizan i logičan

način iznose rezultati i spoznaje do kojih se došlo u obradi teme. Zaključak sadrži odgovore
na pitanja postavljena u uvodu. U zaključku se ponavljaju najvažnije konstatacije i stavovi iz
glavnog dijela rada, vodeći računa da se ne koriste iste formulacije i iste rečenice. Zaključci
ne treba da sadržava tabele i ilustracije.

3
Po pravilu, u zaključak se ne uvrštavaju literaturni navodi ili citati. Tekst zaključaka ne treba
da bude duži od jedne do maksimalno dvije stranice.

4.1.4. Plagijarizam

Plagijarizmom se smatra korištenje tuđih riječi, ideja ili informacija, bez navođenja izvora, tj.
predstavljanje tuđih ideja svojima. Plagijarizam je ozbiljan prekršaj koji podliježe strogim
sankcijama i ukoliko se plagijarizam ustanovi pismeni dio završnog rada će biti ocjenjen
negativnom ocjenom bez mogućnosti izlaska na usmeni dio ispita.
Da bi izbjegli plagijarizam, kadeti moraju u svom radu koristiti navođenje izvora
(referenciranje) direktno preuzetih riječi, ideja, komentara (citata), kao i indirektnih zamisli i
zaključaka (parafraza) drugih autora.

4.1.5. Referenciranje

Polaznik ima pravo koristiti tuđe riječi, ideje i informacije u svom seminarskom i diplomskom
radu, ali mora naznačiti da te ideje i informacije nisu njegove. To se postiže tačnim
navođenjem izvora preuzetih podataka i naziva se referenciranje.

Najčešće korišteni sistemi referenciranja su:

• sistem „autor–datum“
• numerički sistem

 Harvard sistem se često naziva i „autor-datum” sistem, budući da se koristi kao osnova
citiranja u tekstu. Pri navođenju korištenog izvora potrebno je u zagradi navesti slijedeće
detalje: prezime autora, godinu izdavanja i broj stranice. Zagrada se stavlja odmah nakon
završenog citata (parafraze) ili na kraju rečenice.

Primjer Harvard sistema referenciranja u tekstu:

“Kriminal nije statičan, nego fluidan, promjenjiv i dinamičan koncept...” (Dempsey, 2006: 85)

 Numerički sistem referenciranja uz pomoć fusnote je najčešći sistem referenciranja.

Upisuje se broj reference odmah nakon navedenog citata ili parafraze u gornjem uglu kao
25
superscript . Brojevi trebaju biti pisani hronološkim redoslijedom od početka do kraja
rada. Pri korištenju fusnote puna informacija o izvoru preuzetog teksta se uvijek nalazi na
dnu stranice na kojoj se nalazi taj tekst

4
Primjer:
Knjiga (jedan autor):

5
Paul Krugman, The Age of Diminished Expectations: U.S. Economic Policy in 1990's, 3rd
ed., (Cambridge: MIT Press, 1997.), p. 213

Knjiga (dva autora):

4
Paul A. Samuelson and William D. Nordhaus, Ekonomija, (Zagreb: Mate, 1992.), p. 234

Elektronski izvori/ internet:

8
Davor Kalem, "Međusobni odnosi i poslovno ponašanje policijskih službenika",
https://hrcak.srce.hr/file/192564 (pristupljeno 18. 02. 2018.)

4.1.6. Literatura

Detalji svih citiranih dokumenata navode se na kraju rada, u dijelu pod naslovom „Literatura“.
U ovu listu se ne uključuje nijedan izvor koji u radu nije parafraziran, citiran ili sa kojim se u
radu nije diskutovalo. Za kreiranje liste korištene literature treba koristiti Harvard metod
(navođenje prezimena autora ili autora sa godinom objavljivanja izvora u tekstu rada te
kreiranje liste korištene literature abacedno, prema prezimenu prvog autora rada). Korištene
literaturne izvore treba numerisati.

Prezime autora, inicijali (godina izdavanja). Naziv publikacije. Izdanje. Mjesto

izdavanja: Izdavač

4.2. Dodatne upute za pisanje rada

Pri pisanju rada treba znati sljedeće:

• Iza svake riječi nalazi se jedan razmak;

• Pravopisni znaci, kao što su tačka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotačka (:), tačka zarez (;),
zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, pišu se zajedno s riječju iza koje slijede
(između tih znakova i riječi ne stavlja se razmak);
• Znakovi kao što navodnici na početku navoda i otvorena zagrada, pišu se zajedno s riječju
ispred koje se nalaze (između tih znakova i riječi također se ne ostavlja razmak),
• Ako iza neke riječi dolazi navod teksta u zagradi, između te riječi i početka zagrade piše se
razmak;

5
Ako se datum piše samo arapskim brojevima iza svakog broja se piše tačka i ostavlja jedan
razmak (Primjer pisanja datuma: 13. 11. 2019.); - za isticanje pojedinih dijelova teksta
preporučuje se koristiti kurziv (italic slova);

5. ULOGA MENTORA
U svim fazama pripreme i izrade završnog rada mentor ima izuzetno značajnu ulogu. Stalne
konsultacije sa mentorom ubrzavaju proces izrade i doprinose kvalitetu rada. Dužnost
mentora je da pomogne polazniku da preporuči literaturne izvore koje će koristiti i da ga uputi
na metodologiju koju treba primijeniti. Mentor po potrebi i zahtjevu polaznika pomaže u
koncipiranju strukture rada, rješavanju dilema i poteškoća koje se mogu pojaviti prilikom
istraživanja ili razrade odabrane tematike.

6. PREDAJA I ODBRANA RADA

6.1. Predaja i odbrana završnog rada

Polaznik predaje rad do datuma predviđenog odlukom nastavničkog vijeća.

Polaznik predaje dva primjerka rada i jedan primjerak na CD u administrativnu službu
Policijske
akademije FMUP-a.
Pismeni dio rada najprije ocjenjuje nastavnik – mentor, a zaključnu ocjenu nakon usmenog
dijela završnog ispita utvrđuje ispitna komisija.

Postupak odbrane završnog rada odvija se ovim slijedom:

• Mentor ili predsjednik komisije otvara postupak odbrane,

• Kandidat izlaže temeljnu problematiku rada,
• Članovi komisije postavljaju pitanja kandidatu; pojedini član komisije može, u pravilu,
postaviti
najviše tri pitanja,
• Kandidat nakon promišljanja i pripreme ponudi odgovore,
• Kada kandidat odgovori na sva postavljena pitanja i nakon moguće rasprave, članovi
komisije se povlače; u odsutnosti kandidata razmatra se kvaliteta rada, usmeno izlaganje
kandidata o radu, uspješnost odgovaranja na postavljena pitanja, te odlučuje o konačnoj
ocjeni rada.

Direktor
6
Damir Vejo