Razlike u samopouzdanju između vlasnika mačaka i vlasnika

pasa

Posjedovanje kućnog ljubimca može pružiti dodatni izvor socijalne podrške i može pridonijeti
vlasnikovom samopoštovanju. Samopoštovanje se smatra osnovnom ljudskom potrebom i
povezuje se s psihološkim stanjima kao što su simptomi depresije. Do danas postoji ograničeno
znanje o povezanosti držanja kućnog ljubimca i samopoštovanja. Ali zato su višestruko
potvrđeni njihovi povoljni utjecaji na održavanje pažnje, učenje, kvalitetu međuljudskih
interakcija , kao i na parametre povezane sa stresom, poput brzine otkucaja i krvnog tlaka. Uz
to, neki kućni ljubimci mogu poboljšati zdravstveno stanje i olakšati tretman kroničnih bolesti.
Nadalje, Paden -Levey je zaključio da negativna korelacija između posjedovanja kućnih
ljubimaca i neuroticizma ukazuje na to da posjedovanje kućnih ljubimaca može poduprijeti
emocionalnu stabilnost. S obzirom na brojne psihološke prednosti povezane s posjedovanjem
kućnih ljubimaca, čini se da bi kućni ljubimci mogli biti važan mehanizam suočavanja za
milijune ljudi, iako uzročna veza između dviju varijabli nije konačna. Čini se da su vlasnici pasa
i mačaka različito motivirani za posjedovanjem kućnih ljubimaca. Tako vlasnike mačaka češće
motivira izbjegavanje osjećaja usamljenosti, dok je održavanje aktivnog stila života motivacija
vezana uz posjedovanje pasa. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlikuju li se vlasnici mačaka
i vlasnici pasa.

Na ovom istraživanju radili su Claudia Schulz, Hans-Helmunt Konig i Andre Hajek (Odjel za
zdravstvenu ekonomiju, psihologiju i istraživanje zdravstvenih usluga, Sveučilišni medicinski
centar Hamburg-Eppendorf, Hamburg, Njemačka). U analizi korišteni su podatci iz petog vala
Njemačke ankete o starenju , nacionalno reprezentativne studije o neinstitucionaliziranim
osobama srednje dobi i starijim osobama (40+). Ima kohortno-sekvencijalni dizajn i financira ga
Savezno ministarstvo za obitelj, starije građane, žene i mladež (BMFSFJ). Institut primijenjenih
društvenih znanosti (infas) proveo je terensku nastavu za sve valove. Podaci su preuzeti iz
njemačkog istraživanja starenja (val 5; nacionalno reprezentativan uzorak pojedinaca koji žive u
privatnim kućanstvima starijih od 40 godina). U ovom je istraživanju za kvantificiranje
samopoštovanja korištena široko korištena i dobro utemeljena Rosenbergova skala
samopoštovanja . Socioekonomski čimbenici, čimbenici vezani uz stil života i zdravlje
prilagođeni su u regresijskoj anali .Rezultati ovog istraživanja pokazali su višestruke linearne
rezultate , dokazano je da su vlasnici pasa prijavili više rezultate samopoštovanja u usporedbi s
pojedincima bez kućnih ljubimaca .Slično, muški vlasnici pasa izvijestili su o višim rezultatima
samopoštovanja u usporedbi s muškarcima bez kućnih ljubimaca . Nasuprot tome, vlasnice
mačaka prijavile su niže rezultate samopoštovanja u usporedbi sa ženama bez kućnih ljubimaca .
Na ovo istraživanje koristit ćemo osobinski pristup. Osobinski pristup istražuje različite osobine
ili crte ličnosti prema kojima se ljudi razlikuju. Uz pomoć tog pristupa upoznajemo novi pojam
dimenzije ličnosti. Dimenzije ličnosti su kontinuirane, ljudi se ne razlikuju prema tome imaju li
 neku osobinu, nego u kolikoj mjeri je ona zastupljena. Problem je u tome što je ljudsko
ponašanje komplicirano, pa su istraživači pokušali pronaći rješenje u tome da sve te osobine
svedu na nekoliko osnovnih dimenzija kako bi opisali ljudsko ponašanje. Osmislili su
petofaktorski model ličnosti prema kojem postoji pet temeljnih dimenzija ličnosti koje opisuju
ljudsko ponašanje. (Ekstraverzija - introverzija) istraživanja su pokazala da vlasnici mačaka
imaju introvertiraniju osobnost u usporedbi s vlasnicima pasa. Više vole tišinu i samoću nego
društvenu interakciju i mogu imati neovisniju prirodu. Nasuprot tome vlasnici pasa su tipično
više ekstrovertiraniji, otvoreniji i društveniji. Uživaju u društvu ljudi i imaju veću potrebu za
društvenom interakcijom. Ova razlika u osobinama ličnosti može se pripisati prirodi mačaka i
pasa. Mačke su više neovisne i samodostatne, one zahtijevaju malo pažnje i održavanja. Ovo se
sviđa pojedincima koji uživaju u vlastitom društvu i trebaju razdoblja samoće kako bi se napunili
energijom i opustili. Nasuprot vlasnici pasa uživaju u društvu ljudi i imaju veću potrebu za
društvenim aktivnostima i interakcijama jer pronalaze radost i ispunjenje u društvu i odanosti
koje psi nude .(neuroticizam – emocionalna stabilnost) postoje istraživanja koja tvrde da su
vlasnici pasa pokazali manju razinu uznemirenosti, zabrinutosti ,tjeskobe i da su manje skloni
burnom emocionalnom reagiranju nego vlasnici mačaka.(savjesnost - nesavjesnost) istraživanja
su također pokazala da su vlasnici pasa više savjesni nego vlasnici mačaka. To znači da vlasnici
pasa najvjerojatnije imaju veću želju za postignućem, veći osjećaj dužnosti(proizlazi iz toga što
su psi zahtjevniji za brigu ) , predanost radu i samodisciplinu.( Ugodnost- neugodnost )
istraživanja pokazuju kako vlasnici mačaka imaju veću dimenziju ugodnosti nego vlasnici pasa.
Dokazano je da su vlasnici mačaka više skloni suosjećati s ljudima , više dobronamjerni, spremni
na suradnju i pomaganje, pažljivi prema drugima itd.. Pretpostavlja se da je to zbog toga što su se
vlasnici pasa pokazali kao malo agresivniji i energičniji dok su vlasnici mačaka više impulzivni
i empatični.(otvorenost prema iskustvu – zatvorenost prema iskustvu ) Kroz istraživanje
otkrivamo kako nema razlike između vlasnika mačaka i pasa u mjeri u kojoj oni teže prema
stjecanju novih životnih iskustava, raznolikosti i nezavisnosti, te u kojoj su mjeri oni znatiželjni,
kreativni i fleksibilni u ponašanju.

