METODOLOGIJA PEDAGOŠKIH ISTRAŽIVANJA

1. Etika znanstvenih istraživanja

PRIMJER ZLOUPOTREBE

CYRIL BURT bio je poznati britanski psiholog, početkom 20 st. želio je dokazati točnost teorije
Lombrosa i Goddarda o “rođenim kriminalcima".Burt je krivotvorio podatke o IQ-u i retuširao
fotografije ispitanika-osuđenih zločinaca, kako bi “dokazao” teoriju.Razotkriven je, te postaje
primjer kršenja etike znanstvenog istraživanja.

Znanstvena nečestitost (Radnje koje se određuju kao znanstvena prijevara i nepoštenje )

1.Izmišljanje podataka ili rezultata i njihovo bilježenje ili objavljivanje (fabrication)

2. Krivotvorenje – zlouporaba materijalima istraživanja, opremom ili postupcima te mijenjanje i

naknadna manipulacija izvornim podacima ili njihovo neutemeljeno ispuštanje iz analize
(primjerice za svrhu „uljepšavanja“ rezultata)

3.Plagiranje – prepisivanje ili preuzimanje ideja, misli, riječi i rezultata drugih autora i
prikazivanje kao svojih ili novih

4.Onemogućivanje rada drugih znanstvenika, znanstvenih skupina ili dr. namjernim

oštećivanjem ili uništavanjem materijala, opreme ili podataka

5.suvišne, tj. dvostruke i višestruke publikacije istovjetnoga izvornog znanstvenog rezultata

(osim kada je to službeno drugačije regulirano, uz jasnu naznaku i odobrenje primarnog
publikacijskog tijela)

6.istodobno slanje rukopisa znanstvenih radova na recenziju ili objavljivanje u više časopisa,
osim kada je to službeno drukčije regulirano

7.zlouporaba autorstva:

a. poklonjeno autorstvo – nezasluženo autorstvo, neispunjeni uvjeti autorstva i zahtjevi za

takvim, nezasluženim autorstvom

b. podmetanje autorstva – gdje se nekoga bez znanja i pristanka dopisuje na popis autora

c. brisanje autora koji ispunjaju uvjete za autorstvo s popisa autora

8. namjerno krivo ili naklono citiranje literature;

9. iskrivljeno i neistinito obavještavanje o stanju vlastitih radova (primjerice „u tisku“ ili

„prihvaćen za objavljivanje“ ako to nije istina);

10. skrivanje sukoba interesa i privrženosti.

PREKRŠAJI ETIKE:

1.PRI OBRADI PODATAKA

2.PRI PUBLICIRANJU
3.PRI RECENZIRANJU ZNANSTVENIH RADOVA

KRŠENJE ETIKE PRI PROVEDBI ISTRAŽIVANJA:

-Krađa ideja – teme istraživanja

-Selektivno prikazivanje, naglašavanje podataka koji su u prilog hipotezi

-Krivotvorenje i “friziranje podataka”

-Mijenjanje početne hipoteze – usklađivanje s rezultatima

-Friziranje” uzorka

-Prešućivanje kontradiktornih podataka

-Prešućivanje “negativnih” rezultata

-Prešućivanje neslaganja rezultata pri replikaciji eksperimenta

-Interpretiranje korelacije kao kauzalnosti

Odgovorna provedba istraživanja - podrazumijeva promišljanje o istraživanju i odgovor na tri

ključna pitanja koja si svaki znanstvenik mora postaviti i moći iskreno pozitivno odgovoriti da bi
istraživanje bilo valjano

3 pitanja o etičnosti: 1. Je li to istina?, 2.Je li to pravedno?,3. Je li to mudro?

Istraživačka etika - set principa koji pomažu “zajednici istraživača” u odlučivanju o ciljevima te u
razrješavanju sukoba vrijednosti.
Plagiranje = prezentiranje elemenata ili dijelova tuđega rada kao vlastitoga, navođenje (u tekstu i
bibliografiji) radova koji nisu korišteni.

Samoplagiranje – preuzimanje već objavljenih vlastitih ideja ,ili preuzimanje vlastita već
objavljenog teksta prikazujući ga novim i originalnim.

RECENZIRANJE - krađa ideja, prešućivanje ili prenaglašavanje nedostataka, uzvraćanje usluga

(citiranje), neznanstveni razlozi procjene.

ISTRAŽIVANJA S DJECOM - VAŽNA ZA ŠIRENJE ZNANSTVENIH SPOZNAJA I NJIHOVIH PRAKTIČNIH

IMPLIKACIJA, MORAJU SE PROVODITI UZIMAJUĆI U OBZIR MAKSIMALNU DOBROBIT DJETETA.

