PSIHOLOGIJA

- Psyche (grč. duša) + logos (grč. riječ, znanost)

- Znanost o psihičkim procesima i ponašanju te njihovim fizikalnim, biološkim i socijalnim
uvjetima (Duša je religijski pojam – definicija odbačena)
- Ponašanje i psihički procesi ovise o fizikalnim, biološkim i socijalnim čimbenicima

PSIIHČKI PROCESI

- Unutarnji ili subjektivni procesI koji se pojedincu očituju kao vlastito doživljavanje
- Mogu se očitovati na objektivan način – različite reakcije
- Mjerenje fizioloških promjena, električne aktivnosti mozga
- KOGNITIVNI (SPOZNAJNI) – spoznavanje sebe i svijeta oko nas
- Opažanje (osjeti), percepcija, učenje, mišljenje, pamćenje, kreativnost
- AFEKTIVNI (EMOCIONALNI) – emocije i emocionalna stanja
- Afekti, raspoloženja, emocije
- KONATIVNI (MOTIVACIJSKI) – potiču, usmjeravaju i održavaju ponašanje
- Motivi, voljne radnje, vrijednosti, stavovi, interesi, navike
- Ciljevi psihologije su opisati, objasniti, predvidjeti i po potrebi mijenjati ljudsko ponašanje
- NEZNANSTVENI PRISTUP – koristi se logičko razmišljanje i objašnjenja mogu, ali i ne moraju
biti točna
- ZNANSTVENI PRISTUP – koristi se sustavnim opažanjem, istraživanjem, mjerenjem,
eksperimentiranjem, sve se može ustanoviti, provjeriti i dokazati, objektivnost, oprez prema
generalizaciji (nemaju svi iste simptome i spoznaje)
- Psihologija ima kratku povijest, ali dugu prošlost
- PREDZNANSTVENO RAZDOBLJE PSIHOLOGIJE (do 1879.) – psihologija u okviru filozofije, Grčki
filozofi - odbacivanje mističnog i prihvaćanje racionalnog objašnjenja svijeta i ponašanja ljudi,
logičko zaključivanje, anegdote
- PLATON - pri razumijevanju svijeta se ne smijemo oslanjati na osjetila i ono što opažamo, već
na naš razum
- ARISTOTEL - opažanje realnosti, ljudi su „tabula rasa”, srce je sjedište duše, a mozak organ za
hlađenje krvi, nabrojio osjetila, zakonitosti pamćenja
- HIPOKRAT – podjela ljudi po temperamentu (određen tekućinom koja prevladava u tijelu)
4 VRSTE TEMPERAMENTA:
- žuta žuč - kolerik: agresivni, nagli, optimistični
- crna žuč - melankolik: pesimistični, kruti i nedruštveni
- krv - sangvinik: ležerni, društveni i pristupačni
- flegma - flegmatik: suzdržani, pažljivi i mirni
- U 17. stoljeću javlja se filozofski pravac DUALIZAM - razlikuje
materijalni i nematerijalni svijet, čovjek se sastoji od tijela i duše
- ZNANSTVENO RAZDOBLJE (od 1879.) - Wilhelm Wundt 1879. u
Leipzigu otvara prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju
- Tijekom 18. i 19. stoljeća fiziologija je razvila metode istraživanja
koje su pružile spoznaje o funkciji živčanog sustava
- 1920. Ramiro Bujas osniva u Zagrebu prvi laboratorij za psihološka
istraživanja
- 1929. osniva Katedru za psihologiju na Filozofskom fakultetu
PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST

- Temeljna (istraživačka) znanost – otkriva i proučava zakonitosti psihičkih procesa i ponašanja

- Primijenjena (praktična) znanost – primjenjuje navedene zakonitosti u praksi pri rješavanju
konkretnih problema
- Prirodna znanost – zbog metoda istraživanja (eksperiment)
- Društvena znanost – zbog predmeta istraživanja (ponašanje i psihički procesi)

