Psihologija odgoja i

obrazovanja
izv. prof. dr.sc. Daniela Šincek
Filozofski fakultet u Osijeku
Odsjek za psihologiju
 Život prije psihologije
Filozofija postavlja pitanja o umu:
 Reflektira li naše opažanje (percepcija)
točno svijet koji nas okružuje?
 Kako se osjet pretvara u percepciju?

René Descartes
Problem – Ne postoji “znanstveni”
(1596-1650) način izučavanja ovih pitanja

Fiziologija postavlja slična pitanja o umu

Predviđa što će se dogoditi

ZNANSTVENA
Sustavno opaža događaj
METODA
Odgovaraju li događaji predviđanjima
Frenologija: Franz Gall (1758-1828)
 Video
• Frenologija
 Psihologija je rođena!
Prvi laboratorij za eksperimentalnu
psihologiju (1879)
Fokusira se na znanstveno istraživanje uma
Metode u psihologiji moraju biti jednako
rigorozne kao i one u kemiji i fizici
Wundtovi studenti su osnovali
Wilhelm Wundt niz laboratorija u SAD-u (1880-1900)
(1832-1920)
University of Leipzig
Harvard University
Yale University
Columbia University
Catholic University
Univ of Pennsylvania
Cornell University
Stanford University
 Povijest
psihologije
 Francis Galton
• Prve sustavne spoznaje o
individualnim razlikama u
ljudskim sposobnostima

• Započeo raspravu o tome je

li inteligencija naslijeđena ili
urođena.

• Fokusirao se na
inteligenciju-
urođenaeugenika
 Alfred Binet i Thedore Simon
• Konstruirali prvi test
inteligencije za praktičnu
primjenu (1905)

• Identifikacija djece kojoj

treba pomoć pri svladavanju
školskog kurikuluma
 Prvi psiholozi-Hrvatska
• Ramiro Bujas

• 1920-Medicinski fakultet u Zagrebu-

prvi laboratorij za eksperimentalnu
psihologiju u našoj zemlji
 Što je psihologija?
• Psihologija je znanost o ponašanju i
psihičkim procesima
Psihički procesi: što mozak čini kada
mislimo, pamtimo, osjećamo itd.

Ponašanje: opažljive radnje

pojedinca kada je sam ili u grupi

• Biopsihosocijalna perspektiva
Što uzrokuje ponašanje?
Ponašanje oblikuje i kultura

Osobni prostor

Važnost
obrazovanja

Točnost

Socijalne norme
 Utjecaj nasljeđa i učenja

Priroda vs nasljeđe
 Ciljevi psihologije
• Ciljevi:
– Opisati,
– Objasniti,
– Predvidjeti i
– Kontrolirati psihičke procese i
ponašanje.
 Grane psihologije
• Opća eksperimentalna psihologija
• Opća načela i zakonitosti psihičkog života i
ponašanja (kod prosječne normalne
populacije); eksperiment glavna istraživačka
metoda

• Biološka psihologija
• Koje su organske osnove psihičkih procesa i
ponašanje-hormoni, oštećenje mozga

• Komparativna psihologija (zoopsihologija)

• Usporedo proučavanje ponašanja i razine
psihičkog razvoja različitih životinjskih vrsta
 Grane psihologije
• Diferencijalna psihologija i psihometrija
• Individualne razlike i mjerenje psihičkih procesa i
osobina; mjerni instrumenti-psihologijski testovi

• Razvojna psihologija
• Promjene u psihičkom životu i ponašanju kao
rezultat fizičkog rasta i razvoja od koncepcije do
smrti

• Socijalna psihologija
• Ponašanje pojedinca u društvenim okvirima,
usmjerena na ponašanje pojedinca u grupi i utjecaj
grupe na pojedinca; razlikuje se od sociologije!
 Grane psihologije
• Primijenjena psihologija
• Školska psihologija i psihologija obrazovanja:
procesi učenja i čimbenici koji na njega utječu

• Psihologija rada i organizacijska psihologija:

psihologijski aspekti olakšanja rada i povećanje
njegove produktivnosti; prilagodba strojeva
mogućnostima i ograničenjima normalnog čovjeka

• Klinička psihologija: problemi prilagodbe

pojedinca-dijagnostika i psihoterapija
 Psihologija je empirijska znanost

Znanje se stječe kroz opažanje

Koristi ZNANSTVENE metode

•Koji je dokaz?
•Kako su podaci prikupljeni?

