SUVREMENA PSIHOLOGIJA

TEME:

A. Suvremene definicije psihologije i ciljevi psihologije

B. Temeljne i primijenjene grane suvremene psihologije
C. Kritičko mišljenje
D. Metode u psihologiji

• Literatura:
• Rathus, A. S. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (1. i 2. poglavlje)
 A. SUVREMENE DEFINICIJE PSIHOLOGIJE
CILJEVI PSIHOLOGIJE

• Psihologija: znanost o psihičkim procesima i ponašanju

• Suvremena psihologija: Integrativni pristup (unutar psihologije i
interdisciplinarno) i Razvojni aspekti (promjene s dobi)
• Kompleksni modeli međuodnosa promatranih pojava kroz vrijeme
(npr. usvajanje stavova, zdravstveno ponašanje i sl.)
• Ciljevi psihologije: opisati, objasniti, predvidjeti, kontrolirati
(intervenirati)
 PSIHOLOŠKE TEORIJE

• Teorije: temelje se na cjelovitim, sveobuhvatnim pretpostavkama o ponašanju i psihičkim

procesima, opisuju njihove zakonitosti i omogućuju objašnjenje i predviđanje.
• Npr. zašto ljudi puše cigarete iako znaju da im to šteti?
ponašanje? mentalni procesi (stavovi, uvjerenja)? biološki (biokemijske promjene)?
• Provjera teorija: istraživačke metode: opažanje, deskripcija, eksperiment
• Cilj: kontrola ponašanja i psihičkih procesa?
Primjena psiholoških znanja: pomoći osobama da da kontroliraju svoje ponašanje ili
psihičke procese kako bi zadovoljili svoje potrebe (npr. učenje za ispit ili učenje pravila
neke igre).
 B. TEMELJNE I PRIMIJENJENE
GRANE SUVREMENE PSIHOLOGIJE

• Znanstvena i umjetnička područja:

• Prirodne znanosti; Tehničke znanosti; Biomedicina i zdravstvo; Biotehničke znanosti
• Društvene znanosti; Humanističke znanosti; Umjetničko područje
• Interdisciplinarna područja znanosti; Interdisciplinarna područja umjetnosti

• Psihologijske grane i discipline:

• Definiranje prema: sadržaju istraživanja (razvojna psihologija), dominantnom
metodološkom pristupu (eksperimentalna psihologija), području primjene
(organizacijska psihologija) 
 5. PODRUČJE DRUŠTVENIH
ZNANOSTI

• 5.01. Ekonomija • 5.08. Edukacijsko-rehabilitacijske

• 5.02. Pravo znanosti
• 5.03. Politologija • 5.09. Logopedija

• 5.04. Informacijske i • 5.10. Kineziologija

komunikacijske znanosti
• 5.05. Sociologija
• 5.06. Psihologija
• 5.07. Pedagogija
• 5.11. Demografija
• 5.12. Socijalne djelatnosti
• 5.13. Sigurnosne i obrambene znanosti
• 5.14. Interdisciplinarne društvene
znanosti
 POLJE 5.06. - PSIHOLOGIJA
ZNANSTVENE GRANE

• 5.06.01 opća psihologija

• 5.06.02 biološka psihologija
• 5.06.03 razvojna psihologija
• 5.06.04 socijalna psihologija
• 5.06.05 klinička i zdravstvena psihologija
• 5.06.06 psihologija rada
• 5.06.07 školska psihologija i psihologija obrazovanja
• 5.06.08 ostale primijenjene psihologije
 C. KRITIČKO MIŠLJENJE

• „Veliki broj ljudi misli da razmišlja kad samo preudešava svoje

predrasude.” (William James)
• Kritičko mišljenje: traženje primjerenih informacija za donošenje vlastitih
odluka (npr. kad dva liječnika daju suprotne informacije o liječenju)
• Ništa ne uzimati zdravo za gotovo (oslanjanje na pouzdanost izvora –
političari vjerodostojni?)
• Analiza i propitivanje ponuđenih tvrdnji i argumenata – provjeriti točnost,
pretpostavke i logičnost
 KAKO VREDNOVATI INTERNETSKI
IZVOR?

• Činjenica da je nešto našlo svoj put do Interneta, ne znači i da je

vjerodostojno, pouzdano, pa čak ni točno!
• Tko je odgovoran za stranicu?
• Mogu li jednostavno utvrditi tko je napisao članak? (recenzija - peer
review)
• Jesu li sve činjenice potkrijepljene citiranom literaturom?
• Kad je stranica zadnji put ažurirana?
• Neutralnost izvora: Postoji li očita pristranost u informacijama?
 PRETRAŽIVANJE LITERATURE

• Neki izvori znanstvenih radova…:

• http://hrcak.srce.hr
• http://scholar.google.hr/
• http://www.online-baze.hr/
• http://www.sciencedirect.com/
 UPUTE ZA KRITIČKO MIŠLJENJE:

• Budite skeptični (internetski znanstveni članci)