PRISTUPI U PSIHOLOGIJI

- BIOLOŠKI PRISTUP – opisati i otkriti biološke osnove ponašanja i psihičkih procesa

- Npr. Koji je dio mozga aktivan tijekom govora, učenja
- BIHEVIORALNI PRISTUP (pristup usmjeren na ponašanje) – proučava isključivo ponašanje, cilj
je otkriti zakonitosti ponašanja ljudi u određenim situacijama, analizira kako ljudi uče neka
ponašanja i kako se ta ponašanja mogu mijenjati
- Npr. Agresivno ponašanje, tretman fobija
- KOGNITIVNI PRISTUP – otkriti psihičke procese u podlozi ponašanja, otkriti kako ljudi primaju i
obrađuju informacije iz okoline
- Npr. percepcija, pamćenje, mišljenje, učenje
- PSIHOANALITIČKI PRISTUP (Freud) – nesvjesni dio ličnosti utječe na psihičke procese i
ponašanje osobe, cilj je otkriti te nesvjesne procese i tako liječiti psihičke probleme ljudi
- Npr. osoba ne može uspostaviti blizak emocionalni odnos
- HUMANISTIČKI PRISTUP – ispituje način na koji ljudi doživljavaju i razumiju sebe i svoju
okolinu, usmjeren prema razvoju poželjnih karakteristika kod ljudi (npr. kreativnost,
ispunjenje potencijala, samopoštovanje)
- Npr. kako odgojiti dijete s visokim samoopoštovanjem
- MEĐUKULTURALNI PRISTUP – postoje li razlike u ponašanju i psihičkim procesima među
ljudima različitih kultura i kakve su te razlike
- Npr. postoje li razlike u izražavanju emocija, inteligenciji...

TEMELJNE GRANE PSIHOLOGIJE

- RAZVOJNA PSIHOLOGIJA – proučava rast i razvoj pojedinca od začeća do smrti, promjene u

psihičkim procesima i ponašanju koje se događaju kroz razvoj
- Npr. razvoj inteligencije, razvoj pamćenja
- OPĆA PSIHOLOGIJA – istražuje opće zakonitosti ponašanja i doživljavanja ljudi, zakonitosti
koje vrijede za prosječnog čovjeka
- Npr. na kakve informacije ljudi obraćaju pažnju
- EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA – u istraživanjima koristi eksperiment, bavi se i problemima
pri provođenju eksperimenta
- Npr. brzina učenja tri liste riječi: besmisleni slogovi, smislene nepovezane riječi i smislene
povezane riječi
- BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA – pokušava otkriti biološke osnove psihičkih procesa i ponašanja
- Npr. ..., koji je dio mozga aktivan pri pokretanju desne ruke
- SOCIJALNA PSIHOLOGIJA – istražuje ponašanje pojedinca u grupi
- Npr. Kako nastaju predrasude
- KOMPARATIVNA/ ZOOPSIHOLOGIJA – proučava ponašanje i psihičke procese (razinu psihičkog
razvoja) životinja te ih uspoređuje s ljudima kako bi ih bolje razumjela.
- DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJA – proučava individualne razlike u psihičkim i psihofiziološkim
osobinama među ljudima
 - PSIHOMETRIJA – se bavi problemima mjerenja u psihologiji. Izrađuje i vrednuje mjerne
instrumente – psihološke testove, upitnike, skale procjena itd.

PRIMIJENJENE GRANE PSIHOLOGIJE

- ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA I PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA – primjena psiholoških spoznaja u

sustavu odgoja i obrazovanja - posebno s ciljem poboljšanja procesa učenja i poučavanja te
rješavanja emocionalnih problema učenika
- Npr. strah od ispitivanja, niska motiviranost za učenje, organiziranje vremena za učenje
- PSIHOLOGIJA RADA I ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA – primjena psiholoških spoznaja za
poboljšanje učinkovitosti i zadovoljstva ljudi u radu
- Npr. zapošljavanje, dodatno obrazovanje zaposlenika, team building
- KLINIČKA PSIHOLOGIJA – dijagnosticiranje i tretman emocionalnih problema i problema u
ponašanju
- Npr. depresija, fobije
- Savjetodavni psiholozi – obiteljsko savjetovalište, savjetovalište za probleme u učenju...
- vojna psihologija, psihologija ovisnosti, psihologija braka i obitelji, psihologija stradalništva,
psihologija marketinga, psihologija spolnosti, psihologija religioznosti, psihologija sporta,
komparativna (zoo) psihologija, psihometrija…