IZRADA ETIČKOG KODEKSA ISTRAŽIVANJA S DJECOM JE NUŽNA ZA ZAŠTITU DJEČJIH PRAVA.

OPĆA NAČELA ETIČKOG KODEKSA ISTRAŽIVANJA S DJECOM:

Načelo A: Dobrobit sudionika

Načelo B :Uvažavanje ljudskih prava i dostojanstva osobe

Načelo C: Odgovornost

Načelo D: Zaštita integriteta znanosti i znanstvenika

 2.NACRT ISTRAŽIVAČKOG RADA

IZVJEŠTAJ O ISTRAŽIVANJU SADRŽI:

1.Naslov- Prvi doticaj čitatelja s radom, reprezentativan - upućuje na sadržaj (opće naznake
problema istraživanja),kratak,izravan,atraktivan

2.Sažetak- Kratak sadržaj, sažet opis, Predmet istraživanja ukratko, Metodologija istraživačkoga
rada ukratko, oko 100 riječi, veličina slova 10

3.Sadržaj, popis slika i tablica

4.Uvod - Zašto ste se odlučili baš za tu temu, što vas je ponukalo na pisanje te teme,općenito
nekoliko rečenica o toj temi

5.Opis tijeka istraživanja, metoda i postupaka

6.Rezultati

7.Interpretacija

8.Zaključak

9.Izvori i literatura

10.Kazala pojmova

11.Prilozi

METODOLOGIJA ISTRAŽIVAČKOGA RADA

-Dizajn istraživanja (opis)

-Cilj i zadaci istraživanja, hipoteze, istraživačka pitanja

-Sudionici/ispitanici/uzorak istraživanja (opis)

-Instrument istraživanja (opis, tko ih je izradio, osmislio, na koji način koristiti)

-Postupak istraživanja (opis provođenja instrumenta istraživanja – na koji način, gdje, kada)

-Analiza podataka (na koji ćemo način prikupljene podatke dalje obrađivati)

3. ETAPE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA

1.PREPOZNAVANJE/IZBOR PROBLEMA

2.FORMULIRANJE HIPOTEZE(A)

3.TESTIRANJE HIPOTEZE(A)

4.ANALIZA PODATAKA
5.INTERPRETACIJA, ZAKLJUČIVANJE

6.RAZVOJ NOVIH ISTRAŽIVAČKIH PITANJA

Stupnjevi spoznaje (4 stupnja):

1. prepoznavanje problema

2. razumijevanje problema

3. sposobnost predstavljanja problema

4. istraživanja problema

ISTRAŽIVAČKO PITANJE – obično se temelji na promatranjima i ranijim već postojećim

informacijama, prethodi hipotezi

Primjer: Utječe li Usklađenost stila poučavanja I stila učenja na akademska postignuća učenika?

HIPOTEZA – provjerljiva pretpostavka koja čini osnovu tj. polazište za istraživanje, izjavna
rečenica.

MOGUĆE SU RAZLIČITE FORMULACIJE HIPOTEZE:

1.NUL HIPOTEZA – ne očekuje se djelovanje NV na ZV

PRIMJER: Usklađenost stila poučavanja sa stilom učenja ne utječe na akademsko postignuće

učenika.

2.ALTERNATIVNE HIPOTEZE

-NEDIREKTIVNI OBLIK;PRIMJER: Usklađenost stila poučavanja sa stilom učenja utječe na

akademsko postignuće učenika.

-DIREKTIVNI OBLIK;PRIMJER: Usklađenost stila poučavanja sa stilom učenja poboljšava

akademsko postignuće učenika.

Mjerila vrijednosti znanstvene hipoteze 5 kriterija:

1. Hipoteza mora biti svrhovita, tj. rješavati problem koji nas zanima, a ne neki drugi.

2.Hipoteza mora biti provjerljiva, tj. postupci koje bi zahtijevala provjera te hipoteze, ili provjera
njezinih posljedica, moraju se moći izvesti.

3.Hipoteza mora biti plodna, tj. iz nje moraju proisteći određene posljedice ili zaključci.

4. Hipoteza mora biti u suglasnosti s provjerenim i prihvaćenim znanjem. To je relativan zahtjev:

u definiciji hipoteze, u samome njezinu postavljanju, krije se želja za rušenjem postojećih teorija.
No,kad su dvije hipoteze u svemu podjednako vrijedne, odlučit ćemo se za "konzervativniju", tj.
onu koja je u suglasju s više poznatih činjenica.

