izradila Ida Babić

PSIHOLOGIJA
- znanost o ponašanju i psihičkim procesima
- počeci znanstvene psihologije krajem 19. st., kad je W. Wundt
osnovao prvi psihološki laboratorij na Sveučilištu u Leipzigu (Wundt,
1879.)
- smatrao da um i ponašanje mogu biti predmet znanstvene analize
(baš kao i molekule, kemikalije, fizički procesi..)
- provodio eksperimente u kojima je varirao fizikalne dimenzije
podražaja (frekvenciju i intenzitet –svjetlina, visina tona, jačina
zvuka, težina predmeta itd..) i mjerio kako se to odražava na doživljaj
podražaja (osjet)
- oslanjao se na metodu introspekcije (samoopažanje vlastitih
percepcija, misli i osjećaja) na Zagrebačkom Sveučilištu – Ramiro
Bujas 1920.
- osnovao prvi laboratorij eksperimentalne psihologije

• suvremeni psihološki pristupi

• Primjer: Davor uvrijedi Marka, nakon čega ga Marko
udari
1. BIHEVIORALNI PRISTUP - razumijevanje • Kako bi objašnjenju Markovog ponašanja pristupili
vidljivog ponašanja, čiji se nastanak tumači znanstvenici u okviru različitih pristupa u psihologiji?
uvjetovanjem i potkrepljivanjem (podražaj –
1. Bihevioralni pristup - uvreda = podražaj,
reakcija)
udarac = naučena reakcija (koja je u
2. KOGNITIVNI PRISTUP - razumijevanje
prošlosti nagrađivana)
psihičkih procesa (percipiranja, osjećanja,
2. Kognitivni pristup - Koji psihički procesi
rasuđivanja, odlučivanja i rješavanja
posreduju između uvrede i udarca?,
problema) i njihovog odnosa s ponašanjem
vrijednosti, ciljevi (npr. obraniti svoju čast),
3. PSIHOANALITIČKI PRISTUP - planovi (agresivno ponašanje kao dio plana
razumijevanje ponašanja u terminima
za ostvarenje cilja)
nesvjesnih motiva (koji proizlaze iz
3. Psihoanalitički pristup- udarac = izraz
seksualnih i agresivnih impulsa)
nesvjesnog agresivnog instinkta
4. SUBJEKTIVISTIČKI PRISTUP -
4. Subjektivistički pristup- Udarac kao reakcija
razumijevanje ponašanja i psihičkih procesa
na Markovu interpretaciju riječi koje je
u terminima subjektivne stvarnosti koje
izrekao Davor (uvredljive)
ljudi konstruiraju
5. Biološki pristup- ovaj čin uključuje aktivaciju
5. BIOLOŠKI PRISTUP - razumijevanje
određenih moždanih područja i živaca koji
neurobioloških procesa u osnovi ponašanja i
inerviraju mišiće Markove ruke
psihičkih procesa

1
 • grane znanstvene i
primijenjene psihologije
BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA
• istražuje odnos bioloških procesa i
ponašanja
EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA
• proučavanje načina na koje ljudi (i
životinje) reagiraju na senzorne podražaje,
percipiraju svijet, uče i pamte, rasuđuju te
emocionalno reagiraju
• u okviru bihevioralne i/ili kognitivne
perspektive
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA
• proučavanje kako (stvarna ili zamišljena)
prisutnost drugih ljudi utječe na njihova
uvjerenja, doživljavanje i ponašanje
(univerzalnost)
PSIHOLOGIJA LIČNOSTI
• proučavaju misli, čuvstva i ponašanja koja
definiraju osobni stil osobe u interakciji sa
svijetom (individualne razlike)
KULTURNA PSIHOLOGIJA
• proučava utjecaj kulture na ponašanje
pojedinaca i skupina
EVOLUCIJSKA PSIHOLOGIJA
• smatra da psihološki mehanizmi imaju
gensku osnovicu, te da su u prošlosti
povećavali izglede za preživljavanje i
reprodukciju gena
POZITIVNA PSIHOLOGIJA
• istražuje uvjete i procese koji pridonose
optimalnom funkcioniranju pojedinaca,
grupa i institucija
KLINIČKA I SAVJETODAVNA PSIHOLOGIJA
• primjena psiholoških načela u dijagnostici i
tretmanu emocionalnih i ponašajnih
problema (psihički poremećaji, ovisnosti,
obiteljski sukobi itd,…)
PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA (EDUKACIJSKA)
• bavi se temama vezanim uz učenje i
poučavanje
ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA
• rad u školi s djecom u okviru teškoća s
učenjem i emocionalnih problema djece
SPORTSKA PSIHOLOGIJA
• primjena psihologije u području sporta
(motivacija, mentalno zdravlje sportaša itd…)
FORENZIČKA PSIHOLOGIJA
• primjena psihologijskih znanja u području
prava i sudstva
ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA
• primjena psihologijskih znanja u okviru
radnih organizacija
provedba psihologijskih znanstvenih istraživanja
2 glavna koraka u istraživanju:
1. Postavljanje hipoteza (proizašlih iz iskustvenog opažanja na temelju znanstvene teorije ili suprotstavljenih
teorija)
2. Provjeravanje hipoteza
• Što znači izraz da je istraživanje „znanstveno”?
Metode za prikupljanje podataka moraju biti:
a) nepristrane (nisu u prilog niti jednoj od hipoteza)
b) pouzdane (drugi stručnjaci mogu ponoviti opažanja i dobiti iste rezultate)

metode istraživanja u psihologiji

1. EKSPERIMENT- varira se tzv. nezavisna
varijabla i prati se učinak na tzv. zavisnoj
(mjerenoj) varijabli
- važan uvjet u eksperimentu su slučajno
raspoređene skupine
primjer: kako veličina novčane nagrade
utječe na radnu učinkovitost u tvornici
cipela
nezavisna varijabla= veličina novčane
nagrade
- prvoj grupi obećano 50 kn ako budu
uspješni
- drugoj grupi obećano 200 kn ako budu
uspješni
- kontrolnoj grupi ništa nije obećano
zavisna varijabla= broj zažniranih cipela u
jedinici vremena
- pretpostavlja se da zavisi o vrijednosti NZ
(hipotetički učinak)
2. KORELACIJSKO ISTRAŽIVANJE-
koristi se ako želimo ispitati je li neka
varijabla (koja nije pod našom kontrolom)
povezana s nekom drugom varijablom koja
nas zanima
- koeficijent korelacije (r) je statistička
mjera koja procjenjuje stupanj povezanosti
između 2 varijable
- varira od -1 (potpuna negativna
povezanost), do 0 (nema povezanosti) do +1
(potpuna pozitivna povezanost)
- r=0,6 (prilično visoka) r= 0,2<0,6 srednja
povezanost, r=<0,2 niska korelacija
- na temelju korelacijskog istraživanja
NIKAD ne možemo zaključivati o uzročno-
posljedičnom slijedu

3. TESTOVI 6. STUDIJE SLUČAJA

4. OPAŽANJE a) neposredno b) sa 7. PREGLEDNI RADOVI
sudjelovanjem
5. ANKETE
 • građa živčanog sustava

NEURON (ŽIVČANA STANICA)- stanica koja • STANIČNO TIJELO (sive boje (siva tvar))
prenosi živčane impulse ili poruke drugim • DENDRITI (primaju živčane impulse iz
neuronima, žlijezdama ili mišićima susjednih neurona)
• AKSON (dugi izdanak koji prenosi poruke
- osnovna jedinica živčanog sustava drugim neuronima, žlijezdama ili mišićima)
-može biti dugačak od nekoliko tisućinki cm
do čak 120 cm (iz kralj. moždine do nožnog
palca)
• MIJELINSKA OVOJNICA (bijele boje (bijela
- GRAĐA NEURONA: tvar), omogućuje skokovito širenje impulsa)
- 3/4 svih neurona se nalaze u mozgu
- uvijek putuje u smjeru od some (staničnog tijela) prema
završnim čvorićima
-živčani impuls putuje uvijek u smjeru od staničnog tijela
prema završnim čvorićima (širi se mijenjanjem propusnosti
stanične membrane za ione Na+, K+, Ca++ i Cl- duž aksona
(akcijski potencijal)

VRSTE NEURONA:
SENZORNI- prenose impulse uz receptora u središnji živčani
sustav (CENTRALNI NERVNI SUSTAV (CNS))
MOTORNI- prenose signale iz mozga ili kralježničke moždine
do mišića i žlijezda
INTERNEURONI- neuroni koji se nalaze između senzornih i
motornih neurona (mozak, oči, kralježnička moždina)

• RECEPTORI- stanice u osjetilnim organima, mišićima, koži, zglobovima specijalizirane za

otkrivanje fizikalnih ili kemijskih promjena i pretvaranje tih događaja u živčane impulse koji
putuju duž senzornih neurona
• SINAPSA- mjesto gdje se prenosi živčani impuls s jednog neurona na drugi
- aksoni brojnih neurona čine sinapse s dendritima i staničnim tijelom pojedinog neurona
- završni čvorići jednog neurona ne dodiruju susjedni neuron- SINAPTIČKA PUKOTINA (impuls se prenosi
kemijskim putem; ključ brava)
- neurotransmiteri ispunjavanju sinaptičku pukotinu

• multipla skleroza→ imunološki sustav napada vlastiti mijelin izazivajući teške motoričke
poremećaje- javlja se prvi put u dobi od 16 do 30 godine
• neurotransmiteri
• ekscitatorni učinak- povećava
vjerojatnost nastanka živčanog impulsa
(noradrenalin)
• inhibitorni učinak- smanjuje
vjerojatnost nastanka živčanog impulsa
(gama- amino buturička kiselina)
• ako u određenom trenutku i na
određenom mjestu stanične
membrane ekscitatorni učinci
postanu veći od inhibitornih, neuron
ispaljuje akcijski potencijal po načelu
"sve ili ništa"
• intenzitet podražaja određen je brojem
podraženih neurona
- acetilkolin- uključen u pažnju i
pamćenje (smanjen acetilkolin-
alzheimerova bolest), prenosi
signale između živca i mišića
- norepinefrin- povećavaju ga
psihostimulatori (smanjen
norepinefrin- depresija)
- dopamin- posreduje učinke prirodnih
nagrada (npr. hrana, seks, droga);
(previše- šizofrenija, premalo-
parkinsonova)
- serotonin- važan za raspoloženje i
društveno ponašanje (spavanje i
apetit); lijekovi koji ublažavaju
depresiju i anksiozhnost povećavaju
razinu serotonina na sinapsama
- glutamat- uključen u učenje i
pamćenje
- GABA- glavni inhibitorni
neurotransmiter u mozgu; lijekovi
koji ublažavaju anksioznost potiču
aktivaciju tog neurotransmitera

-djelovanje neurotransmitera prekida se na 2 načina:

1. nakon ispuštanja neurotransmitera, sinapsa se gotovo odmah prazni ponovnim
unosom- prekida se proizvodnja i izlučivanje tvari
2. djelovanje nekih neurotransmitera prekida se razgradnjom pomoću enzima u
sinaptičkoj pukotini
- živac- snop aksona koji pripadaju stotinama/tisućama neurona
- jezgra/nukleus- nakupina staničnih tijela neurona u mozgu ili
kralježničkoj moždini
- ganglion- nakupina neurona izvan mozga i kralježničke moždine
- glija stanice- (više od pola volumena mozga; 9 po 1 neuronu)
podupiru neurone poput ljepila, opskrbljuju neurone hranjivim
tvarima, eliminiraju otpadne tvari i mrtve neurone
- akcijski potencijal- elektrokemijski impuls koji se širi iz staničnog
tijela do kraja aksona
 • organizacija živčanog sustava
- svi dijelovi međusobno povezani
- dijeli se na SREDIŠNJI I PERIFERNI
- središnji živčani sustav čine svi neuroni u mozgu i
kralježničkoj moždini
- periferni živčani sustav uključuje živce koji povezuju mozak
i kralježničku moždinu s drugim dijelovima tijela (dijeli se na
somatski i autonomni žs)
- SOMATSKI ŽIVČANI SUSTAV
• dio perifernog žs koji je u interakciji
s vanjskom okolinom (prenosi poruke iz
osjetnih receptora, mišića,.. )
• čine ga: aferentni (senzorni) živci koji
provode osjetne impulse iz kože, mišića,
zglobova, očiju,.. u SŽS (bol, pritisak,
promjena temperature)
efernetni (motorni) živci-
provode motoričke impulse iz SŽS u
skeletne mišiće (voljni i nehotični pokreti)
SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV (dijeli se na kralježničku moždinu i mozak)
- kralježnička moždina :
- najvažnija funkcija joj je komunikacija između
mozga i pojedinih dijelova tijela
- senzorni živci provode impulse prema mozgu
- motorni živci provode impulse iz mozga
- središte nekih refleksa (REFLEKS je
relativno jednostavna i brza mehanička reakcija koja
je urođena i specifična za vrstu; za njih nije potrebno
učenje)
- AUTONOMNI/VEGETATIVNI ŽIVČANI SUSTAV
• dio perifernog živčanog sustava koji
sudjeluje u regulaciji procesa unutar
organizma (disanje, rad srca,
probava)
• čine ga aferentni živci (provode osjetne
impulse iz unutrašnjih organa u sžs) i
eferentni živci (provode motoričke impulse
iz sžs u unutrašnje organe i žlijezde)
- SIMPATIČKI ŽS - stimuliraju i mobiliziraju zalihe
energije u prijetećim situacijama; psihološka
pobuđenost (ubrzava rad srca, širi arterije skeletnih
mišića i srca, potiče rad endokrinih žlijezda koje
povećavaju pobuđenost (nadbubrežna npr.), steže
arterije probavnih organa i kože,.. )
-simpatikus i parasimpatikus uglavnom djeluju
antagonistički
- PARASIMPATIČKI ŽS - konzerviraju energiju;
psihološka opuštenost (djeluje u danom trenutku
obično na jedan organ, sudjeluje u radu probavnih
organa, usporava rad srca, disanje,.. )
- mozak :
- funkcionalna podjela (MacLeanova) : (niže je sve
bolje objašnjeno)
1. MOŽDANO DEBLO (središnji dio) - upravlja
najprimitivnijim ponašanjima
2. LIMBIČKI SUSTAV - upravlja čuvstvima
3. VELIKI MOZAK (Cerebrum)- upravlja višim
intelektualnim procesima
6
• mozak:
- dijeli se na moždano deblo, limbički sustav, veliki mozak
- MOŽDANO DEBLO ČINE :
• PRODUŽENA MOŽDINA (medulla
oblongata) - mjesto ulaska kralježničke
moždine u lubanju
- tu se križaju glavni živčani putevi koji
1. MOŽDANO DEBLO dolaze iz kralježničke moždine stoga je
• nehotična ponašanje (kašljanje, lijeva strana mozga povezana s desnom
kihanje) stranom tijela, a desna lijevom stranom
tijela
• "primitivna" ponašanja podložna
kontroli- disanje, povraćanje,
spavanje, hranjenje, pijenje, • MALI MOZAK (Cerebellum)
seksualno ponašanje - zaslužan za koordinaciju pokreta
- oštećenja dovode do naglih grčevitih
pokreta
- važan za učenje novih motoričkih
reakcija
- govor, planiranje, rasuđivanje

• TALAMUS - parna struktura smještena

unutar cerebralnih hemisfera
- kontrola budnosti i spavanja
- prima impulse iz osjetnih organa, obrađuje ih i
prenosi u određena osjetna područja kore velikog
mozga (sadrži relejne jezgre)

• HIPOTALAMUS
- regulira hranjenje, pijenje, seksualno
ponašanje
- djelovanjem na žlijezdu hipofizu regulira
rad endokrinog sustava (produkciju
hormona)
- održava homeostazu (normalna tjelesna
temperatura, rad srca
- moždani stresni centar - važna uloga u
emocijama i reakcijama na stresne situacije

• retikularna formacija - mreža neurona koja

kontrolira pobuđenost (budnost i san) i ima
ulogu u usmjeravanju pažnje na određene
podražaje (djeluje kao filter)
 2. LIMBIČKI SUSTAV
- uključen u regulaciju ponašanja vezanih uz opstanak (bijeg, borba,
hranjenje, seksualno ponašanje)
• HIPOKAMPUS- igra posebnu ulogu u pamćenju
• AMIGDALA- bademasta struktura od presudne važnosti u
emocijama poput straha i ljutnje
- kod liječenja epilepsije se ovo područje
odstranjuje (pacijenti su se sjećali davnih
iskustava, prijatelja, ranije stečenih vještina ali
nisu mogli stvarati/ zapamćivati nove sadržaje)
- majmuni s oštećenom amigdalom ne mogu
steći strah od nekih novih podražaja niti
prepoznati prestrašeni izraz lica

3. VELIKI MOZAK (Cerebrum)

- vanjski sloj se zove CEREBRALNI KORTEKS (kora
velikog mozga)
• čine ga živčane stanice
(siva tvar), a ispod se
nalaze mijelinizirani aksoni
1. frontalni (čeoni),
tih stanica (bijela tvar) 2. parijetalni (tjemeni),
3. temporalni (sljepoočni),
- 2 hemisfere (lijeva i desna) s 4. okcipitalni (zatiljni)
dubokom brazdom (fissura
longitudinalis) između njih, a povezuje - frontalni režanj je s obje strane
ih corpus callosum (žuljevito tijelo) odvojen od parijetalnog pukotinom
- svaka hemisfera je podijeljena u 4 koja se zove središnja brazda (sulcus
režnja (lobusa) koji obavljaju centralis)
različite funkcije (lijeva polutka - fissura lateralis odvaja temporalni
ubično veća od desne) (moždana kap u L od frontalnog režnja
hemisferi s većom vjerojatnosti izaziva teškoće u
govoru nego moždana kap u D hemisferi)

8
 specijalizacija funkcija u
korteksu

• primarno osjetno područje

• primarno motorno - smješteno u parijetalnom režnju
područje - odvojeno od motornog područja
- nalazi se odmah ispred središnjom brazdom
središnje brazde - osjeti topline, hladnoće, dodira, boli i
- kontrolira voljne pokrete tijela osjeti pokreta tijela (kinestetički osjeti)
- pokretima desne strane tijela kontrolira - količina primarnog osjetnog
motorni korteks lijeve područja povezanog s određenim dijelom tijela
hemisfere i obrnuto povezana je s osjetljivošću tog dijela tijela i
-električno podraživanje na određenim mjestima njegovom upotrebom
motornog korteksa rezultira pokretanjem -električno podraživanje na određenim mjestima
određenih dijelova tijela, a ozljede oštećenjima osjetnog korteksa rezultira osjetima na suprotnoj
pokreta strani tijela- kao da je neki dio tijela bio
dotaknut ili pokrenut

• primarno vidno područje

- nalazi se na kraju okcipitalnih režnjeva
- neka od optičkih vlakana iz desnog oka idu u
desnu hemisferu, dok druga prelaze u suprotnu
hemisferu na križanju koje se zove optička
hijazma (isto vrijedi i za drugo oko)
- to znači da živčana vlakna s desne strane oba
oka (lijevi dio vidnog polja) idu u desnu
hemisferu, a vlakna s lijeve strane oba oka
(desni dio vidnog polja) u lijevu hemisferu
(korisno prilikom lociranja tumora i drugih
oštećenja)
• primarno slušno područje
- nalazi se na površini temporalnog režnja svake
hemisfere
- oba su uha reprezentirana u slušnim
područjima s obje strane korteksa, ali su veze sa
suprotnom stranom jače
- desno uho šalje informacije u oba primarna
slušna područja ali više informacija šalje u slušno
područje na lijevoj strani mozga i obrnuto

• asocijativna područja
- najveći dio korteksa
- frontalna asocijativna područja (dijelovi frontalnog režnja ispred motornog područja) igraju važnu ulogu
u procesima pamćenja potrebnima ua rješavanje problema, planiranje i inteligentno pon.
- posteriorna (stražnja) asocijativna područja nalaze se blizu primarnih osjetnih područja i sastoje se od
potpodručja za pojedina osjetila
- npr. donje područje temporalnog režnja je povezano s vidnom percepcijom (prepoznavanje i razlikovanje
oblika) (osoba s oštećenjem može proći prstom po obliku, ali ga ne može imenovati)
- ljudi s oštećenjem Broccina područja imaju poteškoća s izgovorom riječi, pa govore teško i sporo, ali nemaju poteškoća s
razumijevanjem govora
- ljudi s oštećenjem Wernieke-ova područja imaju poteškoća s razumijevanjem govora- čuju ali ne razumiju njihovo značenje

9
 • SPECIJALIZACIJA HEMISFERA
- istraživanja tzv. razdvojenog mozga
- kad se presječe žuljevito tijelo mozak postaje razdvojen na
2 hemisfere koje ne mogu međusobno komunicirati
- kad im je riječ prikazana u lijevo vidno polje (desna polutka
informirana), nisu mogli reći što su vidjeli; ALI, mogli su lijevom
rukom odabrati predmet koji su vidjeli
- riječima nisu znali objasniti zašto su odabrali taj predmet, kad
im je prikazana riječ u desno vidno polje (lijeva polutka
informirana) bez problema su mogli reći, desnom rukom
odabrati ili napisati što su vidjeli; ALI, lijevom rukom to nisu
mogli učiniti
- zaključak: LIJEVA POLUTKA JE SPECIJALIZIRANA ZA
GOVOR
- kad su sudionici zamoljeni da nacrtaju trodimenzionalne
objekte, to su mogli mnogo bolje učiniti lijevom rukom (desna
polutka) usprkos tome što je većini desna ruka spretnija
- zaključak: DESNA POLUTKA JE SPECIJALIZIRANA ZA
ZAHVAĆANJE PROSTORNIH ODNOSA
-važnost razlika između lijeve i desne hemisfere ne bi se smjele prenaglašavati (informacije kod ljudi
neoštećenog corpus callosuma stalno prelaze iz jedne hemisfere u drugu) (mozak funkcionira kao cjelina)

• NEURORAZVOJNA PLASTIČNOST
- sinaptičke veze se mijenjaju temeljem iskustva – nove veze se stvaraju, svrsishodne veze jačaju, a one
neupotrebljavane nestaju : intenzivno tijekom prve tri godine života -ALI i tijekom cijelog života
- ukoliko dođe do oštećenja određenih centara u mozgu, susjedna područja imaju tendenciju preuzeti
njihovu ulogu

METODE PROUČAVANJA ŽIVČANOG SUSTAVA

- opažanja ljudi koji su slučajno povrijedili pojedine dijelove mozga
- invazivne fiziološke istraživačke metode (lezije- ozljeđivanje tkiva i električno podraživanje)
- psihofarmakološke metode
- smanjenje psihofiziološke aktivnosti
-EEG – elektroencefalografija – snimanje električne aktivnosti mozga
-elektromiografija – mjerenje mišićne napetosti
-elektrookulogram – snimanje pokreta očiju
-provodljivost kože (elektrodermalna reakcija)
-kardiovaskularna aktivnost (EKG i krvni tlak)
- metode slikovnog prikazivanja ljudskog mozga
- kompjuterizirana tomografija (CT)
-magnetska rezonancija (MR)
-rentgen (RTG)
-PET – pozitronska emisijska tomografija – u vratnu arteriju se ubrizga radioaktivna glukoza i
prati se njezina potrošnja u različitim dijelovima mozga

10
endokrini sustav
- sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem
- žlijezde luče hormone direktno u krvotok (hormoni
dolaze do ciljnog tkiva na koje utječe) (npr. kože, drugih
endokrinih žlijezda ili nekih dijelova ŽS)

• HIPOFIZA - "glavna" žlijezda

- tik ispod hipotalamusa
- regulira rad drugih žlijezda
- proizvodi hormon rasta (premalo-
patuljasti rast, previše- gigantizam)

• ŠTITNA ŽLIJEZDA-ispod grkljana

- proizvodi tiroksin (premalo- bezvoljnost,
previše- pretjerana aktivnost)

• NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA- adrenalna

- parna žlijezda smještena iznad bubrega
- izlučuju adrenalin (epinefrin) (ubrzanje
rada srca, povećanje krvnog tlaka) i noradrenalin;
posebice pri doživljaju straha ili srdžbe
- te promjene pripremaju organizam za akciju osiguravajući dodatnu energiju

• GUŠTERAČA- ispod želuca

- izlučuje hormone koji reguliraju metabolizam šećera u krvi te potrošnju šećera pri
aktivaciji stanica

• SPOLNE ŽLIJEZDE- jajnici u žena, testisi u muškaraca

- proizvode muške i ženske spolne stanice te i hormone
- testosteron- muški spolni hormon i estrogen i progesteron ženski spolni hormoni
- odgovorni za razvoj fizičkih značajki žena i muškaraca

11
-osjeti i percepcija
-OSJETI – doživljaji koji nastaju kao posljedica
djelovanja podražaja na osjetne organe
• osjet nastaje kad pojedini osjetni organi
podražaje koji dopiru do njih pretvaraju u
živčane impulse koji se zatim živčanim
sustavom prenose do mozga

- PODRAŽAJ- fizikalna ili kemijska energija okoline koju

registriraju naša osjetila

-mjerenje osjetljivosti
• psihofizika - područje psihologije koje se bavi odnosom između objektivno mjerljivih
karakteristika podražaja i osjeta koje oni izazivaju
• da bi se podražaj mogao osjetiti, potrebno je da bude dovoljno jak (intenzivan)
• APSOLUTNI LIMEN- najmanji intenzitet
(količina energije) podražaja potreban za
doživljaj osjeta • osjetljivost za razlike:
DIFERENCIJALNI LIMEN-najmanja
• svako osjetno područje ima svoj razlika u intenzitetu podražaja koju
apsolutni limen možemo osjetiti
-razlike mogu biti: 1. interindividualne
• što je osnovni podražaj jači
(među ljudima) (npr. miris, okus..)
(intenzivniji), potrebna je veća razlika
2. intraindividualne (unutar pojedinca)
da bismo je osjetili (npr. svjetlost
- pod utjecajem različitih faktora
svijeće, zvuk na radiju..)
(očekivanje, motivacija,
poznatost/nepoznatost signala.)
- Weberov zakon= veličina diferencijalnog limena je proporcionalna veličini podražaja
- Weberova konstanta =% za koji treba uvećati početni podražaj da bi se zamijetila razlika u
određenom osjetnom području (za težinu 2%, za glasnoću 15%, za intenzitet svjetla 8%, za
intenzitet okusa 20%)

• OSJETNA ADAPTACIJA – smanjenje intenziteta osjeta zbog stalne i nepromjenjive izloženosti

nekom podražaju (do toga dolazi jer su naši osjetni sustavi građeni tako da dobro reagiraju na
promjene u okolini, dok se osjetljivost za nepromjenjive podražaj smanjuje, to nam omogućuje da
usmjerimo pažnju na nove podražaje u okolini, a da nam pritom ne smetaju podražaji koji su
stalno prisutni)
• smanjenje osjetljivosti u povodu trajanja podražaja istog intenziteta (npr. zadimljeni prostori)

12
 • obrnut proces je OSJETNA REKUPERACIJA = oporavak
osjetnih organa
- povećanje osjetljivosti osjetnog organa pri čemu može
reagirati na sve slabije i slabije intenzitete podražaja (npr.
nestanak struje)
• OSJETNA PERZISTENCIJA
- pojava da osjet postoji i kad podražaja objektivno više
nema (npr. paslike) (PAOSJET-osjet koji perzistira)
• SLJEPOĆA ZA PROMJENE -
fenomen u kojem osoba koja promatra neku scenu ne uspijeva detektirati velike promjene u njoj,
čak i kada obrati pažnju i očekuje neku promjenu
• SLJEPOĆA ZBOG NEPAŽNJE
- opažači ne uspijevaju primijetiti potpuno vidljiv no neočekivan objekt jer im pažnju zaokuplja
neki drugi zadatak, događaj ili objekt

osjetni sustavi:
• vid, sluh, miris, okus, kožni osjet (dodir, toplo/hladno, bol), osjeti ravnoteže i kinestetički osjeti
• svaki osjetni sustav sastoji se od 3 međusobno povezana dijela:
1. osjetila koja sadrže receptore specijalizirane za primanje određenih podražaja (-svako osjetilo
je građeno da može primiti određeni oblik energije (podražaj) i pretvoriti ga u živčani impuls
koji prenosi do mozga)
2. senzorni (aferentni) živac koji prenosi živčane impulse od receptora prema mozgu
3. senzorni/osjetni dio u kori velikog mozga gdje „nastaju“ osjetni doživljaji

1. vidni sustav
- osjetni organ: oko
- receptori: fotoreceptori
- podražaj: svjetlost
- elektromagnetsko zračenje određene valne duljine
- vidni spektar: oko opaža valne duljine od oko 400 do 750 nm (spektar boja)
- valna duljina je povezana sa doživljajem različitih boja, a amplituda vala je povezana s doživljajem
intenziteta svjetlosti

13
 građa oka:
- zjenica: propušta svjetlost u unutrašnjost oka
- šarenica: mišić koji regulira veličinu zjenice. a time i količinu svjetlosti koja ulazi u oko
- leća: nalazi se iza zjenice i šarenice, elastična struktura koja može mijenjati svoju zakrivljenost;
usmjerava svjetlost prema mrežnici (retini), slika se u leći okreće i projicira na mrežnicu naopako
- mrežnica (retina) se nalazi na stražnjem dijelu očne jabučice, tu se nalaze receptorne stanice
osjetljive na svjetlost i čije podraživanje izaziva živčane impulse koji se vidnim živcem prenose
prema mozgu
- fotoreceptori:
• štapići → osjetljivi na male količine osvjetljenja pa su korisni u uvjetima slabog
osvjetljenja (noćno viđenje)
➔ uglavnom na periferiji mrežnice (120mil)- omogućuju viđenje na rubovima
vidnog polja
• čunjići→ nalaze se u sredini vidnog polja (6mil)
➔ specijalizirani za registriranje različitih boja
- slijepa pjega- točka na kojoj vidni živac napušta oko; mozak nadopunjuje prazninu
- centralna jamica ili žuta pjega (fovea)- mjesto najboljeg vida
sljepoća za boje:
- poremećaj u funkcioniranju čunjića
- najčešće za crvenu i zelenu (sve vide u nijansama žute, plave i sive)
- rjeđe za žutu i plavu (sve vide u nijansama crvene i zelene)
- 1 od 15 muškaraca, 1 od stotinu žena (X spolno- vezano recesivno nasljeđivanje, majka može prenijeti
sinovima)

Q: zašto vidimo boje?

