REALIZAM

Realizam (termin potiče iz latinskog jezika res – stvar,

realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više
značenja.

• književni i umjetnički pravac koji nastoji stvarnost prikazati vjerno,

bez strasti, objektivno i bezlično

• književnu epohu u kojoj dominira pravac realizma između tridesetih i

devedesetih godina 19. stoljeća

• stilsku formaciju, odnosno književnopovijesnu cjelinu s

nadindividualnim i nadnacionalnim stilskim jedinstvom
Friedrich Schiller
Termin realizam prvo se javlja u filozofiji 18. stoljeća, dok se u
književnosti primjenjuje tek od 19. stoljeća. 
Friedrich Schiller i Friedrich Schlegel među prvima upotrebljavaju
ovaj pojam. Govoreći o "realizmu u pjesništvu" ovim se pojmom
označava suprotnost idealizmu.

Friedrich Schiller Friedrich Schlegel

 Podsjetimo se periodizacije evropske
književnosti
• Antička književnost (od VII
st.prije nove ere pa do V st. nove
ere)
• Srednjovjekovna književnost
(od VI do kraja XIII st.)
• Humanizam i renesansa (od
kraja XII do XVI st.)
• Barok (XVI st.)
• Klasicizam (druga polovina XVII
i prva polovina XVIII st.)
• Prosvjetiteljstvo i racionalizam
(XVIII st.)
• Sentimentalizam (druga
polovina XVIII st.)
• Romantizam (kraj XVIII do
polovine XIX st.)
• Realizam (tridesete godine XIX
do sedamdesetih XIX)
• Moderna ( od sredine XIX st. Do
Prvog svjetskog rata (1914.))
• Avangardni književni pokreti
(od početka Prvog svjetskog rata
(1914.god.) do završetka Drugog
svjetskog rata (1945. god.))
• Savremena književnost
(književnost poslije Drugog
svjetskog rata)
Za razliku od romantizma u realizmu prozni književni oblici
ostvaruju dominaciju – roman, pripovjetka, novela. 

Fabula je podređena temeljnom postupku realizma – otkrivanju

likova. Fabula se oblikuje tako da se lik podjednako prikaže i
osvijetli i kao društveno, i psihološko i intelektualno biće.

Ističe se čovjekova uvjetovanost društvenom i prirodnom

sredinom. Deskriptivnost (opisi pejzaža, enterijera, portreta,
karaktera, sredine, atmosfere) se odlikuje fotografskom
preciznošću i detaljnošću.
Realisti stvaraju reprezentativne književne likove - Eugen de Rastignac
(Balzac), Emma Bovary (Flaubert), Julien (Stendhal), Ana Karenjina
(Tolstoj).
Realistički likovi nisu nosioci samo jedne karakterne osobine, već niza
različitih, često iznenađujućih osobina. Oni nisu jednodimenzionalni,
već reljefni i višedimenzionalni.

Balzac Flaubert Stendhal Tolstoj

Razvojne faze realizma

U stilskoj formaciji realizma u razvijenim književnostima mogu se

izdvojiti posebne razvojne faze:

• Ranirealizam, tridesetih godina 19. st.

(Balzac, Stendhal, Dickens, Gogolj),

•Razvijeni realizam, pedesete i šezdesete godine 19. st.

(braća Goncourt, Flaubert, Daudet, Thackeray, Turgenjev, Gončarov
, Keller),

•Visokirealizam (Dostojevski, Tolstoj), poslije čega nastupa

opadanje, odnosno dezintegracija realizma.
Predstavnici realizma

Francuski realizam:
• Stendhal (pravim imenom Henri Beyle)
• Honore de Balzac
• Gustave Flaubert

Ruski realizam:
• Nikolaj Vasiljevič Gogolj
• Lav Nikolajevič Tolstoj
• Fjodor Dostojevski
• Ivan Sergejevič Turgenjev
• Ivan Gončarov
Engleski realizam: Američki realizam: Poljski realizam:
• George Eliot • Herman Melville • Boleslaw Prus
• Walt Whitman • Henryk Sienkiewicz
• William Thackeray • Mark Twain
• Thomas Hardy • Henry James
• Charles Dickens
• Arnold Bennett
• George Meredith
• Robert Louis Stevenson
• Lewis Carroll
• Samuel Butler
Hrvatski realizam

I hrvatski realisti nastoje prikazati stvarnost svoga doba na što

vjerodostojniji način.

Glavne teme ovoga razdoblja bit će: propadanje plemstva, novi

društveno-ekonomski odnosi, raslojavanje sela, odnosi selo-grad i
slično.

Treba napomenuti da su pisci uglavnom vezani za svoj zavičaj,

tzv. regionalizam: Hrvatsko zagorje (Ante Kovačić, K. Š.
Gjalski), Istra i Primorje (E. Kumičić, V. Novak), Slavonija (J.
Kozarac), Lika (J. Draženović).
U pisanju je temeljni postupak fabula, zato se i najviše pišu novele i
romani, a najmanje poezija.
Odlike koje su bitne za ovo razdoblje:
• kritičnost (kritika društvenih problema, upozoravanje na
probleme), 
•tipičnost (opisani lik ima sve osobine skupine kojoj pripada; on je
predstavnik svoje skupine i svoga vremena), 
•objektivnost (pisci nastoje vidjeti svijet onakvim kakav jest -
-nastoji se prikazati istina.)
August Šenoa Eugen Kumičić Ante Kovačić
Janko Leskovar Ksaver Šandor Gjalski Vjenceslav Novak
Silvije Strahimir Kranjčević Josip Kozarac
Realizam kod likovne umjetnosti
Realizam u likovnoj umjetnosti je stilski pravac koji teži postizanju
iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19. stoljeća (premda se
djela stvarana po načelima relizma javljaju i prije, a i danas ima
djela koja se stvaraju prema načelima realizma).

Realizam se zalaže za objektivnost i uvjerljivost prikazivanja i

opisivanja činjenične stvarnosti i razotkriva zakonitosti društva.

Pedesetih godina 19. stoljeća javlja se mišljenje da

je romantičarsko isticanje osjećaja i mašte samo bježanje od
stvarnosti vremena.
Predstavnici realizma u likovnoj umjetnosti

Gistav Kurbe :
„Ne slikam anđele, jer ih
ne vidim.“   
Francuski samouki
slikar; utemeljitelj nove
škole realizma, koja je u
doba radikalnog
akademizma značila
revoluciju umjetničkog
izraza.
Teodor Ruso
-francuski slikar, jedan
od najistaknutijih
pripadnika
Barbizonske škole.
Onore Domije -objavljuje
 karikature kritizirajući političko-
socijalnu stvarnost i društvene
događaje u Francuskoj.
Ilja Rjepin

- je bio ruski slikar i kipar. Njegovi realistički radovi pokazivali

su veliku psihološku dubinu i pokazivali su napetosti unutar
postojećeg poretka. 
Realizam u filozofiji
•U raspravi o univerzalijama realizam označava gledište koje je
nasuprot nominalizmu.
Pojam univerzalije (od latinskog -{universalis}- sa značenjem „ono
što pripada svemu“) odnosi se na pojmove vrste, roda i klasa. 
• Kada se pitamo kakav je status univerzalija u stvarnosti, filozof
realista smatra da one postoje izvan duha.
•Za konceptualistu univerzalija ima stvarnost samo u duhu, a za
nominalistu univerzalija je samo ime, i ne postoji ni u duhu ni izvan
njega.
•Dakle, za filozofa realistu univerzalija ima izvjesnu stvarnost,
postoji, izvan duha. 
HVALA NA PAŽNJI!