PSIHOLOG PSIHIJATAR
Studij psihologije Studij medicine uz specijalizaciju
Dijagnosticiranje Psihoterapija i lijekovi
Psihologijski testovi I klijenti koji nemaju očuvan kontak sa
stvarnošću
Psihoterapija Ne smiju primjenjivati psihologijske testove
Uglavnom klijenti koji imaju očuvan kontakt
s realnošću
Ne smiju prepisivati lijekove
ODREĐENJE PSIHOLOGIJE

- odabir problema (problem ili pitanje na koje želimo odgovoriti)  postavljanje hipoteze
(pretpostavka (ili više njih) o mogućem rješenju problema, tj. o mogućem odgovoru na
pitanje)  odabir metode istraživanja (opažanje, korelacijska metoda, eksperiment, studija
slučaja, anketa)  prikupljanje podataka (upitnici, testovi, intervju, opažanje, anketa) 
analiza podataka (matematički i statistički postupci, npr. aritmetička sredina, razlika među
aritmetičkim sredinama, korelacija) odgovor na problem (potvrđena ili opovrgnuta
hipoteza)

METODE ISTRAŽIVANJA U PSIHOLOGIJI

- METODA OPAŽANJA
1. OPAŽANJE U PRIRODNIM UVJETIMA
- Opaža se ponašanje ljudi ili životinja, objektivno
- Bilježenje ponašanja prema jasno utvrđenim pravilima
- Planiranje
- Koga?, Koliko dugo?, Koje ponašanje?, Kojim sredstvima?
- Utjecaj opažača na ponašanje promatranih?  jednosmjerno staklo, kamere

- PREDNOSTI:
- Izravnost – ponašanje se proučava onakvo kakvo jest
- Prirodni uvjeti (tj. prirodniji od uvjeta u eksperimentu)
- NEDOSTACI:
- Promatrani mogu promijeniti ponašanje ako znaju da ih se promatra
- Dugotrajno i teško
- Neka ponašanja se rijetko događaju
- Ne možemo donositi zaključke o uzrocima i posljedicama (uzročno – posljedična veza) jer ne
možemo mijenjati uvjete
- Primjer: ponašanje navijača na utakmici, kako se djeca predškolske dobi ponašaju na igralištu
2. INTROSPEKCIJA (SAMOOPAŽANJE)
- Sustavno opažanje vlastitih psihičkih procesa
- Izravan uvid u psihičke procese osobe
- Metoda koju koristi samo psihologija (osim biheviorista)
- Više se ne koristi u originalnom obliku
- Ankete i upitnici je djelomično uključuju
- PREDNOSTI:
- Izravan uvid u psihičke procese
- NEDOSTACI:
- Neki procesi se ne mogu istodobno doživljavati i opažati (npr. veliki strah)
- Samoopažanje može izmijeniti proces
- Naš rječnik može biti previše oskudan
- Nema znanstvene provjere rezultata – proces je dostupan samo osobi koja sama sebe
promatra
- Ne možemo donositi uzročno-posljedične zaključke
3. OPAŽANJE U LABORATORIJU

STUDIJA SLUČAJA

- Temeljito proučavanje jednog ili više pojedinaca

- Može uključivati opažanje, testiranje, intervju
- PREDNOSTI: detaljno, korisna kod proučavanja rijetkih pojava
- NEDOSTACI: ograničena mogućnost generalizacije, dugotrajna