A: - predmeti koji odbijaju elektromagnetske valove onih valnih duljina koje odgovaraju određenoj boji u
kojoj ih vidimo (ostale upijaju)
- doživljaj boja.- subjektivan fenomen
- nešto što stvara naš vidni sustav, a ne nešto što postoji neovisno od nas

14
slušni sustav:
- osjetni organ: uho
- organ koji zvučne valove pretvara u živčane impulse koji odlaze do slušnog područja u
mozgu
- receptori: slušne dlačice
- podražaj: zvuk = pokretanje molekula zraka koje nazivamo zvučni valovi
FREKVENCIJA (učestalost zvučnih valova) određuje visinu tona (20- 20 000Hz)
- najosjetljiviji smo za zvučne valove frekvencije od oko 1000Hz (raspon visine tona
ljudskog govora- 80 – 1100)
- AMPLITUDA određuje glasnoću zvuka (od 0 do 140dB)
- zvukovi glasniji od 110dB mogu trajno oštetiti sluh)

građa uha
- VANJSKO: ušna školjka i ušni kanal
- ulaz za zvučne valove- dolaze do bubnjića koji zatitra
- SREDNJE- bubnjić i 3 slušne koščice: čekić, nakovanj, stremen
- vibracije se s bubnjića prenose na čekić, nakovanj i stremen i dolaze do unutrašnjeg uha
- UNUTRAŠNJE: - pužnica je ispunjena tekućinom; spiralna koštana cijev
- na bazilarnoj membrani nalaze se slušne dlačice- receptori za sluh
- njihovim pomicanjem dolazi do stvaranja živčanih impulsa koji se prenose slušnim živcem
do primarnog slušnog područja u temporalnom dijelu VM

15
olfaktorni/njušni sustav
• osjetni organ: nos
• receptori: njušne dlačice
(smještene visoko u nosnoj
šupljini)
• podražaj- kemijske molekule
koje isparavaju pojedine tvari
• njušni doživljaj „nastaje“ u
olfaktornom korteksu koji se
nalazi s unutarnje strane
temporalnog režnja
• zdrava osoba sposobna je
razlikovati između 10 i 40
tisuća različitih vonjeva (žene u
tome nešto uspješnije)
gustatorni/okusni sustav
• osjetni organ: jezik (ždrijelo i
nepce)
• receptori: okusni pupoljci
• podražaj: kemijske molekule
topive u slini
• 5 osnovnih okusa: slatko, slano,
kiselo, gorko, umami (okus
mesa)
-arome različitih jela su
istovremeni doživljaji različitih
okusa i mirisa

kožni osjeti
• preko kože možemo doživljavati 4 različita osjeta: dodir, toplo, hladno i bol
1. dodir – receptori= slobodni živčani završeci (u obliku osjetnih tjelašaca ili omotani oko
dlačica)
= neravnomjerno raspoređeni po tijelu (usne i jagodice prstiju najosjetljivije, leđa
najmanje osjetljivi dio tijela)
- podražaj: mehanički pritisak

2. toplo- hladno – receptori= osjetna tjelešca i slobodni živčani završeci (nisu isti za toplo i za
hladno)
- podražaj= temperatura kože
- u trenutku pada temperature receptori za hladno stvaraju živčane
impulse, ako temperatura kože raste receptori za toplo stvaraju impulse

3. bol- receptori= slobodni živčani završeci za dodir (u koži i drugim dijelovima tijela)
- podražaj= jači podražaji koji dovode do gnječenja ili oštećenja tkiva
- intenzitet i kvaliteta boli pod velikim utjecajem različitih čimbenika (kultura, očekivanje,
prethodno iskustvo,…)
- teorija kontrolnih (neuralnih) vrata- neuroni u jednom području srednjeg mozga
(perikveduktalna siva tvar) povezani s neuronima koji prenose impulse iz receptora za bol-
pod utjecajem morfija ili endomorfina (prirodni morfij) inhibiraju prijenos tih impulsa =
„zatvaraju neuralna vrata“

16
-osjet ravnoteže:
• osjetni organ= vestibularni aparat u
-kinestetički osjeti:
unutarnjem uhu
• receptori po cijelom tijelu (u mišićima,
• daje nam podatke o općem položaju tetivama, zglobovima, koži
tijela, pomaže u održavanju ravnoteže i (proprioceptori)
daje informacije o kretanju tijela
• neprekidno šalju mozgu informacije o
• okretanje glave ili tijela dovodi do položaju i pokretima udova i glave u
pokretanja tekućine u kanalima odnosu prema tijelu
vestibularnog aparata- to podražuje
receptorske stanice koje šalju • osjet nastaje u primarnom osjetnom
informacije o ravnoteži u mozak području
(previše podražaja=vrtoglavica)

percepcija
• automatski proces kojim integriramo podatke iz više osjetnih sustava i dajemo im značenje
• uključuje organizaciju, integraciju i interpretaciju osjetnih informacija
• Q: razlika između osjeta i percepcije?
• A: osjeti su sastavni element percepcije, osjeti nastaju u primarnim osjetnim područjima, a
percepcija u asocijativnim osjetnim područjima

- vidim nešto okruglo

- vidim nešto svijetlo-smeđe
- vidim nešto maleno - percipiram luk
- dodirujem nešto glatko PERCEPCIJA
- osjećam jak miris - aktivni proces organiziranja,
OSJETI integriranja i interpretiranja
- doživljaji izazvani neposrednim osjetnih informacija
djelovanjem podražaja na osjetne
organe
• nije fotografija objektivne stvarnosti već interpretacija te stvarnosti
• primljenim podražajima dajemo smisao u kontekstu našeg prethodnog znanja, pamćenja,
očekivanja, stavova, motiva, čuvstava te ličnosti
• paralelno se odvijaju 2 procesa: 1. uzlazni procesi vođeni podacima iz naših osjetila 2. silazni procesi
vođeni pojmovima pohranjenim u našem pamćenju
• percepcije pojedinih ljudi u vezi s istim objektivnim situacijama ne moraju se slagati
utjecaj pojedinih faktora na percepciju:
1. motivacija 4. očekivanje
2. stav 5. prethodno iskustvo
3. društveno- kulturalni utjecaji

17
selektivnost percepcije
• selektivna pažnja- proces kojim svjesno percipiramo samo mali dio mnoštva podražaja koji u
određenom trenutku djeluju na naše osjetne organe, a ostatak uglavnom zanemarujemo
• PAŽNJA= glavni faktor usmjerenosti percepcije
npr. coctail- party fenomen- fenomen selektivne pažnje koji omogućava slušatelju da prati
jedan od nekoliko jednako glasnih simultanih razgovora (snimke razgovora u istim okolnostima
je puno teže razumjeti)
• 2 aspekta selektivne pažnje: 1. poboljšava percepciju podražaja na koje smo usmjereni,
2. interferira s percepcijom podražaja na koje nismo usmjereni
• npr. usmjeravanje pažnje na potencijalno važnu obavijest u bučnoj zračnoj luci, povećava šanse
da razumijete tu obavijest, no smanjuje mogućnost da razumijete istovremeni komentar svog
suputnika
• karakteristike podražaja koje privlače pažnju: intenzitet, kontrast ili nagla promjena,
ponavljanje, novost
• postoje 2 opća mehanizma selektivne pažnje: 1. procesiranje odozgo prema dolje
2. procesiranje odozdo prema gore

sinestezije
• fenomen u kojem podražaji unutar jednog osjetnog modaliteta izazivaju osjete u drugom
modalitetu - “spoj senzornih područja”
• neki oblici: zvuk- boja, osobnost- miris, temperatura- boja, miris- okus, okus- dodir,…
• 1 od 2000 ljudi (češće kod žena i ljevorukih osoba)
• asocijacije dolaze automatski, ne mijenjaju se niti se mogu isključiti
• najučestalije sinestezije: grafem- boja
• može služiti kao mnemotehnika
• može djelovati kao distraktor i ometati koncentraciju

vjerodostojnost percepcije:
• perciptivne varke (iluzije) NISU
halucinacije
1. pogrešna prosudba osobina podražaja (miller- lyerova varka, ponzova iluzija, pogendorffova
iluzija, horizontalno- vertikalna varka)
2. sliku možemo vidjeti na nekoliko načina
3. nemoguće slike
4. vidimo nešto čega nema (paslike)

18
 gestalt načela perceptivne organizacije
• pravac u psihologiji (20. st.)
• njem. gestalt- obličje, cjelina
• percepcija je više od zbroja pojedinačnih osjeta iz
kojih je sastavljena
• ustanovili načela perceptivne organizacije: -
perceptivno grupiranje i -razlikovanje figure i
pozadine (da bismo mogli opažati okolinu moramo
razlikovati predmet interesa od pozadine koja ga
okružuje)

perceptivno grupiranje
• načelo blizine- elemente koji se nalaze blizu jedan drugome percipiramo kao cjelinu
• načelo sličnosti- elemente koji su po nekom svojstvu slični percipiramo kao cjelinu
• načelo zatvaranja- ukoliko neki dijelovi figure nedostaju mi ih u našoj percepciji popunjavamo tako
da opažamo smislenu cjelinu
• načelo jednostavnosti- preferencija za jednostavniju interpretaciju u slučaju višeznačja
• načelo kontinuiteta (dobrog pravca)- elemente koji se nastavljaju u „dobrom pravcu“ doživljavamo
kao cjelinu

percepcija dubine
• u svakodnevnom životu nemamo teškoća s percipiranjem treće dimenzije unatoč tomu što se na
retini oka projicira 2D slika
• udaljenost (što je bliže, a što dalje) prepoznajemo uz pomoć velikog broja tzv. znakova dubine
- binokularni znakovi- uključuju oba oka
- monokularni znakovi- mogu se uočiti i samo jednim okom
• binokularni znakovi dubine
- različitost slika na mrežnici lijevog i desnog oka (što je neki objekt dalje od nas to će različitost
tih dviju slika biti manja)
- konvergencija očiju- što je objekt bliži to će konvergencija očiju biti veća
• monokularni znakovi dubine
- relativna veličina – ukoliko znamo veličinu nekog objekta, veličinu njegove projekcije na mrežnici
možemo koristiti za procjenu udaljenosti
- relativna visina- od 2 ista objekta, onaj koji je postavljen niže na slici (bliže horizontu) čini se
udaljeniji
- prekrivanje (interpozicija/međupoložaj)- ukoliko jedan objekt prekriva drugi, percipirat ćemo ga
kao da je bliže
- linearna perspektiva- kad se dvije linije za koje pretpostavljamo da su paralelne međusobno
približavaju to interpretiramo kao znak za udaljenost
- relativno gibanje- razlika u brzini gibanja dva predmeta- bliži predmeti se brže gibaju u
suprotnom smjeru nego udaljeniji

19
perceptivna konstantnost
• paradigma vizualnog ponora (Gibson & Clark) • Dojenčad kad se počne kretati (puzati) ima
sposobnost percepcije dubine
• pojava da iako se slika nekog objekta na mrežnici može mijenjati- mi ju percipiramo na
konstantan način
• to nam omogućava da točno prepoznajemo objekte u našoj okolini:
- konstantnost boja i svjetlina
- konstantnost oblika
- konstantnost veličine

perceptivne varke/ iluzije

• pojave do kojih dolazi kad se naše percepcije razlikuju od onog što bismo mogli očekivati na
temelju logične analize podražajne situacije
• iluzija nije halucinacija
• halucinacije su perceptivni doživljaji do kojih dolazi bez prisustva podražaja
• kod iluzija su podražaji prisutni, ali ih naš perceptivni sustav interpretira na neobičan način (koji
ne odgovara u potpunosti objektivnoj kvaliteti podražajne situacije)

20
• učenje
- relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju do koje je došlo uslijed iskustva
• nije svaka promjena u ponašanju rezultat učenja
• npr. privlačenje od strane suprotnog spola može biti povezano s promjenama u organizmu koje
prate odrastanje (hormonalne promjene)
- ne uče se sva ponašanja na isti način

o
• Ivan Pavlov, 19. st. • primijetio da pas počinje izlučivati slinu i
• istraživao probavni sustav pasa; mjerio na druge podražaje, osim onih koji tu
izlučivanje sline pri hranjenju uređajem reakciju prirodno izazivaju
koji je sam konstruirao • eksperimentirao s različitim podražajima
hrana + zvučna viljuška = nakon 10
uparivanja izlučuje slinu na zvuk viljuške
čak i bez prisustva hrane

• KLASIČNO UVJETOVANJE je mehanizam učenja kod kojeg se podražaj koji prirodno izaziva
neku reakciju uparuje s nekim neutralnim podražajem, što rezultira pojavom reakcije na
prethodno neutralni podražaj.
• gašenje- ukoliko se uspostavljena uvjetovana reakcija (slinjenje) višekratno izaziva uvjetovanim
podražajem (zvukom) bez uparivanja s bezuvjetni podražajem (hranom), doći će do njezina
slabljenja
• nakon gašenja uvjetovane reakcije može doći do njezinog spontanog vraćanja ukoliko se uz UP
(zvuk) ponovno javi bezuvjetni podražaj BP (hrana)
• generalizacija podražaja- pojava da se uvjetovana reakcija ne javlja samo na uvjetovani podražaj
(zvuk viljuške) nego i na podražaje koji su mu slični (zvono)
• diskriminacija podražaja- ukoliko se uz zvuk viljuške opetovano pojavljuje i hrana, a uz zvuk
zvona ne- pas će naučiti razlikovati te podražaje te početi sliniti samo na zvuk viljuške
• uvjetovanje višeg reda- nakon uspostave uvjetovane reakcije, uvjetovani podražaji se mogu
uparivati s drugim neuvjetovanim podražajima izazivajući uvjetovanu reakciju višeg reda
• npr. uparujemo li zvuk viljuške sa
svjetlošću, nakon što je pas naučio sliniti
na zvuk viljuške, pas će početi sliniti i na
pojavu svjetlosti

21
• E..L. Thorndike- istraživanja mačaka
• ZAKON UČINKA – ponašanje praćeno poželjnim posljedicama imat će veću vjerojatnost
ponavljanja u budućnosti, a ono koje je bilo praćeno nepoželjnim posljedicama imat će manju
vjerojatnost ponavljanja
• B.F. Skinner- istraživanja štakora (Skinnerova kutija)
- ponašanje je instrument kojim se dolazi do određenih posljedica (subjekt je aktivan)
- čovjek ili životinja izvodi neka ponašanja u svojoj okolini („operira“), a to djelovanje izaziva
određene posljedice
- pri operantnom uvjetovanju dolazi do stvaranja veza između ponašanja i posljedica tog
ponašanja (ponašanja s pozitivnim posljedicama će se vjerojatnije ponoviti)

• 3 oblika posljedica našeg ponašanja:

1. POZITIVNO POTKREPLJENJE
- neki pozitivan događaj koji slijedi nakon nekog ponašanja (hrana, piće, poštovanje, novac,
pohvala,…)
2. NEGATIVNO POTRKEPLJENJE
- ponavlja se ponašanje ali se uklanja neugodnost
- također povećava vjerojatnost pojave ponašanja koje mu je prethodilo
- uklanjanje ili smanjivanje nekog neugodnog podražaja nakon određenog ponašanja
- dovodi do učenja kojim se neugodni podražaji mogu prekinuti ili izbjeći- učenje bijega/
izbjegavanja (npr. uzimanje tablete protiv bolova, dijete koje je dalo novac nasilniku u školi,…)
3. KAZNA
- smanjuje vjerojatnost ponašanja koja su joj prethodila
- ponašanje se smanjuje i nestaje
- štakor izbjegava dio kaveza gdje je dobio elektrošok
- kazna ZADAVANJEM nekog neugodnog/averzivnog podražaja
- kazna UKLANJANJEM nekog poželjnog podražaja

• potkrepljenje (ili pojačanje) = bilo koji događaj koji POVEĆAVA učestalost ponašanja koje mu je prethodilo
neke zakonitosti kod operantnog uvjetovanja:
• gašenje i spontano vraćanje- dugo me nitko nije pohvalio za odličan uspjeh pa sam malo
popustio u učenju
• generalizacija- malo dijete koje je pohvaljeno za nježno ponašanje prema svom psu,
generalizirat će to ponašanje i na odnošenje s drugim psima
• diskriminacija- susjed možda ima opasnog psa pa roditelji dijete diskriminativno potkrepljuju
samo kad gladi svog, ali ne i kad se približava susjedovom psu
• učinak povremenog potkrepljivanja- gašenje se odvija mnogo brže ako je osoba svaki put
uslijed ponašanja potkrepljena nego ako je potkrepljenje nepredvidivo (npr. kockari)

22
potencijalne opasnosti tjelesnog kažnjavanja

• fizički kažnjavano dijete može pomisliti da je tjelesna kazna efikasan način za

mijenjanje tuđeg ponašanja (udariti dijete u vrtiću ili svoje dijete u budućnosti)
• fizički kažnjavano dijete uči „tehniku“ agresivnog ponašanja- kako može tući
• primjena kazne je negativno potkrepljenje za osobu koja kaznu primjenjuje (rizik
za učestalu upotrebu, pojačavanje intenziteta kazne i zlostavljanje)
• fizička kazna izaziva strah- koji se putem klasičnog uvjetovanja kože povezati s
osobama koje kazne primjenjuju ili mjestom gdje se primjenjuje (npr. vrtić)
(učimo ne voljeti osobe i mjesta povezana s kaznom)
• kazna ima generalizirajući inhibitorni učinak na osobu
-udaranje djeteta za „odgovaranje“ može rezultirati da dijete u potpunosti
prestane razgovarati s roditeljem
-kritiziranje (djeteta/partnera) u obavljanju kućanskih poslova može dovesti do
njegova povlačenja iz te domene
• kazna ne dovodi do zaboravljanja neželjenog ponašanja (može se ponovno javiti
kad „primjenitelj“ nije u blizini)
• kazna djetetu ne pokazuje kako se ponašati
• na (fizičko) kažnjavanje često reagiramo agresijom (ljutnja)
• kritiziranje/opominjanje može biti i pozitivni potkrepljivač (pažnja- npr. u
razredu)- „zamka kritiziranja“

što umjesto kažnjavanja?

• INDUKCIJA (objašnjavanje što je uredu, a što nije i zbog čega)

• PRIRODNE POSLJEDICE („ako ne pojedeš ručak onda si gladan!“ -ne u slučaju životno
opasnih situacija)
• POTICANJE EMPATIJE I PROSOCIJALNOG PONAŠANJA
(„ti si mu uzeo igračku i on je sada tužan“)
• DEMONSTRACIJA POŽELJNOG PONAŠANJA
• NAGRAĐIVANJE POŽELJNOG PONAŠANJA
-ne pretjerati- previše nagrada „guši“ intrinzičnu motivaciju
• POKAZIVANJE I OBJAŠNJAVANJE VLASTITIH TE UVAŽAVANJE I IMENOVANJE
DJETETOVIH EMOCIJA- npr. kad dijete učini nešto opasno- naš uplašeni izraz lica
• UČENJE KROZ IGRU – npr. pospremanje kockica u kutiju
• PREKIDANJE NEŽELJENOG PONAŠANJA- uz ozbiljan izraz lica i ton glasa: „STOP!“ „Opasno!“

23
 oblikovanje ponašanja postupnim približavanjem
• na taj način učimo životinje/ljude vrlo složenim vještinama
• nova ponašanja se oblikuju tako što se potkrepljuju one reakcije koje su sve sličnije željenom
ponašanju
• složen zadatak podijelimo u jednostavnije cjeline • nakon učenja složenijeg ponašanja- ne
- npr. naučiti goluba da igra ping-pong potkrepljuju se više-manje složena
- 1. nahraniti ga ako ne pobjegne od loptice ponašanja
- 2. nahraniti ga ako se približi loptici
- 3. nahraniti ga ako ga loptica pogodi
• na ovim se principima zasnivaju
- 4. nahraniti ga ako odbije lopticu tijelom bihevioralni oblici terapije (liječenje
- 5. nahraniti ga ako odbije lopticu tijelom u pravom fobija, učenje djece vještinama…)
smjeru

potkrepljenja kod ljudi

primarna potkrepljenja- zadovoljavaju naše osnovne potrebe (npr. hrana)
sekundarna potkrepljenja- učimo ih uparivati s primarnim ili nekim dugim već usvojenim
sekundarnim potkrepljenjima
-socijalna potkrepljivanja: osmijeh, pohvala
-potkrepljivačke aktivnosti: pristup zabavi
-simbolička potkrepljenja: novac, nagrada

zašto nagrada nije uvijek djelotvorni pojačivač ponašanja?

GREENE, STERNBERG, LEPPER, 1976. -eksperiment
- nastavnici upoznali učenike s nekoliko matematičkih igara i
promatrali koliko vremena provode u njima kroz dva tjedna
- u trećem tjednu : -djeca nekih razreda bila nagrađena za igranje
tih igara. a djeca nekih nisu bila nagrađena
- nagrađivana djeca su tijekom trećeg tjedna provodila
više vremena u tim igrama
- nakon prestanka nagrađivanja nakon nekoliko tjedana, djeca koja su
bila nagrađivana su izgubila interes za te igre za razliku od djece koja
nisu bila nagrađivana
zaključak: nagrade umanjuju prirodnu intrinzičnu motivaciju za
igrom!
- efekt suvišnog opravdanja

kognitivistički pristup učenju

- bihevioristi (Thorndike, Watson, Skinner): -smatrali da do učenja dolazi isključivo putem
potkrepljenja/kazne; bili zainteresirani isključivo za odnos POTKREPLJENJE-REAKCIJA
- kognitivne procese (misli, percepciju, očekivanja) smatrali redundantnima i nisu ih koristili u
objašnjavanju učenja
- kognitivisti u jednadžbu dodaju O (organizam) P- O – R
- bit učenja je u sposobnosti mentalnog predočavanja aspekata svijeta
- djelujemo u skladu s tim predodžbama, a ne svijetom kao takvim
24
sažetak klasičnog i operantnog uvjetovanja:

25
o
• E. Tolman- jedan od prvih zagovaratelja kognitivnog pristupa učenju
• bavio se problemom učenja složenih labirinta kod štakora
• smatrao da štakor ne uči sekvencu lijevih/desnih zavoja već da u glavi stvara kognitivnu mapu
(mentalna predodžba rasporeda puteva u labirintu)
• Tolmanov eksperiment latentnog (skrivenog) učenja

o
• W. Kohler
• istraživao ponašanje čimpanza
• postavio problem koji omogućuje uvid- svi potrebni elementi za rješavanje izloženi i vidljivi
• postavio bananu izvan dosega i u prostoru ostavio 3 sanduka
• čimpanza najprije skakala, gađala bananu itd,… frustrirana, odustala, umirila se
• „shvatila“ kako riješiti problem- stavila jedan sanduk na drugi i dohvatila bananu
• UČENJE UVIDOM- učenje do kojeg dolazi tijekom rješavanja problema- razumijevajući odnose
u situaciji koja se opaža
1. faza preparacije- faza svijesti o problemnoj situaciji (neravnoteža), bezuspješni pokušaji
2. faza inkubacije- obustavlja se bezuspješna aktivnost
3. faza iluminacije ili uvida- rješenje se odjednom javi, odnosi između elemenata su jasni i
logični
4. faza verifikacije- provjera rješenja- tenzije nestaju
• životinja stvara mentalnu predodžbu, manipulira sastavnicama te predodžbe dok ne pogodi
rješenje i tada provodi to rješenje u stvarnom svijetu
• na ovaj način naučeno ponašanje prenosi se u nove situacije
jedna čimpanza je iskoristila samog Kohlera kao ljestve da bi dohvatila bananu
• vještina učenja uvidom se može istrenirati (Harlow)- čimpanze sve brže i lakše rješavale
različite probleme nakon određenog broja učenja uvidom

• Bandura- teorija socijalnog učenja • vjerojatnost ponašanja ovisi o promatranju

• uočio da osoba koja nešto govori ne mora
biti potkrepljena već može učiti opažajući
druge (govor, način oblačenja, obrasci
hranjenja, metode odgajanja djece,…)
• velik dio (kognitivnog) učenja se zbiva
gledanjem drugih prije nego osoba ima
priliku ponašanjem demonstrirati naučeno
potkrepljenja ili kazbe koju je model iskusio
nakon ponašanja (je li model bio nagrađen ili
kažnjen za ponašanje)
• češće se oponaša ponašanje modela koji su
privlačni, dopadljivi, uspješni, visokog statusa,…
• OPSERVACIJSKO UČENJE ODVIJA SE U 2
OBLIKA: 1) modeliranjem 2) vikarijskim
(zamjenskim učenjem)

26
 • Bandura i sur., 1963. laboratorijski eksperiment s Bobo lutkom
• grupe djece (3-6 godina) 1. promatra model kako udara Bobo lutku 2. promatra model kako se nježno
igra s Bobo lutkom 3. kontrolna grupa
• dovedeni u sobu s brojnim igračkama- igračke oduzete (frustracija!)- ostala je samo Bobo lutka
• rezultati: djeca iz prve skupine pokazivala su izrazito agresivna ponašanja prema Bobo lutki
(modelirana + inovativna)

biološki faktori u učenju

• biološki je određeno što bi nam moglo ugroziti život (cvijet vs. zmija)
• sposobnost učenja je biološki ograničena
• ljudi i životinje su biološki pripremljeni na učenje nekih vrste strahova
• strahovi koji su važni za preživljavanje organizma mogu se vrlo lako uvjetovati (strah od zmije
npr.) što ne vrijedi za neke druge (npr. strah od cvijeta)

neuralna osnovica učenja

AMIGDALA- važna za emocionalno uvjetovanje (učenje straha)
životinje i ljudi oštećene amigdale ne mogu steći strah od nekih novih podražaja ili upamtiti
zastrašujuće doživljaje
MALI MOZAK- važan za motorno učenje
HIPOKAMPUS- učenje povezano s nastankom novih sinapsi u hipokampusu i povećanjem sinaptičkih
transakcija
ZRCALNI NEURONI- Rizzolati i sur. 1992.-1996. otkrili neurone u premotornom korteksu koji su u mozgu
aktivni kad činimo neki pokret ali i prilikom promatranja neke aktivnosti koju izvodi netko drugi (kao
da osoba zaista provodi tu aktivnost) (to je neurološka osnova za imitaciju (učenje po modelu)

• jesu li stečeni ili urođeni?

• urođeni- imitacija izraza lica kod novorođenčadi
• stečeni (većina) – istraživanje na prof. plesačima (Calvo-Marino i sur. 2006.) ZRCALNI
NEURONI aktivni kod promatranja radnji koje plesač zna, ali ne i kod onih koje sam ne zna
izvesti

27
 pamćenje

krivulja učenja (najčešće sigmoidalna)

• sposobnost usvajanja, zadržavanja i
korištenja informacija
• neophodan uvjet za učenje ali i sve naše
spoznajne (kognitivne) funkcije
• govor, mišljenje, prepoznavanje, rješavanje
problema, stjecanje i izvođenje vještina,
obavljanje svakodnevnih aktivnosti,…

vrste pamćenja:

• prema trajanju: • s obzirom na namjeru/napor

senzorno (ispod 1 do nekoliko sekundi)
kratkoročno (do 20 sekundi)
dugoročno (>30 sekundi do kraja života)
• s obzirom na vremenski tijek/ smjer
retrospektivno (prošli događaji) vs.
prosprektivno (što sve treba učiniti
namjerno (eksplicitno) vs. nenamjerno
(implicitno) (spontano/automatski)
• 1. deklarativno (pamćenje činjenica)
a) semantičko (pamćenje općih stvari,
pojmova)
b) epizodičko (pamćenje vlastitih doživljaja)
2. proceduralno (motorno)- pamćenje
pokreta, vožnje bicikla, itd,…

SENZORNO PAMĆENJE KRATKOROČNO PAMĆENJE DUGOROČNO PAMĆENJE

• za vid- oko pola sekunde
(ikoničko pamćenje)
• za sluh- oko 2 sekunde
(ehoičko pamćenje)
• Sperlingov postupak
djelomičnog izvješća
- zaključak: opažamo više
nego što možemo
izvijestiti
• spada u tzv. radno
pamćenje (uz donekle i
senzorno)
- razgovor, obavljanje
dnevnih zadataka,
rješavanje problema itd…
- kapacitet kratkoročnog
pamćenja kreće se od 5
do 9 elemenata
• bez ponavljanja, većina
podataka koji su ušli u
kratkoročno pamćenje će
relativno brzo biti
zaboravljena
• ponavljanjem/vježbanjem
se sadržaj kratkoročnog
pamćenja može prebaciti
u dugoročno (namjerno)
• neki sadržaji se
nenamjerno prebace u
dugoročno pamćenje- bez
napora
(nenamjerno/automatski)
• kapacitet- neograničen

28
metode ispitivanja
• Ebbinghaus- eksperimenti sa zapamćivanjem i dosjećanjem liste riječi
(sudionici uče liste riječi i zatim ih moraju aktivno reproducirati ili
prepoznati)
- aktivno dosjećanje (reprodukcija)
- prepoznavanje
- metoda uštede – sudionik najprije nauči materijal, nakon nekog vremena mu se
ponovno da isti materijal, mjeri se koliko mu je ponavljanja (ili vremena) trebalo kod
prvog, a koliko kod drugog učenja istog materijala („Ušteda” (%) = (prvo učenje –
drugo učenje) / prvo učenje x 100 Npr. ušteda = (15 ponav – 10 ponav)/15 = 33%
uštede)
• na brzinu i lakoću učenja utječu: 1. smislenost materijala (smislene riječi je
lakše upamtiti nego besmislene 2. pripadnost riječi istovjetnoj kategoriji 3.
sličnost riječi (kišobran, suncobran, suncokret- može olakšavati ili otežavati)
4. sposobnost učenja pojedinca
• zadaci prepoznavanja su lakši nego zadaci „aktivne reprodukcije“

zašto zaboravljamo?
• gubljenje „tragova“ pamćenja (sinaptičkih puteva)
• nemogućnost pronalaženja informacije u dugoročnom
pamćenju
- metoda uštede
• potiskivanje
- psihoanaliza- namjerno ili nenamjerno
• interferencija
- međusobno ometanje različitih sadržaja koje smo tipična krivulja zaboravljanja
učili/pamtili
- proaktivna (nešto što smo ranije učili ometa ono novo) i
retroaktivna (učenje novih sadržaja dovodi do zaboravljanja
prethodnih)
• stanje „prenaučenosti“
- ako se nakon „potpune naučenosti“ gradiva ono i dalje
ponavlja- zaboravljanje se usporava/zaustavlja
• krivulja zaboravljanja u početku teče naglo, a kasnije sve
sporije
- još važnije od ponavljanja je duboko procesiranje gradiva – dobar način
da pohranimo informacije u dugoročno pamćenje, a onda i dozovemo po potrebi
može se prikazati KVOPPK modelom (koncentriranje, vizualiziranje, organiziranje,
povezivanje, ponavljanje, korištenje)
→ primanje informacija → kodiranje informacija → dosjećanje i pronalaženje
informacija

29
-mnemotehnike
• mentalni trikovi koji nam
pomažu da lakše, brže i
dugotrajnije pamtimo
• njima nastojimo: povezati
nepovezano, naći dobre
znakove za dosjećanje, učiniti
besmisleno smislenim
-kognitivne mape
• slikoviti sustavni prikazi
informacija i znanja
• pomažu u organizaciji
dugoročnog pamćenja:
hijerarhijski (nadređeni elementi
obuhvaćaju podelemente),
vremenski (paralelno i
sukcesivno), logički (npr. više
elemenata istovremeno utječe na
neki element, a neki elementi su
međusobno i u interaktivnom
odnosu), holistički

• Koliko su svjedočanstva pouzdana?

• pamćenje je „konstruktivno“ i
svjedoci mnogo detalja zaborave (nesvjesno) i te praznine nadopune zbivanjima
koja se nisu dogodila (konstruktivno pamćenje ili paramnezija
ova pojava je posebno izražena u nejasnim i stresnim situacijama
• način postavljanja pitanja može ozbiljno utjecati na izjave svjedoka
• eksperiment - Loftus & Palmer, 1974.
- sudionicima prikazan kratki film o sudaru dvaju automobila
- potrebno je bilo procijeniti brzinu kretanja automobila
- upotrijebljeni izrazi za „sudar” su bili različiti kod različitih skupina svjedoka
• ljudska sjećanja su ograničena i konstruktivna, a da toga ljudi nisu svjesni
(treba postavljati otvorena nesugestivna pitanja i treba višestruko provjeravati
informacije (iz više izvora))
• djeca starija od 3 godine mogu biti svjedoci, ali uz nepristrano i pravodobno
ispitivanje

• nekoliko faktora utječe na točnost dječjih ispitivanja:

- odgoda ispitivanja (umanjuje točnost)
- ponavljanje istog pitanja od strane iste osobe (dijete može pomisliti da je prvi
put dalo krivi odgovor pa ga izmijeniti
- tip pitanja (na otvorena pitanja daju relativno kratke, ali točne odgovore,
sugestivna pitanja su posebno opasna kad prođe dulje vrijeme od događanja
- slušanje svjedočanstava druge djece (sklona ponoviti isto, čak i ako je
pogrešno)
- korištenje fizičkih reprezentacija događaja (korištenje lutaka često rezultira
odigravanjem događaja koji se nisu dogodili) (crtanje daje točnije rezultate)
- razumijevanje pitanja (mala djeca (3- godišnjaci) imaju sklonost na
nerazumljivo pitanje odgovoriti „da“)

30
inteligencija:
1. ne postoji kao entitet, oznaka za ono što testovi inteligencije mjere
2. uključuje sposobnost učenja iz iskustva, apstraktnog mišljenja i bavljenja okolinom u kojoj
živi

• mjerenje intelektualnih sposobnosti, 2 kriterija

- pouzdanost: dosljednost/ponovljivi rezultati (koeficijent 0,90 i
više)
- određuje se koreliranjem dvaju nizova rezultata ili unutarnjom
konzistencijom (stupanj u kojemu određena pitanja/čestice tog
testa mjere istu stvar)

- valjanost: “test mjeri ono što treba mjeriti”

- može se odrediti koreliranjem rezultata s nekim vanjskim kriterijem (koeficijent
valjanosti)
- problem kriterija u mjerenju: ne postoji mjera istine za neki test
- konstruktivna valjanost- rezultati u testu su u korelaciji sa ishodima za koje teorija
kaže da bi ih trebali predvidjeti (=istraživački projekt)

McClelland - teorija o motivaciji za postignućem

• rani testovi:
- sir Francis Galton – preteča
• Alfred Binet - test inteligencije djece (1905.)
- uveo pojam mentalne dobi
• Lewis Treman adaptirao: Stanford-Binet test inteligencije (IQ = MD/KD x 100)
- 4 područja: 1. verbalno rasuđivanje
2. apstraktno/vizualno rasuđivanje
3. kvantitativno rasuđivanje
4. kratkoročno pamćenje
• Wechslerovi testovi (David Wechsler ‘39.)
- test inteligencije za odrasle, 2 djela: verbalni i neverbalni
* kasnije i test za djecu (WISC)
• grupni testovi sposobnosti (pr. američki SAT’s)
• faktorski pristup
- Charles Spearman (‘04.): uvodi pojam generalnog faktora inteligencije (oznaka g) -
glavna odrednica postignuća u testovima inteligencije
- uvodi i pojam posebnih specifičnih (s) faktora

31
suvremene teorije inteligencije:
1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija
- Howard Gardner (‘83.): inteligencija je sposobnost rješavanja problema ili izrade produkata
- 7 vrsta inteligencije: I) lingvistička
II) glazbena
III) logičko-matematička
IV) spacijalna
V) tjelesno-kinestetička
VI) intrapersonalna
VII) interpersonalna
VIII) prirodna

2. Andersonova teorija inteligencije i kognitivnog razvoja

- Mike Anderson (kritika Gardnera): razlike u inteligenciji posljedice su razlika u
mehanizmima temeljene obrade; pojedinci se razlikuju po brzini odvijanja tih
temeljnih procesa obrada informacija
- inteligencija uključuje module (kognitivne mehanizme u kojima nema individualnih
razlika) i 2 posebne sposobnosti:
- 1. se bavi pozicijskim mišljenjem
- 2. se bavi vidnim i prostornim funkcioniranjem

3. Sternbergova trijarhična teorija

- Robert Sternberg, teorija usmjerena na iskustvo i kontekst
- 3 dijela/podteorija: 1. podteorija komponenata (mišljenje) - dijeli se na: metakomponente
(planiranje, kontrola, motrenje), komponente, postignuća (strategije za rješavanje problema)
i komponente stjecanja znanja (kodiraju, kombiniraju i uspoređuju informacije)
2. podteorija iskustva
3. kontekstualna podteorija (okolina i kultura)

4. Cecijeva bioekološka teorija

- Stephen Ceci: višestruki kognitivni potencijali (biološki utemeljeni), a ne samo
jedna opća inteligencija)
* IQ nije inteligencija
- kontekst je bitan za iskazivanje kognitivnih sposobnosti (linčnosti, motivacije,
obrazovanja)
- može biti mentalni, socijalni i fizički
-genetika i inteligencija
- nasljednost: postotak varijance bilo koje osobine određen genetskim razlikama
među pojedincima populacije

32
 emocije:
• emocija (čuvstvo)- složena reakcija na
neki podražaj koja uključuje fiziološku,
kognitivnu i osjećajnu komponentu te
stvara spremnost na djelovanje
• RASPOLOŽENJE: difuzno afektivno
stanje slabog intenziteta kojem ne
znamo uzrok; dugotrajnije (traje
satima/danima)
PODJELA EMOCIJA:
• osnovna podjela: 1. ugodne emocije i 2.
neugodne emocije
• podjela prema složenosti:
1. OSNOVNE EMOCIJE (primarne): radost,
žalost, srdžba, iznenađenje, gađenje, strah
2. IZVEDENE EMOCIJE (sekundarne) -
različite kombinacije osnovnih čuvstava
(neograničen broj) -ljubav, razočaranje,
ljubomora, ponos, ravnodušnost, zavist,
tjeskoba,…

klasične teorije emocija -bave se redoslijedom organskih i psihičkih procesa kod emocija (što se
javlja prvo? fiziološka promjena ili subjektivni doživljaj?)