• Preispitajte definicije pojmova (inteligencija)
• Preispitajte premise/pretpostavke dokaza (spoznaje o ljudima na temelju proučavanja životinja)
• Budite oprezni pri izvlačenju zaključaka iz podataka (pomaže li psihoterapija ili vrijeme)
• Razmotrite alternativne interpretacije istraživačkih podataka (ovisnici su agresivni –
uzrok/posljedica ili korelacija?)
• Nemojte previše pojednostavljivati (psihički procesi: složeno međudjelovanje nasljeđa, okoline,
ličnosti)
• Nemojte pretjerano generalizirati (sve ili ništa? stari ljudi–zaboravljaju; uzorak sudionika,
varijable)
• Kritički razmišljajte u svim područjima života (reklame, politika…”istraživanja su pokazala!”)
 KRITIČKO MIŠLJENJE: CILJEVI

• Razvijanje skeptičnosti prema objašnjenjima i zaključcima

• Sposobnost zaključivanja o uzrocima i posljedicama
• Izoštravanje znatiželje prema ponašanju
• Znanje o istraživačkim metodama
• Sposobnost kritičke analize argumenata

Potiče se obrazovanjem: intelektualno oruđe za analizu informacija

  
D. METODE U PS IHOLOGIJI

• Psihologija = empirijska znanost = Pretpostavke moraju biti potkrijepljene

znanstvenim podacima

• 1. ZNANSTVENA METODA: kako provjeravamo ideje?

• Istraživačko pitanje  Istraživačka hipoteza  Prikupljanje podataka 
Obrada podataka  Zaključci  Nova istraživačka pitanja…
• npr. tema: promatranje nasilja na TV/ filmu/internetu/ i agresija u djece…
 2. UZORCI I POPULACIJE

• Populacija: cjelovita skupina; svi članovi neke skupine s određenim jasno

definiranim karakteristikama
• Uzorak: dio populacije
• Generalizacija: proširenje s pojedinačnog na opće
• Nedostaci psihologijskih istraživanja: … provođena na štakorima, studentima i
vojnicima
• Što je dobar uzorak?
• Slučajan; Stratificiran (proporcije);
• Prigodni uzorci; Veličina uzorka (?)
 3. NEEKSPERIMENTALNE METODE

a) Studija slučaja (npr. Freud)

• Autobiografsko pamćenje – netočno, praznine, selektivnost
• Očekivanja istraživača – ohrabruju popunjavanje pamćenja sukladno
njihovoj teoriji
• Poznate studije slučaja? Rijetki slučajevi!
disocijativni poremećaj identiteta (podvojena ličnost: Eve White i Eve
Black)
teorije razvoja jezika (kritično razdoblje: Genie)
 NEEKSPERIMENTALNE METODE…

b) Anketno istraživanje (npr. o kvaliteti života i SES-u)

• Primjena upitnika
• Provođenje intervjua
• Socijalno poželjno odgovaranje
• Autobiografsko pamćenje
• Utjecaj intervjuera / anketara
 NEEKSPERIMENTALNE METODE…

c) Opažanje
• Opažanje u prirodnim uvjetima – npr. razvoj govora
• Opažanje u laboratoriju - kontrola uvjeta, variranje uvjeta – npr. poticanje razvoja govora

d) Testovi
• Mjerenje sposobnosti standardnim mjernim postupcima
 uvijek isti zadaci
 standardizirani za određenu populaciju
 metrijske karakteristike (valjanost, pouzdanost, osjetljivost…)
 4. EKSPERIMENTALNE METODE

• Nezavisna varijabla Zavisna varijabla

• Eksperimentalna grupa Kontrolna grupa
• Važnost eksperimentalne kontrole – npr. učenje u različitim uvjetima
okoline (buka, toplina…)
• Slijepi i dvostruko slijepi eksperimenti – sudionici ne znaju kojim su
uvjetima podvrgnuti (npr. pijenje alkohola i agresija; ni sudionici ni
istraživači to ne znaju (npr. placebo –piće koje ne sadrži alkohol)
 5. METODE OBRADE PODATAKA

• Kvantitativne metode: oslanjanje na teoriju vjerojatnosti i statistiku

• Kvalitativne metode: dubinsko razumijevanje i izgradnja teorija

• *Korelacija
• Opažanje i izražavanje odnosa između dvije pojave, npr. inteligencija i
školski uspjeh - povezanost
• [-1 do 0] ↑↓ / [0 do +1] ↑↑
• Uzročno – posljedična veza? (npr. stres i zdravlje)
 6. ETIKA U ISTRAŽIVANJIMA S
LJUDIMA

• Informirani pristanak (opći uvid u istraživanje i mogućnost odbijanja sudjelovanja

u bilo kojem trenutku) vs. Potreba za obmanjivanjem sudionika/ca:
Vaganje dobrobiti i moguće štete
Naknadno objašnjenje
Povjerljivost i anonimnost, dostojanstvo sudionika / klijenta
• Kodeksi etike – u svim strukama koje mogu nanijeti štetu ljudima
 6. ETIKA U ISTRAŽIVANJIMA S
ŽIVOTINJAMA

• Je li etično nanositi štetu životinjama za potrebe istraživanja?

•  NE!
• Ako je baš nužno, maksimalno umanjiti životinjama patnju.

• Istraživanje ne smije biti samo sebi svrhom nego treba služiti nekoj
dobrobiti!