ANKETA

- Niz pitanja o ponašanju, mišljenju, stavovima, interesima…

- Podatke prikupljamo na reprezentativnom uzorku, a generaliziramo na populaciju
- Prednosti: u kratkom vremenu se prikupi mnogo podataka
- Nedostaci: mogućnost laganja, pogrešno shvaćenog pitanja

METODA KORELACIJE

- CILJ: utvrditi povezanost između dviju ili više karakteristika (varijabli)

- Povezanost se izražava brojem – koeficijentom korelacije = r
- Može imati vrijednost od -1 preko 0 do 1
- U psihologiji gotovo nikad ne nalazimo potpune povezanosti
- Pozitivna korelacija (r od +1 do 0) – porast u jednoj varijabli prati porast u drugoj varijabli
- Negativna korelacija (r od 0 do -1) – porast u jednoj varijabli prati pad u drugoj varijabli
- r = 0 varijable rastu ili padaju nezavisno jedna o drugoj (npr. boja očiju i inteligencija)
- Omogućava predviđanje pojava – što je r bliže 1 ili -1, to je predviđanje točnije
- PREDNOSTI: jednostavna za korištenje, omogućuje predviđanje pojava
- NEDOSTACI: ne omogućuje donošenje uzročno-posljedičnih zaključaka
 - Primjer: imaju li inteligentniji učenici bolje ocjene

METODA EKSPERIMENTA

- Eksperiment – namjerno izazivanje neke pojave u svrhu njezina istraživanja

- Istraživač mijenja neke elemente situacije – mjeri kako to utječe na ispitivanu pojavu
(manipulacija)
- Varijabla  bilo koje svojstvo ispitanika, podražaja, situacije koje može poprimati različite
vrijednosti
Nezavisna varijabla  eksperimentator je mijenja, gledamo utječe li i kako utječe na zavisnu
varijablu
Zavisna varijabla  ona koja se opaža i mjeri
- Važni elementi:
- dobra kontrola (prirodnost?)
- mogućnost ponovne provjere
- omogućava provjeru uzročno-posljedične povezanosti
- Stanley Milgram (1963) – istraživanje na Sveučilištu Yale
- Ispitivanje poslušnosti
- 63% sudionika udovoljilo zahtjevima eksperimentatora za zadavanje elektrošoka od 450 volti,
od 40 muškaraca samo je 5 odbilo ići dalje od 300 volti

METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U PSIHOLOGIJI

- Opažanje, intervju (usmjereni razgovor između intervjuirane osobe i psihologa), test (niz
zadataka koje osoba treba riješiti, testira se sposobnost osobe da riješi zadatak, postoje točni i
netočni odgovori), upitnik (pitanja o najčešćem doživljavanju i ponašanju, donose se zaključci
o određenoj osobini ispitanika, nema točnih i netočnih odgovora (ispituje se tipično
ponašanje i doživljavanje osobe))

ETIČKA NAČELA U PSIHOLIGIJSKIM ISTRAŽIVANJIMA

- NAČELO MINIMALNOG RIZIKA – rizik (tjelesni i psihološki) kojemu su sudionici izloženi u

istraživanju ne smije biti veći od rizika u njihovim svakodnevnim životima
- PRISTANAK OBAVIJEŠTENIH SUDIONIKA – sudionici se u istraživanja uključuju dobrovoljno i
mogu odustati u bilo kojem trenutku bez posljedica te unaprijed biti upoznat s glavnim
značajkama istraživanja (za djecu do 14 godina pristanak daje roditelj/skrbnik)
- Pravo sudionika na privatnost – podaci o ispitanicima prikupljeni u istraživanju moraju ostati
povjerljivi