1. James- Langeova teorija

• primarno se dogode fiziološke i ponašajne promjene, a nakon što se te promjene osjete
doživljava se emocija
• autonomna pobuđenost i ponašanje omogućuju doživljaj i razlikovanje emocija
• „žalosni smo jer plačemo, ljutiti smo jer se svađamo, preplašeni smo jer drhtimo,…“, a ne
obrnuto
2. Cannon.- Bardova teorija 3. Dvofaktorska teorija emocija (Schachter &
• unutarnje promjene su prespore da bi mogle Singer)
biti primarni izvor osjećaja • emocije su posljedica kombinacije 2 faktora:
• umjetno izazivanje tj. promjena (npr. injekcija 1. početnog stanja pobuđenosti i 2.
adrenalina) ne izaziva doživljaj prave emocije kognitivnog tumačenja te pobuđenosti
(„osjećam se kao preplašen“) (fiziološke promjene (npr. jače lupanje srca)
pripisuju se različitim čuvstvima, ovisno o
• obrazac autonomne pobuđenosti ne razlikuje
situaciji)
se od emocije do emocije
- srdžba ubrzava rad srca, ali i pogled na • naziva se i „juke- box“ teorija čuvstava
voljenu osobu - da bi uopće došo do emocije, trebaju se
dogoditi neke vegetativne promjene u
• fiziološke promjene i doživljaj emocije se
događaju istovremeno organizmu („ubacivanje žetona u juke-box“)
- koje čemo čuvstvo doživjeti, ovisi o
situaciji/konteksu („odabir melodije s
popisa“)

33
6 sastavnica emocija (Lazarus, 1998.)
Interpretacija situacije i ocjena pojedinca o osobnom značenju
okolnosti u kojima se nalazi.
• u velikoj mjeri odgovorna za razlikovanje emocija
1. kognitivna procjena
• prilikom opisa kvalitete čuvstva često ističemo kognitivnu
procjenu
-bio sam ljut, jer nije bilo pošteno
-bila sam ponosna, jer sam među najboljima
Afektivno stanje ili osjećajni ton kojim je obojeno privatno iskustvo.
• događa se na razini svijesti („osjećajna komponenta“)
-u frontalnom dijelu kore velikog mozga
2. subjektivni doživljaj • funkcija osjećajne komponente: 1. povratna informacija o
osobnoj važnosti okolnosti u kojima se tog trenutka
nalazimo (strah ili srdžba—prijetnja) 2. usmjeravanje
ponašanja, procesa odlučivanja i obrade informacija
Poticaj na mišljenje i djelovanje u određenom smjeru.
• uz neugodna čuvstva ljudske sklonosti mišljenju i
djelovanju postaju uske i specifične
3. sklonost mišljenju i djelovanju • uz ugodna čuvstva sklonosti mišljenju i djelovanju postaju
široke i otvorenije
• hoće li se sklonost pretvoriti u akcije ovisi o složenoj
međuigri kontrole impulsa, kulturalnih normi i dr.
Fiziološke reakcije, naročito one koje uključuju autonomni živčani
sustav (npr. promjene u radu srca i znojnih žlijezda).
• čuvstva su popraćena fiziološkim promjenama izazvanim:
djelovanjem simpatičkog dijela autonomnog živčanog
sustava (-povećava se krvni tlak, ubrzava rad srca, ubrzava
se disanje, šire se zjenice, krv se brže zgrušava,…)
4. unutarnje tjelesne promjene • detektor laži (poligraf)- uređaj koji se koristi za
registriranje fizioloških promjena koje prate čuvstva 1. puls
2. krvni pritisak 3 disanje (frekvencija i dubina) 4. znojenje
(smanjuje se električni otpor kože)
• osnovna ideja: čovjek se uzbudi prilikom laganja (jer nastoji
izbjeći odgovor koji bi za njega mogao biti poguban)
Kontrakcije mišića koji pokreću glavne dijelove lica- obrazi, usnice,
nos i obrve- određene konfiguracije.
• iz izraza lica možemo reći o kojoj se emociji radi (posebno
kod osnovnih čuvstava)
• glavna funkcija izraza lica je komuniciranje emocija
5. izraz lica
• povratne informacije o izrazu našeg lica mogu uzrokovati
ili pojačati doživljaj emocija  U jednom istraživanju (Strack
i sur, 1988), sudionici koji su držali olovku zubima
procjenjivali crtane šale smješnijima od onih koji su ju
držali ustima (što sprječava smiješak)
Kako ljudi upravljaju, reagiraju na ili se nose s vlastitim emocijama ili
situacijom koja ih je izazvala.
• regulacija emocija spada u domenu socijalnih vještina (npr.
izražavanje ponosa o položenom ispitu u razgovoru s
6. reakcija na emociju kolegom koji nije prošao)
• U jednom istraživanju, nesposobnost kontrole negativne
reakcije djece na razočaravajuće poklone predviđale rizik
za pojavu problema u ponašanju u kasnijoj dobi (Cole i sur.,
1994)

34
- amigdala (limbički sustav) je u stanju reagirati na neke zastrašujuće situacije prije kore velikog
mozga – zato ponekad možemo doživjeti neku emociju prije nego znamo zašto

jesu li čuvstva urođena ili naučena?

• većina čuvstava su prirodne/urođene reakcije na zbivanja izvan organizma ili u samom
organizmu
• neka čuvstva su određenim dijelom naučena npr. strahovi
• FOBIJE -panični bezrazložni strahovi od nekih situacija, osoba, predmeta, itd,…
• postoje i urođeni strahovi: strah od gubitka podloge, strah od buke, strah od nepoznatih
ljudi
• različita složena čuvstva u nekim kulturama
• „amae“ u Japanu- ugodan osjećaj ovisnosti o drugoj osobi
• kultura utječe na kognitivnu procjenu, ali i na izražavanje emocija (u Japanu ljudi češće
smiješkom prikrivaju negativne emocije od ljudi iz SAD-a)

-stres:
• obrazac emocionalnih i fizički reakcija koje prati subjektivan osjećaj
preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje
• stresori- čimbenici koji izazivaju stres
• stresna vrijednost ovisi o individualnim razlikama i o društvenoj sredini
• i ugodni događaji mogu biti vrlo stresni (vjenčanje, prinova u obitelji)
• neugodna čuvstva koja traju duži vremenski period dovode do izvjesnog
iscrpljenja osobe
• Seyle 1950. dokazao da dugotrajno neugodno stanje uzbuđenosti može
ozbiljno naštetiti i tjelesnom i mentalnom zdravlju
• blagi stres je koristan (postiže se bolji uspjeh ako postoji blaga uzbuđenost
prilikom izvođenja aktivnosti)

• Yerkses- Dodsonov zakon –

učinak u aktivnosti raste sa
„stupnjem uzbuđenja“ do
određene granice, nakon
čega uzbuđenje počinje
negativno djelovati i učinak
opada

35
 motivacija
• proces koji se odvija unutar pojedinca, a potiče, usmjerava i održava ponašanje prema
određenom cilju
• lat. moveo- kretati se
• povezanost emocija i motivacije:
- emocije pokreću naše ponašanje (želimo izbjeći neugodne, a zadržati ugodne emocije)
- emocije nisu samo reakcije na vanjske podražaje, već su i motivi naših ponašanja

motivi - sve ono što nas motivira na neku aktivnost

BIOLOŠKI MOTIVI
- motivi preživljavanja
- potreba za disanjem, spavanjem, glad, žeđ, potreba za snom,…
- nagoni (=biološki motivi)
- nagoni nisu isto što i instinkti (oboje je nasljedno uvjetovano no nagoni uzrokuju
jednostavnija ponašanja koja se okolnim utjecajima daju modificirati, a instinkti uzrokuju
kompleksa ponašanja npr. gradnja gnijezda, izgradnja saća,…
PSIHOSOCIJALNI MOTIVI
- potreba za ljudskim društvom, potreba za čitanjem knjiga, za znanjem, želja za urednošću,…
- jakost potreba u najvećoj mjeri ovisi o stupnju lišenosti (deprivacije)
npr. 10 dana bez hrane, 1 dan bez vode = potreba za hranom jača
npr. gladni ste ali istodobno već 10 dana niste vidjeli najbolju prijateljicu = preferirate
sastanak s njom

• Maslow je smatrao da će se hijerarhijski više

potrebe zadovoljavati nakon što su hijerarhijski
niže potrebe u određenoj mjeri već zadovoljene.

- motivacijsko ponašanje čovjeka najčešće se prikazuje

pomoću tzv. motivacijskog ciklusa ponašanja
da bismo od nekog MOTIVA (potrebe) stigli do željenog
cilja: treba nešto učiniti (INSTRUMENTALNO
PONAŠANJE) i treba prebroditi barijere na koje na putu
do cilja nalazimo
cilj motiv

barijere istrumentalno
ponašanje

36
barijere:
frustracija:
- zapreke/prepreke koje se nalaze između
neke potrebe i motiva, i cilja
1. prirodne/fizikalne ako je motivacija jaka, barijere ne
- npr. zaključana vrata uspijevamo prebroditi, dolazi do
- za neke životinje nepremostive, ali za osjećaja neugode, nemira i
čovjeka većinom savladive
anksioznosti→ FRUSTRACIJA
2. društvene KONFLIKT- jedan od najčešćih uzroka
- zakoni, religija, društveni običaji
naših svakodnevnih frustracija
- kompleksnije i teže premostive od
- stanje u kojem se nalazimo kada
prirodnih barijera
moramo birati između 2 ili više ciljeva,
- prekršioca čeka kazna
a ne možemo se odlučiti za koji da se
3. osobne opredijelimo
- kada sami sebi zbog psihičkih ili fizičkih - sve dok sami ne odlučimo, sam
karakteristika/nedostataka, predstavljamo konflikt predstavlja osobnu barijeru
zapreku pri postizanju cilja (ili se ne koja nam onemogućuje postizanje cilja
možemo odlučiti između 2 ili nekoliko
ciljeva)

frustracija i glavne vrste unutarnjih konflikata:

1. KONFLIKT DVOSTRUKOG PRIVLAČENJA
- dva podjednako privlačna cilja
2. KONFLIKT DVOSTRUKOG ODBIJANJA
- dva podjednako odbojna (negativna cilja)
- čovjek se ne može odlučiti kojeg od njih da ipak prihvati budući da mora izabrati jednog
3. KONFLIKT ISTOVREMENOG PRIVLAČENJA I ODBIJANJA
- čovjek se nalazi pred jednim ciljem, ali taj cilj je istovremeno i privlačan i odbojan tzv.
ambivalentni cilj
- npr. studij medicine- dugotrajan, skup, naporan ali zanimljiv

37
 gradijent cilja i konflikti
• GRADIJENT CILJA- zakon koji govori o tome koliko privlačenje ili odbijanje nekog cilja ovisi
o blizini cilja
• blizina cilja se odnosi na prostornu,
vremensku i psihološku blizinu/udaljenost
• što je cilj bliži i privlačenje i odbijanje je
jače

1. KONFLIKT DVOSTRUKOG PRIVLAČENJA

- gradijent privlačenja raste s približavanjem cilju
- rješenje konflikta= jednom od 2 cilja se namjerno približimo ili nam ga netko drugi
približi
- gradijent tog cilja je porastao, a onog drugog se smanjio budući da smo se od njega
udaljili

2. KONFLIKT DVOSTRUKOG ODBIJANJA

- vrlo teško rješiv
- čim se jednom negativnom cilju približimo, njegova odbojnost poraste, dok se odbojnost
drugog cilja (budući da smo se od njega udaljili) smanji
- cilj od kojeg smo se udaljili učini nam se manjim zlom pa odabiremo njega (npr. rizična
operacija ili čekanje)
- čovjek oscilira između 2 cilja, neprestano mijenjajući odluku o tome za koji cilj se
odlučiti

3. KONFLIKT ISTOVREMENOG PRIVLAČENJA I ODBIJANJA

- dok smo još relativno daleko od cilja prevladava PRIVLAČENJE, no kako se
približavamo, gradijent odbijanja raste
- „vrti se kao mačak oko vruće kaše“ – hrana privlači, vrućina odbija

4. DVOSTRUKI KONFLIKT ISTOVREMENOG PRIVLAČENJA I ODBIJANJA

- zapravo se vrlo često radi o dvostrukom konfliktu istovremenog privlačenja i odbijanja
- teško se odlučujemo jer u svakom pozitivnom cilju uspijemo pronaći i njegovu
negativnu stranu
- oba cilja nas istovremeno nečim privlače, a nečim odbijaju

38
 - FRUSTRACIJA= neugodno čuvstvo napetosti, bijesa, nemira, anksioznosti izazvano
nemogućnošću dolaska do cilja

obrambeni mehanizmi u stanju frustracije

1. AGRESIJA
- najčešći obrambeni mehanizam
- ne iskazuje se nužno samo prema izvoru frustracije, već i prema drugima koji su u tom
trenu dostupni (pomaknuta agresija)

2. REGRESIJA
- način reagiranja koji predstavlja „nazadno“/“regresivno“ reagiranje
- npr. prolazimo pored stola i udarimo se o rub- udarimo stol nazad

3. RACIONALIZACIJA
- tražimo dobar, a ne pravi razlog nekom našem ponašanju ili situaciji (pritom i sami zaista
vjerujemo u objašnjenje koje smo dali!)
- npr. opravdavamo neuspjehe i veličamo uspjehe (student koji nije upao na medicinu kaže
da se zapravo nije ni trudio upasti jer nije tip koji voli puno učiti)
- reakcija slatkog limuna i kiselog grožđa

4. BIJEG (iz frustrirajuće reakcije)

- KONKRETAN =doslovan (dijete pobjegne s mjesta gdje je dobilo batine)
- APSTRAKTNI- očituju se u psihološkom bijegu (npr. zaboravljanje, psihosomatske bolesti,
samoubojstvo, ovisnosti o opojnim drogama i alkoholu)

5. FIKSACIJA
- frustrirana osoba uporno ponavlja jedan način reagiranja na frustraciju koja očito ne dovodi
do rješenje (ne možete pronaći ključ od stana i 2 puta ste pretražili torbicu ali uporno i
dalje pretražujete)

6. NEGIRANJE
- frustrirana osoba ne prihvaća stvarnost (odbijanje odlaska liječniku)

7. PROJEKCIJA
- pripisivanje vlastitih želja i motiva drugima (neprijateljski nastrojena osoba okrivljava druge
za izazivanje sukoba)

39
teorija samoodređenja, Ryan & Deci
tri urođene univerzalne psihološke potrebe
1. autonomija- svojevoljno biranje aktivnosti i donošenje odluka
2. kompetencija- da se osjećamo uspješni i da imamo kontrolu nad okolinom
3. povezanost- potreba za bliskim odnosima s drugim ljudima (koji ne ugrožavaju preostale dvije
potrebe)

- ljudi su intrinzično motivirani za neko ponašanje u toj mjeri koje ono doprinosi zadovoljenju ove 3
psihološke potrebe
- zadovoljenost ovih potreba u osnovi je pojedinčeve intrinzične motivacije i mentalnog zdravlja, dok
kočenje zadovoljenja istih dovodi do smanjene motivacije i dobrobiti pojedinca

tipovi motivacije prema teoriji samoodređenja

TIP MOTIVACIJE OPIS

Činimo nešto potaknuti vanjskim

EKSTERNALNA pritiscima uglavnom da bismo dobili
nagradu ili izbjegli kaznu.

Temelji se na samokontroli, a činimo

INTROJEKTIRANA nešto da bismo izbjegli osjećaj krivnje,
pritiska ili napetosti.

Činimo nešto jer smo shvatili zašto je

IDENTIFICIRANA
to važno čak i kad u tome ne uživamo.

Činimo nešto zato što uživamo u toj

INTRINZIČNA
aktivnosti samoj po sebi.

čime se bavi psihologija ličnosti? -istraživanjem ljudske

ličnost: -specifičan i karakterističan obrazac
misli, emocija i ponašanja koji određuje osobni
stil interakcije pojedinca s fizičkom i društvenom -
okolinom
prirode (univerzalnost), istraživanjem individualnih i
grupnih razlika, istraživanjem na razini pojedinca
dominantni pristupi u psihologiji ličnosti:
psihoanalitički, bihevioristički, kognitivni,
humanistički, evolucijski, osobinski
40
 EVALUACIJA TEORIJSKIH PRISTUPA U PSIHOLOGIJI LIČNOSTI
TEORIJSKI PRISTUP DOPRINOSI
• metoda slobodnih
asocijacija
• ukazivanje na važnost
ranih dječjih iskustava za
formiranje ličnosti
PSIHOANALITIČKI • prepoznavanje uloge
nesvjesnih procesa
• obrambeni mehanizmi
ličnosti
• naglašena važnost
okoline u mijenjanju
ponašanja
BIHEVIORISTIČKI • temelj za nastanak
kognitivno- bihevioralnog
pristupa
• empirijska provjerljivost
• temeljen na
EMPIRIJSKIM
ISTRAŽIVANJIMA
KOGNITIVNI • tumačenje individualnih
razlika među pojedincima
kognitivnim strukturama
• interakcionizam
• naglašava važnost
proučavanja problema
• optimistično stajalište o
ljudskoj prirodi
HUMANISTIČKI • ispitanici vs. sudionici
• ima snagu tumačenja
širokog raspona
ponašanja (anksioznost)
EVOLUCIJSKI
• mjerenje ličnosti
• istraživanje njezinog
odnosa s drugim
OSOBINSKI varijablama
• mogućnost predviđanja
ponašanja
KRITIKE
• pojmovi nejasni, teško
ih je objektivno
mjeriti – teško
empirijski provjerljivi
• nemogućnost
predviđanja
• sugestivna pitanja
• pristran uzorak
klijenata (Freudova
opažanja)
• tumačenja nisu
parsimonična
• zanemaruje biološke i
genetske činitelje
• posvećuje malo pažnje
individualnim
razlikama
• korištenje apstraktnih
pojmova
• ne govori nam kakvi
su ljudi
• pitanje kvalitete
podataka
• postavke temeljene
na opažanju relativno
zdravih ljudi
• naglasak na pojedincu
(premalo se osvrće na
pitanje dobrobiti za
širu zajednicu)
• opravdanje za
nepravedne društvene
uvjete i predrasude
• teško provjerljiva,
moguća alternativna
objašnjenja
• deskriptivan – ne nudi
integrirani prikaz
nastanka ličnosti
-problem cirkularnosti
• predviđanje ponašanja
na temelju osobina
ličnosti ograničeno
41
osobinski pristup
• temeljne postavke: razlike između ljudi su odraz razlika između njihovih osobina ličnosti
• osobine/crte ličnosti: predispozicije da se osoba ponaša (misli ili doživljava) na određen način
- kontinuirane dimenzije po kojima se ljudi mogu uspoređivati
- pridonose sličnom ponašanju duž različitih situacija
- relativno stabilne i trajne tijekom života
- u populaciji raspodijeljene prema normalnoj raspodjeli
• u okviru osobinskog pristupa nastoji se: ispitati korelaciju različitih osobina ličnosti, razviti
mjerne instrumente za mjerenje osobina, utvrditi porijeklo osobina ličnosti, ispitati odnos
osobina ličnosti i nekih specifičnih ponašanja/ishoda
nastanak nekih modela ličnosti u okviru osobinskog pristupa: 1. korak .LEKSIČKA HIPOTEZA 2.
korak: SKUPLJANJE PROCJENA I SAMOPROCJENA LJUDI U ISTRAŽIVANJU, 3. korak:
STATISTIČKI POSTUPCI
• pet-faktorski model ličnosti; dominantan model strukture ličnosti u posljednjih 20-ak godina
- razlikuje 5 ključnih dimenzija kojima se mogu opisati razlike u ličnosti među ljudima
- neuroticizam/emoc. stabilnost, ekstraverzija, otvorenost ka iskustvima, ugodnost, savjesnost

-bihevioralna genetika:-istraživanja nasljednosti i okolinskog utjecaja

• u kojoj mjeri se individualne razlike mogu pripisati genetskim, a u kojoj mjeri okolinskim
doprinosima?
INDEKS NASLJEDNOSTI- proporcija opaženog varijabiliteta u grupi pojedinca koja se može
objasniti varijabilitetom u genotipu
- varira od 0 do 1 (odnosno od 0 do 100%)
INDEKS OKOLINSKOG UTJECAJA- proporcija opaženog varijabiliteta koja se ne može objasniti
varijabilitetom u genima
- obrnuto proporcionalan indeksu nasljednosti (1-IN)

metoda opis nedostatci

Povezuju stupanj genske
srodnosti članova sa
PORODIČNA stupnjem sličnosti u ličnosti
(roditelji, braća, sestre -
ISTRAŽIVANJA 50%; bake, djedovi, tete
25%.. )
Imaju li ovi članovi i
jednaku okolinu?
Možemo li onda veću
sličnost bliskijih rođaka
pripisati isključivo većoj
genetskoj sličnosti?

Usporedba sličnosti Je li moguće da se okolina

jednojajčanih (100% istih
ISTRAŽIVANJA gena) i dvojajčanih
blizanaca (50% istih gena)
BLIZANACA
sličnije ponaša prema
jednojajčanim nego
dvojajčanim blizancima?
Tada je i dijeljena okolina
za 1JB veća zar ne?

Povezanost osobina djece i Jesu li usvojena djeca

osobina bioloških roditelja. reprezentativna za
ISTRAŽIVANJA Povezanost osobina djece i populaciju?
USVAJANJA osobina njihovih Postoji li mogućnost
posvojitelja. selektivnog smještaja?

42
 -
nalazi studija bihevioralne genetike sugeriraju da se 30 do 50% interindividualnih razlika u
osobinama ličnosti može objasniti nasljednim, a 50 do 70% okolinskim faktorima
• važne napomene o interpretaciji indeksa nasljednosti:
1. ne odnosi se na pojedinca nego na objašnjavanje razlika u uzorku ili populaciji:
- za pojedinca- geni i okolina su neodjeljivo povezani
- 90% razlika u visini među ljudima može se objasniti razlikama u njihovoj genetici, a
preostalih 10% razlikama u okolinama koje ih okružuju
2. nije konstantan već varira s obzirom na: trenutak u vremenu, okolinu, korištenu metodu
3. moguće je da su precijenjenu zbog interakcije i korelacije genotipa i okoline
interakcija genotipa i okoline
1. za ostvarivanje učinaka nekih gena potrebna je specifična okolina
- npr. sklonost alkoholizmu se neće realizirati ako osoba ne dođe u doticaj s alkoholom; dijete
neće progovoriti ako nema doticaj s govorom

2. osobe s različitim genotipovima različito reagiraju na istu okolinu

- introverti su uspješniji na kognitivnim zadacima kad je u sobi malo stimulacije, a neuspješni
kad postoje distrakcije (buka, zvuk tv-a, kretanje ljudi)
- ekstroverti rade puno grešaka kad je zadatak monoton, a nema u pozadini radija ili zvuka tv-
a koji bi ih dodatno stimulirao

3. korelacija genotipa i okoline

a) pasivna korelacija- roditelji pružaju djeci i gene u okolinu koji su
usklađeni (slični), a djeca ne rade ništa kako bi došla do te okoline
- roditelji nadareni za glazbu, prenesu talent za glazbu putem gena na
dijete, ali i imaju mnogo glazbenih instrumenata kod kuće
b) reaktivna korelacija- roditelji reagiraju na dijete drugačije ovisno o
njegovom genotipu
- dijete koje lijepo pjeva, roditelj upiše na zbor u vrtiću
c) aktivna korelacija- dijete/pojedinac s određenim genotipom aktivno
traži/stvara odgovarajuću okolinu
- visokointelektualni pojedinci će pohađati predavanja, čitati knjige i sl.;

• korelacija genotipa i okoline može biti i negativna- introvertirani roditelji sramežljivog djeteta
namjerno pozivaju u goste kako bi pokušali anulirati utjecaj nasljeđa ili roditelji aktivnog
djeteta pokušavaju naći za njega mirne zanimljive aktivnosti

43
 • psihički poremećaji
• Rosenhan. 1973. „Kako je biti zdrav na nezdravom mjestu?“
- testirao pouzdanost psihijatrijskih dijagnoza
- 8 „pseudopacijenata“, prijavili se u različite psihološke klinike i žalili se da čuju glasove koji
govore „šuplje“, „prazno“; „mukli udarac“
- nakon toga se ponašali normalno, tablete bacali u zahod
- u bolnici držani u prosjeku 19 dana (od 7 do 52)
- na izlasku dobili nalaz „shizofrenija u remisiji“
- nitko nije posumnjao od bolničkog osoblja (neki pacijenti jesu)
- porasla svijest o nepovoljnim posljedicama etiketiranja
KRITERIJ OPIS NEDOSTACI
Normalno je ono što je Jesu li genijalci i
STATISTIČKI KRITERIJ uobičajeno kod većine kreativci abnormalni?
(normalna distribucija, ljudi. Abnormalno je ono Može li se biti malo ili
„zakon većine“) što bitno odstupa od
uobičajenog/ prosječnog. puno „shizofreničan”?
Promjenjivost normi u
vremenu i prostoru
Normalni se pridržavaju
(različite
kulturalnih normi.
ODSTUPANJE OD kulture/različite
Osobe s psihičkim
KULTURNIH NORMI norme).
poremećajem često krše
Je li borba protiv
socijalne norme.
nepravde poremećenost
ili vrlina?
kriteriji normalnosti (1)
KRITERIJ OPIS NEDOSTACI
Normalno je ono što
pojedinac smatra da je
Mnogi teško
normalno.
SUBJEKTIVNA TEŠKOĆA ZA poremećeni pojedinci
Osobna/subjektivna patnja
POJEDINCA (osobna bol i nemaju uvid u svoje
zbog problema (osjećaj
patnja) stanje i oni sami ne
tjeskobe, uznemirenosti,
doživljavaju poteškoće.
depresivnosti, bolovi,
gubitak apetita).
Abnormalno je ono što ima
negativne učinke za Gdje postaviti granicu
pojedinca (npr. čovjek koji prilagođenog i
NEPRILAGOĐENOST se toliko boji gužve da ne neprilagođenog
PONAŠANJA može ući u autobus; ponašanja? Je li nasilje
pokušaj samoubojstva) ili u samoobrani
društvo (nasilničko neprilagođeno?
ponašanje).
Opravdanost ponašanja i Gdje povući granicu
OPRAVDANOST REAKCIJA
doživljavanja osobe zbog opravdanog i
SITUACIJOM
situacije u kojoj su se našli. neopravdanog?
kriteriji normalnosti (2)

44
 • kriteriji normalnosti (3)
- nijedan kriterij ne daje sasvim zadovoljavajući opis abnormalnog ponašanja (prilikom
dijagnostike uzimaju se u obzir svi ovi kriteriji)
- MEDICINSKI MODEL- kao i kod fizičkih oboljenja, psihički poremećaji se
dijagnosticiraju na temelju simptoma (simptomi-bolest-terapija)
- aktualni sustavi za klasifikaciju i dijagnostiku psihičkih poremećaja:
1. dijagnostičko-statistički priručnik DSM-V (Američka psihijatrijska udruga)
2. međunarodna klasifikacija bolesti MKB-10 (Svjetska zdravstvena organizacija)

KATEGORIJE MENTALNIH POREMEĆAJA PREMA DSM-V

Neurorazvojni poremećaji
Spektar shizofrenije
Bipolarni i povezani poremećaji
Depresivni poremećaji
Anksiozni poremećaji
Opsesivno- kompulzivni poremećaji
Poremećaji povezani s traumom
Disocijativni poremećaji
Poremećaji somatskih simptoma
Poremećaji hranjenja
Poremećaji eliminacije
Poremećaji spavanja i budnosti
Seksualne disfunkcije
Poremećaji spolnog identiteta
Poremećaji kontrole impulsa
Zloupotreba opojnih sredstava i ovisnosti
Neurokognitivni poremećaji
Poremećaji ličnosti
Parafilije
Itd,…

• istraživanje: oko 50% ljudi bi moglo u jednom životnom periodu zadovoljiti

dijagnostičke kriterije za barem jedan poremećaj
stajališta o mentalnim poremećajima KULTURNO/SOCIOLOŠKO
STAJALIŠTE
BIOLOŠKO (medicinsko) stajalište
poremećaji nisu smješteni u umu
- psihički poremećaji su moždani poremećaji: pojedinca već u društvenom kontekstu
- genske nepravilnosti (predispozicije za razvoj poremećaja) ispituju stresove u okolini koji mogu
- abnormalnosti u specifičnim dijelovima mozga interferirati s funkcioniranjem ljudi
- disfunkcije neurokemijskih sustava u mozgu i tijelu (diskriminacija, siromaštvo)
- prednost upotrebi lijekova

PSIHOLOŠKA STAJALIŠTA
PSIHOANALITIČKO
- zbog nesvjesnih konflikata u ranom djetinjstvu i koristimo obrambene mehanizme
kojima se kontrolira anksioznost izazvana potisnutim porivima i emocijama
- cilj terapije: osvješćivanje potisnutih emocija- smanjenje potrebe za obrambenim
mehanizmima- ublažiti poremećaj
BIHEVIORALNO
- istražuje se kako su se strahovi uvjetovali uz određene situacije
- naglašava se uloga potkrepljenja u nastanku i održavanju neprikladnih ponašanja
- neprilagođena ponašanja su naučena- mogu se i odučiti
KOGNITIVNO
- poremećaji proizlaze iz poremećenih kognitivnih procesa
- načini na koje procjenjujemo stresne situacije, strategije suočavanja, načini na
koje mislimo o sebi mogu ublažiti promjenom tih kognicija

45
model ranjivosti – stres
• uzima u obzir interakciju između dispozicije koja osobu čini ranjivom za razvoj određenog
poremećaja i stresne okolne uvjete s kojima se osoba susreće
• primjer ranjivosti za depresiju: na biološkoj razini- bliski rođak boluje od depresije- povećan
rizik
• na psihološkoj razini- kroničan osjećaj bespomoćnosti
• hoće li dispozicija dovesti do poremećaja ovisi o vrsti stresora s kojima se susreće u životu
(siromaštvo, frustracije, međuljudski sukobi, traumatski događaji)

• skupina poremećaja u kojima je anksioznost glavni simptom

• anksioznost- neugodno emocionalno stanje tjeskobe, strepnje ili straha
• anksioznost se smatra abnormalnom: kad se javlja u situacijama s kojima se većina ljudi nosi s
malo teškoća; osobu gotovo u potpunosti onemogućava u svakodnevnom funkcioniranju

• 4 tipa simptoma anksioznosti:

1. fiziološki ili somatski -pojačan rad simpatičkog
dijela AŽS (napeti mišići, ubrzano kucanje srca, • anksiozni poremećaji uključuju:
znojenje, ubrzano disanje, znojenje, i sl.) 1. generalizirani anksiozni poremećaj
2. kognitivni- npr. percepcija da doživljava infarkt i 2. panični poremećaj
da će umrijeti: percepcija nedostatka kontrole 3. (Opsesivno- kompulzivni poremećaj)
3. bihevioralni- npr. ukočenost, nepomičnost,
tresenje, izbjegavanje određenih podražaja
4. emocionalni- npr. prestravljenost
- borba/bijeg reakcija, a opasnost ne postoji

GENERALIZIRANI ANKSIOZNI POREMEĆAJ (GAD)