Zaključci se temelje na istraživanju, a

NE na tradiciji ili zdravom razumu
 Psihologija kao znanost
• Pokušava opisati, predvidjeti,
kontrolirati i objasniti misli i
ponašanje.
 Metode psihologije
Deskriptivne Samoopažanje
metode
Opažanje u prirodnim uvjetima
Laboratorijsko opažanje
Prikupljanje
informacija; Proučavanje slučaja
detaljan opis Anketno ispitivanje i intervju
Specifične Eksperiment
varijable
• Vježba-što doživljavate u ovom
trenutku?
Samoopažanje (introspekcija)
• Sustavno opažanje vlastitih psihičkih
procesa-za vrijeme samog doživljavanja ili
retrospektivno
• Svojstvena samo psihologiji
• Uvježbani sudionici izvještavaju o
osobitostima izazvanih događaja-kvaliteta,
intenzitet, trajanje, čuvstveni ton
 Samoopažanje (introspekcija)
NEDOSTACI:
•Izmjena doživljavanja-npr. bijes
•Neki se doživljaji ne mogu istovremeno
opažati i doživljati (npr. veliki strah, pažnja)
•Pojave su privatne ili subjektivne-dostupne
samo doživljavatelju, problem generalizacije
 Opažanje u prirodnim
uvjetima
• Unaprijed određeno
što se opaža i koja će se
ponašanja registrirati

NEDOSTACI:
• Utjecaj istraživača na ponašanje promatranih
(promatranje iza stakla; dio grupe)
• Dugotrajno i mukotrpno-rijetka ponašanja
• Ne može se zaključiti o uzrocima i posljedicama
• Rezultate teško verificirati-svaka situacija je
drugačija
Opažanje u prirodnim
uvjetima
 Opažanje u kontroliranim
uvjetima
• Bobo doll (Bandura)

PREDNOSTI:
•Kontrola uvjeta u kojima se
javlja ponašanje

NEDOSTACI:
“umjetno” okruženje =
“umjetno” ponašanje
 Proučavanje slučaja
• Temeljito i produbljeno proučavanje jednog
ili više “slučajeva”, npr. “problematični”
učenici

PREDNOSTI:
• Velik broj informacija
• Događaji koji su rijetki
NEDOSTACI:
• Generalizacija je ograničena
 Anketno ispitivanje
• Koristi se kada je teško ili nemoguće
opažati ponašanje ljudi u nekim
situacijama
• Kada želimo saznati mišljenje i stavove
osoba o raznim političkim i socijalnim
pitanjima
• Upitnik i intervju
 Upitnik
• Pitanja:
– Otvoreni tip: omogućavaju fleksibilnost
odgovora-npr. Navedite što vam se najviše
svidjelo na predavanju?____________

– Zatvoreni tip: osoba bira između

ponuđenih odgovora; npr. Navedite što vam
se najviše svidjelo na predavanju? A) dinamika
predavanja; B) trajanje predavanja....
 Upitnik
• Mješoviti tip:
Predavanje mi se svidjelo
• DA NE
• Ako ne,
zašto?_____________________________
_______
 Intervju
Nestrukturirani (neformalni)
•Nema unaprijed određenih pitanja-osoba sama
može iznijeti teme koje su joj važne, npr.
Informacije i roditeljski sastanci
Strukturirani (formalni)
•Unaprijed određena pitanja koja se uvijek istim
redoslijedom postavljaju osobama, npr. Informacije
o planiranju upisa studija-karijere
 Anketno ispitivanje
PREDNOSTI:
•Podaci od velikog broja osoba
•“intimne” informacije

NEDOSTACI:
•Reprezentativnost uzorka
•Iskrenost odgovora (npr. konzumacija
droge)?
 Eksperiment
• Postupak kojim se u kontroliranim
uvjetima namjerno izaziva neka pojava
radi opažanja ili mjerenja