OSJETI I PERCEPCIJA

- OSJETNI SUSTAVI – sustavi koji registriraju podražaje iz okoline i time omogućuju prilagodbu
okolini (receptori na osjetilima, senzorni živčani putevi, specijalizirani centri za osjetila u
mozgu)
- PODRAŽAJ (fizikalna ili kemijska energija)  RECEPTORI NA OSJETNOM ORGANU živčani
impuls odgovarajući centar u mozgu interpretira impulse u doživljaj (OSJET)
- OSJETILA – vid, sluh, njuh, okus, kožni, kinestetički i vestibularni osjeti
- OSJETNA ADAPTACIJA – smanjenje intenziteta osjeta zbog stalne i nepromjenjive izloženosti
podražaju
- OSJETNA REKUPERACIJA – povećanje osjeta da bi se detektirali slabiji podražaji (vid po mraku)
 - OSJETNA PERZISTENCIJA (paosjeti) – produženje tragova osjeta i kad podražaj nije prisutan

VID:

- PODRAŽAJ – svjetlost (elektromagnetski valovi od 400

do 700nm)
1. Oko s receptorima -čunjići (boje, oštrina vida i
oblik) i štapići (slabije osvjetljenje) na mrežnici
oka
2. Optički (vidni) živac
3. Centar za vid – zatiljni režanj kore mozga
- OSJETI – doživljaji izazvani neposrednim djelovanjem
podražaja na osjetne organe
- PERCEPCIJA – aktivni proces organiziranja, integriranja i interpretiranja osjetnih informacija

PERCEPCIJA

FUNKCIJA PERCEPCIJE

1. PREPOZNAVANJE PREDMETA (rekognicija) – prema obliku, veličini, boji i teksturi

- PERCEPTIVNA KONSTANTNOST – pojava koja pomaže u prepoznavanju kad se promjene uvjeti
percipiranja, npr. osvjetljenje (ovisi o iskustvu)
2. LOKALIZACIJA (prostorno smještanje) – utvrđivanje gdje se nešto nalazi
- Uključuje: načelo figure i pozadine, percepciju dubine, percepciju gibanja
NAČELO FIGURE I POZADINE – predmet na koji smo usmjerili pozornost i percipiramo ga je
figura, a okolina u kojoj se nalazi je pozadina, npr. tekst koji čitate je figura, a podloga je bijela
- Koktel-party fenomen - sposobnost da se namjerno usmjerimo na neki određeni izvor zvuka i
zanemarimo ostale. Glas ili zvuk kojeg percipiramo je figura, a ostali zvukovi su pozadina
PERCEPCIJA DUBINE – sposobnost da se prostor i pojedini objekti percipiraju kao
trodimenzionalni, iako je slika na mrežnici dvodimenzionalna
- Omogućuju je: MONOKULARNI ZNAKOVI DUBINE (znakovi koje uočavamo jednim okom)
- Pokrivanje - predmet koji zaklanja drugi percipiramo kao bliži
- Relativna veličina- znajući veličinu predmeta, ako se predmet na mrežnici doima manji onda
ga percipiramo kao daljeg
- Efekt svjetla i sjene- tamniji, zasjenjeniji predmeti se percipiraju kao udaljeniji
- Relativna visina- predmet koji je viši odnosno bliži horizontu percipiramo kao udaljeniji
- Paralaksa gibanja- dok se krećemo čini nam se da bliži objekti jure u suprotnom smjeru,
udaljeniji se kreću sporije u istom smjeru kao mi, a najudaljeniji stoje
- Linearna perspektiva- paralelne linije se s udaljenošću približavaju
- BINOKULARNI ZNAKOVI DUBINE (znakovi koje uočavamo s oba oka)
- Binokularna disparatnost ili različitost slika na mrežnici lijevog i desnog oka - zbog udaljenosti
između očiju oko 6cm mozak automatski uzima u obzir razliku među slikama za procjenu
udaljenosti (što je predmet bliži, razlika između dviju slika je veća)
- Konvergencija očiju - okretanje očnih jabučica prema korijenu nosa i približavanje jedne
prema drugoj kad nam se neki objekt približava
PERCEPCIJA GIBANJA - složeni proces koji uključuje informacije iz mrežnice oba oka kao i
očnih mišića koji prate objekt, npr. pri prelasku ceste važno nam je da automobile
doživljavamo kao pokretne objekte, a cestu, pločnik i zgrade kao nepomičnu pozadinu jer
nam to omogućuje procjenu sigurnosti prelaska
 - Prividno gibanje (phi fenomen ili stroboskopsko gibanje)- nastaje podraživanjem oka brzim
slijedom podražaja koji miruju npr. doživljaj kretanja na filmu
- Inducirano gibanje – nastaje kad pomicanje većeg objekta uzrokuje percepciju manjega. Npr.
kad na semaforu u susjednom traku kamion krene prije nas u automobilu, imamo dojam da
se pokreće naš automobil