• trajan i preplavljujući osjećaj brige i napetosti
• generaliziran na velik broj životnih domena
• simptomi: nemogućnost opuštanja, umor, glavobolja, vrtoglavica, teškoće s koncentracijom,
osoba stalno brine oko mogućih problema, teškoće s odlučivanjem
Napadaj panike- epizoda akutnog i ogromnog straha i užasa – osoba je uvjerena da će joj se
dogoditi nešto strašno (smrt)
-prisutne fiziološke reakcije pod utjecajem simpatikusa
-40% mladih osoba doživi povremene napadaje panike u vrijeme stresa

46
PANIČNI POREMEĆAJ
• kad napadaji panike postanu uobičajena pojava i kad se osoba počinje brinuti zbog tih
napadaja
• javlja se prvi put u 20-im i ranim 30-im godinama
• 1/3 do 1/5 osoba s paničnim poremećajem pati i od agorafobija
• agorafobija – „strah od trga“- strah od svakog mjesta na kojem bi osoba mogla biti
zatvorena bez mogućnosti izlaska/ dobivanja hitne pomoći (strah od užurbanih mjesta
s puno ljudi, strah od autobusa, dizala, podzemnih željeznica,…)
• istraživanje blizanaca: identičan blizanac ima 2x veći rizik da će oboljeti od paničnog
poremećaja ako ga već ima njegov brat blizanac, u odnosu na dvojajčanog blizanca
• moguća nasljednost- pretjerana reakcija borba ili bijeg
- panični napadaj se može izazvati kad se simuliraju
početne fiziološke promjene reakcije borba ili bijeg
- niska razina serotonina u limbičkom sustavu –
kronična hiperaktivacija tog sustava (stalno „na rubu
panike“)
- osoba budno prati svoje tjelesne osjete, interpretira ih
na negativan način i bave se „katastrofičnim“
razmišljanjem (osjećaj da nemaju kontrolu)
FOBIJE
• iracionalni i pretjerani (u odnosu na većinu ljudi) strahovi od specifičnih objekata ili
situacija (zmije, insekti, visine, ptice i sl. )
• osoba uviđa da je strah iracionalan, ali i dalje osjeća anksioznost (varira od jake
nelagode do panike)
• anksioznost se može ublažiti samo izbjegavanjem zastrašujućeg objekta/situacije
• fobija se ne dijagnosticira ako značajno ne interferira sa svakodnevnim
funkcioniranjem osobe
• 3 kategorije fobije:
jednostavne fobije- strah od specifičnog objekta, životinje ili situacije
socijalna fobija- nesigurnost u društvenim situacijama uz strah da će se osramotiti
agorafobija
• nastajanje fobija:
FREUDOVA TEORIJA UČENJE OPAŽANJEM
- premještanje anksioznosti sa TUMAČENJE BIHEVIORISTA- (socijalno učenje- Bandura)
nesvjesnih motiva i želja na objekte Watson i Raynor; fobije nastaju - istraživanja pokazuju da u
koji sami simboliziraju te motive i klasičnim i operantnim obiteljima postoje određene fobije
želje uvjetovanjem; često se pojavljuju (djeca koja vide roditelje u strahu
nakon traumatskog doživljaja mogu steći iste reakcije na objekte
(NP PAS + BP UGRIZ =UR strahova; nije jasno radi li se o
ANKSIOZNOST) genskoj transmisiji fobija ili učenju
bihevioralna terapija dovodi - fobično ponašanje se odražava opažanjem)
operantnim uvjetovanjem – - vjerojatno se nasljeđuje strašljivi
do vrlo uspješnih načina
izbjegavanje pasa smanjuje temperament, a specifična fobija se
liječenja fobija pružajući time anksioznost uči
i potporu samoj teoriji
47
OPSESIVNO- KOMPULZIVNI POREMEĆAJ

• poremećaji koji karakteriziraju:

- opsesije: uporne nametljive misli, predodžbe illi impulsi koji izazivaju anksioznost
CHECKERS, WASHERS, DOING HARM
- kompulzije- nesavladivi porivi za izvođenjem određenih radnji ili rituala koji smanjuju
anksioznost
- subjektivan doživljaj gubitka kontrole nad životom
• ono što je zajedničko svim osobama s OKP je sumnja u svoja osjetila, prosudbe i pamćenje
• često počinje u mladenačkoj dobi
• opsesije remete koncentraciju, kompulzije oduzimaju puno vremena i ponašanja mogu biti
vrlo neprilagođena
nastanak OKP-a:
BIOLOŠKA PREDISPONIRANOST- manjak neurotransmitera serotonina u moždanim
područjima koji reguliraju primitivna ponašanja- moždano deblo (seks, nasilje, čistoća)
KOGNITIVNA PREDISPOZICIJA
- sklonost rigidnom i moralističkom mišljenju
- skloni svoje negativne misli proglasiti neprihvatljivima pa onda postaju još anksiozniji- javlja
se osjećaj krivnje
- mogu vjerovati da bi trebali biti u stanju kontrolirati sve svoje misli- pokušaj kontroliranja
misli izaziva upravno suprotno

POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
DEPRESIVNI POREMEĆAJ- osoba ima jedno• BIPOLARNI POREMEĆAJ- kod osobe se
ili više razdoblja depresije (bez maničnih
epizoda); mogu se javljati psihotični simptomi
DEPRESIJA
- normalna reakcija na mnoge životne stresove,
naročito na velike i važne gubitke
- depresija postaje poremećaj kad znatno ometa
funkcioniranje i traje tjednima
- iako je poremećaj raspoloženja, simptomi
zahvaćaju cijelu osobu
- EMOCIONALNI SIMPTOMI: tuga, gubitak
uživanja
- KOGNITIVNI SIMPTOMI: beznađe, negativno
viđenje sebe, slaba koncentracija i pamćenje
- MOTIVACIJSKI SIMPTOMI: pasivnost
- TJELESNI SIMPTOMI: promjene apetita i
spavanja, umor,…
- za dijagnozu osoba ne mora imati sve
simptome
- relativno čest poremećaj (oko 17%)
- žene pate češće 2 puta od muškaraca
- rizik povratka depresivnih epizoda u razdoblju
remisije je vrlo velik
izmjenjuju razdoblje depresije i razdoblja manije
(obično s vraćanjem u normalno raspoloženje
između ta 2 ekstrema); mogu se javljati
psihotični simptomi
MANIČNO-DEPRESIVNI POREMEĆAJ
- izmjenjuju se razdoblja depresije i izuzetnog
ushićenja
SIMPTOMI BLAGIH MANIČNIH EPIZODA:
osoba je puna energije, entuzijazma i
samopouzdanja, puno govori, trči iz jedne
aktivnosti u drugu, mala potreba za snom, izrada
grandioznih nerealističkih planova
- lako prijeđu u teže epizode: postaju agresivni i
nasilni ako netko interferira s njihovim
planovima, impulsi se smjesta izražavaju riječima
i djelima, smetenost, dezorijentiranost,…
manične epizode se na kraju pretvaraju u
epizode teške depresije
- relativno rijedak poremećaj (<2%)

48
nastanak poremećaja raspoloženja:

BIOLOŠKI PRISTUP KOGNITIVNO STAJALIŠTE

- poremećaj 2-3 puta češći ako rođaci u - sklonost interpretacije događaja na
prvom koljenu imaju bipolarni poremećaj pesimističan, beznadan način
- stupanj slaganja između identičnih - Aaron Beck- kognitivna trijada negativnih misli
blizanaca od 50-100% depresivnih osoba
- depresija je nasljedna, ali u manjoj mjeri od 1. o sebi (ja sam bezvrijedan)
bipolarnog poremećaja 2. o trenutnom iskustvu (ovo što sam napravio
-abnormalnost osjetljivosti receptora za nije dovoljno dobro)
serotonin i noradrenalin u područjima 3. o budućnosti (neću nikada uspjeti)
važnim za regulaciju emocija - kognitivne distorzije u depresiji:
selektivna apstrakcija, prekomjerna
generalizacija, proizvoljno zaključivanje,
uvećavanje i umanjivanje, personalizacija
PSIHOANALITIČKI PRISTUP
- interpretira depresiju kao reakciju na gubitak
- ljudi skloni depresiji naučili potiskivati svoje hostilne
osjećaje (ljutnja) kako ne bi udaljili od sebe one o čijoj
potpori ovise (okreću ljutnju prema sebi (internalizacija
ljutnje)

shizofrenija:
- psihotični poremećaj koji pogađa oko 1% populacije (započinje u kasnoj adolescenciji ili
u ranoj odrasloj dobi)
simptomi: poremećaji mišljenja i pažnje, poremećaji percepcije, poremećaji izazivanja
emocija, motorički simptomi, smanjena sposobnost funkcioniranja

POREMEĆAJI MIŠLJENJA I PAŽNJE

- pisanje i govor su gomilanje nepovezanih riječi i fraza jednih uz druge
- ideje osobe skaču s predmeta na predmet a prividno nepovezan način
- posljedica teškoće usmjeravanja pažnje, filtriranja irelevantnih podražaja i usmjeravanja
misli
SUMANUTE MISLI (DELUZIJE)
- vjerovanja koja bi većina ljudi smatrala netočnom interpretacijom stvarnosti
(vanjske sile kontroliraju nečije misli i djela; ideje proganjanja (paranoidna shizofrenija);
ideje veličine (vjerovanje u posebnu vlastitu moć i važnost))

POREMEĆAJI PERCEPCIJE
- svijet im se čini drugačiji (zvukovi i boje intenzivniji, odraz u ogledalu drugačiji- oči
dislocirane, ruke predugačke,…)
HALUCINACIJE- senzorni doživljaji koji nastaju bez prisutnosti podražaja
- slušne (najčešće), vidne i ostale
- nesposobnost razlikovanja stvarnosti od nestvarnog (vanjskog i unutarnjeg)

49
 POREMEĆAJI IZRAŽAVANJA EMOCIJA
EMOCIONALNA TUPOST
- ne reagiraju u situacijama koji bi ih trebale obradovati ili rastužiti
- neprikladnost izražavanja emocija situaciji (smijeh na tragični događaj)
MOTORIČKI SIMPTOMI:
- bizarna motorička aktivnost- grimase, čudne kretnje rukama, kretanje amo-tamo
- potpuna nepomičnost satima- poput kipa (katatona shizofrenija)
SMANJENA SPOSOBNOST
FUNKCIONIRANJA
- nemogućnost pronalaska ili zadržavanja
posla
- izbjegavanje drugih ljudi (osiromašena
socijalna mreža)
- problemi u obavljanju dnevnih rutinskih
poslova
- gubljenje higijenskih navika

ETIOLOGIJA SHIZOFRENIJE
BIOLOŠKO STAJALIŠTE
- porodična istraživanja ukazuju na nasljednu dispoziciju za shizofreniju
- pronađene strukturalne i biokemijske abnormalnosti od osoba koje pate od shizofrenije:
prefrontalni korteks je manji i manje aktivan, povećane su moždane komore u mozgu (upućuje
na propadanje moždanog tkiva), neravnoteža u razini dopamina u različitim moždanim
područjima
SOCIJALNO I PSIHOLOŠKO STAJALIŠTE
PSIHOSOCIJALNI ČIMBENICI mogu igrati ulogu u određivanju
težine poremećaja osoba s biološkom dispozicijom i mogu potaknuti
nove epizode („okidači”)
POREMEĆAJI LIČNOSTI
- često prate neki drugi poremećaj, ali se mogu javiti i samostalno
- trajne karakteristike ličnosti koje se iskazuju u ponašanju na način
da onemogućavaju svakodnevno funkcioniranje u društvu
TERAPIJA PSIHIČKIH POREMEĆAJA
• skup postupaka kojima stručnjaci pokušavaju pomoći ljudima da prevladaju svoje poteškoće ili psihičke poremećaje
• farmakoterapija – najčešće kod psihotičnih poremećaja; psihijatri postoji određeni nespecifični učinak psihoterapije neovisno o
psihoterapijskom pravcu. Što to znači?
- važan emocionalna i topli odnos klijent – terapeut
- važan aktivan odnos prema problemu – rješavanje
- kognitivno-bihevioralna terapija je učinkovitija za anksiozne poremećaje od ostalih psihoterapija

50
 PITANJA ZA VJEŽBANJE, A NA SAMOM KRAJU SU PITANJA KOJA SU NAMA BILA
NA PRVOM KOLOKVIJU (65. str.)
1. Somatski živčani sustav?
Somatski živčani sustav je dio perifernog živčanog sustava i upravlja reakcijama između
organizma i okoline. Čine ga aferentni (senzorni) i eferentni (motorni) živci. Senzorni provode
živčane impulse od receptora do CNS-a, a motorni od CNS-a do mišića i zglobova.
2. Eidetske slike?
Eidetske slike su slike formirane u umu tj. mentalne slike koje su veoma žive
-npr. fotografsko pamćenje.
3. Razlika između halucinacije i iluzije?
Iluzija ili perceptivna varka- kada ljudska percepcija ne odgovara potpuno podražajima koji
djeluju na osjete (pogrešna prosudba osobina podražaja).
Halucinacija ne nastaje podražajem naših osjetila nego je projekcija uma (npr. pod visokom
temperaturom).
4. Razlika između motiva i čuvstava?
Čuvstva su obično potaknuta vanjskim okolnostima na koje su tada usmjerene emocionalne
reakcije. Suprotno tome, motivi su često izazvani unutarnjim okolnostima (poput homeostatske
neravnoteže) i prirodno su usmjereni na određene objekte u okolini (kao što su hrana, voda,
partner). Druga razlika je da su motivi obično izazvani nekom specifičnom potrebom, a emocija
može biti potaknuta mnoštvom različitih podražaja (sjeti se svega što te može razljutiti ili
usrećiti).
5. Tri komponente čuvstva?
Prva- kognitivna procjena, osobno značenje koje za pojedinca imaju postojeće okolnosti;
Druga- oslobađanje niza reakcija koje čini kognitivna procjena;
Treća- subjektivni doživljaj čuvstva- afektivno stanje.
6. Uvjetovana reakcija?
Kada se bezuvjetni podražaj (hrana) upari sa uvjetovanim podražajem (zvuk zvona) onda
nastaje uvjetovana reakcija (slinjenje).
7. Funkcija režnjeva?
Svaka hemisfera je podijeljena u 4 režnja ili lobusa koji obavljaju različite funkcije.
Čeoni/frontalni- centar za njuh
Tjemeni/parijetalni- centar za tjelesne osjete (dodir, bol)
Sljepoočni/temporalni- centri za sluh
Zatiljni/okcipitalni- centar za vid

8. Vrste pamćenja? Senzorno, kratkoročno i dugoročno.

51
 9. Teorije čuvstava?
James-Langeova- prvo se dogode fiziološke promjene u organizmu, a tek onda doživljaj emocija
Cannon-Bardova- unutarnje promjene su prespore da bi mogle biti primarni izvor osjećaja, to je
zapravo kritika na gornju teoriju. Fiziološke promjene i doživljaji emocija se događaju
istovremeno.
Dvofaktorska teorija (Schachterova teorija)- emocije su posljedica kombinacije 2 faktora, a to su:
1. početnog stanja pobuđenosti 2. kognitivno tumačenje te pobuđenosti
Naziva se i juke-box teorija čuvstva.

10. Operantno (instrumentalno) uvjetovanje?

Koristi se kada želimo naučiti nove stvari (npr. želimo naučiti psa da donosi lopticu).
Instrumentalno uvjetovanje povećava vjerojatnost pojavljivanja neke reakcije tako što nakon tog
ponašanja slijedi potkrepljenje (pozitivno ili negativno).
11. Nešto općenito o mozgu?
Funkcionalna podjela mozga:
1. moždano deblo ili središnji dio- nehotična ponašanja i primitivna ponašanja podložna
kontroli
2. limbički sustav – upravlja čuvstvima, ponašanja vezana za opstanak (bijeg, borba)
3. veliki mozak (cerebrum) – upravlja višim intelektualnim procesima, najrazvijeniji kod ljudi
Moždano deblo - ima 5 dijelova : produžena moždina, mali mozak ili cerebellum, talamus,
hipotalamus i retikularna formacija.
Limbički sustav se sastoji od amigdale (emocije poput straha i srdžbe) i hipokampusa
(pamćenje)
Veliki mozak- ' novi mozak'' najkasnije razvijen evolucijski, vanjski sloj se naziva cerebralni
korteks ili KORA VELIKOG MOZGA; struktura : čine ga SIVA TVAR (živčane stanice IZVANA) i
BIJELA TVAR (mijelizirani aksoni tih stanica, IZNUTRA)
- dijeli se na dvije hemisfere, LIJEVA ( verbalni i logički zadaci) i DESNA (spacijalni zadaci,
prostor, likovi, oblici, umjetničke sposobnosti). Između hemisfera je DUBOKA BRAZDA ili
FISSURA LONGITUDINALIS, a povezuje ih CORPUS CALLOSUM ili ŽULJEVITO TIJELO.
Neuroplastičnost mozga- to općenito znači da se mozak prilagođava, npr. ako se u
prometnoj nesreći ozlijedi neka struktura u mozgu, njezinu funkciju preuzimaju neki drugi dijelovi.
12. Apsolutna i relativna težina mozga?
Težina mozga u odraslih je 1.3 do 1.4 kg (apsolutna težina mozga) ili 20 g po kg tjelesne
težine (relativna težina mozga).
13. Nešto o inteligenciji, 8 vrsta inteligencija kod Gardnera, a to su: Lingvistička (sposobnost
govora, fonologija, sintaksa itd), glazbena (sposobnost stvaranja zvukova i razumijevanja
zvukovnih značenja), logičko-matematička, spacijalna (percipiranje prostornih informacija),
tjelesno-kinestetička (kontrola finih i složenih pokreta), intrapersonalna (sposobnost
razlikovanja vlastitih čuvstava, namjera i motivacija), interpersonalna ( sposobnost
prepoznavanja i razlikovanja tuđih osjećanja) , prirodna.

52
14. Podjela živčanog sustava?
Živčani sustav se dijeli na SREDIŠNJI (mozak i kralježnička moždina) i PERIFERNI
(somatski i autonomni/vegetativni) živčani sustav. Autonomni ili vegetativni se dijeli na
simpatički i parasimpatički živčani sustav. Mozak se dijeli na moždano deblo, limbički
sustav i veliki mozak, ima podjela po funkcionalnosti u prethodnom pitanju.

15. Što razdvaja desnu i lijevu hemisferu mozga?

DUBOKA BRAZDA ili FISSURA LONGITUDINALIS

16. Što uključuje facijalna ekspresija?

facijalna ekspresije uključuje sve mimike, promjene na licu.

17. Mikro i makromimika. Mikro su pokreti lica, točnije facijalna ekspresija, a makro su govor
tijela i neverbalna komunikacija (pokreti rukama, cupkanje nogom)

18. Objasni razliku između bazične znanstvene metode istraživanja i primjerene znanstvene
metode.
Primjerena je rješavanje nekog praktičnog pitanja ili problema na koji nailazimo u
svakodnevnom bavljenju psihologije i uzročno-posljedičnih veza, a bazična (teorijska ili
fundamentalna) je opis njene pojave, njezino objašnjenje i utvrđivanje uzročno-posljedičnih
veza te predviđanje ishoda na temelju tih prethodno proučenih veza uzročno-posljedičnog
lanca.

19. Zašto su osjeti i percepcija različiti po predodžbi?

Osjeti su doživljaji izazvani neposrednim djelovanjem podražaja na osjetne organe.
Percepcija je aktivni proces integriranja, procesuiranja i interpretiranja osjetnih informacija.

20. Primjer mnemotehnike?

Npr. povezivanje riječi sa slikama, može se koristiti kada moramo zapamtiti gomilu
bezveznih riječi pa se mogu naučiti tako da se povezuju sa slikama. (ima jedan lik na ytu
koji zapamti kako su izmiješane karte tako što za svaku kartu ima neku stvar u svojoj sobi-
dečko srce mu je šalica, dečko karo mu je žlica itd.)

21. Herzbergerova teorija?

Herzbergerova ili dvofaktorska teorija motivacije zasnovana je na ideji da treba istraživati,

pronaći i definirati faktore koji doprinose zadovoljstvu ili nezadovoljstvu na poslu. Prema
Herzbergu postoje dvije grupe faktora i to jedna koja dovodi do zadovoljstva zaposlenih i
druga koja može spriječiti nezadovoljstvo. Faktori higijene su esencijalni za postojanje
motivacije na radnom mjestu. Oni ne vode dugoročnom zadovoljstvu, ali odsutnost ovih
faktora vodi ka nezadovoljstvu. Ako zaposleni smatraju da su faktori higijene prisutni,
prihvatljivi i ispunjeni onda postoje uvjeti da se pređe na ispunjavanje motivacijskih faktora
kojima se postiže zadovoljstvo i motivacija zaposlenih. Faktori motivacije proizvode stvarno
zadovoljstvo i dovode do natprosječnih performansi. Zaposleni ih doživljavaju kao suštinski
vrijedne i kao dodatnu dobit. U faktore motivacije spadaju osjećaj visokih dostignuća na
poslu, priznanje kolega i zajednice za postignute rezultate, preuzimanje odgovornosti za
poslove i projekte, mogućnost osobnog razvoja i napredovanja, rad na značajnih projektima i
sl.

53
 22. Pamćenje po trajanju

Senzorno – ispod 1 sekunde

Kratkoročno – do 20 sekundi
Dugoročno (>30 sekundi do kraja života)

23. Živci koji izlaze iz mozga

Kranijalni ili lubanjski- 12 pari živaca iz mozga ili moždanog debla

Spinalni- 31 par živaca iz leđne moždine

24. Kakve sve barijere poznajemo?

Prirodne (vrijeme, udaljenost..)

Društvene (običajni, religije..)
Osobne (samopouzdanje…)

25. Podjela motiva po Maslowu.

1.Prema teoriji samoodređenja autora Ryan&Deci, koji od navedenih odgovora nije urođena
univerzalna psihološka potreba?
a)povezanost
b)kompetencija
c)aktualizacija
d)autonomija

2.Koji od ponuđenih odgovora ne spada u kategoriju fobija?

a)socijalna fobija
b)agorafobija
c)jednostavne fobije
d)složene fobije

3.Koji se od sljedećih terapijskih pristupa pokazao uspješnim u liječenju fobija?

a)kognitivni
b)psihoanalitički
c)bihevioralni
d)osobinski

54
4. Koji od sljedećih simptoma odgovaraju jednom od ponuđenih psihičkih poremećaja? Simptomi:
pasivnost, tuga, bezvoljnost, umor, poremećena prehrana i spavanje.
a)depresija
b)depresivni poremećaj
c)bipolarni poremećaj
d)pasivnost

5. Nadopuni. __STRES__ je obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan doživljaj
preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje.

6. Nadopuni. _UČENJE UVIDOM_ je učenje do kojeg dolazi tijekom rješavanja problema,

razumijevajući odnose u situaciji koja se opaža.

7. Upari potkrepljenja sa primjerima.

a)primarno potkrepljenje hrana
b)socijalno potkrepljivanje pohvala, osmijeh
c)potkrepljivačke aktivnosti pristup zabavi
d)simbolička potkrepljenja novac, nagrada

8. a) Tko je osnovao prvi laboratorij eksperimentalne psihologije u Hrvatskoj i kada? _RAMIRO

BUJAS, 1920., ZAGREB_

9. Pojava da zadržavamo konstantnost pri gledanju vrata koja se zatvaraju i otvaraju se naziva:
a) konstantnost oblika
b)konstantnost prostornih odnosa
c)konstantnost veličine
d)konstantnost boja

10. Koji je od ponuđenih odgovora binokularni znak dubine?

a)relativna veličina
b)relativna visina
c)linearna perspektiva
d)konvergencija očiju

11. Upari pojmove sa definicijama.

a) gašenje ako se UR izaziva UPom bez uparivanja sa BPom dolazi do slabljenja
b) uvjetovanje višeg reda uparivanje novog NP sa UP1 koji postaje UP2
c) diskriminacija podražaja mogućnost razlikovanja sličnih podražaja
d) generalizacija podražaja sposobnost reagiranja na slične podražaje

12. Metode za prikupljanje podataka moraju biti valjane i pouzdane.

a)točno b)netočno

13.Koja vrsta neurona provodi živčane impulse od središnjeg živčanog sustava do mišića i žlijezda?
a)senzorni neuroni
b)motorni neuroni
c)interneuroni

55
d)intraneuroni
14. Sposobnost prilagođavanja moždanih funkcija nakon povrede mozga naziva se
_NEURORAZVOJNA PLASTIČNOST_.

15. Koji par reagira kao sistem ključ-brava?

a)neurotransmiter + sinaptička pukotina
b) neurotransmiter + dendrit
c) receptor + završni čvorići
d) neurotransmiter + receptor

16. Upari neurotransmitere s njihovim funkcijama.

a)acetilkolin pažnja pamćenje, prenosi signale između živca i mišića
b)norepinefrin povećavaju ga psihostimulatori (smanjen-depresija)
c)dopamin posreduje učinke prirodnih nagrada (hrana, seks, droga)
d)serotonin regulator raspoloženja i društvenog ponašanja + spavanje i apetit
e)glutamat uključen u učenje i pamćenje
d)GABA glavni inhibitorni neurotransmiter u mozgu

17. Djelovanje transmitera prekida se na 2 načina: nakon ispuštanja neurotransmitera, sinapsa se

gotovo odmah prazni _PONOVNIM UNOSOM_ ;; djelovanje nekih transmitera prekida se
_RAZGRADNJOM_ pomoću enzima u sinaptičkoj pukotini.

18. Talamus kao dio mozga djeluje po sistemu RECEPCIJE: prima impulse iz osjetnih organa,
obrađuje ih i prenosi u određena područja kore velikog mozga.
a)točno b)netočno

19. Poveži sinonime.

a) čeoni režanj FRONTALNI
b)tjemeni režanj PARIJETALNI
c)zatiljni režanj OKCIPITALNI
d)sljepoočni režanj TEMPORALNI

20. Poveži pojmove sa latinskim nazivom.

a) središnja brazda SULCUS CENTRALIS
b) poprečna brazda (odvaja frontalni od temporalnog) FISSURA LATERALIS
c) duboka brazda FISSURA LONGITUDINALIS
d)žuljevito tijelo CORPUS CALLOSUM

1. Edukacijska psihologija (psihologija obrazovanja) bavi se radom u školi s djecom u okviru teškoća
vezanim uz učenje i emocionalnih problema djece. TOČNO ili NETOČNO

2. Pouzdanost znači da test mora ispitivati samo za ono što je namijenjen. TOČNO ILI NETOČNO

3. Korelacija između samopouzdanja i dobrih ocjena u školi je 0,6. Ta varijabla se smatra:

a) vrlo visokom
b) niskom
c) srednjom

56
d) vrlo niskom

4. Simpatikus i parasimpatikus djeluju antagonostički. TOČNO ili NETOČNO.

5. Koji je dio mozga oštećen kod osobe koja ne osjeća strah od opasnih situacija?
a) limbički sustav
b) moždano deblo
c) mali mozak
d) retikularna formacija

6. Apsolutni limen je najmanji intenzitet podražaja koji izaziva osjet. TOČNO ili NETOČNO

7. Halucinacija je pogrešna prosudba podražaja. TOČNO ili NETOČNO

8. Što predstavlja strah od zubara koji nastaje nakon prvog bolnog popravka zuba?
a) neuvjetovani podražaj
b) neuvjetovanu reakciju
c) uvjetovani podražaj
d) uvjetovanu reakciju

9. Koliko dugo traje senzorno pamćenje? _ISPOD 1 DO NEKOLIKO SEKUNDI_.

10. Koje od navedenih teorije NISU teorije inteligencije?

a) Cecijeva bioekološka teorija
b) Gardnerova teorija
c) Andersenova teorija
d) James Langeova teorija

11. Primarne emocije su: SREĆA, TUGA, STRAH, LJUTNJA, IZNENAĐENJE, GAĐENJE.

12. Marijini roditelji su rekli da ne može ići na zabavu jer je dobila jedinicu iz matematike te je ona
nakon toga rekla: „Ma dobro, tako i tako nije dobro društvo.“ Kojim se je obrambenim mehanizmom
koristila Marija? _RACIONALIZACIJA_.

13. Fiziološke potrebe su najviše na hijerarhiji motiva prema Maslowu. TOČNO ili NETOČNO

14. Postoje 3 vrste barijera; prirodne, društvene i osobne. TOČNO ili NETOČNO

15. Carl Rogers je predstavnik:

a) humanističkog pristupa
b) psihoanalitičkog pristupa
c) biheviorističkog pristupa
d) evolucijskog pristupa
e) osobinskog pristupa

16. Koje su 5 ključnih dimenzija prema Big-Fiveu? EKSTRAVERZIJA, NEUROTICIZAM/EMOC.

STABILNOST, UGODNOST, SAVJESNOST, OTVORENOST KA ISKUSTVIMA

57
17. Simptom depresivnog poremećaja NIJE:
a) beznađe
b) epizode depresije i manije
c) umor
d) pasivnost

18. Kognitivne distorzije u depresiji su:

a) emocionalna tupost f) neprikladnost izražavanja emocija
b) prekomjerna generalizacija g) proizvoljno zaključivanje
c) selektivna apstrakcija i) halucinacije
d) sumanute misli j) personalizacija
e) uvećanje i umanjivanje

19. Psiholog Harlow istraživao je ovisnost o majci na majmunima. Mladunče majmuna stavio je u
kavez zajedno s dvije lutke -zamjenske „majke“, jedna je bila izrađena od žica i neugodna na dodir,
ali je imala ugrađenu bočicu s hranom, dok je druga bila meka, topla, nježna na dodir i napravljena
nalik na majmuna, ali mu nije pružala hranu. Mladunče je nakon hranjenja više vremena provodilo uz
„majku“ koja je ugodna na dodir. Dok se majmunčić igrao u kavezu, uveden je faktor zastrašivanja
u obliku strašne i glasne lutke-robota. Tako prestrašen, kojoj je „majci“ majmunčić otišao po
zaštitu?
Koja je nezavisna varijabla u ovom eksperimentu? _ZAMJENSKA MAJKA S DRVENOM, ZAMJENSKA
MAJKA SA MAJMUNSKOM GLAVOM_.

20. Ljudi često ne primijete šta se sve nalazi i dešava u njihovom okruženju, a ovakvo ponašanje je
stavljeno na test i sa eksperimentom ‘nestalog djeteta’. Na vratima prometne trgovine postavljen je
letak sa slikom i informacijom o ‘nestalom djetetu’. Neki ljudi ga jednostavno nisu ni primjetili, dok
su drugi samo pogledali i produžili dalje. U eksperimentu niko nije primjetio da dječak sa letka stoji
odmah ispred trgovine!
Koja je zavisna varijabla u ovom eksperimentu? _NESVJESNOST OKOLINE_.

PITANJA SA FOTKI
1. Odaberi tvrdnju koja nije točna. Stres:

a) je obrazac fizičkih i emocionalnih reakcija uz subjektivan osjećaj preopterećenosti

b) može biti izazvan i ugodnim događajima
c) izazivaju ga stresori
d) njegov intenzitet ovisi o kulturalnim faktorima
e) je po svojem intenzitetu gotovo istovjetan kod različitih ljudi, pod uvjetom da se radi o
istom stresoru koji je stres izazvao

2. Što bi o pojavi anksioznosti rekli pobornici psihoanalitičkog pristupa proučavanju ličnosti?

a) doživljaj ankcioznosti ovisi o interperetaciji događaja

b) opstala jer povećava vjerojatnost preživljavanja
c) to je relativno trajna I stabilna karakteristika

58
 d) može proizaći iz razlike između stvarne I željene slike o sebi
e) izaziva ju pobuda da se učini nešto zabranjeno

3. Gardner smatra da ne postoji generalna mentalna sposobnost. TOČNO / NETOČNO

4. Prema Teoriji samoodređenja, ljudi imaju tri urođene psihološke potrebe, a to su potreba za
AUTONOMIJOM, potreba za KOMPETENCIJOM I potreba za POVEZANOŠĆU

5. Prema Maslowljevoj hijerarhiji motiva, na samom dnu piramide nalazi se potreba za

sigurnošću. TOČNO / NETOČNO

6. Kapacitet kratkoročnog pamćenja iznosi 5-9 elemenata.

7. Psihološki pristup koji se orijentira na ponašanja I psihičkih procesa u terminima

percipirane, a ne objektivne stvarnosti, koju ljudi aktivno konstruiraju naziva se
SUBJEKTIVISTIČKI PRISTUP

8. Prema Cannon-Bardovoj teoriji primarno se dogode fiziološke I ponašajne promjene, a

nakon što se te promjene osjete doživljava se emocija. TOČNO / NETOČNO

9. Ako neki test daje ponovljive Ili dosljedne rezultate za njega kažemo da je POUZDAN.

10. Nabrojite dimenzije pet-faktorskog modela ličnosti: NEUROTICIZAM, OTVORENOST KA

ISKUSTVIMA, SAVJESNOST, EKSTRAVERZIJA, UGODNOST

11. Pamćenje vlastitih doživljaja naziva se:

a) epizodičko pamćenje
b) ehoičko pamćenje
c) ikoničko pamćenje
d) proceduralno pamćenje
e) semantičko pamćenje

12. Što je sljepoća za promjene, a što sljepoća zbog nepažnje?