Zaključno, ova je studija otkrila da se ljudi koji posjeduju mačke i pse razlikuju po nekoliko
primarnih i sekundarnih osobina ličnosti. Osim toga, čini se da se neke od istaknutih osobina
razlikuju ovisno o spolu. Najvažniji čimbenici osobnosti za predviđanje članstva u grupi među
muškarcima bili su svijest o pravilima i emocionalna osjetljivost. Najvažniji čimbenici osobnosti
za predviđanje članstva u grupi među ženama bili su rezoniranje, samopouzdanje, svijest o
pravilima, ekstrovertiranost i tvrdoglavost.
Ova studija pridodala je sve većem popisu rezultata istraživanja koji pokazuju bolju prediktivnu
točnost za primarne osobine ličnosti nego za sekundarne osobine. Relativna točnost primarnih
svojstava (obračunat postotak varijance) u diskriminacijskoj analizi s oba spola bila je dvostruko
veća od one dobivene za sekundarna svojstva. Primarne osobine također su nudile konceptualnu
prednost jer je bilo moguće identificirati konfiguraciju kreativne osobnosti kao obrazac koji
razlikuje ljude pse od ljudi mačaka. Potrebna su buduća istraživanja kako bi se ponovili ovi
nalazi i utvrdila mogućnost njihove generalizacije.
 Andrea Dujmović

Izvori;
Udžbenik psihologije u drugom i trećem razredu gimnazija Ana Boban Lipić Ivana J Čugura
Maja Kolega
Razlike u ličnosti ljubitelja i vlasnika mačaka te ljubitelja i vlasnika pasa

Goran Aurer ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

https://medium.com/@giulio.pozzali/the-psychological-difference-between-cat-owners-and-
dogs-owners-ec612c44ecbb

. Feng Z, Dibben C, Witham M, Donnan P, Vadiveloo T, Sniehotta F, et al. Dog ownership and physical
activity in later life: A cross-sectional observational study. Prevent Med. (2014) 66:101–6. doi:
10.1016/j.ypmed.2014.06.004

PubMed Abstract | CrossRef Full Text |

Statistisches Bundesamt Deutschland. Bevölkerung Deutschlands bis 2060:13.

koordinierte Bevölkerungsvorausrechnung. Wiesbaden: Statistisches Bundesamt (2015).

Google Scholar

Courtin E, Knapp M. Social isolation, loneliness and health in old age: a scoping review. Health
Soc Care Commun. (2017) 25:799–812. doi: 10.1111/hsc.12311

PubMed Abstract | CrossRef Full Text | Google Schola