• Primjer: odnos ekstrinzične (materijalne)

nagrade i kreativnosti (Amabile, 1982)
 Struktura eksperimenta
1. Problem-pitanje na koje tražimo odgovor,
precizno formulirano
2. Operacionalizacija problema daje cilj istraživanja
3. Formuliranje hipoteze
4. Definiranje zavisne i nezavisne varijable
5. Provođenje eksperimenta-prikupljanje podataka
6. Obrada podataka (statistički postupci)
7. Izvođenje zaključaka (1% i 5%)
 Formuliranje hipoteza
• Hipoteza: pretpostavka o odnosu dva
fenomena (uzroka i posljedice)

HIPOTEZA:Postoji pozitivan odnos između

nagrade i motivacije (oni koji će dobiti
materijalnu nagradu bit će motiviraniji)
 Eksperimentalne varijable
NEZAVISNA VARIJABLA:
•Varijabla čiju vrijednost određuje istraživač
(“uzrok”)

ZAVISNA VARIJABLA:
•“Posljedica”
 Rezultati
Nezavisna varijabla- Zavisna varijabla-
nagrada kreativnost

Ekstrinzična nagrada Niska kreativnost

(materijalna)

Intrinzična nagrada Visoka kreativnost

(pohvala)
• Difuzija odgovornosti

• Efekt promatrača
Osjeti i percepcija
 Osjeti
• Osjetni organi primaju podražaje iz vanjskog
svijeta.

• Ti se podražaji u receptorima pretvaraju u

živčano uzbuđenje i senzornim živcima putuju do
mozga, gdje nastaje osjet.

• Osjeti: vid, sluh, njuh, okus, dodir, bol, toplo,

hladno, kinestetički osjeti, organski osjeti šalju
informacije o stanju naših pojedinih organa ili
dijelova tijela (najčešće bol kod ozljede).
 Receptor
• Osnovni dio svakog osjetnog sustava

• Osjetilna stanica (ili njezin dio) koja

podražajnu energiju registrira i kodira u
elektro-kemijsku aktivnost
 Receptori
Kodiranje Prijenos Mozak-

AFERENTNI ŽIVČANI PUT

podražajne DOŽIVLJAJ

DEKODIRANJE
informacije

INFORMACIJE
RECEPTOR

energije u do područja
elektro- mozga
kemijsku
aktivnost
 Receptori-vrste
Prema smještaju:
• Eksteroreceptori ili vanjski receptori
– Na površini kože i sluznice-detektiraju bol, toplinu,
dodir, okus
• Interoceptori
– Bilježe zbivanja u unutrašnjosti organa-npr. krvni tlak
održavanje homeostaze
• Proprioceptori
– Lokomotorni sustav-mišići, tetive, zglobovi i uho;
održavanje ravnoteže i pokretanje
 Proprioceptori
• Bolest kretanja
 Receptori-vrste
Prema vrsti energije:
• Elektromagnetski
– Oko-razlikovanje boja i svjetline
• Kemoreceptori
– Njih i okus, regulacija homeostaze
• Mehanoreceptori
– Najbrojniji, sluh, dodir
• Termoreceptori
– Svjesni osjet promjene temperature-toplo i hladno
 Osjeti
• Da bi se neki fizikalni podražaj mogao osjetiti,
potrebno je da bude dovoljno intenzivan.

• Za svako osjetno područje postoji najmanji

intenzitet podražaja potreban da bi izazvao osjet.