Sljepoća za promjene – fenomen u kojem osoba koja promatra neku scenu ne uspijeva
detektirati velike promjene u njoj, čak I kada obrati pažnju I očekuje neku promjenu
Sljepoća zbog nepažnje - opažači ne uspijevaju primijetiti potpuno vidljiv, no očekivan
objekt jer im pažnju zaokuplja neki drugi zadatak, događaj ili objekt

EMOCIJE/ČUVSTVA

1. Kognitivna procjena može se odviti samo na svjesnoj razini. netočno

2. Kod emocija razlikujemo osnovnu podjelu (ugodne i neugodne) i podjelu prema složenosti
(osnovne i izvedene).

59
3. Stresna vrijednost ne ovisi o:
A) Društvenoj sredini
B) Ugodnosti događaja
C) Individualnim razlikama

4. Koja od navedenih teorija ne spada u klasične teorija emocija?

A) James-Langeova teorija
B) Cannon-Bardova teorija
C) Andersonova teorija
D) Dvofaktorska teorija

5. Stres može biti koristan u određenim situacijama. točno

6. Glavna je razlika između emocija i raspoloženja je ta da je raspoloženje dugotrajnije.

7. Koja je teorija emocija kritika na James-Langeovu teoriju? Cannon- Bardova

8. Koja se teorija emocija naziva i ,,juke-box“ teorijom? Dvofaktorska teorija emocija

9. Poligraf se na sudu ne priznaje kao dokaz. točno

10. Složena čuvstva razlikuju se u nekim kulturama. točno

11. Prema Yerkes- Dodsonovom zakonu učinak u aktivnosti raste sa „stupnjem uzbuđenja” do
određene granice, nakon čega uzbuđenje počinje negativno djelovati i učinak opada.

12. „Panika” pred svaki izlazak na ispit ili trajna briga i strepnja za vlastito zdravstveno
stanje/stanje voljene osobe može ozbiljno naštetiti i tjelesnom i mentalnom zdravlju. točno

13. Spoji:
1) radost
2) iznenađenje
3) ljubav
A) Osnovne emocije
4) gađenje
B) Izvedene emocije
5) tjeskoba
6) ravnodušnost
7) strah

14. U 6 sastavnica emocija ne spadaju:

A) Subjektivni doživljaj
B) Izraz lica
C) Reakcija na emociju
D) Vanjske tjelesne promjene

15. Emocija (čuvstvo) je jednostavna reakcija na neki podražaj koja uključuje fiziološku,
kognitivnu i osjećajnu komponentu te stvara spremnost na djelovanje. točno

60
 16. Postoji 6 osnovnih emocija. točno

17. Subjektivni doživljaj emocije događa u frontalnom dijelu kore velikog mozga.

18. Prema kojoj se teoriji fiziološke promjene i doživljaj emocije događaju istovremeno?
Cannon- Bardovoj teoriji

19. Teorija koja nalaže da autonomna pobuđenost i ponašanje omogućuju doživljaj i razlikovanje
emocija naziva se James- Langeova teorija.

20. Stres je obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj
preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje
.
21. Poveži: A) normalni se pridržavaju kulturnih normi, a
1 Statistički kriterij A) osobe s psihičkim poremećajem često krše
2 Odstupanje od kulturalnih normi C) socijalne norme
3 Subjektivna teškoća pojedinca D) B) može imati negativne posljedice za samog
4 Neprilagođenost ponašanja B) pojedinca ili u odnosu na društvo
C) zakon većine; normalno je ono što je
uobičajeno kod većine ljudi, a aberantno je
ono što bitno odstupa od prosječnog
D) normalno je ono što pojedinac smatra da
je normalno

22. Sveobuhvatni moderni model koji govori o tome da naša emocionalna reakcija ovisi o
kognitivnoj procjeni situacije zove se _____________ model.
23. Trema je jedan vid anksioznosti – T ili N
24. Model ranjivost-stres uključuje dva faktora – točno
25. Psihički poremećaj je rezultat interakcije naše _________ i ________ u kojima smo se našli

26. Koji od simptoma nije simptom anksioznosti

A) emocionalni
B) somatski
C) sociološki
D) kognitivni
E) bihevioralni

27. Agorafobija je strah od „strah od trga“- strah od svakog mjesta na kojem bi osoba mogla
biti zatvorena bez mogućnosti izlaska/ dobivanja hitne pomoći (strah od užurbanih mjesta s
puno ljudi, strah od autobusa, dizala, podzemnih željeznica,…)

61
 28. Poveži stajališta o mentalnim A) sve objašnjava našim nesvjesnim dijelom uma
poremećajima: B) sve što mi jesmo je ono što smo naučili pa
1 Biološko C) optimistično gleda na to da se ti obrasci mogu
2 Psihoanalitičko A) odučiti
3 Bihevioralno B) C) vidi psihičke poremećaje kao moždane
4 Kognitivno E) poremećaje
5 Kulturno-sociološko stajalište D) D) poremećaji nisu smješteni u umu pojedinca
već u društvenom kontekstu
E) poremećaji proizlaze iz poremećenih
kognitivnih procesa

29. Osobe koje boluju od paničnog poremećaja imaju sniženu razinu adrenalina u limbičkom
sustavu – netočno

30. Kad se dva poremećaja pojavljuju zajedno zovemo:

A) kredibilitet
B) komorbiditet
C) kamerbiditet
D) komortet

31. Kompulzije su tzv. PRISILNE ? radnje

32. Depresija je prvenstveno poremećaj raspoloženja - točno
33. Osoba koja boluje od paničnog poremećaja ima lošu viscelarnu percepciju – NETOČNO
Visceralna percepcija igra ulogu u doživljaju intenziteta emocija; Ljudi s dobrom visceralnom
percepcijom intenzivnije subjektivno doživljavaju emocije

34. Poveži kognitivne distorzije u depresiji:

1 prekomjerna generalizacija A) prilikom procjenjivanja postignuća
2 selektivna apstrakcija uvećavaju se mali negativni doživljaji, a
3 uvećavanje ili umanjivanje umanjuju veliki dobri događaji
4 personalizacija B) donošenje zaključaka bez pravih podataka
5 proizvoljno zaključivanje C) usmjeravanje na nevažne detalje uz
istodobno zanemarivanje važnih svojstava
neke situacije
D) donošenje obuhvatnih zaključaka na
temelju jednog događaja
E) neopravdano preuzimanje odgovornosti za
loše događaje u svijetu

1. Psihologija je znanost o ponašanju i psihičkim procesima. TOČNO

2. Ako želimo otkriti utječe li buka na koncentraciju, kojom ćemo se istraživačkom metodom
koristiti?
a) Eksperimentom
b) Korelacijskim istraživanjem
c) Anketom
d) Nijednom od navedenih
62
3. Spoji pojmove i definicije.

1. PRODUŽENA MOŽDINA A) a) kontrolira disanje i reflekse koji pomažu u

2. MALI MOZAK C) održavanju uspravnog položaja tijela
3. TALAMUS E) b) kontrolira pobuđenost (budnost i san) i
4. HIPOTALAMUS D) ima ulogu u usmjeravanju pažnje na
5. RETIKULARNA FORMACIJA B) određene podražaje
c) zaslužan je za koordinaciju pokreta
d) regulira hranjenje, pijenje i seksualno
ponašanje
e) kontrola spavanja i budnosti, prima
impulse iz osjetnih organa, obrađuje ih i
prenosi u određena područja kore velikog
mozga

4. Štitna žlijezda regulira rad drugih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. NETOČNO

5. Preko kože možemo doživljavati 4 različita osjeta, a to su: DODIR, TOPLO, HLADNO, BOL

6. Opažači ne uspijevaju primijetiti potpuno vidljiv, no neočekivan objekt jer im pažnju zaokuplja neki
drugi zadatak, događaj ili objekt. Tu pojavu nazivamo: SLJEPOĆA ZBOG NEPAŽNJE

7. Relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju do koje je došlo uslijed iskustva nazivamo
UČENJE

8. Kod učenja razlikujemo 4 faze, a to su: faza preparacije, faza inkubacije, faza iluminacije ili uvida
i faza verifikacije. TOČNO (KOD UČENJA UVIDOM)

9. Metoda ispitivanja pamćenja NIJE: (jedan je točan odgovor)

a) aktivno dosjećanje
b) prepoznavanje
c) metoda uštede
d) sličnost riječi

10. Ako znamo gdje smo bili i što smo radili na novogodišnjoj zabavi prije tri godine, o kojem obliku
pamćenja je riječ?
a) epizodičnom
b) proceduralnom
c) senzornom
d) semantičkom

11. Tko je uveo test inteligencije djece?

a) Stephen Ceci
b) Howard Gardner
c) Alfred Binet
d) Mike Anderson

63
12. Spoji pojmove: (jedna barijera je uljez)
1. Prirodne barijere B) a) samopouzdanje, samopoštovanje, fizički
2. Društvene barijere C) nedostaci
3. Osobne barijere A) b) zaključana vrata, teško osvojiv vrh planine
4. Religijske barijere c) zakoni, vjera, društveni običaji

13. Samoaktualizacija je: (jedan točan odgovor)

a) poštovanje od strane drugih
b) ostvarivanje vlastitih potencijala
c) predvidivost okoline
d) ništa od navedenog

14. Kod strukture ličnosti Freud razlikuje: id, ego, superego

15. Pet-faktorski model ličnosti omogućava nam mogućnost predviđanja ponašanja. NETOČNO

16. Koja su 4 tipa anksioznosti? generalizirani anksiozni poremećaj, fobični, panični pore

17. Kada započinje shizofrenija? (moguće je više točnih odgovora)

a) u ranoj odrasloj dobi
b) staračkoj dobi
c) adolescenciji
d) ranom djetinjstvu
e) srednjem djetinjstvu

18. Vedran je maturant. U posljednjih nekoliko mjeseci ima problema sa spavanjem, često ga muče
glavobolje i vrtoglavice, ne može se koncentrirati na učenje. Osjeća se jako napeto i zabrinuto skoro
svaki dan. Brine ga budućnost i nikako se ne može odlučiti koji će fakultet upisati.
Vedran ima simptome:
a) paničnog poremećaja
b) generaliziranog anksioznog poremećaja
c) shizofrenije
d) nijednog od navedenog

19. Petar je rekao Ivani da mu se sviđa i da želi biti s njom u vezi. No, Ivana mu je rekla kako ne
ona to ne želi i na miran način mu objasnila kako ga ona vidi kao prijatelja. Nakon toga Ivan uporno
šalje poruke i upućuje pozive Ivani te pokušava dobiti njenu pozornost na razne načine. No, Ivana je
i dalje sigurna u svoju odluku.
Kojim obrambenim mehanizmom koristi Ivan?
a) Regresijom
b) Fiksacijom
c) Negiranjem
d) Projekcijom

64
OVA PITANJA SU NAMA BILA NA PRVOM KOLOKVIJU:
1. Gardner smatra da ne postoji generalna mentalna sposobnost. TOČNO
2. Pamćenje vlastitih doživljaja naziva se EPIZODIČKO PAMĆENJE
3. Odaberi tvrdnju o stresu koja nije točna: stres je po svojem intenzitetu gotovo istovjetan kod različitih
ljudi, pod uvjetom da se radi o istom stresu koji je stresor izazvao.
4. Prema Maslowljevoj hijerarhiji motiva na samom dnu piramide nalazi se potreba za sigurnošću. NETOČNO
5. Mjesto gdje se živčani impuls prenosi s jednog neurona na drugi naziva se SINAPSA.
6. Rezultati Tolmanovog eksperimenta sa štakorima u labirintu zorno ilustrira LATENTNO UČENJE.
7. Neuroni koji predstavljaju neurološku osnovu za imitaciju koji su aktivni kada činimo neki pokret ali i
prilikom promatranja neke aktivnosti koju izvodi netko drugi – nazivaju se zrcalni neuroni. TOČNO
8. Prema teoriji samoodređenja (Ryan & Deci), student koji želi postati pravnik, jer ne želi iznevjeriti
roditeljska očekivanja, primjer je identificirane motivacije. NETOČNO
9. Što bi o pojavi anksioznosti rekli neki pobornici psihoanalitičkog pristupa proučavanja ličnosti?
ANKSIOZNOST JE IZAZVANA POBUDOM DA SE UČINI NEŠTO ZABRANJENO
10. Koja tvrdnja nije točna ? Kod osoba koje pate od shizofrenije pronađeno je sljedeće: SPECIFIČAN GEN
ZA POJAVU SHIZOFRENIJE
11. Tinejdžerica Marina je napokon pospremila svoju sobu nakon čega je njezina majka prestala zanovijetati
oko neuredne sobe. U ovom primjeru je Marinino ponašanje, tj. pospremanje: NEGATIVNO POTKREPLJENO
(POJAČANO)
12. Koja od navedenih strategija će dovesti to povećanja točnosti svjedočanstva djece: postavljanje otvorenih
pitanja.
13. poveži nazive psihičkih poremećaja s njihovim obilježjima
poremećaj koji karakteriziraju uporne, nametljive misli, nesavladivi porivi za izvođenjem nekih radnji te
subjektivan doživljaj gubitka kontrole- okp
strah od svakog mjesta na kojem bi osoba mogla biti zatvorena bez mogućnosti izlaska/ dobivanja hitne
pomoći- agorafobija
trajan preplavljujući osjećaj brige i napetosti, povezan s velikim brojem životnih domena- generalizirani
anksiozni poremećaj
kronična snažna potreba za pažnjom i odobravanjem, koji se nastoji zadovoljiti dramatičnim ponašanjem,
zavođenjem i ovisnošću- histrionski poremećaj ličnosti
izmjenjuju se razdoblja depresije i izuzetnog ushićenja- bipolarni poremećaj
14. smanjenje osjetljivosti osjetnog organa nastalo kao posljedica produženog podraživanja naziva se
OSJETNA ADAPTACIJA
15. psihološki pristup koji se orijentira na razumijevanje ponašanja i psihičkih procesa u terminima
percipiranje, a ne objektivne stvarnosti, koju ljudi aktivno konstruiraju naziva se SUBJEKTIVISTIČKI
PRISTUP.
16. povezivanje
ako je neki predmet smješten tako da ometa pogled na drugi, promatrač percipira predmet koji je prekriven
udaljenijim – prekrivanje (interpozicija)
ako slika sadrži niz sličnih predmeta koji se razlikuju po veličini, promatrač će interpretirati manje objekte
kao da su udaljeniji- relativna veličina
kada se čini da se paralelne crte u prizoru približuju jedna drugoj, percipirane su kao da nestaju u daljini-
linearna perspektiva
od dva ista ili slična objekta onaj koji se čini bliži horizontu percipira se kao udaljeniji- relativna visina
pri brzom kretanju čini se kao da se bliži predmeti kreću brže u suprotnom smjeru, dok se udaljeniji
predmeti kreću polaganije- relativno gibanje
17. koja od ponuđenih klasičnih teorija emocija pretpostavlja da fiziološke promjene, koje kod određenih
čuvstava registriramo, pripisujemo različitim čuvstvima ovisno o tome u kakvoj se situaciji nalazimo? -
Dvofaktorska teorija (S&S)

65
Ida Babić
uvod u razvojnu psihologiju
temeljna pitanja razvojne psihologije:
1. je li razvoj kontinuiran ili diskontinuiran proces
2. postoji li jedan ili mnogo različitih puteva
3. je li važnija čovjekova urođena priroda ili odgoj

• razvoj
KONTINUIRAN PROCES- postupno povećanje istih vještina koje su prisutne od samog
početka
DISKONTINUIRAN PROCES- u određenim razdobljima pojavljuju se i novi i različiti
načini tumačenja svijeta i reagiranja na njega
- razvoj je rezultat kvalitativnih promjena u mišljenju, osjećajima i ponašanju
- promjena je iznenadna, a ne postupna

• razvojna psihologija- znanstvena disciplina koja se bavi istraživanjem stalnosti i

promjena u čovjekovu životu od začeća do smrti

postoji li jedan ili mnogo različitih puteva

1. univerzalni put razvoja

- svi ljudi slijede isti razvojni put
- redoslijed stadija je univerzalan
- teoretičari stadija
2. mnogo mogućih puteva
- život u različitim kontekstima može rezultirati različitim putovima
promjene
- jedinstvene kombinacije osobnih i okolinskih uvjeta (npr. odrastanje u
zapadnjačkom i nezapadnjačkom društvu- različite intelektualne
sposobnosti, socijalne vještine i razmišljanja o sebi i drugima)

• uravnoteženo gledište
- usporedno se događaju i izmjenjuju kontinuirane i diskontinuirane promjene
- razvoj ima i univerzalna obilježja, ali i obilježja jedinstvena za pojedinca i njegove
kontekste razvoja
- nasljeđe i okolina su nerazdvojivo isprepleteni
- pri čemu svaki od njih utječe na mogućnost utjecaja onoga drugog na djetetove
osobine i sposobnosti

1
 3. je li važnije čovjekova urođena priroda ili odgoj
- kontroverza o prirodi nasuprot odgoju (nature vs. nurture)
Je li sve kompleksnije mišljenje rezultat urođenog programa razvoja ili pod utjecajem
poticaja od strane roditelja i učitelja?
Kako objasniti individualne razlike u inteligenciji, ličnosti ili socijalnim vještinama?

• PRIRODA
- urođene biološke datosti, tj. nasljedne informacije koje nasljeđujemo od roditelja
(geni)
- naglašava stabilnost osobina tijekom razvoja

• ODGOJ
- složeni činitelji fizičkog i socijalnog svijeta koji utječu na našu biološku strukturu i
psihička sredstva (prije i nakon rođenja)
1. važnost ranih iskustava- što se dogodi u prvim godinama života, obilježava
pojedinca
2. naglašavanje tzv. plastičnosti razvoja- promjena moguća u bilo kojem razdoblju
života
- suvremene teorije priznaju barem neku ulogu u prirodi i odgoju, ali se razlikuju po
VAŽNOSTI koju im pridaju

2
1. razvoj je cjeloživotni proces
- nijedno životno razdoblje nije važnije od drugih po svom utjecaju na tijek života
- unutar svakog razdoblja događaju se promjene u 3 velika područja: tjelesnom,
kognitivnom (spoznajnom) te socioemocionalnom
2. razvoj je višedimenzionalan i višesmjeran proces
- višedimenzionalan= pod utjecajem složene mješavine bioloških i psihosocijalnih činitelja
- višesmjeran= nije ograničen samo na poboljšanje, već i na slabljenje
(ili propust u razvoju potencijala) (npr. ulaganje vremena u sportske aktivnosti vs.
umjetničke aktivnosti)
- razvojna promjena može višesmjerna i unutar istog područja razvoja
(npr. u kognitivnom području u zrelim godinama- pogoršanje pamćenja, ali povećanje
stručnosti u nekim praktičnim pitanjima- mudrost)

3. razvoj je uklopljen u višestruke kontekste

razvojni put je rezultat kombiniranja 3 kategorije utjecaja:
a) utjecaji povezani s dobi
biološki (maturacija) društveni
→ većina djece prohoda ubrzo nakon 1. → početak školovanja oko 7. godine, dobivanje
rođendana , usvajaju materinji jezik u vozačke dozvole, upis na fakultet s 18 godina
predškolskoj dobi, pubertet između 12-14
godina, menopauza u kasnim 40im godinama
b) utjecaji povezani s povijesnim događajima
• činitelji jedinstveni za određeno povijesno razdoblje
→ npr. epidemije, ratovi, ekonomski procvat ili kriza, tehnološki izumi (tv,
Internet), mijenjanje kulturalnih vrijednosti
→ ljudi rođeni u približno isto vrijeme- kohorta (generacija)- isti povijesni događaji
ih čine sličnijima u odnosu na pripadnike drugih kohorti
c) nenormativni utjecaji
- pojavljuju se slučajno i kod manjeg broja pojedinaca
→ razvod roditelja, satovi klavira s nadahnjujućim nastavnikom itd…

4. razvoj je plastičan proces

- neurorazvojna plastičnost mozga omogućava promjene temeljem iskustva (učenje/razvoj)
tijekom čitavog života (ipak, s vremenom razvoj postaje sve manje plastičan (smanjuje se
brzina i mogućnost prilagodbe)
→ posebni treninzi kod starijih osoba dovode do značajnih poboljšanja u umnim
sposobnostima

3
6. – 15. stoljeće
- kad izađe iz dojenačke dobi, dijete je minijaturna, već oblikovana odrasla osoba-
preformacionizam
17. st. John Locke
- dijete je prazna ploča „tabula rasa“ i iskustvo u potpunosti oblikuje njegov karakter
18. st. Jean Jacques Rousseau
- dijete je prirodno obdareno osjećajem za ispravno i pogrešno, kao i urođenim programom
zdravog, pravilnog razvoja
18. i početak 19. st.- njemački filozofi Tetens i Carus utjecali na to da se interes za razvoj
proširi na odraslu dob- vidjeli starost ne samo kao propadanje, već i kao napredak
19. st. DARWINOVA teorija evolucije
- utjecala je na značajne teorije iz 20. st. i potaknula znanstvena istraživanja dječjeg razvoja
→ 2 međusobno povezana načela: prirodni odabir + preživljavanje
početak 20. st. Hall i Gesell- utemeljili normativni pristup- na velikom broju pojedinaca
uzimaju se mjere ponašanja i izračunavaju prosjeci za određenu dob kako bi se odredio
tipičan razvoj
početak 20. st. Binet i Simon- konstruirali prvi uspješan test inteligencije (htjeli identificirati
djecu s problemima u učenju)
TEORIJE IZ SREDINE 20. ST.
PSIHOANALITIČKO GLEDIŠTE
Freudova psihoseksualna teorija razvoja
Eriksonova psihosocijalna teorija razvoja
BIHEVIORIZAM I TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA
Tradicionalni biheviorizam (Pavlov, Watson, Skinner)
Teorija socijalnog učenja (Bandura)
PIAGETOVA KOGNITIVNO- RAZVOJNA TEORIJA

4
PIAGETOVA KOGNITIVNO- RAZVOJNA TEORIJA
- proučavao vlastitu djecu
- djeca aktivno grade svoje znanje istražujući svijet koji ih okružuje i manipulirajući
njime
- dječje razumijevanje svijeta se kvalitativno razlikuje od onog odraslih osoba (npr.
dojenčad i djeca u ranom djetinjstvu ne uviđaju da predmet koji je skriven od
pogleda i dalje postoji)
- naglašavao važnost učenja putem otkrivanja i u izravnom kontaktu s okolinom

• kritike:
1. podcijenio sposobnosti djece
2. pojedini zadaci se mogu uvježbati
3. zanemario društvene/kulturalne utjecaje
4. neki teoretičari osporavaju da se nakon adolescencije ne događaju značajne
promjene u kognitivnom razvoju
5. suvremeno gledište je da promjene u mišljenju nisu nagle i iznenadne

5
novi teorijski pogledi

PRISTUP OBRADE INFORMACIJA

- na um se gleda kao na složen sustav kroz koji prolaze informacije (poput kompjutera)
- od ulaza informacija u osjetila do njihova bihevioralnog odgovora kao izlaza, one se aktivno
kodiraju, transformiraju i organiziraju
- razvoj se smatra kontinuiranom promjenom
- psihički procesi (percepcija, pažnja, pamćenje i razumijevanje govora) slični u svim dobnim
kategorijama, ali su prisutni u većem ili manjem opsegu

ETOLOGIJA I EVOLUCIJSKA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

- interes za adaptivnu vrijednost ponašanja opstanku
- etolozi Lorenz i Tinberg- utiskivanje= rano ponašanje slijeđenja prisutno kod nekih
vrste ptica (gusaka)
- ako u određenom ranom razdoblju razvoja nije prisutna majka, kod malih guščića
može doći do utiskivanja nekog drugog sličnog objekta

• KRITIČNO RAZDOBLJE
- ograničeno vremensko razdoblje u kojem je pojedinac biološki pripremljen za
usvajanje određenih ponašanja koja služe prilagodbi, ali kako bi se ta ponašanja
razvila potrebni su određeni podražaji iz okoline
• OSJETLJIVO RAZDOBLJE
- vrijeme koje je optimalni za razvoj nekih sposobnosti i u kojem je pojedinac
potrebno osjetljiv na utjecaje iz okoline
- primjerenije za ljudsku vrstu od kritičnog razdoblja (npr. za govor – prve 3 godine
života)

EVOLUCIJSKA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

- nadovezala se na etološka istraživanja
- nastoji razumjeti adaptivnu vrijednost kognitivnih, emocionalnih i socijalnih sposobnosti
zajedničkih svim ljudima, kao i promjena do kojih dolazi s dobi
Kakvu ulogu u preživljavanju ima preferencija novorođenčadi za ljudska lica?
Doprinosi li ona sposobnosti starije dojenčadi da prepoznaju osobe koje se o njima brinu?
Zašto se djeca igraju u istospolnim grupama?
Nauče li na taj način nešto što uzrokuje rodno- stereotipna ponašanja u odrasloj dobi?

6
 SOCIOKULTURALNA TEORIJA L. VITOSKOG
- proučava na koji se način kultura (vrijednosti, vjerovanja, običaji i vještine) prenosi na
sljedeću generaciju
- kako bi djeca usvojila načine mišljenja i ponašanja svoje kulture, nužna je socijalna
interakcija
- zajednički razgovori i suradnja s drugim članovima koji imaju više znanja
- djeca internaliziraju te dijaloge i koriste unutrašnji govor za usmjerava nje vlastitih
mišljenja i ponašanja
- vidi razvoj kao društveno posredovani proces (roditelji i starija djeca pomažu mlađoj
ovladati novim zadacima
- kritika: isticanje kulture i socijalnog iskustva doveli Vigotskog do zanemarivanja
biološke strane razvoja

TEORIJA EKOLOŠKIH SUSTAVA (UIRE BRONFENBRENNER)

- pojedinac se razvoja unutar složenog sustava odnosa između više slojeva okoline koja
ga okružuje
- razvoj zajednički oblikuju biološke karakteristike i činitelji iz okoline
4 sustava okolinskih utjecaja

1. MIKROSUSTAV
- interakcije i odnosi u neposrednoj okolini
(roditelji, braća i sestre, vršnjaci, dječji
vrtić/škola,…)
- odnosi su dvosmjerni- i dijete svojom
osobnošću izaziva reakcije okoline
2. MEZOSUSTAV
- veze između različitih mikrosustava
- npr. uključenost roditelja u školu
3. EGZOZUSTAV
- društvene strukture koje utječu na razvoj,
ali pojedinac s njima ne dolazi u izravni
doticaj
- npr. zdravstvene i socijalne službe u
zajednici, radne organizacije roditelja (npr.
fleksibilno radno vrijeme), prijatelji i
članovi šire obitelji
4. MAKROSUSTAV
- kulturalne vrijednosti, zakoni, običaji i
resursi
- pr. 1. vladine mjere povećanja mirovina,
utjecat će na zdravlje umirovljenika
- pr. 2. pogodnosti za zaposlene roditelje
posredno će povoljno utjecati na dijete
kroz djetetova iskustva u neposrednoj
okolini (odnos s roditeljima)
.pr. 3. fokus životne sredine na edukaciju
7
 istraživanje razvoja
• uobičajene metode prikupljanja podataka (sustavno opažanje, samoizvještaji, kliničke
studije ili studije slučaja, etnografije životnih okolnosti)

a) naturalističko opažanje b) strukturirano opažanje

- opažanje u prirodnim uvjetima
- odlazak na teren i opažanje
ponašanja nas zanima
→ istraživanje reakcija predškolske
djece na uznemirenost svojih
vršnjaka- u vrtiću bilježili pojavu
plakanja i popratne reakcije i
odgajatelja (Farver i Branstetter,
1994.)
- opažanje u laboratorijskim uvjetima
- kreira se situacija kojom izazivaju
ponašanje koje ih zanima
→ puštali djeci snimku plača male
bebe i dali djeci uređaj pomoću kojeg
se moglo pričati bebi ili isključiti ton
zvuka plača (Eisenberg i sur., 1993.)
- prednost: veća kontrola uvjeta
- nedostatak: artificijelnost situacije, ljudi
se u svakodnevnom životu možda
drugačije ponašaju nego u laboratoriju
- nedostatak opažanja kao metode- ne
daje informaciju o razmišljanjima iza
opaženih reakcija

- sudionici izvještavaju o svojoj percepciji, mišljenju, sposobnostima, osjećajima,

stavovima, vjerovanjima i prošlim iskustvima
a) intervju
klinički - koristi se fleksibilan, konverzacijski stil, kako bi se ispitalo gledište nekog pojedinca
- nedostaci: upitna točnost, teškoće s prisjećanjem, ovisi o verbalnim sposobnostima i
izražavanju
strukturirani - svakom sudioniku istraživanja postavljaju se ista pitanja, na isti način
- nedostaci: ograičenost sadržaja na ono što pitamo, nemogućnost produbljivanja
polustrukturirani
- pripremljene su podteme razgovora (pitanja), ali postoji mogućnost produbljivanja
razgovora tijekom intervjua

b) upitnik -formalizirani set pitanja za dobivanje informacija od sudionika

8
 - prikuplja se velik broj informacija o jednoj osobi na različite načine (intervju,
opažanje, testovi, itd…)
- dobiti što potpuniju sliku o psihičkom funkcioniranju određenog pojedinca i
iskustvima koja su dovela do takvog funkcioniranja
- npr. nadarena djeca/osobe, djeca s teškoćama u razvoju,…
- nedostatak: nemogućnost generalizacije nalaza na druge pojedince

- desktiptivna i kvalitativna antropološka metoda

- cilj je razumjeti kulturu ili određenu društvenu grupu, opažanjem uz sudjelovanje
- istraživači vode opsežne bilješke na terenu uz samoizvještaje članova grupe te
vlastita tumačenja
- npr. Margaret Mead proučavala plemena na otoku Samoa, Novoj Gvineji i Baliju

OPĆI NACRTI ISTRAŽIVANJA

1. korelacijski nacrt
- istraživački prikupljaju podatke na već postojećim skupinama pojedinaca
- obično u prirodnim životnim okolnostima i ne pokušavaju promijeniti njihovo iskustvo
- potom gledaju kakve povezanosti postoje između karakteristika sudionika istraživanja
te njihova ponašanja ili razvoja

2. eksperimentalni nacrt
- omogućuje uzročno- posljedično zaključivanje, jer istraživači koriste postupak kojim
ljude po slučaju raspoređuju u 2/ više eksperimentalnih situacija
- istraživač izravno manipulira promjenama nezavisne varijable
- izlaže sudionike u eksperimentima različitim postupcima ili tretmanima
- mjeri promjene u zavisnoj varijabli
- znanstvenicima koje zanima čovjekov razvoj potrebni su podaci o načinu na koji se
sudionici istraživanja mijenjaju tijekom vremena (predmet istraživanja je promjena)
- da bi mogli odgovoriti na to pitanje, moraju proširiti korelacijski i eksperimentalni
pristup i uključiti mjerenja u različitoj dobi

9
NACRTI ZA ISTRAŽIVANJE RAZVOJA
1. longitudinalni nacrt
- ista skupina sudionika proučava se više puta u različitoj dobi
- npr. iste učinke pratimo tijekom školovanja
- vremensko razdoblje može varirati od nekoliko mjeseci do čitavog životnog vijeka
PREDNOSTI
- prati se ista osoba neko vrijeme pa je moguće utvrditi: opće obrasce razvoja,
individualne razlike u razvoju i ispitati odnos između ranih i kasnijih događaja i/ili
ponašanja
- npr. povezanost sramežljivosti u djetinjstvu i akademskog uspjeha/ zadovoljstva životom
i sl…
NEDOSTATCI
- pristrano sudjelovanje i osipanje sudionika tijekom vremena
- učinak prethodnog testiranja i uvježbavanja
- učinak kohorte
- npr. razlika u rezultatima dobivenima 50ih godina i 2000.- danas sramežljive žene
također i slabije prilagođene, što nije dobiveno 50ih godina

2. transverzalni nacrt
- skupine ljudi različite dobi proučavaju se u istoj vremenskoj točki
- npr. primijenjen isti upitnik o odnosima s braćom i sestrama na učenicima 3. i 6.
razreda OŠ. i 1 i 4. razreda SŠ (Buhrmester i Furman, 1990)
- veća jednakost, manje dokazivanja moći, ali i manje zajedništva s dobi
PREDNOSTI
- učinkovita strategija opisivanja dobnih promjena;
- nema opasnosti od osipanja niti uvježbavanja
NEDOSTACI
- ne daje podatke o razvojnim promjenama na razini pojedinca (nego razlike u
prosjecima) -longitudinalna istraživanja pokazala značajne individualne razlike (neka
braća i sestre postaju sve bliskiji, a drugi sve udaljeniji)
- moguć učinak kohorte ne znamo jesu li razlike između OŠ ili SŠ sudionika rezultat
dobi ili specifičnosti generacije (jedinstveni vremensko- povijesno uvjeti)

10
3. sekvencijalni nacrt
- kombinira nekoliko nacrta-
longitudinalnih i transverzalnih
(nizovi/sekvence)
- niz dobnih uzoraka (2 ili više) se
prati tijekom godina
PREDNOSTI:
a) omogućuje utvrđivanje učinaka kohorte
(usporedba ljudi različitih godišta kad su u istoj dobi (dijagonale))
b) omogućuje usporedbu rezultata dobivenih transverzalnom i longitudinalnim usporedbama
(ishodi slični= sigurnost u nalaze istraživanja)
c) nacrt je učinkovit (unutar razdoblja od 5 godina možemo pratiti svaku kohortu po 3
godine)
NEDOSTACI:
- složen, skup i dugotrajan
- do sada ih je provedeno relativno malo
- primjer sekvencijalnog nacrta:
Mijenja li se obiteljski sklad tijekom tj-psih. promjena adolescencije? (Baer, 2002):
- 3 kohorte (rođene 3 uzastopne godine) procjenjivale emotivnu vezanost među
članovima obitelji 3 godine zaredom
- nalazi za 3 kohorte su se slagali:
1) blagi pad obiteljskog sklada s razredom (longitudinalne sekvence i transverzalne
usporedbe)
2) slične razine obiteljskog sklada kad su kohorte bile u istom razredu (nema učinka
kohorte)
Zaključak: Obiteljska bliskost se smanjuje od 6.r.OŠ do 2.r.SŠ, ali je promjena vrlo
blaga (Baer, 2002)

11
ETIČKI ASPEKTI ISTRAŽIVANJA ČOVJEKOVA RAZVOJA
- u potrazi za znanstvenim spoznajama katkada može doći do ETIČKIH DILEMA

razvojna razdoblja
- prenatalno razdoblje
- dojenačka i najranija dječja dob (0-2)
- rano djetinjstvo (2-6)
- srednje djetinjstvu (6-11)
- adolescencija: prijelaz u odraslu dob
- rana odrasla dob
- srednja odrasla dob
- kasna odrasla dob (starost, 65+)
PRENATALNI RAZVOJ I SPOSOBNOSTI NOVOROĐENČETA
Pročitati u 3. poglavlju (Prenatalni razvoj, rođenje i novorođenče) str. 81-93 i 101-110 te (za 2.
kolokvij/ispit) znati odgovoriti na sljedeća pitanja:
1. Što su teratogeni činitelji? Nabrojati ih.
2. Koje je najosjetljivije razdoblje za štetno djelovanje teratogena na prenatalni razvoj
djeteta? Objasni.
3. Što je APGAR ljestvica, što se njome mjeri i kako se boduje?
4. Koji su sve refleksi prisutni kod novorođenčeta, kad nestaju i koja je njihova funkcija?
(tablica 3.3.)
5. Koja su stanja budnosti u dojenačkoj dobi i kako se izmjenjuju?
6. Koji su glavni razlozi plača bebe i koja je njegova evolucijska uloga?