5. Peti kriterij vrijednosti hipoteze jest njezina jednostavnost: bolja je jednostavnija hipoteza od
složenije.

NAČINI TESTIRANJA (PROVJERE)HIPOTEZE:

1.provedbom eksperimenta

2.sustavnim promatranjem
PRI TESTIRANJU HIPOTEZETREBA VODITI RAČUNA O :

1.praktičnosti

2.preciznosti

3.etičnosti

4.NASLOV ZNANSTVENOG RADA

Naslov je neskrativi skup pojmova koji opisuju sadržaj znanstvenoga članka.

Svrha naslova je da privuče pozornost onih čitatelja koji ga moraju uočiti. Nakon čitanja naslova
čitatelj odlučuje da li će pročitati sažetak. Kratkoća i jasnoća, te informativnost čine naslov
atraktivnim.

Kratkoća, jasnoća, informativnost

Kratkoća naslova, pretpostavlja dužinu do 12 riječi odnosno do 100 slovnih mjesta (uključujući
razmake) No, kratkoća ne smije smanjiti informativnost naslova.

Jasnoća naslova postiže se odabirom riječi. Poželjno je da su u naslovu ključne riječi

Prema riječima iz naslova članci se svrstavaju u znanstvena područja i pod područja.

Informativnost naslova postiže se ukazivanjem na predmet rada. Dobro je da se naslov započne

značajnom riječi ili frazom.

VRSTE NASLOVA :

1. Indikativni (upućujući) naslov ne govori o odgovoru koji članak nudi, već o području koje
pokriva.

2. Informativni (obavješćujući) naslov u jednoj rečenici prenosi poruku članka i stoga se

preporučuje početnicima, a i čitatelju članka u časopisu (koji nema vremena nego prelistati
časopis i odabrati zanimljive naslove) prenosi poruku o svima glavnim elementima članka.

5.TEMA ISTRAŽIVANJA

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA IZBOR TEME ISTRAŽIVANJA:

-potrebe odgojne prakse

-interes razvoja znanosti

-osobni afiniteti istraživača

-kod akcijskih istraživanja – odgojitelji, učitelj…/

-metodološke mogućnosti

-raspoloživi stručni suradnici

-materijalne mogućnosti

Tipovi (istraživačkih) pitanja

1.OPISNA PITANJA - PITANJA O PRIRODI ODREĐENOG FENOMENA, SITUACIJE, PONAŠANJA,

OSOBE ILI GRUPE(Na opisna pitanja može se odgovoriti kvantitativnim i kvalitativnim podacima ).

2.KOMPARATIVNA PITANJA - PITANJA O ODNOSU IZMEĐU RAZLIČITIH GRUPA ILI ZNAČAJKI

(obilježja, karakteristika) LJUDI i SITUACIJA , NEKIH STANDARDA ILI OČEKIVANJA.

3.UZROČNA PITANJA - PITANJA O ODNOSU IZMEĐU RAZLIČITIH GRUPA ILI ZNAČAJKI (obilježja,
karakteristika) LJUDI i SITUACIJA ,NEKIH STANDARDA ILI OČEKIVANJA.

6.UZORCI

Uzorak - broj elemenata koji uzimamo iz osnovanog skupa (populacije) s ciljem da pomoću njega
istražimo populaciju.

Postupak biranja uzorka:

-Definiranje osnovnog skupa

-Odluka o vrsti i izbor jedinica uzorka

-Određivanje veličine uzorka

VRSTE UZORAKA

SLUČAJNI UZORAK

JEDNOSTAVNI SLUČAJNI UZORAK-svaka jedinica ima jednaku mogućnost da bude izabrana u

uzorak

SUSTAVNI(SISTEMATSKI) SLUČAJNI UZORAK-iz osnovnog skupa uzima se svaka k-ta jedinica, a

prva se jedinica bira slučajno.

STRATIFICIRANI SLUČAJNI UZORAK – osnovni skup najprije podjeli u slojeve prema nekim
svojstvima elemenata osnovnog skupa ,a nakon toga se iz svakog bira jednostavni slučajni uzorak.