• Taj intenzitet naziva se apsolutnim pragom

osjeta.
– Sve što je ispod nekog praga ne doživljavamo, a sve
što je iznad praga doživljavamo i to jače što je
podražaj intenzivniji
 Apsolutni osjetni prag
• Apsolutni osjetni prag razlikuje se s
obzirom na osjetne organe
– Vid-plamen svijeće udaljen 45 metara tijekom
noći
– Sluh-otkucaji sata udaljenog 6 metara (u tihoj
sobi)
• djeca imaju niži apsolutni osjetni prag-čuju tiše i
glasnije zvukove od odraslih
 Osjetni pragovi
• Diferencijalni prag-koliko se neka dva
podražaja moraju NAJMANJE razlikovati
da bismo ih doživjeli kao različite
– Najmanja razlika između dva podražaja koju
neka osoba detektira u najmanje 50%
slučajeva

• Individualne razlike
• Razlike u funkciji dobi
 Osjetni pragovi
• Pojedinci se međusobno razlikuju u osjetljivosti
na pojedinim osjetilima

• Prag se mijenja pod utjecajem različitih

čimbenika:
– Psiholoških-npr. koncentracija (npr. kada nešto
pišemo ne čujemo zvonosmanjenje na ostalim
osjetnim područjima)
– Očekivanja
– Poznatost ili nepoznatost signala
– Motivacija
 Osjetni pragovi
• U kojim su nam zanimanjima važni osjetni
pragovi?
– Kuhar
– Enolog
– Ugađač klavira
– Marketing
– Dekorater
– Modni dizajner…..
 Čovjek i životinje
• Sva živa bića imaju razvijene osjete

• Osjeti bolje razvijeni kod životinja nego čovjeka-vid sluh,

njuh
– Npr. pas može osjetiti tvari čija je koncentracija 100 x manja od
koncentracije koju može osjetiti čovjek

• Osjeti kod životinja važni za preživljavanje vrste

 Vidno osjetilo
• Dominantno nad svim ostalim osjetilima
– Oko 90% informacija primamo vidom

• Kapacitet vidnog kanala: optički živac

sadrži 900 000 vlakana, a slušni 30 000
 Razlikovanje boja
• Eksteroceptorregistriramo našim
osjetilom val određene dužine za pojedinu
boju
• Više muškaraca ne razlikuje boje-12-20%
– Ishihara test
Ishihara test

Protanope i
Deuteranope-ne
razlikuju crveno/zeleno
(vide nijanse smeđe)

Tritanope-ne razlikuju
plave nijanse
Ishihara test

Ako osoba ne razlikuje

crveno/zeleno vidjet će
broj 2
Spektar koji vidi osoba Kako isto vidi osoba s
koja razlikuje boje deuteranopijom

Kako isto vidi osoba s Kako isto vidi osoba s

protanopijom tritanopijom
 Percepcija
• Osjeti i percepcija u psihologiji se zajedno
proučavaju
– Osjeti su samo elementi cjelovitog doživljaja
percepcije
– Proces kojim integriramo podatke iz više
osjetnih sustava i dajemo im značenje

• Dva zadatka percepcije:

– Prepoznati oblik onoga što opažamo
– Locirati ga u prostoru
 Vježba
• Opažanje pokreta
 Perceptivna ili nenamjerna
sljepoća
• Situacija u kojoj neka osoba ne primijeti podražaj koji je
lako uočljiv.
• Podražaj je često neočekivan, iako uočljiv.
• Obično se događa kada su osobe preopterećene
podražajima.
• Nije moguće obratiti pozornost na svene možemo se
fokusirati na sve podražaje koji nas okružuju
• Nitko nije otporan na nenamjernu sljepoćuosobe nisu
svjesne podražaja.
 Uzroci perceptivne sljepoće
1. Uočljivost podražaja
1. Vizualna (svjetlina, boja, rotirajuća svjetla)
2. Kognitivna (lakše uočavamo stvari koje su nam
poznate i važne)
2. Mentalna preopterećenost
– razgovor mobitelom
3. Očekivanja
– ako nešto očekujemo blokiramo druge mogućnosti
4. Kapacitet pažnje
– Što je kapacitet veći manja je vjerojatnost da ćemo
doživjeti perceptivnu sljepoću
 Percepcija
• Dinamičan proces
• Opažaji nisu statični
• Opažaj je početna faza novog perceptivnog
procesa
• Opažaji i emocionalni doživljaji vezani uz
njih postaju dio našeg iskustva
 Senzorna deprivacija
• Podraživanje znatno reducirano ili potpuno
eliminirano
• Organizam ne funkcionira normalno i
nastaje poremećaj opažanja-halucinacije
 Senzorna deprivacija
• U kratkim intervalima-opuštanje