12
• teratogen- svaki činitelj iz okoline koji uzrokuje oštećenje za vrijeme prenatalnog
razvoja.
- grč. teras- izobličenje, nakaznost
- učinak teratogena ovisi o njihovoj količini i trajanju izloženosti, genskoj strukturi
majke i djeteta, prisutnosti ili odsutnosti drugih štetnih činitelja i starosti
organizma u vrijeme izloženosti
- učinci teratogena nisu ograničeni samo na neposredna tjelesna oštećenja
- neke posljedice za zdravlje vrlo su suptilne i odgođene
- na posredan način mogu nastati i psihološke posljedice kao reakcija na tjelesna
oštećenja
- oštećenje koje je nastalo pod utjecajem lijekova koje je majka uzimala za
vrijeme trudnoće, utječe na promijenjene reakcije drugih ljudi na dijete te na
djetetovu sposobnost istraživanja okoline
- neki teratogeni- lijekovi, ilegalne droge, duhan, alkohol, zračenje, okolinska
zagađenja, zarazne bolesti,…
• u periodu zigote, prije usađivanja, teratogeni rijetko kad utječu na razvoj, ako se to i
dogodi, obično toliko oštete šićušnu nakupinu stanica da ona umire
- embrionalni stadij je razdoblje u kojem najčešće dolazi do velikih oštećenja jer se
u to vrijeme stvaraju temelji svih organa i tjelesnih struktura
- u fetalnom razdoblju oštećenja nastala zbog izloženosti teratogenima obično su
manja (ipak na mozgu, očima i na spolovilu mogu nastati velika oštećenja)
• za brzu procjenu djetetova tjelesnog stanja odmah nakon rođenja, liječnici i
medicinske sestre koriste Ljestvicu Apgar
- puls, disanje, refleksna podražljivost (kihanje, kašljanje, grimase), mišićni tonus i boja
kože
- za svaku od ovih 5 karakteristika koje se procjenjuju u prvoj i u petoj minuti života,
dijete dobiva procjenu 0, 1 ili 2
- ako je ukupan Apgar rezultat 7 ili više, novorođenče je u dobrom tjelesnom stanju
- ako je ukupan rezultat između 4 i 6, djetetu je potrebna pomoć u uspostavljanju
disanja i drugih vitalnih funkcija
- ako ukupan rezultat iznosi 3 ili manje, dijete je u velikoj opasnosti i zahtijeva hitnu
medicinsku intervenciju

13
• refleks- naslijeđena, automatska reakcija na određeni podražaj
- refleks očnih kapaka, povlačenja stopala, hranjenja, sisanja, plivanja, moro refleks, palmarni
refleks, tonički vratni refleks, refleks koračanja, refleks Babinskog

• stanja budnosti u dojenačkoj dobi: pravilno spavanje, nepravilno spavanje, pospanost, mirna
budnost i aktivna budnost i plakanje

• plač- prvi način na koji djeca komuniciraju, dajući roditeljima do znanja da su im potrebni
hrana, utjeha ili podražaji
- složen podražaj različitog intenziteta (od cendranja do glasnog deranja)
- mala djeca uglavnom plaču zbog tjelesnih potreba (glad) ali mogu plakati i zbog
iznenadne promjene temperature kod presvlačenja, iznenadnog zvuka ili bolnog
podražaja
- novorođenčad često plače kad čuje plač drugog djeteta
- dječji plač izaziva snažan osjećaj pobuđenosti i neugode kod gotovo svakoga
- vjerojatno nasljedno programirano kako bi se zajamčilo da će mala djeca dobiti skrb i
zaštitu koji su im potrebni za preživljavanje

14
 Dojenačka dob i najranije djetinjstvo:
-tjelesni, kognitivni i socioemocionalni razvoj u prve dvije godine
života

• dojenčad= 0-1 god.

• razdoblje „trčkarala“= 1-2 god. (eng. toddlers)
tjelesni razvoj u dojenačkoj dobi i najranijem djetinjstvu
1. RAST TIJELA
• promjene veličine tijela te količine mišićnog i masnog tkiva (ove promjene su brže nego
li u bilo kojem kasnijem razdoblju života)
- brze promjene u tjelesnoj težini i visini
→krajem prve godine života visina veća 50% u odnosu na porođajnu dužinu, a
krajem druge godine 75%
- prirast tjelesne težine i visine kod dojenčadi i male djece nekontinuiran- događa se
u malim skokovima
→mogu postojati razdoblja u kojima djeca više uopće ne rastu, a isto tako i
razdoblja u kojima naglo rastu (do 1cm u 24 sata)
- preobrazba djeteta u debeljuškasto/bucmasto dojenče sredinom prve godine života
→ zbog povećanja masnog tkiva koje pomaže u održavanju tjelesne temperature
→niska je korelacija između brzog povećanja tjelesne težine u dojenačkoj dobi i
prekomjerne tjelesne težine u kasnijoj dobi
- u drugoj godini života, djeca poprimaju vitkiji izgled i taj trend se nastavlja do
srednjeg djetinjstva
• individualne i grupne razlike
- dječaci vs. djevojčice (u dojenačkoj dobi djevojčice niže, laganije i imaju veći omjer
masnog u odnosu na mišićno tkivo)
- etničke razlike (afroamerička djeca iznadprosječne visine/težine, azijska djeca
ispodprosječne visine/težine, rana neishranjenost u određenim podnebljima)
- individualne razlike u brzini tjelesnog rasta djece iste dobi (neka djeca brže dostižu
konačnu veličinu svog tijela; na temelju rasta se ne može procijeniti niti konačna
visina niti tjelesna zrelost)
• promjene u tjelesnim proporcijama
- različiti dijelovi tijela kod djeteta rastu različitom brzinom
- 2 obrasca promjena u tjelesnim proporcijama:
1. cefalokaudalni trend (od glave prema repu)
- u odnosu na ostatak tijela, veličina glave se postupno smanjuje, a dužina nogu povećava
2. proksimodistalni trend (od središta tijela prema periferiji)
- prenatalni razvoj: najprije se razvijaju glava, prsa, trup, potom noge i ruke, a naposljetku
šake i stopala)
- dojenačka i najranija dob: rast ruku i nogu i dalje lagano prethodi rastu šaka i stopala

15
 2. UTJECAJI NA RANI TJELESNI RAST
• nasljeđe
- ako negativni utjecaji iz okoline (loša prehrana i bolesti) nisu znatni, djeca i
adolescenti vraćaju se svojoj genski određenoj krivulji rasta
• prehrana
- najveći utjecaj ima u prve 2 godine života
- energetske potrebe dojenčeta dvostruko veće od energetskih potreba odrasle osobe
- majčino mlijeko- najprimjerenija hrana dojenčetu
- sadrži idealan omjer masti i bjelančevina
- tjelesni rast i razvoj siromašne djece u zapadnim zemljama može biti pogođen glađu
- marazam (nedostatak svih temeljnih tvari) i kvašiorkor (nedostatak bjelančevina-
oticanje)
• emocionalna dobrobit
- jednako važna za zdrav tjelesni rast kao i prehrana
- neorganski zastoj rasta= poremećaj rasta koji nastaje kao posljedica nedostatka
roditeljske ljubavi
3. RAZVOJ MOZGA
• u trenutku rođenja mozak je u odnosu na sve druge tjelesne strukture najbliži
svojoj odrasloj veličini
• od rođenja pa do kraja druge godine života događa se:
- intenzivan rast živčanih vlakana
- rast broja glija stanica (proces omatanja živčanih vlakana mijelinom)
- stvaraju se nove sinapse
- proces uklanjanja sinapsi
• za opstanak neurona ključno je podraživanje
- one živčane stanice koje primaju podražaje iz okoline nastavljaju stvarati nove
sinapse
- one koje se rijetko podražuju ubrzo gube svoje sinapse („use it or lose it“)
• RAZVOJ KORE VELIKOG MOZGA (korteks)
- najveća i najsloženija struktura mozga
- sadrži najveći broj živčanih stanica i sinapsi
- zaslužna je za jedinstvene intelektualne sposobnosti ljudske vrste
- pr. u 1. godini života- rast broja sinapsi u vidnim i slušnim osjetnim područjima
- pr. razvoj sinapsi u Wernickeovom i Broccinom području u vrijeme razvoja jezika
- najkasnije se počinje razvojati čeoni režanj- svijest, mišljenje, samoregulacija i
planiranje ponašanja

16
 • započela hemisferna lateralizacija (specijalizacija hemisfera)
LIJEVA- verbalne sposobnosti, analitičnost,…
DESNA- prostorne sposobnosti, holistička obrada informacija
• plastičnost mozga najveća u prvih nekoliko godina života
- ako se neki dio mozga ošteti, drugi dijelovi mogu preuzeti funkcije koje bi inače
obavljao taj dio

što narušava razvoj mozga?

- okolina siromašna socijalnim kontaktima i osjetnim podražajima
- siromašna institucijska okolina (malo socijalnih kontakata i osjetnog
podraživanja)—zaostajanje u razvoju (u usporedbi s zdravim obiteljskim
okruženjem)
- što su ranije djeca maknuta iz oskudnih okruženja, to u većoj mjeri
nadoknade početna zaostajanja u razvoju
- ali i okruženje u kojima su djeca obasuta očekivanjima koja nadilaze njihove
trenutne sposobnosti- rizik ugrožavanja interesa za učenje
- prepravljenost podražajima također koči razvoj

• PROMJENE STANJA POBUĐENOSTI

- novorođenčad spava između 16 i 18 sati dnevno
- velik broj izmjena perioda spavanja i budnosti
- tijekom prve 2 godine života: period spavanja se smanjuje na 12 do 13 sati,
smanjuje se broj perioda spavanja- usklađivanje s ritmom dana i noći (produkt
razvoja mozga, ali i utjecaja socijalne okoline; zapadnjačke kulture daju djetetu
večernji obrok i stave ga u tihu, odvojenu sobu)
- povremena buđenja tijekom noći i dalje uobičajena

17
 4. SPOSOBNOST UČENJA
• učenje- promjene u ponašanju koje nastaju pod utjecajem iskustva
• dojenčad uči: 1. habitulacijom (privikavanjem), 2. klasičnim uvjetovanjem, operantnim
uvjetovanjem i imitacijom

• HABITULACIJA (privikavanje)
- smanjenje bihevioralne reaktivnosti na neki (neškodljivi) podražaj
- djeca imaju prirodnu sklonost novim podražajima
- pokazuju tendenciju jačeg reagiranja na novi element koji se pojavi u njihovoj okolini
zanimljivo: već i fetusi u 3. trimestru trudnoće su sposobni habituirati se na
određene zvukove (mjerili brzinu otkucaja srca) (Sandman i sur., 1997.)

• KLASIČNO UVJETOVANJE
- pomaže prepoznati koji se događaji u
svakodnevnici pojavljuju zajedno-
okolina postaje predvidljiva i
organiziranija
- na ovaj način djeca stvaraju očekivanja
o podražajima u okolini

• OPERANTNO (INSTRUMENTALNO
UVJETOVANJE)
- djeca djeluju na okolinu, a podražaji koji slijede nakon njihova ponašanja
(potkrepljenje/kazna) utječu na vjerojatnost ponovnog pojavljivanja tog ponašanja
- ispitivanja operantnog uvjetovanja kod dojenčadi:
novorođenče brže siše kako bi vidjelo različite slike ili pak čulo glazbu ili ljudski
glas; ako se uzica poveže za djetetovu nogu ili mobil iznad glave, dijete ubrzo
nauči samo sebe potkrepljivati pomicanjem noge (Shields i Rovee-Collier, 1992.)
- rana interakcija djeteta i odraslih osoba koje o njemu brinu se bazira na
operantnom uvjetovanju (dvosmjerno)

18
• IMITACIJA
- novorođenčad ima urođenu sposobnost
oponašanja koja je utvrđena u mnogim
kulturama (geste, pokreti glavom; može se
javiti i nakon kraće odgode, u prve 2 godine
ova sposobnost se značajno povećava)
- omogućava modeliranje poželjnog
ponašanja, ali i doprinosi razvoju odnosa
djeteta i roditelja

5. MOTORIČKI RAZVOJ

• RAZVOJ GRUBE MOTORIKE

- kontrola pokreta koji djetetu omogućuju kretanje u okolini
- puzanje, stajanje i hodanje
• RAZVOJ FINE MOTORIKE
- manji pokreti poput dohvaćanja i hvatanja

- motorički razvoj nije u potpunosti fiksan i maturacijom određen

- npr. neka djeca preskoče fazu puzanja (posebno ako nisu često ležala
potrbuške)
- nove motoričke vještine stječu se kombiniranjem postojećih u sve složenije
sustave djelovanja
- npr. kod sjedenja uz oslonac združuju se kontrola glave i prsnog koša
- npr. puzanje, stajanje i koračanje ujedinjuju se u samostalno hodanje
- svaka nova vještina rezultat je sljedećih činitelja:
1. razvoja SŽŠ-a, 2. dotadašnjih sposobnosti kretanja, 3. cilja koji dijete ima na
umu, 4. podrške koju pruža okolina

19
RAZVOJ FINE MOTORIKE: HVATANJE I DOHVAĆANJE
• važna vještina za kognitivni razvoj jer omogućuje potpuno novi način istraživanja
okoline
- uče o izgledu predmeta, osjetima dodira, zvukovima koje predmet proizvodi,
itd,…
• voljno dohvaćanje (s obje ruke) se javlja sa oko 3 mjeseca i preciznost se
postupno povećava
- prethodi mu prethvatanje- neuspjeli pokušaji zamaha rukama (koordinacija
ruku i očiju još neusklađena)
• nakon toga postaju uspješnija u dohvaćanju predmeta koji se kreću
• krajem prve godine života- pincetni hvat (palac nasuprot kažiprstu)
- potreban za hvatanje sitnih predmeta, zakopčavanje gumba

treba li na neki način poticati motorički razvoj?

- velike kulturalne razlike u stavovima roditelja

Indijanci u južnom Meksiku- ne! Kipsigi u Keniji i starosjedioci na

ako djeca prohodaju prije nego Jamajci- aktivno vježbaju motorički
razumiju opasnost od vatre, opasna razvoj djece, što im pomaže da postaju
su za sebe i za druge snažna i zdrava

20
 6. PERCIPTIVNI RAZVOJ

• kod novorođenčadi dobro razvijeni osjeti sluha, dodira, okusa i mirisa, ali ne i vid
• SLUH
- u dobi od 3 dana djeca okreću oči i glavu u smjeru iz kojeg dopire zvuk
- ta se sposobnost povećava u prvih 6 mjeseci života kada djeca već počinju
prosuđivati koliko je udaljen izvor zvuka
- u mraku rjeđe pokušavaju dohvatiti predmet koji im je izvan dohvata
- reagiranje na zvuk djetetu pomaže u istraživanju okoline putem vida i dodira
• VID
- osjetilo na koje se ljudi najviše oslanjaju u istraživanju svoje okoline
- novorođenče slabo vidi boje i slabo fokusira
- s oko 2 mjeseca može fokusirati svoj pogled na predmete i razlikovati boje
- razina bliska onoj odraslih osoba dostiže se sa 6 mjeseci
- razvoj sposobnosti akomodacije (fokusiranja)
• PERCEPCIJA DUBINE
- kako bi dohvaćala predmete djeca moraju u određenoj mjeri imati razvijen osjećaj za
dubinu
- kad počnu puzati- omogućava im izbjegavanje s preprekama ili padanje
- paradigma vidnog ponora (Gibson & Walk, 1960.)
djeca koja pužu oklijevaju prijeći vidni ponor što pokazuje da percipiraju dubinu
- samostalno kretanje ima ključnu ulogu u usavršavanju osjećaja dubine i prostora
• PERCEPCIJA VIDNIH OBLIKA
- preferencija vidnih podražaja s uzorkom u odnosu na
jednolični (npr. ljudsko lice ili dijelovi ljudskog lica vs. elipsa)
- s razvojem djeca preferiraju sve složenije uzorke (povećava
se osjetljivost na kontraste)
- djeca stara 3 tjedna preferiraju šahovski uzorak s manje, a
djeca od 2-3 mjeseca s više polja
• PERCEPCIJA LJUDSKOG LICA
- 2-4 mjeseca
- preferira složene oblike ljudskog lica pred jednako složenim podražajima
- preferira majčino lice pred licem nepoznate žene
- razlikuje fotografije nepoznatih osoba
- 5-12 mjeseci
- razlikovanje emocionalnih izraza lica (ugodni vs. neugodni)

21
• djetetov um stvara psihološke strukture (tzv. sheme) kao reprezentaciju vanjskog
svijeta i mijenja ih tako da se sve više podudaraju s vanjskim svijetom
npr. senzomotorička shema bacanja predmeta
konceptualne sheme (npr. okrugli objekt je „lopta“)
• sheme se mijenjaju na 2 načina:
1. ADAPTACIJOM
stvaranje shema kroz izravnu interakciju s okolinom kroz 2 mehanizma
a) asimilacija= koristimo postojeće sheme kako bi protumačili vanjski svijet (i tanjur
se može baciti, i teniska loptica je lopta)
b) akomodacija= stvaramo nove sheme ili prilagođavamo stare (tanjur nije za bacanje
jer će se razbiti; okrugli objekt na stropu nije lopta nego lampa)
2. ORGANIZACIJOM
- proces koji se događa na unutrašnjem planu, odvojeno od izravnog kontakta s
okolinom
- sheme se slažu u široku mrežu (odnos sheme ispuštanja i bacanja, bacanja i
hvatanja itd…)

22
• temeljna struktura i organizacija mentalnog sustava ista tijekom života
- ali se povećava mogućnost i brzina pohrane i obrade informacija- što
omogućava složenije mišljenje u kasnijoj dobi
• usredotočenost na praćenje razvoja procesa pažnje, obrade informacija, pamćenja i
dosjećanja

PAŽNJA
- s dobi djeca sve bolje upravljaju pažnjom i primaju informacije sve
brže
- u prvoj godini života dječju pažnju najviše privlače novi i upadljivi
podražaji
- u drugoj godini života smanjuje se pažnja i interes za novost,
omogućeno je namjerno ponašanje pa se poboljšava kontinuirana
pažnja
PAMĆENJE
- kako postaju starija, tako svoja iskustva pamte sve duže vrijeme
- male bebe sposobne su za pamćenje prepoznavanjem (npr. povlače
uzicom mobil na naučeni način i nakon tjedan dana)
- krajem prve godine djeca se mogu dosjetiti prošlih događaja
(pronalaze skrivene predmete, imitiraju s odgodom- potrebno stvoriti
mentalnu sliku prošlog događaja
- krajem druge godine, dosjećanje ljudi, mjesta i predmeta je jako dobro

Socijalni kontekst ranog kognitivnog razvoja

• Lav Vitgotski- teorija sociokulturalnog razvoja
- socijalni kontekst u kojem žive djeca utječe na strukturiranje njihovog kognitivnog
svijeta
- kroz zajedničke aktivnosti sa zrelijim članovima društva, djeca ovladavaju
aktivnostima i načinima mišljenja koji su važni u njihovoj kulturi
zona idućeg (proksimalnog/mogućeg) razvoja
- odnosi se na odabir optimalno zahtjevnih zadataka za pospješivanje razvoja
- dovoljno izazovni jer ih dijete ne može izvršiti samo, ali ih može riješiti uz pomoć
vještijih partnera
• rana razvojno- poticajna okolina snažno utječe na kognitivni razvoj i kasniju
inteligenciju
- kvalitetna izvanobiteljska skrb u prve 2 godine povezana sa kognitivnom,
emocionalnom i socijalnom kompetencijom u srednjem djetinjstvu i
adolescenciji

23
 7. JEZIČNI RAZVOJ

• BIHEVIORISTIČKO GLEDIŠTE
- jezik se stječe putem operantnog uvjetovanja
- roditelji one zvukove djeteta koji su najsličniji riječima potkrepljuju osmjesima,
zagrljajima i vlastitim govorom
- kognitivni-bihevioristi smatraju da djeca koriste imitaciju pri usvajanju složenih
jezičnih izraza
- poticanje imitacije + potkrepljenje = poticaj jezičnog razvoja
- npr. roditelj: reci „Hoću kolač“, dijete: „Hoću kolač“, dijete dobije kolač
(potkrepljenje)
- potkrepljenje i imitacija podražavaju rani jezični razvoj, ali ga ne mogu u
potpunosti objasniti (djeca su kreativna u govoru)
• NATIVISTIČKO GLEDIŠTE
- Lingvist Chomsky: djeca se rađaju sa sredstvom za usvajanje jezika
- LAD- urođeni sustav koji sadrži skup pravila zajedničkih svim jezicima
- omogućuje djeci da bez obzira kojem su jeziku izložena, razumiju taj jezik
i govore u skladu s njegovim pravilima čim usvoje dovoljan broj riječi
- novorođenče osjetljivo na govorne glasove i voli slušati ljudski glas
- djeca u gotovo cijelom svijetu ostvaruju glavna jezična dostignuća sličnim
redoslijedom
- djetinjstvo je osjetljivo razdoblje za učenje jezika
24
• SUVREMENO INTERAKCIONISTIČKO GLEDIŠTE
- interakcija unutrašnjih sposobnosti i
vanjskih utjecaja
- važnost socijalnog konteksta u kojem
se jezik uči
- kasno slogovanje može biti znak
usporenog jezičnog razvoja što se
može spriječiti ranom intervencijom
- združena pažnja, predverbalne geste
(npr. pokazna) i naizmjenično davanje
i primanje su vještine koje omogućuju
djetetu da bude partner u
komunikaciji

prve riječi se obično odnose na:

djetetu važne osobe (mama, tata)
predmete koji se kreću (auto, lopta, maca)
poznate radnje (papa, gore, još, nema više)
ishode poznatih radnji (prljavo, mokro, vruće)
riječi povezane s (ne)postignućima (bravo, super, oh-oh, joj-joj)

česte pogreške kod usvajanja govora

- preuska uporaba riječi
- preširoka upotreba riječi

• u svim dobima jezično razumijevanje je razvijenije od jezične produkcije

(djeca razumiju više nego što govore)
• telefonski govor (20-26mj)- dijete spaja 2 riječi u jedan izraz (još čaja, piti vode, ide
auto)
- u ovoj fazi su izričaji od 2 riječi preslikani iz roditeljskog govora (npr. Želiš li još
čaja?)

25
na koji način roditelji mogu pospješiti govorno jezični razvoj djeteta?
- pojednostavljeni govor dobro prilagođen djetetovim trenutnim sposobnostima i
potrebama za učenje (kratke rečenice, naglašena informacija, jasan izgovor, stanke
između pojedinih dijelova)
- poticanje združene pažnje (+ imenovanje predmeta i događaja u okolini)
- naizmjenično preuzimanje reda (pjesmice, brojalice uz ritmično pljeskanje, socijalne
igre)
- uparivanje jezičnih izričaja sa dječjim predverbalnim gestama
- čitanje slikovnica djetetu
- poticanje igre zamišljanja „kao da“
- poticanje unutar „zone mogućeg razvoja“
postavljanje optimalnih izazova uz respektiranje djetetovih potreba i trenutnih
sposobnosti- povoljno utječe i na kognitivni i emocionalni razvoj
• individualne i kulturalne razlike:
- u ranom razvoju jezika djevojčice su nešto naprednije od dječaka
ALI u drugoj godini života se zbog bržeg razvoja govora djevojčicama i više priča
(interakcija urođenih i okolinskih faktora)
- osobine ličnosti također utječu na razvoj govora
- zakočena i oprezna djeca kasnije progovore (iako već puno toga mogu razumjeti)
ERIKSONOVA TEORIJA PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA
- u svakom razdoblju se javlja određeni psihosocijalni konflikt koji se može razriješiti
pozitivno ili negativno (konflikt između djetetovih potreba/želja i ograničenja iz okoline)

1. psihosocijalni stadij : od rođenja do 1. godine

• razvija se TEMELJNO POVJERENJE odnosno NEPOVJERENJE
• dijete koje stekne:
a) povjerenje- (svijet je dobar i nagrađujući) sa sigurnošću se upušta u njegovo
istraživanje
b) nepovjerenje- (štiti se od svijeta povlačenjem od ljudi i stvari koje ga
okružuju)
• koji je ključan aspekt djetetove okoline o kojem ovisi ishod ovog stadija?
- kvaliteta ponašanja djetetova skrbnika
- razrješava se pozitivno kada je skrb o djetetu takva da prevladava ljubav i
suosjećanje- brižno, toplo i osjetljivo roditeljsko ponašanje
- npr. majka za vrijeme hranjenja dijete nježno drži, strpljivo čeka da se ono
dovoljno najede i prestaje ga dojiti (ili hraniti bočicom) tek kad se njegov
interes smanji

26
2. psihosocijalni stadij: od 1. do 3. rođendana
• razvija se NEZAVISNOST nasuprot SRAMU i SUMNJI
• razrješava se pozitivno kada postoji ravnoteža između roditeljskog usmjeravanja
djeteta i omogućavanja samostalnih izbora te strpljivost i razumna očekivanja o
djetetovoj kontroli poriva
- dati djetetu dodatnih 5 minuta da završi igru prije odlaska na spavanje
- omogućiti djetetu razvojno prikladne izbore! -čaj ili mlijeko?, odabir slikovnice,
majice koje će obući,… oprez! mala djeca teško odabiru između više od 3
alternative
- strpljivo čekati dok samo pokušava obuti cipele, zakopčati jaknu itd… „sam/a!“
- ne kritizirati dijete kad je neuspješno prilikom usvajanja novih vještina: korištenja
žlice pri hranjenju, kontroliranja mjehura i stolice, pospremanju igračaka itd,

EMOCIONALNI RAZVOJ
• novorođenčad- pokazuje 2 opća stanja pobuđenosti: privučenost ugodnim i povlačenje
pred neugodnim podražajima
• socijalni osmijeh- između 2 i 3 mj.- ljudsko lice počinje kod djeteta izazivati široki
osmijeh
- omogućeno razvojem percepcije- veća osjetljivost na vidne obrasce
• glasan smijeh kao odgovor na aktivne podražaje- 3-4 mj. (npr. roditelj kaže „Sad ću te
ja!“ i poljubi dijete u trbuh
• povećavanje učestalosti i intenziteta ljutnje- 4-6 mj.
• u prvih 6 mjeseci života emocije postaju jasni, dobro organizirani socijalni signali
• za socioemocionalni razvoj je ključna responzivnost (osjetljivost) skrbnika u recipročnoj
interakciji „licem u lice“
- postupak nepomičnog lica (eng. still face; Tronick, 1975.)
• znatno narušeno kod majki s postporođajnom depresijom

27
• emocionalna zaraza
- kad jedno dijete plače i druga djeca počnu plakati (prisutno već u rodilištu)
• 7-10 mj. prepoznaju emocije
- uspješno povezuju emociju iskazanu glasom s korespondirajućom
fotografijom izraza lica
• socijalno oslanjanje (referencija)- dijete u nejasnoj situaciji aktivno traži emocionalne
informacije kod svog skrbnika (8-12 mj) (npr. kad uzmu neki novi predmet ili im se
obrati nepoznata osoba) (važno za učenje i izbjegavanje opasnosti)

• podrazumijevaju povredu ili poboljšanje doživljaja samih sebe (povlačenje vs.

priopćavanje uspjeha
- sram (pogne pogled, sakrije lice rukama)
krivnja (vraćanje igračke kad drugo dijete počne plakati)
ponos (radost nakon odobravanja nekog ponašanja)
zavist (oko 3. godine)
• pojavljuju se paralelno sa doživljajem samog sebe (uvjet 1)
• roditelji posreduju njihovo učenje (uvjet 2)

• strategije koje koristimo kako bismo intenzitet svojih emocionalnih stanja doveli na
ugodnu razinu, koja nam omogućuje ostvarenje ciljeva
• od 4. mj.- sposobnost preusmjeravanja pažnje pomaže kontroli emocija („Vidi, ptičica!“)
• puzanje i hodanje omogućuju djetetu reguliranje emocija putem prilaženja
situacijama/povlačenja od njih
• skrbnici pomažu smanjujući
uznemirenost djeteta
- prepoznaju znakove uznemirenosti i
reagiraju sa suosjećanjem
- roditelji koji čekaju s intervencijom
dok dijete ne postane iznimno
uzbuđeno, potkrepljuju djetetovo
brzo zapadanje u stanje
uznemirenosti
• razvoj jezika
- proširenjem rječnika i opisom svojih emocija (18 mj; veseo, ljuta, tužna, bojim
se…) mogu usmjeravati roditelje kako da im pomognu

28
- temperament- stabilne individualne razlike u kvaliteti i intenzitetu emocionalnih
reakcija, razini aktivnosti, pažnji i samoregulaciji emocija kod male djece
- temelj ličnosti u odrasloj dobi
njujorška longitudinalna studija (Thomas & Chess, 1965.)
- pratili 141 dijete od dojenačke do odrasle dobi
pokazali kako temperament:
a) povećava vjerojatnost pojave psihičkih problema kod djeteta, odnosno štiti dijete od
negativnih učinaka vrlo stresnih obiteljskih uvjeta

3 tipa djece prema strukturi temperamenta (Thomas & Chess, 1965)

1. dijete lakog temperamenta (40% djece iz uzorka)

- u dojenačkoj dobi brzo uspostavlja pravilne dnevne ritmove (spavanje, hranjenje)
- općenito je dobro raspoloženo
- lako se prilagođava novim iskustvima

2. dijete teškog temperamenta (10% djece iz uzorka)

- nepravilni dnevni ritmovi
- sklono negativnim i intenzivnim emocionalnim reakcijama
- teško prihvaćanje novih iskustava
- najveći rizik od problema prilagodbe u ranom i srednjem djetinjstvu (anksioznost/
agresivno ponašanje)

3. suzdržano dijete (15% djece iz uzorka)

- neaktivno
- reakcije na podražaje iz okoline su mu blage i slabog intenziteta
- negativnog je raspoloženja
- sporo se prilagođava novim iskustvima
- u ranim godinama „neprimjetna“, u predškolskom i školskom razdoblju „zakočena“,
neaktivna i plašljiva

29
mjerenje temperamenta
- roditeljski izvještaji
- procjene ponašanja od strane pedijatra, odgajatelja
- izravno opažanje djetetova ponašanja

- fiziološke mjere (srčani ritam, razina hormona, EEG)

INHIBIRANA (SRAMEŽLJIVA) djeca- na nove podražaje reagiraju negativno i povlače se
NEINHIBIRANA (DRUŠTVENA)- na nove podražaje reagiraju pozitivno i sklona su im
prilaziti
-djeca nasljeđuju fiziološke procese koji ih čine sklonima određenom stilu temperamenta

- stabilnost temperamenta- niska do umjerena (ali vrlo stabilna kod djece koja
su ekstremno sramežljiva/društvena)
- iskustvo može u određenoj mjeri modificirati utemeljene nepovoljne osobine
temperamenta
- roditelji mogu nježno, ali dosljedno sprečavati neprilagođeno ponašanje
djeteta (uvažiti temperament uz poticanje adaptivnijeg funkcioniranja)
- roditelji često griješe u svom ponašanju u drugoj godini života kad
potkrepljuju djetetovu neposlušnost i ispade bijesa popuštanjem, iako su u
početku bili uporni
- kad su roditelji pozitivni i kad se uključuju i nježne igre licem-u-lice koje
dojenčadi pomažu u regulaciji emocija, do dobi od 2 godine, težina
temperamenta se smanji (Feldman, i sur., 1999.)