NAMJERNI UZORAK:

PRIGODNI UZORAK

UZORAK PREMA ODLUCI EKSPERATA

KVOTNI UZORAK (postotak m i ž)

CILJANI UZORAK – ispitanici koje istraživač uključuje na temelju vlastite prosudbe njegove
tipičnosti

DIMENZIONALNI UZORAK
UZORAK TIPA „LAVINE“ – odabire se mali broj ispitanika s traženim obilježjem

POPULACIJA (osnovni skup) - skup svih jedinica (članova, elemenata) koje se promatraju, tj. čije
karakteristike se istražuju;masa podataka koja se želi ispitati tako da se ispita samo jedan njezin
dio.

Primjer:svi turisti na Opatijskoj rivijeri; svi studenti na odabranom fakultetu; svi profesori nekog
sveučilišta..

POPULACIJSKO ISTRAŽIVANJE-Najčešće preskupo, neprovodivo, ako se radi o većoj populaciji.

Metoda uzoraka - Skup postupaka pomoću kojih se na osnovi poznavanja ograničenog broja
pojava zaključuje o karakteristikama cjeline, čitave mase pojava. Naziva se još i reprezentativna
metoda jer uz pomoć uzoraka ispitujemo osnovni skup pa jedinice koje su izabrane u uzorak
postaju reprezentanti statističke mase.

Ostvarenje metode uzoraka - Proučavanje neke pedagoške pojave na uzorku tj. određenom
broju jedinica (učenika, učitelja, škola …)

Redoslijed postupaka u metodi uzoraka:

1.Najprije treba utvrditi osnovni skup (populaciju)

2.Zatim treba utvrditi uzorak tj. na pravilan način odrediti jedinice koje će biti reprezentativne.

3.Na odabranim jedinicama uzorka ostvaruje se ispitivanje.

VRSTE ISTRAŽIVANJA:

TEMELJNA- postižu se nove spoznaje o osnovama proučavanih pojava ne služe izravnoj primjeni
u o.-o. praksi.

PRIMIJENJENA- postizanje novih spoznaja koje služe ostvarivanju neke praktične svrhe (pr.
učinkovitije nastave).

RAZVOJNA - stvaranje i provjeravanje novih proizvoda i sustava te uvođenje ili poboljšavanje

novih postupaka na temelju znanstvenih istraživanja i praktičnog iskustva s druge strane.

AKCIJSKA- Na temelju znanstvene provjere unose se novosti u odgojno- obrazovnu djelatnost.

Prema drugim diobama postoje još:

Longitudinalna i transverzalna istraživanja

Empirijska (iskustvena, neposredan rad) i neempirijska (vaniskustvena, teorijska, proučavanje

literature i izvora) istraživanja

Istraživanja povijesti, istraživanja sadašnjoisti , istraživanja budućnosti

Tijek istraživanja

1.izbor teme - prema interesima i potrebama znanosti i samoga istraživača (specifičnost,

usmjerenost na temu)

2.izrada projekta
 7.POSTUPCI PRIKUPLJANJA PODATAKA

Intervjuiranje ,Anketiranje, Prosuđivanje i procjenjivanje, Sustavno promatranje, Testiranje ,Rad

na dokumentaciji, Eksperiment.

Vrste intervjua

ZNANSTVENI INTERVJU - konverzaciju dvije osobe koju inicira istraživač sa specifičnim ciljem
dobivanja za istraživanje relevantnih informacija i fokusiranje na sadržaj utvrđen istraživačkim
ciljevima sistematskog opisivanja, predviđanja ili objašnjavanja.

INFORMATIVNI KONVERZACIJSKI - se zasniva na potpuno spontanom postavljanju pitanja u

prirodnom slijedu interakcije. Ovaj oblik intervjua se posebno koristi u sudjelujućem terenskom
istraživanju.

STANDARDIZIRANI - otvoreni intervju podrazumijeva postavljanje jednakih pitanja svim

ispitanicima i to istim redoslijedom. Koriste se pitanja otvorenog tipa.

KREATIVNI

GRUPNI - odvija se u manjoj skupini ljudi koji odgovaraju na pitanja voditelja.

Pitanja koja možemo postavljati:

O iskustvu/ponašanju (npr. «Ako bih ja bio sudionik programa, što bih mogao vidjeti da vi
činite?»)

O stavovima/vrijednostima (npr. «Što mislite o …», «Što biste željeli da se dogodi?», «U što
vjerujete?», «Koji je vaš stav o …»)

O osjećajima (npr. «U kojoj mjeri ste se osjećali sretno.»)

O znanju – da bi dobili činjenične podatke koje ispitanik ima.

O percepciji (o onome što vidimo, čujemo, osjetimo na bilo koji način, npr. «Što je nastavnik
rekao kada je ušao u razred?», «Što ste vidjeli na zidu učionice kada ste došli u školu?»)