PERCEPTIVNA ORGANIZACIJA - organizacija pojedinačnih osjeta u smislene percepcije

- Geštalt psihologija - percepcija nije jednostavan zbroj pojedinačnih osjeta nego je smislena
cjelina, određena struktura osjetnih elemenata
- NAGLAŠAVALI VAŽNOST 2 NAČELA:
- razlikovanje figure i pozadine
- perceptivno grupiranje
1. NAČELO BLIZINE - elemente koji se nalaze blizu jedan drugome percipiramo kao cjelinu
(npr. klupe u učionici percipiramo kao redove )
2. NAČELO SLIČNOSTI - elementi koji su slični po svojstvu (veličini, boji, obliku, teksturi)
percipiramo kao cjelinu
3. NAČELO ZATVARANJA - ukoliko dijelovi figure nedostaju, mi ih u našoj percepciji
popunjavamo tako da opažamo smislenu cjelinu
4. NAČELO DOBORG PRAVCA (načelo kontinuiteta) - elementi koji su raspoređeni na liniji ili
krivulji se percipiraju više povezani od elemenata koji nisu na krivulji
5. NAČELO ZAJEDNIČKOG KRETANJA - objekte koji se kreću u istom smjeru percipiramo kao
cjelinu
6. NAČELO SIMETRIJE - simetrični elementi čine cjelinu

PERCEPTIVNI PROCES – nesvjestan, složen i automatski

- Uključuje dva procesa:

A) odozdo-prema-gore ili proces vođen osjetnim podacima iz receptora
B) odozgo-prema-dolje ili proces vođen našim znanjem, iskustvom, očekivanjima i
motivacijom
- Na percepciju utječu fizikalni, biološki, psihološki i sociokulturni faktori te živčani impulsi koji
dolaze elektromagnetskim valovima

FIZIKALNI UTJECAJI

- Uvjeti iz okoline u kojoj se zbiva naša percepcija: uvjeti percipiranja, količina informacija (npr.
dobio si jedan iz testa. Ili Dobio si jedan iz testa, ali ocjena se ne upisuje), kontekst

BIOLOŠKI UTJECAJI

- Oštećenje osjetnih organa, dob, unutarnja stanja organizma (glad, umor, bolest...)

PSIHOLOŠKI UTJECAJI

- Očekivanje, motivacija, emocije, stavovi, obilježja ličnosti, iskustvo

SOCIOKULTURNI UTJECAJI

- Socijalno okružje i skupine kojima pripadamo, kultura

PERCEPTIVNE VARKE (ILUZIJE)

- Pojave do kojih dolazi kad naše percepcije ne odgovaraju u potpunosti podražajima ili onome
što se moglo očekivati na temelju logičke analize podražaja. Podražaj je prisutan, ali ga naš
mozak tumači na neobičan način
- POJAVLJUJU SE:
- Kada prilike percipiranja nisu povoljne (preslabo ili prejako osvjetljenje)
- U nepoznatim situacijama
- Nestrukturiranim situacijama
- Lako ispravljive i različito izražene kod različitih ljudi
- BITNO razlikovati od halucinacija koje nemaju osnovu u podražajima!

GEOMETRIJSKO-OPTIČKE VARKE

1) Müller-Lyerova varka (dužina)

2) Ponzova varka (pravci)

3) Poggendorffova varka (kose crte)

4) Zöllnerova iluzija (paralelne crte)

OSTALE VARKE – dvosmislene slike, nestabilne figure, nepostojeće figure, varke veličine…