30
 razvoj privrženosti
- snažna emocionalna povezanost koju imamo s posebnim ljudima u svom životu i koja kod nas
izaziva ugodu i radost kada smo s njima u interakciji, a u razdobljima stresa, njihova nas blizina
može utješiti
- i psihoanalitičari i bihevioristi naglašavali važnost hranjenja u razvoju privrženosti prema
skrbniku
-zadovoljavanje gladi uparivano sa maženjem

• Harlow, 1958. eksperiment s rezus majmunima

- provodili više vremena uz krznene „surogat majke“, čak i kada je žičana „surogat
majka“ držala bočicu s hranom
- zaključak- premda je hranjenje važan kontekst razvoja privrženosti, privrženost ne ovisi
o zadovoljavanju gladi
- djeca stvaraju privrženost i prema braći i sestrama koji nemaju ulogu u hranjenju
- privrženost mekanim plišancima- tzv. „prijelazni objekti“

• John Bowlby, 1969.- otac teorije privrženosti

- inspiriran Lorenzovim istraživanjima o utiskivanju
- djetetova emocionalna povezanost sa skrbnikom je ponašanje koje se razvilo tijekom
evolucije i povećava vjerojatnost preživljavanja (etološka teorija)dojenče je opremljeno
skupom urođenih ponašanja koja mu omogućavaju zadržati blizinu roditelja

razvija se kroz 4 stadija:

1. STADIJ PRETPRIVRIŽENOSTI (od rođenja- 1.5mj)

- urođeni signali (hvatanje, osmjehivanje, plakanje i gledanje odraslima u oči) pomažu
novorođenče dovesti u blizak kontakt s drugim ljudima

2. STADIJ NASTANKA PRIVRŽENOSTI (1.5 mj.- 6/8 mjeseci)

- djeca različito reagiraju na poznate i nepoznate osobe
- početak razvoja osjećaja povjerenja – očekivanje da će osoba koja o njima skrbi
reagirati kada joj se uputi određeni signal
-
3. STADIJ JASNO USPOSTAVLJENE PRIVRŽENOSTI (od 6/8 mjeseci- 18/24 mjeseca)
- privrženost poznatom skrbniku je očita
- djeca pokazuju separacijsku anksioznost ili tjeskobu kod odvajanja
- poznatog skrbnika koriste kao sigurnu bazu- mjesto s kojeg odlaze istraživati okolinu i
na koje se vraćaju tražiti emocionalnu podršku

31
4. STVARANJE RECIPROČNOG ODNOSA (nakon 18- 24 mjeseca)
- počinje se smanjivati prosvjed kod odvajanja
- razvoj mentalnog predočavanja i jezika omogućuje djeci razumijevanje činitelja koji
utječu na roditeljeve odlaske i povratke te njihovo predviđanje (kamo idu? kada će se
vratiti?) i pregovaranje s roditeljima (molbe i uvjeravanja kako bi promijenili roditeljeve
ciljeve)
- iz svojih iskustava stečenih u 4 stadija razvoja djeca izgrađuju trajnu emocionalnu
povezanost s roditeljem, koju mogu koristiti kao sigurnu bazu i kada roditelj nije
prisutan
- ta unutrašnja predodžba postaje važan dio ličnosti i služi kao unutrašnji radni model ili
skup očekivanja o dostupnosti osoba kojima smo privrženi (figure privrženosti) i
vjerojatnosti da će nam u situacijama stresa one pružiti podršku
- to očekivanje postaje model, odnosno vodič u svim kasnijim bliskim odnosima
- iako sva djeca uz skrbnika razviju neki oblik privrženost, kvaliteta te privrženosti može
biti vrlo različita (sigurna/nesigurna)

• tehnika nepoznate situacije (Mary Ainsworth i sur., 1978.)

- postupak koji se upotrebljava za procjenu kvalitete privrženosti djece u dobi od 1 do 2
godine polazište: djeca koja su sigurno privržena trebala bi:
→koristiti svog roditelja kao sigurnu bazu iz koje će istraživati nepoznatu prostoriju za
igru
→nepoznata osoba će biti manje sposobna utješiti dijete kada ga roditelj napusti

32
VRSTE PRIVRŽENOSTI: (podaci se odnose na Sjevernu Ameriku)

1. SIGURNA (65%)
koriste roditelja kao sigurnu bazu;
kod odvajanja od roditelja mogu, ali i ne moraju plakati;
kada se roditelj vrati aktivno traže kontakt s njime i odmah prestaju plakati

2.IZBJEGAVAJUĆA (20%)
ne reagiraju posebno na roditelja za vrijeme njegove prisutnosti;
kada ih roditelj napušta, obično nisu uznemirena, a prema nepoznatoj osobi ponašaju se na
sličan način kao i prema roditelju;
kad se roditelj vrati, izbjegavaju ga ili vrlo sporo pokazuju zadovoljstvo zbog njegova povratka

3. OPIRUĆA (10-15%)
prije odvajanja, djeca često traže roditeljevu blizinu i ne istražuju okolinu;
kad se roditelj vrati, pokazuju ljutnju i otpor, a katkada se udaraju i guraju (mnoga nastavljaju
plakati i kad ih roditelj podigne na ruke i ne mogu se lako utješiti)

4. NEORGANIZIRANO – NEORIJENTIRANA (5%)

ovaj obrazac odražava najveću nesigurnost;
kod roditeljeva povratka, ova djeca pokazuju niz zbunjujućih, proturječnih ponašanja - mogu
gledati u stranu dok ih roditelj drži ili mu prići s depresivnim, ravnodušnim emocijama

33
O čemu sve ovisi kvaliteta privrženosti?
Kvaliteta skrbi o djetetu
- roditeljska osjetljivost i interakcijska usklađenost
- brzo, dosljedno i prikladno reagiranje na djetetove potrebe i signale te
pažljivo i nježno držanje djeteta – povezano sa sigurnim stilom privrženosti
- opirući obrazac – iskustvo nedosljedne skrbi (majke ne slijede djetetove
signale, daju pažnju kad njima odgovara)
- izbjegavajući obrazac – nametljiva skrb, uz previše podražaja
- neorganizirano-neorijentirani obrazac – zlostavljanje i zanemarivanje djeteta
Karakteristike djeteta (temperament)
- razdražljiva i plašljiva djeca – intenzivna anksioznost
- može li djetetov temperament „izazivati” određena ponašanja skrbnika?
- podučiti roditelje rizične djece osjetljivoj interakciji s djetetom
Obiteljske okolnosti
- stil privrženosti skrbnika
- način na koji vidimo vlastito djetinjstvo (i prihvatimo negativne događaje) u
većoj mjeri utječe na način na koji odgajamo vlastitu djecu od stvarnih
događaja iz djetinjstva

34
VIŠESTRUKA PRIVRŽENOST
- preferiranje majke u drugoj godini života redovito se smanjuje
- dijete razvija privrženost i prema drugim različitim poznatim osobama-
ocu, braći i sestrama, bakama i djedovima, stručnim odgajateljima…
- mogućnost kompenzacije loših odnosa u obitelji

RAZVOJ SAMOSPOZNAJE U PRVE DVIJE GODINE

• najprije se razvija aspekt pojma o sebi „ja kao subjekt“
- doživljaj sebe kao aktivnog činitelja ili djelatnika
- dijete shvaća kako su njegovi vlastiti postupci uzrok predvidivih reakcija i ljudi
(osmjehivanje, gugutanje…)
• „ja kao objekt“ (u 2. godini života)
- doživljaj sebe kao objekta spoznaje i evaluacije
- svjesnost o vlastitom tjelesnom izgledu (lipstick mirror test)
(mlađa djeca dodiruju ogledalo kao da mrlja na nosu nema veze s njima, a djeca od
15 mjeseci ili starija brišu svoj nos (Lewis/Brooks-Gunn, 1979.)
- u dobi od 2 godine gotovo sva djeca se prepoznaju na fotografijama i koriste vlastito
ime ili osobnu zamjenicu „ja” kad govore o sebi
- javljaju se emocije samosvijesti- stidljivost i nelagoda
- samosvijest dovodi do prvih nastojanja da se razumije tuđe gledište- prvi znakovi
empatije
• u drugoj godini počinju nuditi drugima ono što bi njih same utješilo (zagrljaj, omiljena
lutka, dekica, itd….)
→ između 18 i 30 mjeseci – kategorizacija sebe po dobi (beba/dječak), spolu
(dječak/djevojčica), tjelesnim obilježjima (velik, jak), dobroti/nestašnosti (Ja sam dobra
djevojčica, a on je zločest!)
- izabiru spolno stereotipne igre – roditelji učvršćuju takve sklonosti

35
• samosvijest je temelj za samokontrolu -odupiranje porivu za upuštanje u
ponašanja koja se socijalno ne odobravaju (nužno za razvoj moralnosti)-
potrebna sposobnost mentalnog predočavanja i pamćenja roditeljskih
uputa (monolog: „ne dirati utičnicu”, „ne rušiti braci toranj”)
- sposobnost odvraćanja pažnje od primamljivih podražaja – povezano sa
razvojem čeonih režnjeva korteksa

• poslušnost (između 12 i 18 mj)

- prvi znak samokontrole– svijest o željama i očekivanjima skrbnika i slijeđenje
jednostavnih zahtjeva
- postupak odupiranja iskušenju
- npr. zadatak je ne pojesti kolač dok ne dođe teta i da kolač
- sposobnost čekanja se stabilno povećava od 18 do 30 mjeseci (Vaughn, Kopp i
Krakow, 1984)
- djeca koriste verbalne tehnike samokontrole
- djeca osjetljivih i podupirućih majki brže razvijaju samokontrolu
- ipak, kontrola vlastita ponašanja kod djece mlađe od 2 godine još uvijek jako ovisi o
stalnom roditeljskom nadziranju i podsjećanju!

36
 rano djetinjstvo
-od navršene 2 do 6 godina-

1. RAST TIJELA
• sporiji rast nego u prve 2 godine života (dječaci nešto viši i teži od djevojčica)
• smanjivanje masnog tkiva, tijelo se izdužuje
• kralježnica se izravnava (izravnava se trbuh)
• krajem ranog djetinjstva→ počinju ispadati mliječni (prvi) zubi
- važna pravila skrb o zubima
- oko 40% petogodišnjaka ima zubni karijes

2. RAZVOJ MOZGA

• povećanje sa 70 na 90% svoje konačne veličine

• nastavak stvaranja sinapsi, mijelinizacije i uklanjanja sinapsi →
poboljšanje sposobnosti i vještina (npr. tjelesne koordinacije, percepcije, pamćenja,
govora,…)
• brz razvoj čeonih režnjeva kore velikog mozga → planiranje i organizacija ponašanja
• veća neuralna aktivnost lijeve moždane hemisfere → brz razvoj jezičnih sposobnosti,
nakon 6. godine se smanjuje, aktivnost desne hemisfere se povećava tijekom cijelog
djetinjstva (spacijalne sposobnosti)
• potrošnja energije u moždanoj kori dostiže vrhunac u dobi od oko 4 godine (mozak
stvorio prevelik broj sinapsi)
• dominantnost ruke
- nastavlja se lateralizacija mozga (specijalizacija hemisfera za različite
kognitivne funkcije)
- povećanje preferencije jedne ruke za izvođenje preciznih motoričkih radnji
- veća sposobnost jedne polovice mozga- dominantne moždane hemisfere
- dešnjaci 90% populacije – jezične funkcije i kontrola desne ruke- u lijevoj
hemisferi
- ljevaci 10% populacije- jezične funkcije u obje hemisfere, mnogi ljevaci su
ambidekstri, nešto češće razvijaju verbalne i matematičke talente, ljevorukost
povezana s pre- i peri- natalnim teškoćama (većina ljevoruke djece je tipičnog
razvoja)

37
 • uspostavljanje veza između različitih struktura mozga i mijelinizacija
vlakana→usklađenije funkcioniranje SŽS
• mijelinizacija vlakana retikularne formacije (budnost i svijest)- povezana s
korteksom- poboljšanje kontinuirane kontrolirane pažnje
• mijeliniziranje žuljevitog tijela (snop vlakana koji povezuje MH)- započinje tek nakon 1.
godine- ubrzano raste- integracija kognitivnih procesa – percepcija, pažnja, pamćenja,
jezične sposobnosti i rješavanje problema
• mijeliniziranje vlakana koja povezuju mali mozak s korom velikog mozga rezultira
poboljšanjem ravnoteže i motoričke kontrole- bolja koordinacija pokreta

3. UTJECAJI NA TJELESNI RAST I RAZVOJ

nasljeđe i hormoni
• nasljeđe utječe na tjelesni razvoj putem kontrole lučenja hormona iz hipofize
(pituitarne žlijezde)
• hormon rasta (GH) – razvoj svih tjelesnih tkiva (osim SŽS i spolnih organa)
• hormon koji stimulira štitnjaču (TSH) na izlučivanje tiroksina
(nužan za razvoj živčanih stanica mozga i za puni utjecaj hormona rasta na tjelesnu
veličinu)
emocionalna dobrobit
• emocionalna uskraćenost (život u stresnim obiteljskim uvjetima) može ometati
stvaranje hormona rasta i uzrokovati pojavu psihosocijalnog dvarfizma (patuljasti
rast)
- obilježja: nizak tjelesni rast, smanjeno izlučivanje hormona rasta, nezrela dob
kostiju, problemi prilagodbe

prehrana
• zbog sporijeg tjelesnog rasta, apetit djece se smanjuje i ona postaju izbirljivija u jelu
• zdravu i raznoliku prehranu djece potiče:
- prisutnost dobrih modela ponašanja
- pozitivna emocionalna klima za stolom
- ponavljano izlaganje novim vrstama hrane (bez pritiska)
• podmićivanje slatkišima dovodi do sve manje interesa za zdravu hranu, a sve više za
nagradu
- hrana bogata šećerom smanjuje apetit djeteta za zdravu hranu i povećava rizik
od prekomjerne tjelesne težine
- pojedi povrće pa ćeš dobiti još jedan kolač

38
 zarazne bolesti
• povezanost neishranjenosti i bolesti
- loša prehrana smanjuje aktivnost imunološkog sustava i čini djecu podložnijom bolestima
- bolest smanjuje apetit i narušava tjelesni rast
• cijepljenje→ značajno smanjivanje dječjih bolesti
• bolesti od kojih djeca najčešće obolijevaju: infekcije dišnog sustava i probavnog sustava
- češće kod djece koja idu u vrtić
ozljede u djetinjstvu
• automobilske i pješačke nesreće, padovi, utapanja, trovanja, opekline, gutanje stranih stvari…
- temperament (razdražljiva, nepažljiva i sklona negativnom raspoloženju)
- siromaštvo i stresni obiteljski uvjeti
- dječaci
zbog veće razine aktivnosti i spremnosti na preuzimanje rizika
• prevencija
- smanjenje siromaštva (veći roditeljski stres, više djece, manjak obrazovanja)
- donošenje zakona za sigurnost djece (autosjedalice, kacige, štitnici, zatvarači na
lijekovima,…)
- povećanje sigurnosti prostora u kojem djeca borave (mekane ploče u parkovima)…
4. MOTORIČKI RAZVOJ
• razvoj grube motorike
- poboljšanje ravnoteže → djeca trče, skaču, poskakuju, galopiraju i naposlijetku preskaču,
bacaju i hvataju loptu
• razvoj fine motorike
- veća kontrola nad šakama i prstima
- djeca postepeno postaju samostalna u odijevanju, hranjenju (priborom za jelo), vezanju
cipela
- razvoj crteža: 1. šaranje, 2. prvi oblici prikazivanja 3. realističniji crteži
- starija predškolska djeca pokušavaju pisati slova, a kasnije i riječi

39
 • individualne razlike u motoričkim vještinama
- na motorički razvoj u ranom djetinjstvu utječe: tjelesna građa i prilike za tjelesnu igru
- dječaci napredniji u vještinama koje zahtijevaju snagu (bacanje lopte, trčanje, skok u
dalj)
- djevojčice naprednije u vještinama u kojima su potrebni: dobra ravnoteža i precizni
pokreti (poskakivanje i preskakivanje)
- ovladavanje motoričkih vještina kroz svakodnevnu igru
- usredotočiti se na učenje i zabavu, a ne na učenje pravilne tehnike

5. KOGNITIVNI RAZVOJ

1. piagetova teorija 2. sociokulturalna teorija L. Vigotskog 3. teorija obrade informacija

Piagetova teorija: predoperacijski stadij
• napredak u mentalnom predočavanju → omogućeno razvojem jezika („mislimo u
riječima, a riječ priziva sliku“) i razvojem igre zamišljanja („kao da“ igra)

• razvoj igre razmišljanja

1. igra se sve više odmiče od stvarnih životnih prilika s kojima je povezana
- predmet može poslužiti kao nešto drugo- npr. telefonska slušalica vs. kocka za
telefoniranje
2. igra postaje manje usmjerena na samog sebe
- npr. hrani sebe vs. hrani medvjedića
3. igra postupno obuhvaća složenije kombinacije shema
- npr. najprije ulije mlijeko u šalicu, pa doda šećer, pa promiješa, pa pije
- razvoj sociodramske igre- uključen veći broj djece

• igra zamišljanja osnažuje kognitivne sposobnosti

- pažnju, pamćenje, logičko zaključivanje, jezik i pismenost, maštu, kreativnost te
sposobnost razmišljanja o vlastitom mišljenju i zauzimanju tuđe perspektive

40
 • ograničenja predoperacijskog mišljenja
1. egocentrizam
- nemogućnost razlikovanja stajališta
drugih ljudi od vlastitog
- smatraju da drugi vide, misle i
osjećaju isto što i oni
Piaget demonstrirao „Problemom 3 planine“
- Tri planine razlikuju se po boji i
vrhovima. Na vrhu jedne nalazi se crveni križ, a na vrhu druge kućica, dok je vrh
treće prekriven snijegom. Djeca na predoperacijskom stupnju razvoja u ovom
zadatku reagiraju egocentrično. Ona ne mogu izabrati fotografiju koja pokazuje
kako planine izgledaju s lutkina stajališta. Umjesto toga, jednostavno izabiru
fotografiju koja prikazuje pogled s njihova gledišta.
- Piaget smatrao egocentrizam odgovoran za tzv. animističko mišljenje
- pripisivanje čovjekovih odluka (misli želje, osjećaji, namjere) neživim stvarima –
„Sunce je ljuto na oblake pa ih tjera.“
2. nesposobnost konzervacije
- konzervacija- shvaćanje da određene fizičke karakteristike predmeta ostaju iste,
iako se njihov vanjski izgled promijenio
- odakle nesposobnost konzervacije?
1) Centracija
- usredotočavanje na samo jedan aspekt situacije zanemarujući druga obilježja
situacije (npr. visina stupca vode)
2) djecu zavara vanjski izgled predmeta (npr. izgleda kao da je u široj posudi manje
vode)
3) zanemarivanje dinamičke promjene (prelijevanje vode)- početno i završno stanje (npr.
vode) djeca tretiraju kao nepovezane stvari
4) ireverzibilnost
- nesposobnost mentalnog pronalaženja kroz niz koraka u rješavanju problema
- te potom okretanja smjera i vraćanja na početnu točku (ako vratim vodu u
prvotnu čašu, bit će isto, dakle, mora biti jednako vode neovisno o čaši)

3. odsutnost hijerarhijske klasifikacije

- nemogućnost organizacije predmeta u klase i potklase na temelju sličnosti i razlika
- Piagetov problem inkluzije klasa- Ima li više žutih cvjetova ili cvjetova? (na slici su
plavi i žuti cvjetovi)
- dijete (predoperacijskog mišljenja) odgovara „žutih cvjetova“, ne shvaća kako
kategorija cvjetovi uključuje i žute i plave cvjetove; djeca se centriraju na boju i ne
misle reverzibilno pomičući se sa nadređene klase (cvjetovi) na njezine dijelove (žuti i
plavi cvjetovi) na njezine dijelove (žuti i plavi cvjetovi) i natrag

41
• pojednostavljeni zadaci temeljeni na poznatim iskustvima- zrelije mišljenje
- Piaget podcijenio djecu- njegovi zadaci sadržavali nove elemente i previše informacija
• predškolska djeca uvažavaju različite perspektive
- npr. starija sestra prilagodi govor svojem mlađem bratu („Što je to Davide?“ To je
tra… (David: traktor) A tko ima traktor? (David: deda))
- djeca vjeruju u vile, duhove, ali poriču da čarolija može promijeniti njihovo
svakodnevno iskustvo (npr. pretvoriti sliku u predmet)
• PD zaključuju po analogiji o fizikalnim promjenama
- kad se zadatak konzervacije smanji na 3 predmeta, trogodišnjaci uspješni
- operacijsko mišljenje se postupno razvija tijekom predškolske dobi → izazov
Piagetovom pojmu razvojnog stadija
Piaget i obrazovanje: 3 obrazovna načela
1. učenje putem otkrića: djecu se potiče da sama dolaze do otkrića kroz spontanu
interakciju s okolinom
2. osjetljivost na djetetovu spremnost za učenje: razvoj se ne pokušava ubrzati-
prikladna iskustva učenja nadograđuju se na djetetovu trenutačnu razinu mišljenja
3. prihvaćanje individualnih razlika: sva djeca prolaze kroz iste stadije razvoja, ali
različitom brzinom (napredak se vrednuje i odnosu na ranije dostignuća, a ne norme)

42
 SOCIOKULTURNA TEORIJA VIGOTSKOG
privatni govor
• jezik smatrao temeljem svih viših kognitivnih procesa (za razliku od Piageta)
• djeca govore sama sebi radi upravljanja sobom- samousmjeravajući govor, tj. privatni govor
- kada su im zadaci teški
• kako djeca rastu, njihov samousmjeravajući govor se internalizira i postaje tihi unutrašnji
govor
• privatni govor nastaje tzv. „građenjem
skele“ (jer stuktura po kojoj se on
može penjati)
- kada dijete ne razumije kako bi riješilo
neki zadatak
- odrasla osoba koristi izravne upute i
dijeli zadatak na manje savladive
jedinice
- dijete postupno preuzima jezik tih
dijaloga i oni postaju dio njegova
privatnog govora

vigotski i obrazovanje
• potpomognuto otkrivanje- usmjeravanje od strane učitelja i odgajatelja (objašnjavanja,
demonstracije, verbalne pomoći)
• suradnja među djecom- međusobna pomoć i podučavanje
• igra zamišljanja- služi kao iznimno važna zona proksimalnog razvoja koja osnažuje mnoge
nove sposobnosti
43
 obrada informacija
pažnja
- poboljšanje kontinuirane pažnja
- planiranje (domišljanje slijeda postupaka) se poboljšava
- predškolska djeca (u odnosu na školsku) su u zadatke uključena razmjerno kratko i
manje sustavno planiraju
pamćenje
• nove jezične vještine omogućuju opisivanje onoga čega se sjećaju
• mogu slijediti upute u jednostavnim zadacima pamćenja
- vrlo dobro pamćenje prepoznavanjem
- dosjećanje informacija lošije nego kod starije djece jer manje učinkovito
koriste strategije pamćenja (ponavljanje, organizacija elemenata po sličnosti)-
ograničeno radno pamćenje
- od pokazanih 10 sličica, imenovat će 1 ili 2 (2 god), odnosno 3 (4 god)
pamćenje svakodnevnog iskustva
1. sjećaju se poznatih događaja koji se često ponavljaju u obliku scenarija- s dobi postaju
sve složeniji
- npr. Što se radi u restoranu? (Hudson i sur., 1992.)
- „uđeš, dobiješ hranu, pojedeš i platiš“- 3 godine
- „Uđeš unutra, sjedneš za stol, onda kažeš konobarici što želiš jesti. Onda jedeš. Ako
hoćeš desert, možeš ga dobiti. Nakon toga platiš i ideš kući.“- 5 godina

2. pamćenje jednokratnih događaja/autobiografsko pamćenje

- može se potaknuti postavljanjem razvojno prikladnih pitanja o doživljenom (+ dodavanje
vlastitih sjećanja itd…), prelistavanjem foto albuma

teorija uma malog djeteta

• poboljšavanjem mentalnih sposobnosti, djeca počinju graditi teoriju uma- suvisao skup
zamisli o mentalnim aktivnostima= metakognicija („mišljenje o mišljenju“)
• činitelji koji utječu na dječju teoriju uma
- kognitivni i jezični razvoj- omogućuje razmišljanje o vlastitom mišljenju
- socijalno iskustvo- interakcije sa sestrama i braćom, vršnjacima, zrelijim članovima
društva
• trogodišnjaci shvaćaju da se mišljenje događa u njihovim glavama
- da čovjek može misliti o nečemu što ne gleda, ne dodiruje ili o tome ne govore
• četverogodišnjaci shvaćaju kako vjerovanja i želje određuju ponašanje

44
 - razumijevanje pogrešnih vjerovanja

pismenost u ranom djetinjstvu

• opažaju pisani jezik (slikovnice, priče, kalendari)- nastoje odgonetnuti kako pisani
simboli prenose značenje
- poboljšavanjem perciptivnih i kognitivnih sposobnosti, mijenjaju svoje početne ideje
o pisanom jeziku
- npr. jedno slovo im čini cijelu riječ
matematičko rezoniranje
• u drugoj godini: shvaćanje ordinalnosti (3 je više od 2)
- količinama i veličinama počinju dodjeljivati verbalne znakove („puno“, „malo“)
• između druge i treće godine počinju brojiti
• između četvrte i pete godine: shvaćanje kardinalnosti
- posljednji broj kod brojenja govori o količini elemenata u skupu
• eksperimentiranje strategijama brojenja
- kad im se zada 2+4, koriste prste jedne i druge ruke

INDIVIDUALNE RAZLIKE U KOGNITIVNOM RAZVOJU

• u dobi od 5-6 godina testovi inteligencije dobri prediktori intelektualnog razvoja i
šk. postignuća
• djeca iz toplog i poticajnog obiteljskog okruženja uz roditelje koji im predstavljaju
razumne zahtjeve postižu više rezultate
• intenzivno formalno školsko podučavanje djece mlađe od 6 godina u vrtićima
(Stipek i sur., 1995; 1997)
- smanjuje dječju motivaciju za učenje
- to je povezano sa više stresnog ponašanja (meškoljenja i ljuljanja), nesigurnosti u
svoje sposobnosti i preferencijom manje izazovnih zadataka
- preporuka: aktivno učenje u kutićima za učenje

45
 5. JEZIČNI RAZVOJ

• rječnik se povećava velikom brzinom

• između druge i treće godine: djeca usvajaju temeljni poredak riječi
- gramatička pravila povremeno primjenjuju i na riječi koje znače izuzetke=
pretjerano reguliranje (npr. pas-i, oni jede-ju itd…)
• napreduje u pragmatici govora (praktična, socijalna strana jezika)
- uče sudjelovati u učinkovitoj i prikladnoj komunikaciji s drugima
(prilagodba spolu, statusu i dobi sugovornika)
• razgovori s vještijim sugovornicima povoljno utječu na jezični razvoj djeteta
- odrasli pružaju neizravne povratne informacije o gramatici, koristeći dvije
strategije
1. proširivanje (razrađivanje djetetova govora, povećanje složenosti) i
2. prepravljanje (preuređivanje pogrešnog govora u ispravan oblik)

46
emocionalni i socijalni razvoj u ranom djetinjstvu (2-6)

3. psihosocijalni stadij: Poduzetnost (inicijativnost) nasuprot krivnji (od trećeg to šestog

rođendana)
• rano djetinjstvo= razdoblje „energičnog otkrivanja“
- djeca željna upustiti se u nove zadatke, pridružiti se vršnjacima u aktivnostima i
otkriti što sve mogu bez pomoći odraslih
- igra je glavno sredstvo kojim djeca otkrivaju sebe i socijalni svijet
- pozitivan ishod- poduzetnost, ali uz razvitak savjesti (superego)- kad ne poslušaju
standarde savjesti osjećaju krivnju
- negativan ishod- prestrog superego koji rezultira s previše osjećaja krivnje (zbog
pretjeranog kažnjavanja i kritiziranja)
SAMORAZUMIJEVANJE

• pojam o sebi (niz osobina, sposobnosti, stavova i vrijednosti za koje osoba vjeruje da
definiraju to što ona jest)
- kod predškolaca se sastoji od opazivih obilježja (ime, tjelesni izgled), onog što
posjeduju i svakodnevnih ponašanja
- ne koriste osobine kad opisuju sebe (npr. stidljiv, veseo, marljiv… iako razumiju te
riječi)
- povećana svijest o sebi u podlozi je dječjih svađa oko predmeta („Moje!“)

47
SAMOPOŠTOVANJE

• prosudbe koje donosimo o vlastitoj vrijednosti i osjećaji koji su povezani s tim

prosudbama
• svoje sposobnosti obično procjenjuju izrazito visokima i podcjenjuju težinu zadatka
(Harter, 1990, 1998)
• visoko samopoštovanje pridonosi uvježbavanju novih vještina
• neodobravanje i kritika odraslih može potkopati samopoštovanje djeteta i njegov
entuzijazam za učenje

RAZUMIJEVANJE EMOCIJA

• u dobi od 4 ili 5 godina točno procjenjuju uzroke osnovnih emocija

• dobri u predviđanju što će učiniti prijatelj koji pokazuje određenu emociju (ljut- udariti,
sretan- dijeliti)
• uviđanje povezanosti mišljenja i osjećaja (npr. ako podsjetimo baku na djeda, bit će
tužna)
• otkrivaju načine kako mijenjati tuđe emocije (npr. olakšati neugodne emocije- grljenje)
• sigurna privrženost i razgovor o emocijama pridonose naprednijem emocionalnom
razumijevanju
POVEĆAVA SE EMPATIJA
• emocionalno proživljavanje s drugom osobom- povećava vjerojatnost prosocijalnog
ponašanja
EMOCIONALNA SAMOREGULACIJA

• do dobi od 3 ili 4 godine djeca koriste različite strategije

- pokrivanje očiju/ušiju da blokiraju zastrašujuću scenu/zvuk
- razgovaranje sami sa sobom („Mama će doći po mene.“)
- mijenjanje svojih ciljeva (ostao sam bez igračke, ne želim se s njom igrati)
• roditeljsko modeliranje i temperament utječu na sposobnost upravljanja negativnim
emocijama

48
RAZVOJNI STRAHOVI

EMOCIJE SAMOSVJESNOSTI

• razvojem pojma o sebi sve češće doživljavaju emocije samosvjesnosti

• roditeljske poruke utječu na situacije u kojima se pojavljuju emocije samosvjesnosti
i na njihov intenzitet
• radi očuvanja dječjeg samopoštovanja i motivacije, ključno je da je kritika usmjerena
na ponašanje, a ne osobu!
ODNOSI S VRŠNJACIMA

• interakcije s vršnjacima postaju sve češće

• vrste igara s obzirom na društvenu razinu (Parten, 1932)
1. nesocijalna aktivnost- neangažirana, promatračka aktivnost i samostalna igra
2. paralelna igra- djeca se igraju u blizini druge djece sa sličnim stvarima, no
razmjenjuju igračke i uzajamno komentiraju ponašanja)
3. suradnička igra- (djeca su usmjerena prema zajedničkom cilju; npr. zajedno grade
dvorac od pijeska ili glumljenje u igri „kao da“)
• predškolci ne slijede pravocrtno taj razvojni slijed; svi oblici postoje tijekom predškolskog
razdoblja

49
 • vrste igara s obzirom na spoznajnu razinu:
1. funkcionalna igra
- jednostavni, repetitivni motorički pokreti, s objektom ili bez njega
- tijekom prve dvije godine života- npr. trčanje po sobi, vožnja autića naprijed- natrag
2. konstruktivna igra
- stvaranje ili konstruiranje nečega
-npr. pravljenje kuće od kocaka, crtanje slike, slaganje slagalice
3. igra pretvaranja (simbolička, „kao da“)
- glumljenje svakodnevnih i zamišljenih uloga
- javlja se krajem druge ili u trećoj godini
- npr. igranje kuće, škole, zanimanja
4. igre s pravilima
-npr. memory, čovječe ne ljuti se, Care gospodare koliko je sati, ledena baba,…
• sociodramska igra je osobito važna u društvima u kojima su svijet djece i odraslih
odijeljeni

PRVA PRIJATELJSTVA
• važan kontekst za emocionalni i socijalni razvoj
• percipiraju u konkretnim terminima, na temelju aktivnosti
- nestabilna (danas „Marko, ti si mi najbolji prijatelj“, sutradan nakon svađe: „Marko, ti
mi više nisi prijatelj“)

RODITELJSKI UTJECAJ NA RANE ODNOSE S VRŠNJACIMA

• izravni- pokušavaju utjecati na djetetove odnose s vršnjacima (organiziranje neformalne
igre)
• neizravni
- kroz odgojne metode i igru (modeliranje socijalno (ne)vještog ponašanja)
- sigurna privrženost roditeljima povezana sa skladnijim interakcijama s vršnjacima

50
 • svijest se počinje oblikovati u ranom djetinjstvu
• dječja moralnost- na početku kontrolirana eksternalno (od strane odraslih), a zatim
postepeno postaje kontrolirana unutrašnjim standardima
PSIHOANALITIČKO STAJALIŠTE