• Duže razdoblje-halucinacije

• Halucinacije-doživljaj se ne temelji na
podražajima iz okoline; inače simptom
bolesti
Senzorna deprivacija
 Senzorna deprivacija
• Cijeli dokumentarac
• isječak
Percepcija i iluzije
Prebrojte crne točke
Jesu li horizontalne linije paralelne???
Koliko nogu ima ovaj slon???
Pažljivo promatrajte crnu točku.
Nakon nekog vremena sivi prsten će se
početi smanjivati
Fokusirajte pogled na točku u centru i pomičite glavu naprijed-nazad…
Pogledajte ovu sliku, nije animacija. Vaše oči čine da se krugovi okreću.
Kako biste ovo provjerili, zurite u jednu točku ili crni centar kruga nekoliko sekundi i
sve će prestati kretati.
Ali ako pogledate u susjednu crnu točki,prethodna će početi kretati.
Je li ova knjiga okrenuta prema vama ili
obrnuto??
Jesu li ljubičaste linije ravne ili zaobljene?
Koji je krug u sredini veći?
Na slici biste trebali vidjeti lice ali i riječ na
engleskom...
Naputak: Nakrenite glavu na desno, riječ
počinje slovom 'L'
Je li je ovo moguće!?!
Percepcija i kontekst
1 2 3 4 5
5
1
3
4
1 2 4 4 5
1 2 2 4 5
2
1 2 4 4 5
4
 Perceptivna organizacija-
Gestalt principi
• 1) razlikovanje lika i pozadine
– Osnovni princip
– Npr. lakše prepoznajemo ptice na nebu nego ptice u
grmlju
– Kad je odnos lika i pozadine neodređen, ili postoji
mogućnost njegova interpretiranja na različite načine,
naša percepcija postaje nestabilnom, mijenjajući se čas
ovako čas onako
Prepoznavanje oblika
Prepoznavanje oblika
Prepoznavanje oblika
Prepoznavanje oblika
 Perceptivna organizacija-
Gestalt principi
• 1) jednostavnost/dobar oblik
– grupiramo elemente tako da daju “dobar” oblik.

– Što vidite? : > ili B-)

• 2) blizina/pripadanje
– predmeti koji su u fizičkom prostoru blizu jedan
– drugome se percipiraju kao cjelina.
 Perceptivna organizacija-
Gestalt principi
• 3) sličnost
– slični objekti se percipiraju kao cjelina npr. * * # * # #
#.
 Perceptivna organizacija-
Gestalt principi
• 4) kontinuitet/stalni slijed
– Sklonost percipiranja niza točaka ili crta kao
da su cjelina

• 5) zajedničko određenje
– elemente koje vidimo da se kreću zajedno
percipiramo kao da pripadaju skupa.
• Skupina ljudi koja se žuri u istom smjeru čini se
jedinstvenom po svom cilju.
• Ptice u jatu čini se da pripadaju istoj vrsti
 Perceptivna organizacija-
Gestalt principi
• 6) zatvorenost
– Percepcija cjeline iako nedostaju dijelovi
 Percepcija i riječi

EUSNC
SUNCE
 Percepcija i riječi

MZAOK
 Percepcija i riječi

MOZAK
Percepcija i riječi

Masa
žalica
Masaža
lica
 Percepcija i riječi
• Sve dotle dok su prvo i zadnje slovo riječi
točni većina ljudi može ispravno pročitati
riječ čija su slova ispremještana
– Poteškoće kod osoba s disleksijom
 Prepoznavanje oblika
• Određen dvama procesima:
– Uzlazni proces-podaci iz naših osjetila
– Silazni proces-pojmovi pohranjeni u našem
pamćenju