O biografskim podacima ispitanika (dob, školovanje, zanimanje, stanovanje/preseljenje i sl.)

Redoslijed postavljanja pitanja- sadašnjost, prošlost budućnost

Način postavljanja pitanja- otvoreni oblik pitanja

Anketiranje - postupak u kojem anketirani pismeno odgovara na pitanja koja se odnose na

činjenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim mišljenjem. Kako bi se
izbjegli neiskreni odgovori anketa može biti anonimna. Pitanja u anketi ili upitniku (sinonimi)
mogu biti otvorenog, zatvorenog i kombiniranog tipa.

Problemi same ankete:

-dvosmislenost pitanja

-utjecaj redoslijeda pitanja

-redoslijed riječi u okviru pitanja

-neodgovarajući ponuđeni odgovori

-postavljanje pogrješnih pitanja zbog loše uređenog usmjeravanja.

Procjenjivanje i prosuđivanje - Ovim se postupcima prikupljaju podaci o mišljenjima u svezi s

nečijim osobinama, kvalitetom nečijeg izratka ili proizvoda i sl. Pritom se upotrebljavaju razni
oblici ljestvica (skala) čime se ostvaruje i kvantitativni iskaz prosudbe.

Skale procjena mogu biti po svom vanjskom obliku:

1.deskriptivne (opisne)

2.grafičke.

Definicija testa - Test je standardizirani postupak s kojim se izaziva određena aktivnost čiji se
učinak mjeri i vrjednuje uspoređivanjem individualnog rezultata s rezultatima drugih subjekata u
jednoj situaciji ili uspoređivanjem s jednoznačno postavljenim kriterijem.

Vrste testova:

1.prema osobinama ispitanika

2.prema načinu rješavanja

3.testovi razine i testovi brzine

TIPOVI ZADATAKA:TIP

1.dosjećanja

2.nadopunjavanja

3.dvočlanog izbora

4.tip višestrukog izbora

5.uspoređivanja

6.sređivanja

Sustavno promatranje - se ostvaruje u realnim situacijama i na taj način se dobiva najrealnija

slika stanja.

Svrha sustavnog promatranja - Dobivanje podataka o:

-Fizičkim uvjetima i organizaciji okoline

-Ljudskim uvjetima (organizacija ljudi, značajke ili izgled grupe ili osoba koje se promatraju – spol,
dob i sl.)

-Interakcijski uvjeti (formalna-neformalna, planirana-neplanirana, verbalna-neverbalna)

-Programski uvjeti (izvori i njihova organizacija, pedagoški stil, kurikulum i njegova organizacija).

Tehnike promatranja i registriranja

1.promatranje bez tehničkih pomagala

2.promatranje uz pomoć tehničkih pomagala

Strukturiranost promatranja:

1.Visoko strukturirano promatranje

2.Srednje strukturirano promatranje

3.Nestrukturirano promatranje

Pojam dokumentacije - Pedagoškom dokumentacijom nazivamo skup sačuvanih podataka koji su

u vezi s problemima odgoja.

Vrste pedagoških dokumenata - Propisi organa vlasti, Spisi prosvjetnih vlasti, Dokumenti
društvenih organizacija, Dokumentacija odgojnih ustanova, Radovi odgajanika, Osobna
dokumentacija, Pedagoška literatura, Beletristika pedagoškog sadržaja, Udžbenici, skripte i sl.

Analiza sadržaja dokumenata može biti kvantitativna i kvalitativna.

Kvalitativnom analizom istraživač pronalazi opći osnovni smisao poruke odnosno informacije
koju dokument prenosi.

Kvantitativnom analizom istraživač pronalazi u izvorima odnosno pojavama koje proučava u tim
izvorima, određene elemente koji se mogu brojiti ili mjeriti.

Eksperiment

Nezavisna varijabla- ona kojom se manipulira (odgojni postupak, kazna)

Zavisna varijabla- na kojoj se očituju i promatraju manipulacije nezavisnom varijablom
(ponašanje djeteta)
parazitalne varijable- one koje ometaju tijek eksperimenta (umor, svjetlost, neugodan miris…)

-uzročno posljedična veza

ZNAČAJKE INSTRUMENATA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA

1.valjanost

2.pouzdanost

3.objektivnost

4.osjetljivost

5.primjerenost

6.standardiziranost

7.praktičnost i ekonomičnost

Triangulacija → korištenje dvaju ili više postupaka u prikupljanju podataka o jednoj pojavi. Bolje
rezultate daju međusobno različiti postupci.