• u nepoznatoj okolini perceptivni proces

usporen
• u nepoznatoj okolini vođeni smo
podacima, a u poznatoj okolini pojmovima
Pamćenje
 Što je pamćenje?
• Mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja
informacija
• Sposobnost po kojoj se ljudi razlikuju
• Proces-čovjek je “procesor”
koji obrađuje informacije
Kratkoročno pamćenje
 Kratkoročno pamćenje
• Kratkoročno pamćenje-3 funkcije
– Ponavljanjem zadržavamo informaciju dok
nam je potrebna, npr. telefonski broj, ime neke
osobe
– Ako nam je informacija potrebna za kasnije
nastojimo je kodirati tako da je što uspješnije
pohranimo
– Kada nam je potrebna neka informacija iz
dugoročnog pamćenja vraćamo je u
kratkoročno-radno pamćenje
 Kratkoročno pamćenje
• Priroda kratkoročnog pamćenja:
prijenos električnog impulsa

• Kapacitet: 5-9 čestica

• Grupiranjem čestica se povećava kapacitet-

mnemotehnike
 Vježba-mnemotehnike
• Pokušajte zapamtiti:
– 1-9-0-0-3-3-7-7-9-2-4

• Pokušajte zapamtiti:
– 19 - 00 - 33 - 77 - 92 - 4

• Pokušajte zapamtiti:
– 1-900-337-7924
Mnemotehnike-umne mape
 Dugoročno pamćenje
• Praktički neograničen kapacitet
• Nemali broj informacija ostaje cijeli život
• Dobro organizirano-ne možemo brzo
“pregledati” pri pretrazi nekih informacija
• Priroda dugoročnog pamćenja: stvaranje
tragova pamćenja (engrama)
 Dugoročno pamćenje
• Tri vrste:
– Epizodičko pamćenje: podaci o
“epizodama” iz našeg života
– Znanje (semantičko pamćenje):
informacije kojima se često koristimo
– Proceduralno pamćenje: znanje o tome
kako nešto učiniti-vještine
 Proceduralno pamćenje

• Tri faze:
• 1) kognitivna faza-treba shvatiti što sve
treba napraviti
• 2) faza povezivanja-povezivanje dijelova
u cjelinu, manje se koriste samoinstrukcije
• 3) automatsko odvijanje vještine
 Proceduralno pamćenje
• VJEŽBA
• Rad u grupama
– Odaberite vještinu koju će naučiti “novaka”
– Objasnite korak po korak novu vještinu
 Pamćenje i emocije
• Ovisi o:
• emocijama,
• Bolje pamtimo emocionalno nabijene događaje
• Bolje pamtimo događaje uz koje vežemo pozitivne emocije
• Jake emocije mogu otežati dosjećanje za manje emocionalne
događaje
• raspoloženju
• Bolje pamtimo događaje koji odgovaraju našem
raspoloženju-ako smo depresivni bolje ćemo se dosjećati
negativnih događaja
• Bolje se dosjećamo informacija kada smo u istom
raspoloženju ili situaciji
• Ispiti: predavaonica=ispitna prostorija
• kontekstu/situaciji
 Ispitivanje pamćenja
• Prepoznavanje
– Osoba treba izabrati npr. ranije naučeno
gradivo
– Najlakši zadatak

• Dosjećanje ili reprodukcija

– Materijal više nije pred nama
– Teži zadatak
– Dvije razine dosjećanja-doslovna i slobodna
 Ispitivanje pamćenja
• Metoda uštede
– Ponovno učenje “zaboravljenog” gradiva
brže naučimo
 Uspješnost pamćenja
• Ovisi o:
– Mjestu informacije u nizu koji se uči
– Neposredno ili odgođeno ispitivanje pamćenja

• NAJBOLJE PAMTIMO:
– neposredno ispitivanje pamćenja: zadnje informacije
(kratkoročno pamćenje) i prve informacije (dugoročno
pamćenje)

• NAJLOŠIJE PAMTIMO:
– Informacije iz sredine niza-UOČLJIVOST
Zaboravljanje
 Zaboravljanje
Ebbinghaus-Krivulja zaboravljanja
 Zašto zaboravljamo?
• Postepeno gubljenje tragova pamćenja
– Ako ne koristimo trag pamćenja gubimo ga (slabo
naučeni strani jezik kojeg ne koristimo)
– Gubljenje tragova pamćenja nužno u kratkoročnom
pamćenju

• Nemogućnost pronalaženja informacije

– Ako nemamo dobar put ne možemo doći do
informacije
– Povezivanje sa starim gradivom
 Zašto zaboravljamo?
• Potiskivanje
– Motivirano zaboravljanje
• potiskivanje (represija) neugodnih sadržaja
– Npr. neugodna izlaganja
 Zaboravljanje-Organizirati
sate ponavljanja!

Tema 1. učenje 1. 2. 3.
ponavljanje ponavljanje ponavljanje
Osjeti 24.09. 24.09. 30.09. 04.10.
X1
X2
X3
 Zašto zaboravljamo?
• Interferencija
– Učenje jednog gradiva ometa učenje drugog

• Retroaktivna interferencija: novo učenje

potire prije naučeno (slično gradivo, stanka
kraća)
• Proaktivna interferencija: prije naučeno
gradivo ometa učenje novog (korištenje
mobitela drugog proizvođača)
 Interferencija
• Retroaktivna + proaktivna interferencija =
negativni transfer
• Raspored!

• Pozitivni transfer-staro gradivo

OLAKŠAVA učenje novog
(programiranje novog modela TV-a istog
proizvođača)
 Patološke smetnje pamćenja
• Retrogradna amnezija
– npr. Bournov identitet
• Anterogradna amnezija
– npr. Memento; 50 prvih poljubaca
• Hipomnezija
– Osoba pokazuje poteškoće u pamćenju
• Hipermenzija
– Osoba pamti doslovno sve i ništa ne zaboravlja (autistične osobe)
• Paramnezija (lažna sjećanja-deja vu)
• Fuga (npr. Paralelni svjetovi, Miro Gavran)
 Učenje
• Proces kojim iskustvo ili vježba proizvode
promjene u mogućnostima obavljanja
određenih aktivnosti

• Naučeno ne koristimo
odmah, već u određenom
trenutku
 Učenje
Tri važna elementa:
 ''relativno trajna'' - razlikovanje naučenih od
privremenih promjena u ponašanju (umor, bolest
i sl.)
 ''promjena u ponašanju'' – mora biti vidljiva
 ''rezultat vježbe ili iskustva'' – razlikovanje od
promjena izazvanih biološkim procesima rasta,
odnosno, maturacijom
 Proces biološkog sazrijevanja organizma koji
omogućuje zakonite promjene, npr. govor, hodanje.
 Odnos maturacije i učenja: primjeri ‘’divlje djece’’
 Klasično uvjetovanje
• 1905-Pavlov: Pas: hranaslina;
zvonceslina
uvjetovanje

• Hrana (miris i okus): neuvjetovani podražaj

• Slina na hranu: naslijeđena, neuvjetovana
reakcija
• Zvonce: uvjetovani podražaj
• Slina na zvonce: uvjetovana reakcija
Klasično uvjetovanje-faze
Klasično uvjetovanje u
“svakodnevnom” životu
 Klasično uvjetovanje
• Gašenje uvjetovanje reakcije – javlja se ako se UP
zadaje više puta bez BP
• Spontano javljanje (oporavak) – nakon gašenja UR
može doći do spontanog javljanja
• Generalizacija – pojava kada podražaji slični UP
izazivaju UR
• Diferencijacija / diskriminacija – javljanje UR na
podražaje točno određenog intenziteta
• Uvjetovanje višeg reda – oblikovanje nove UR na
osnovi prethodno stečene UR
Činitelji koji utječu na uspostavljanje
uvjetovane reakcije
• UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak
• Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP
zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije
BP
• Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo
brzo, ali se jednako brzo javlja i gašenje
• Što je veći broj uparivanja UP i BP veća je
vjerojatnost uspostavljanja UR
• Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije BP UR
se uspostvalja puno teže (spriječavanje straha od
škole)
 Operantno uvjetovanje
• Klasično uvjetovanje
organizam je pasivan

• Operantno uvjetovanje
organizam je aktivan
 Operantno uvjetovanje
• Skinner

• proces učenja u kojem se mijenja

vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora
na osnovi posljedica tog
ponašanjaPotkrepljenje
 Potkrepljenje
• Neki događaj je potkrepljenje AKO njegova
pojava nakon odgovora mijenja vjerojatnost
pojavljivanja tog odgovora
• Pozitivni: hrana ili maženje
• Negativni: bol
• Primarni: aktiviraju bez učenja-hrana,
voda, maženje, bol
• Sekundarni: postaju djelotvorni
uparivanjem s primarnim (novac, pohvala)
 Potkrepljenja
Posljedice ponašanja

Potkrepljenja Kazne
povećavaju vjerojatnost ponašanja smanjuju vjerojatnost
ponašanja

Negativna Zadavanjem
Pozitivna Uskraćivanjem
uklanjanje neugodnih neugodnih podražaja /
zadavanje ugodnih podražaja ugodnih podražaja /negativn
podražaja pozitivna

Jastuk preko glave

Izgovorena riječ – pažnja Papirići ispod stola – Izljev bijesa u dućanu –
uklanja neugodne
roditelja čišćenje cijele sobe nema kupnje igračke
zvukove
 Operantno uvjetovanje u
“svakodnevnom” životu

• Sekundarno potkrepljenje: pogladimo

dijete (primarni potkrepljivač) i kažemo
“bravo” (sekundarni potkrepljivač
 Socijalno učenje
• Učenje se odvija u interakciji pojedinca i
socijalne okoline
 Oblici socijalnog učenja
• Učenje po modelu-roditelj, nastavnik
– Modeliranje: živi model
– Imitacija: oponašanje modela bez
razumijevanja svrhe ponašanja
– Učenje promatranjem: model najčešće ne
zna da ga se promatra
– Simboličko učenje: opisivanje nekog modela
 Socijalno učenje-zakonitosti
• usmjerenost pažnje na ponašanje
modela
• bliske osobe su nam najčešće modeli
• viši status modela veća vjerojatnost
modeliranja
• suprotno ponašanje važnih modela
izaziva kognitivni nesklad
 Kognitivne teorije učenja
• Stalno učimo, nastojimo pohraniti što više
informacija koje ćemo koristiti u nekom trenutku
• Teorije uvjetovanja uglavnom zanemaruju
kognitivne procese.
• Učenje uvidom: iznenadno uočavanje veza i
odnosa između stvari i pojava
• Prikriveno učenje: učenje koje se manifestira
kasnije, nema potkrepljenja
– Kognitivne mape: mentalna reprezentacija vlastite
okoline (nestanak struje)
 Latentno učenje i kognitivne
mape u “svakodnevnom” životu
 Organizacija učenja
1. Stalno mjesto za rad
2. Smanjiti mogućnost pada koncentracije-
čisti stol
3. Na početku učenja više puta ponavljati-
krivulja zaboravljanja
4. Gradivo učiniti smislenim
5. Koristiti menmotehnike
 Organizacija učenja
• 6. stalno se ispitivati
• 7. smanjiti proaktivnu interferenciju
• 8. grupirati slično gradivo-pozitivni
transfer
• 9. gradivo prenaučiti-usvojeno gradivo
ponoviti 2-3 puta
• 10. nagrađivati se-operantno uvjetovanje
 Mišljenje
• Kognitivni ili spoznajni proces
• Svaki proces obrade ideja, predodžbi,
simbola i pojmova
• Uključuje različite procese
 Procesi mišljenja
• Dosjećanje
• “Autistično” mišljenje: nekontrolirano
sanjarenje ili besciljno zamišljanje nekih
sadržaja; izraz potreba i želja
• Imaginacija ili maštanje: preoblikovanje
zapamćenih doživljaja i slika u nove
cjeline
 Procesi mišljenja
• Uvjerenje ili stav
• Rasuđivanje (rezoniranje)
– Induktivno: stvaranje općih načela
– Deduktivno: od općih načela prema
pojedinačnim slučajevima
• Stvaranje pojmova
 Kako misliti uspješnije?
• 1. osigurati dovoljno vremena
• 2. razmotriti problem temeljito
• 3. koristiti se različitim raspoloživm
tehnikama rješavanja problema
• 4. ostaviti problem po strani ako ga ne
možemo odmah riješiti
• 5. promatranje problema iz druge
perspektive
• 6. razdvojiti argumente