• prema Freudu, djeca oblikuju savjest identificirajući se s roditeljem istog spola čije
moralne standardne usvajaju; djeca se pokoravaju suprugu kako bi izbjegla krizu
• neslaganje većine istraživača s Freudovim tumačenjem
- discipliniranje strahom od kasne ne poboljšava razvoj svijesti
- indukcija (vrsta discipliniranja koja pomaže djetetu da zamijeti osjećaje
naglašavajući efekte njegova ponašanja na druge)- učinkovitija u pospješivanju
samokontrole i prosocijalnog ponašanja
• induciranje krivnje zasnovane na empatiji= način utjecaja na djecu bez primjene sile

TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA

• temelj moralnog ponašanja: potkrepljivanje i modeliranje

• obilježja modela koji utječu na djetetovu spremnost da ih imitira: toplina i responzivnost,
kompetencija i moć te konzistentnosti između riječi i djela
- najveći utjecaj modela: tijekom predškolske dobi
• često i oštro kažnjavanje ne potiče moralnu internalizaciju i socijalno poželjno ponašanje
- alternativne oštrom kažnjavaju: tehnika uzimanja predaha (uklanjanje djeteta iz
trenutne okoline dok ne bude pripravno ponašati se kako treba) i ukidanje
povlastica
• povećanje učinkovitosti kazne: dosljednost roditelja, zadržavanje toplog odnosa s djetetom,
davanje objašnjenja
• najučinkovitiji oblik discipliniranja: pozitivno discipliniranje
KOGNITIVNO-RAZVOJNO STAJALIŠTE

• djeca= aktivni mislioci o društvenim pravilima

• do 4. godine= spoznavanje razlike između istine i laži
- do kraja ranog djetinjstva = uzimaju u obzir namjere osobe kad vrednuju laganje
• predškolci= razlikuju moralne imperative od socijalnih konvencija i pitanja osobnog
izbora
• u razmiricama s vršnjacima djeca vježbaju svoje prve koncepcije o pravdi i pravednosti

51
 RAZVOJ AGRESIJE

• do rane predškolske dobi razvoj 2 oblika agresije

- instrumentalna agresija i hostilna (neprijateljska) agresija
• dva oblika hostilne agresije: otvorena i relacijska
• tijekom ranog djetinjstva opada instrumentalna agresija, dok raste hostilna
• neučinkovita disciplina i konfliktima rastrzana obiteljska atmosfera te televizijsko nasilje =
potiče i održava agresiju u djece
• smanjenje agresivnog ponašanja = podučavanjem roditelja učinkovitim odgojim postupcima,
treninzima za rješavanje problema za djecu, smanjivanjem hostilnosti u obitelji te zaštitom
djece od nasilnih TV sadržaja

• proces razvoja rodnih uloga ili s rodom povezanih preferencija i ponašanja koji su
društveno vrednovani
RODNO STEREOTIPNA VJEROVANJA I PONAŠANJA

• povezivanje igračaka, odjevnih predmeta, alata, igre, zanimanja, boje s jednim spolom
• ponašanja se podudaraju s njihovim vjerovanjima – u preferencijama igara te u crtama ličnosti
• tijekom predškolske dobi dječja rodno tipizirana ponašanja postaju snažnija – postaju kruta
pravila
• roditelji, učitelji, vršnjaci i šira socijalna okolina potiču rodno tipizirane reakcije

RODNI IDENTITET
• većina ljudi ima tradicionalni rodni identitet, ali neki su androgini, kombinirajući i
maskuline i feminine karakteristike
• maskulini i androgini identitet = bolja psihološka prilagodba i veće samopoštovanje
• pojavljivanje rodnog identiteta
- teorija socijalnog učenja- usvajanje rodno tipizirane reakcije putem modeliranja i
potkrepljivanja → organizacije u rodno vezane pojmove
- kognitivno–razvojna teorija = razvoj pojma spolne konstantnosti → razvoj rodno
tipiziranog ponašanja
- ponašanja vezana uz rodne uloge razvijaju se prije ideje o rodnoj konstantnosti
• teorija rodne sheme = kombinacije teorije socijalnog učenja i kognitivno-razvojne teorije
= usvajanje rodno stereotipiziranih preferencija i ponašanja →formiranje maskuline i
feminine kategorije ili rodne sheme → primjena na sebe ili korištenje pri interpretaciji
svog svijeta

52
RODITELJSKI STILOVI ODGOJA

• kombinacije roditeljsko
ponašanja koje se pojavljuju u
širokom rasponu situacija,
stvarajući trajniju klimu
odgoja djece

ZLOSTAVLJANJE DJECE

• oblici: tjelesno, seksualno i psihološko zlostavljanje te zanemarivanje

- seksualno i psihološko = najdestruktivniji oblici
• činitelji povezani sa zlostavljanjem djece
1. Karakteristike roditelja – psihološke teškoće, ovisnosti, povijest zlostavljanja u djetinjstvu,
vjerovanje u oštru disciplinu…
2. Karakteristike djeteta – prerano rođeno, vrlo bolesno, težak temperament, hiperaktivnosti…
3. Karakteristike obitelji – niski prihodi, beskućništvo, bračna nestabilnost, socijalna izolacija…
4. Zajednica – nedostatak institucija koje služe kao podrška obitelji (vrtići, predškolski
programi…)
5. Kultura – odobravanje tjelesne sile i nasilja kao načina rješavanja problema

• posljedice zlostavljanja – narušen razvoj emocionalne samoregulacije, empatije i simpatije,

pojma o sebi, socijalnih vještina i školske motivacije
- problemi u učenju i prilagodbi, ozbiljna depresija, agresivno ponašanje, teškoće s
vršnjacima, delikvencija, zlouporaba droga
• uspješna prevencija zlostavljanja djece zahtijeva napore na razini obitelji, zajednice i
društva

53
sažeti kalendar razvoja:

54
 srednje djetinjstvo
TJELESNI RAZVOJ
• mozak djeteta do 6. godine dostiže 95% veličine odraslog mozga
• tijelo nastavlja rasti sporije
• zadržavanje postojećih razlika: cure- više masnoća, dečki- više mišića
• produljenje kosti + nepričvršćeni ligamenti + snaga mišića = elastičnost pokreta
(…ali i „bolovi rasta“)
• od 6. – 12. mliječni zubi (20) zamjenjuju se trajnima
• zdravstveni problemi:
- VID- miopija (kratkovidnost)
- SLUH- otitis media (upala srednjeg uha)
- PREHRANA- pothranjenost- važnija je kvaliteta od kvantitete
- pretilost (težina veća ili jednaka 20% veća od prosjeka)
- BOLESTI- astma (osjetljivost bronhija → teškoće disanja)
- druge kronične bolesti (dijabetes, artritis, rak,…)

- NENAMJERNE OZLJEDE- prometne i biciklističke nezgode

tjelesni razvoj
RAZVOJ GRUBE MOTORIKE (zbog povećanja rasta tijela, ali i djelotvornosti obrade
informacija (npr VR)
• gipkost
• ravnoteža
• okretnost
• snaga

RAZVOJ FINE MOTORIKE: građenje,

izrađivanje, sviranje…
• povećanje čitljivosti rukopisa
• napredak u razvoju crteža

55
kognitivni razvoj
• razvoj mozga doprinosi promjenama u obradi informacija:
- povećanju kapaciteta obrade informacija
- napretku u kognitivnoj inhibiciji (kontroli unutarnjih i vanjskih ometajućih podražaja)
• pažnja postaje selektivnija, fleksibilnija i više planska
• poboljšavaju se strategije pamćenja (više znanja → lakša pohrana i dosjećanje
➔ kulturalne razlike
• razvija se metakognicija (svijest o mišljenju), a postupno i kognitivna samoregulacija
(kontinuirano nadziranje napredovanja prema cilju, provjeravanja ishoda i preusmjeravanja
neuspješnih napora)
deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD- attention- deficit hyperactivity disorder)
• 3-5% (ili čak 10%) djece školske dobi u RH (čak 25% djece suspektno na ADHD)
• kod dječaka 3-4 puta češće
• u 75% slučajeva simptomi se nastavljaju u adolescenciji, a u 50% i u odrasloj dobi
• nužni kriteriji za dijagnozu:
- pojava simptoma prije 7. godine
- trajanje najmanje 6 mjeseci
- simptomi mnogo jači u odnosu na vršnjake
- simptomi prisutni u više različitih situacija
- značajno ometanje svakodnevnog funkcioniranja
• 3 skupine simptoma
1. hiperaktivnost
- tresenje rukama ili nogama ili vrpoljenje na stolici
- ustajanje sa stolice u razredu ili negdje gdje se očekuje ostanak na mjestu
- pretjerano trčanje ili penjanje u situacijama u kojima je to neprikladno
- teškoće s mirnom i tihom igrom ili obavljanjem slobodnih aktivnosti
- non-stop „u pogonu“
- pretjerano pričanje
2. impulzivnost
- teškoće s odgađanjem odgovora („istrčavanje“ s odgovorima prije nego što je
dovršeno pitanje)
- nestrpljivost (npr. poteškoće s čekanjem u redu i sl.)
- prekidanje i ometanje drugih (npr. upadanje u razgovor ili igru)
- često se javlja uz emocionalnu nestabilnost:
- niska tolerancija na frustracije - okrivljavanje drugih
- česte provale bijesa za vlastite probleme
- socijalno povlačenje - pretjerana osjetljivost na kritiku

56
3. deficit pažnje
- ne posvećivanje pažnje detaljima ili pogreške zbog nepažnje
- teškoće s održavanjem pažnje pri obavljanju zadaća ili u igri
- čini se da ne slušaju kada im se netko obraća
- ne praćenje upute i ne dovršavanje dogovorenih aktivnosti
- teškoće s organiziranjem zadataka i aktivnosti
- izbjegavanje i odbijanje zadataka koji zahtijevaju trajniji mentalni napor (npr. zadaća)
- gubljenje stvari (npr. igračke, školski pribor, knjige)
- zaboravljanje dnevnih aktivnosti
- ometaju ih vanjski podražaji

• TEST SPREMNOSTI ZA ŠKOLU- ispituje sposobnosti i znanja koja su temelj za

uspješno učenje na početku školovanja:
• sastoji se od 5 subtestova u boji:
• perciptivni test (TSŠ-P)
- sadrži 15 zadataka za ispitivanje sposobnosti vidne diskriminacije i rješava se 7
minuta
• test spajanja točaka (TSŠ-T)
- sadrži 10 zadataka za ispitivanje grafomotoričke sposobnosti precrtavanja likova i
rješava se 8 minuta
• test poznavanja činjenica (TSŠ-Č)
- sadrži 14 zadataka za ispitivanje poznavanja tzv. Svakodnevnih činjenica i pojmova, a
rješava se 10 minuta
• test precrtavanja (TSŠ-C)
- sadrži 9 zadataka za ispitivanje sposobnosti okulomotoričke koordinacije i fine
motorike, a rješava se 9 minuta
• numerički test (TSŠ-N)
- sadrži 10 zadataka prebrojavanja i problemskih zadataka različite složenosti, a
rješava se 10 minuta

57
• manji razred = bolji uspjeh
• tradicionalni vs. otvoreni razredi
- starija djeca u tradicionalnim razredima imaju malu prednost u školskom uspjehu
- djeca u otvorenim razredima imaju razvijenije kritičko mišljenje, više poštuju individualne
razlike i imaju pozitivnije stavove prema školi
• recipročno poučavanje → žele najbolje iz oba pristupa; djeca i nastavnici su partneri u učenju
(Vigotski)
• učenici dobrim nastavnicima smatraju one koji su brižni, spremni pomoći i poticajni
• nastavnici se ne odnose prema svoj djeci na isti način:
- dobro vladanje i ocjene → više poticaja i pohvala
- neposlušni i slabijih ocjena → više kritika i manje poticanja na raspravu
• samoispunjavajuće proročanostvo- djeca od nastavnika preuzmu pozitivno/negativno gledište o
sebi i počinju se ponašati u skladu s njim (posebno opasnost u homogenim skupinama)
prilagodba na rad u učenju u školi:
1) s djecom s teškoćama (u učenju, razvoju…)
- djelomično uključivanje- jedan dio školskog dana u redovitim razredima
- potupuno uključivanje (inkluzija)- cijeli školski dan u redovitim razredima
-

- posebna poduka obično vodi na smanjenje programa, a ne na njihovu prilagodbu

- učitelji često nisu dovoljno pripremljeni
- učenici s lakšim razvojnim smetnjama najviše koristi imaju od redovne pouke
previše mehaničkog uvježbavanja, premalo smislenog učenja
učenje koji rade prema posebnom programu najviše koristi imaju onda kada je usmjeren
na to da se u nastavi ostvare opći obrazovni ciljevi koji vrijede za sve učenika
→nastavnici mogu pridonijeti boljoj integraciji djece s teškoćama u redovne razrede ako:
- unaprijed upoznaju prirodu djetetove smetnje, ali i njegove jake strane
- pripreme učenike u razredu na dolazak takvog učenika
- predvide moguće reakcije učenika u razredu
- utvrde učenikovo uvjerenje u vlastite sposobnosti učenja
interindividualne razlike ≠ intraindividualne razlike

58
 2) s darovitom djecom
- većinu učenika u razredu čine oni prosječnih sposobnosti
- daroviti učenici zadnji dobivaju pažnju od nastavnika
- loš program obrazovanja za darovite učenike
- nedovoljno obučeni nastavnici
• najčešći pristupi koja pokušavaju odgovoriti na obrazovne potrebe darovitih
učenika:
- akceleracija- savladavanje obrazovnog programa brže i/ili u ranijoj dobi
nego je uobičajeno
- obogaćenje- dodavanje skupa sadržaja i postupaka u predmetni
kurikulum u kojem učenik pokazuje darovitost
ERIKSON: SPOSOBNOST- NESPOSOBNOST
- temeljni uzrok konflikta: škola
- pozitivno razrješavanje konflikta → kad iskustva dijete dovedu do razvoja osjećaja
kompetencije u izvršavanju korisnih vještina i zadataka
- negativno razrješavanje konflikta → kad obiteljski život nije pripremio dijete za školski
život ili kad su iskustva s nastavnicima i vršnjacima toliko negativna da uništavaju
djetetove osjećaje kompetencije i sposobnosti ovladavanja
PROMJENE U POJMU O SEBI
• organizacija unutarnjih stanja i tipičnih ponašanja u opće dispozicije
„Moje ime je Lana. Ja sam žensko. Imam 11. godina. Iskrena sam osoba. Jako dobro sviram
klavir. Nisam zgodna. … Ponekad sam razdražljiva. Neke cure i dečki me ne vole. Ne znam
sviđam li se dečkima ili ne.“
• djeca srednje dobi navode kompetencije, opisuju svoju ličnost, spominjući pozitivno i
negativno
• često rade socijalne usporedbe → prosuđuju svoj izgled, sposobnosti i ponašanja u odnosu
na druge

59
RAZVOJ SAMOPOŠTOVANJA
• na samopoštovanje utječu:
- kultura
- roditeljski stil odgoja
- atribucije povezane s postignućem (naučena bespomoćnost)
-potreba za prevencijom ili reinterpretacijom

EMOCIONALNI RAZVOJ
• emocije samosvijesti, ponos i krivnja počinju biti jasno upravljane osobnom odgovornošću
(krivnja se više ne osjeća za sve prijestupe → samo za one namjerne)
• ponos motivira za buduće izazove
• krivnja motivira poboljšanje ponašanja
(intenzivni prijekori → intenzivan sram → narušeno opće samopouzdanje)
• školska djeca shvaćaju da je moguće istovremeno doživljavati više od jedne emocije
• zamjećuju više znakova za prepoznavanje tuđih osjećaja (čak i kontradiktornih!) →
porast empatije
• razvija se adaptivan skup strategija za reguliranje emocija (dobra emocionalna regulacija
= optimistična, prosocijalna i omiljena djeca)

60
SOCIJALNI RAZVOJ
Razvoj moralnosti:
• distributivna pravda- vjerovanja o tome kako da se pravedno podijele materijalna dobra
• William Damon:
- jednakost (5 do 6 godina)
- zasluga (6 do 7 godina)
- pravednost i dobrohotnost (8 do 9 godina)
Prijateljstvo:
• ideje djece o prijateljstvu
a) kao dostupan suigrač (4-7 god.)
b) kao uzajamno povjerenje i pomoć (8-10 god.)
„Maja je moja najbolja prijateljica zato što mi pomaže kada sam tužna”
c) kao intimnost, uzajamno razumijevanje i lojalnost (11-15 god.)
„Marko je moj najbolji prijatelj jer zna čuvati tajnu”

Vršnjačko prihvaćanje (stupanj sviđanja u kojem grupa vršnjaka vidi dijete kao vrijednog
socijalnog partnera)
• mjerenje socijalne preferencije
• 4 opće kategorije vršnjačkog prihvaćanja:
1. popularna djeca
2. odbačena djeca
3. kontroverzna djeca
4. zanemarena djeca

61
POPULARNA DJECA
• popularna prosocijalna djeca
- kombiniraju socijalnu i akademsku kompetenciju
• popularna antisocijalna (agresivna) djeca
1. grupa → loši učenici, „opaki dečki“, opiranje autoritetu
2. grupa → poboljšavanje vlastitog statusa ignoriranjem, isključivanjem, glasinama

ODBAČENA DJECA
• odbačena agresivna djeca
- izrazitije neprijateljski nastrojena
- manjak socijalnog razumijevanja i regulacije negativnih osjećaja
• odbačena povučena djeca
- pasivna i socijalno „čudna“
- socijalna anksioznost
- negativna očekivanja
KONTROVERZNA DJECA
• mješavina pozitivnih i negativnih socijalnih ponašanja
- ponekad destruktivna i neprijateljski nastrojena
- ponekad pozitivna i prosocijalna ponašanja
• makar ih neki vršnjaci ne vole, imaju kvalitete koje ih štite od društvene odbačenosti
- razmjerno sretna i zadovoljna svojim odnosima s vršnjacima
ZANEMARENA DJECA
• obično dobro prilagođena
• mala interakcija
• prosječno razvijene socijalne vještine
• sramežljivost
• ne izvještavaju kako su usamljena ili nesretna; kada žele mogu prekinuti obrazac igranja
nasamo

• pomaganje odbačenoj djeci:

- vođenje, modeliranje i potkrepljivanje pozitivnih socijalnih vještina

- pružanje pomoći u učenju
- trening sposobnosti zauzimanja perspektive i rješavanja socijalnih problema
- poučavanje djece da poteškoće s vršnjacima pripisuju internalnim, primjenjivim
uzorcima
- intervencija usmjerena na poboljšanje kvalitete interakcije roditelja i djeteta
62
atipična razvojna krivulja kod male djece i obilježja
intervencije
„
• „omjer“ postignuća u različitim razvojnim područjima
- motoričke sposobnosti - socijalne vještine
- kognitivni razvoj - komunikacija
- jezično govorni razvoj - pažnja
- senzorička obrada - emocionalan razvoj
- vještine svakodnevnog života

ETIOLOGIJA TEŠKOĆA U RAZVOJU

prema vremenu nastajanja
• prenatalno razdoblje
- od začeća do poroda (kromosomski poremećaji, sindromi, posljedice nepovoljnog
utjecaja okoline (alkohol, droga)…)
• perinatalno razdoblje
- od početaka do završetka poroda- intrauterini poremećaji (placenta previa kod
majke), neonatalni poremećaji (krvarenje, hipoksija…)
• postnatalno razdoblje
- od poroda do 18 godine- infekcije, toksično metabolički poremećaji, povrede glave,
degenerativni poremećaji

63
 KLASIFIKACIJA TEŠKOĆA U RAZVOJU
(pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju
učenika s teškoćama u razvoju (NN 24-150, 510, 4.3.2015.))
ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA TEŠKOĆA:
skupine vrsta teškoća
1. oštećenje vida 5. intelektualne teškoće
2. oštećenja sluha 6. poremećaji u ponašanju i oštećenja
3. oštećenja jezično- govorne- glasovne mentalnog zdravlja
komunikacije i specifične teškoće u učenju 7. postojanje više vrsta teškoća u
4. oštećenja organa i organskih sustava psihofizičkom razvoju

Skupina 1. Oštećenja vida

• sljepoća
- ostatak vida do 10% ili do 25% uz suženo vidno polje na 20 stupnjeva i manje
izgubljeni vid do 7. godine života
• slabovidnost
- ostatak vida od 10%- 40% ili ostatak veći od 40% ali uz prognozu pogoršanja
Skupina 2. Oštećenja sluha
• gluhoća
- gubitak sluha veći od 93 decibela u govornim frekvencijama i kada se ni uz pomoć
slušnih pomagala ne može cjelovito percipirati glasovni govor
• nagluhost
- oštećenje sluha od 26 do 93 decibela na uhu s boljim ostacima sluha i kada je
glasovni govor djelomično ili gotovo potpuno razvijen
Skupina 3. Oštećenja jezično- govorne glasovne Skupina 4. Oštećenja organa i organskih
komunikacije i specifične teškoće u učenju sustava
• podskupine: poremećaji glasa, jezične teškoće, • podskupine: oštećenja mišićno- koštanoga
poremećaji govora, komunikacijske teškoće, sustava, oštećenja središnjeg živčanog
specifične teškoće u učenju su smetnje u sustava, oštećenja perifernog živčanog
području: čitanja, pisanja, računanja, specifični sustava, oštećenja drugih sustava (dišni,
poremećaji razvoja motoričkih funkcija, srčanožilni, probavni, endokrini,…)
mješovite teškoće u učenju. ostale teškoće u
učenju,….

64
Skupina 5. Intelektualne teškoće
• podskupine: laka intelektualna teškoća, umjerena intelektualna teškoća, teža intelektualna
teškoća zbog koje treba (šta?), teška intelektualna teškoća zbog koje treba (šta?)
Skupina 6. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja
• podskupine: organski, uključujući simptomatski mentalni poremećaji, poremećaji
raspoloženja, neurotski poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni, shizofrenija,…

PRAVA DJECE S TEŠKOĆAMA KROZ POVIJEST

INTEGRACIJA I INKLUZIJA
• INTEGRACIJA- kreiranje objektivnih i subjektivnih uvjeta za djecu s teškoćama u
razvoju koji će rezultirati što je moguće manjim ograničenjima za njihov razvoj
(Stančić. 1982.) (pristup redovnoj školi)

• INKLUZIJA- omogućavanje obrazovanja svakom djetetu i odrasloj osobi pod

jednakim uvjetima, a u skladu sa sposobnostima osobe, isključujući bilo koju
različitost. Ona je sredstvo društvene inkluzije (inkluzivna kultura)- znatno širi
koncept

65
INKLUZIJA
• vrtić i škola u provedbi inkluzije dobiva zadatak osiguravanja kvalitetnog učenja i
poučavanja bez segregacije i/ili izolacije (Mittler, 2006.; Dyson, 1997.)
• inkluzija je zahtjev kojim se naglašava da je svako dijete spremno obrazovati se prema
svojim sposobnostima (Shultz- Stout, 2001.)
• inkluzivna edukacija se temelji na jednostavnoj ideji da je svako dijete jednako vrijedno i
da zaslužuje iste prilike i iskustva
• vrsta potpore je ključna jer ona omogućuje sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima
• osobni stav: (stavovi su naučeni ne urođeni)
• obrazovna politika- zakonski okviri:
- 1994. godine izjava u Salamanki i Okvir za akciju uključivanju sve djece u obrazovni
sustav, promiče se pravo svakog djeteta da, bez obzira na njegovo fizičko,
intelektualno, emocionalno, socijalno, jezično ili drugo stanje, bude uključeno u
redovite škole
• zakonski okviri za inkluziju u RH:
• brojke- 15% ukupne populacije EU su osobe s invaliditetom (European Disability Forum),
1 od 4 Europljana ima u svojoj obitelji osobu s invaliditetom
• centar za rehabilitaciju ERF-a od 1997:

• kako djeca s teškoćama vide svijet oko sebe i kako uče:

- sva djeca su prvo djeca!
- sva djeca za zdrav rast i razvoj trebaju našu punu posvećenost i prihvaćenost
- neki vjeruju da je najbolji način pripreme za školu pružiti djetetu rano priliku da uči
ono što ga čeka u školi
- ipak! aktivno istraživanje i igra su najbolja priprema djeteta za školu
- školskom uspjehu pridonosi zdrav djetetov emocionalni i socijalni razvoj, zdravlje i
stavovi o učenju

66
• kako djeca s teškoćama vide svijet oko sebe:
- percepcija
- pažnja
- pamćenje
- intelektualne sposobnosti
• rana intervencija kao višeznačan pojam odnosi se na:
a) određenu (re)habilitacijsku metodu koja se primjenjuje vrlo rano kako bi se ojačale
šanse za što bolji razvojni ishod (u smislu tercijarne prevencije)
b) na konceptualno složeniji konstrukt koji nadilazi pojedinu metodu djelovanja

• obitelji usmjeren pristup

- sustav ideja koji se odnosi na podršku djeci i njihovim roditeljima
- poznat kao najučinkovitiji pristup ranoj intervenciji
- učinkovitost programa mjeri se funkcionalnim ishodima- ishodi programa povezani s
djetetovim sudjelovanjem u dnevnim aktivnostima i obiteljskom svakodnevnicom
- cilj: maksimalizirati funkcionalne ishode djeteta kroz pružanje proaktivne podrške
roditeljima- intervencija temeljena na rukama

• obitelji usmjeren pristup- partnerski odnos

- uloge: roditelj terapeut vs. roditelj suradnik
stručnjak instruktor vs. stručnjak partner
- „Ja sam stručnjak za poučavanje, za podršku, za djecu s Down sindromom…. a
roditelj je stručnjak za Frana, Iliju, Maru.“
- sveobuhvatna podrška: emocionalna, informativna, materijalna te uzeti u obzir
roditeljska očekivanja i vrijednosti

67
• proizlazi iz transakcijskog modela razvoja: tri R rane intervencije unutar
transakcijskog modela:
- remedijacija= intervencijsko djelovanje usmjereno na dijete koje ga treba učiniti
kompetentnijim (i stoga izmamljuje primjerenije obrasce poticanja u roditelja)
- redefinicija= mijenja se način kako roditelj interpretira djetetovo ponašanje
- reedukacija= roditelj uči specifične vještine važne za njegu djeteta

• cjelovit pristup
- temelji ranog djetinjstva- emocionalna toplina i suradnja s drugima
- razvoj se temelji na međudjelovanju biološke podloge i utjecaja iz okoline- ista
razvojna načela, ali svatko treba svoj „iskrojen“ pristup
- „kalendar razvoja“ važan zbog predviđanja sljedećih koraka, ne zbog usporedbe
- dijete se u svim područjima razvoja u isto vrijeme
- svako dijete napreduje- načini usvajanja vještina i tempo su različiti

• razvojna načela
- učenje se događa u interakciji sa drugima (počevši od prvih empatičkih
interakcija s roditeljem)
- učenje proizlazi iz emocija
- učenje se događa kada je dijete aktivan sudionik (igra)
- učenje se događa u ponavljajućim, predvidivim svakodnevnim aktivnostima-
rutinama
- razvoj se događa u cjelini
- svako dijete ima svoj tempo razvoja
68
• kako mala djeca uče?
INTERAKCIJE s bliskim osobama

odrasli
druga djeca
prostor
RUTINE
• rutine i rituali u ranom učenju
- djeca postaju snažno svjesna dnevnog, tjednog i godišnjeg ritma svoje obitelji i silno žele
biti glavni sudionici
- prirodno okruženje (najmanje restriktivna okolina)- ne ovisi o mjestu već o aktivnostima

• dnevne rutine- određuju značajan kontekst za učenje kod male djece jer su predvidljive,
imaju kulturološko značenje, jasne su, funkcionalne i pojavljuju se bezbroj puta u danu
- imaju svoju strukturu: početak i završetak, povezana s ishodom, značajna za obitelj,
predvidljiva, ima određene korake, ponavljajuća

• rutine i rituali u ranoj intervenciji

- svaka rutina uključuje puno aktivnosti- svaka aktivnost uključuje puno prilika za
učenje ciljanih vještina

• što/tko pomaže?
- pomagači su stručnjaci (tim)- njihova uloga se ovakvim pristupom ne smanjuje već
povećava i naglašava, roditelj ne postaje terapeut
- omogućiti roditeljima oblike podrške- kroz savjetovanja, grupe roditelja, razmjena
iskustva

• tim oko obitelji- stvarnost ili utopija

- TIM (eng. TEAM) Together Everyone Achieves More
- ljudi koji rade zajedno, jedni pored drugih, ne znači da automatski znaju kako
djelotvorno surađivati i biti tim
- tim= grupa ljudi s različitim znanjima, iskustvima i sposobnostima koji rade zajedno
(međuzavisni su za postizanje cilja) kako bi postigli cilj u koji svi vjeruju, a koji ne
bi mogli postići da svatko od njih radi sam; cilj mora svima iz tima biti važan, jasan
i izazovan te mjerljiv

69
• specifičnost timskog rada u ranoj intervenciji- transdisciplinarnost
- podjela obilježja struke (role sharing) kroz grane raznih disciplina tako da je
komunikacija, interakcija i suradnja između članova tima optimalna (Davies, 2007.;
Johnoson i sur, 1994.)
- transdisciplinarni tim karakterizira obveza svih članova tima da podučavaju, uče i
rade zajedno kako bi pružili koordinirane usluge (Fewell, 1983., Petersib, 1987;
United Cerebral Palsy National Colloborative Infant Project, 1976.)

• korist transdisciplinarnog pristupa za obitelj

1. nekoliko ljudi aktivno je uključeno u pružanje usluge obitelji
2. omogućava integraciju svih podataka o nekoj obitelji kao temelj za pružanje usluga
u okviru obiteljskih aktivnosti i rutina
3. ujednačenost u davanju informacija i usluga roditeljima čuvajući kapacitet same
obitelji (kao zaštitni faktor obitelji)

70
 adolescencija
razdoblje adolescencije
• razdoblje prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob
- rana (11-13)
- srednja (14-17)
- kasna (18-20)
• zadaci adolescencije
- završava tjelesni razvoj - razvoj zrelih načina odnošenja s
- spolno sazrijevanje vršnjacima oba spola
- kognitivno i moralno sazrijevanje - uspostava osobnog identiteta
- emocionalna neovisnost - ekonomska neovisnost
- odnos s roditeljima prolazi kroz
određene promjene
tjelesni i spolni razvoj

• adolescencija započinje pubertetom

• pubertet- razdoblje promjena u tijelu koje dovode do spolne zrelosti i sposobnosti
reprodukcije
- hormonalne promjene (hormon rasta, tiroksin, estrogen, testosteron) koje počinju
oko 8. i 9. godine
• dvije široke skupine pubertetskih promjena (koje su međusobno povezane)
- 1. tjelesni rast
- 2. sazrijevanje spolnih karakteristika
• prvi vanjski znak- „zamah“ u rastu i povećanje tjelesne mase
- oko 10. god. djevojčica
- oko 12.5 god. kod dječaka
- traje 3 do 4 godine
• do 16. god. kod djevojčica te 17.5 god kod dječaka rast je gotovo u potpunosti završen
(nakon toga <2%)

71
• brzine rasta različitih pojedinaca mogu se jako razlikovati
- razlike u dobi započinjanja naglog rasta idu zajedno s razlikama u dobi nastupanja
puberteta

• rast nogu, ruku, šaka i stopala prethodi rastu trupa za 6 do 9 mjeseci

• djevojčice dobivaju masno tkivo brže od dječaka
- iako, u vrijeme kad najbrže rastu postoji nagli pad nakupljanja masnog tkiva
• dolazi do povećanja mišića (izrazitije kod dječaka)
- no, djevojčice ranije ulaze u razdoblje naglog rasta od dječaka
- dugogodišnje razdoblje u kojem djevojčice u prosjeku imaju više mišićnog tkiva od
dječaka
• razvoj reproduktivnih organa- primarne spolne karakteristike
- ovulacija i menstruacija
- produkcija spermija
• razvoj sekundarnih spolnih karakteristika
- djevojčice: razvoj grudi, akumulacija masti na bokovima, pojava dlačica ispod pazuha
- dječaci: rast testisa, promjena teksture i boje skrotuma (oko 11. godine), širenje
ramena, rast brade, rast penisa i pojava stidnih dlačica te dlačica ispod pazuha,
produbljivanje glasa (rast grkljana krajem puberteta)

• menarha- prva menstruacija • prva ejakulacija

- oko 1,5 god. nakon što zamah u rastu
dosegne vrhunac (kasno u
pubertetu)
- do ovulacije (oslobađanje zrelog
jajašca) dolazi oko godinu nakon
menarhe- prosječno oko 12,5 godina,
ali varijacije su velike)
- 2 godine nakon početka naglog
rasta- između 12. i 16. godine
- prva sjemenska tekućina ne
sadrži spermije
72
nošenje s tjelesnim promjenama
• djevojke koje rano sazrijevaju
- sklonije nezadovoljstvu svojim
tijelom
- češće u sukobu s roditeljima
• kasnije sazreli mladići:
- najzadovoljniji u 2. razredu srednje škole (Petersen, 1989.)
• mladići koji su ranije sazreli
- zadovoljniji svojim tijelom i imaju u
prosjeku nešto bolju sliku o sebi
- imaju manju samokontrolu i
emocionalnu stabilnost, skloniji piću,
cigaretama i sukobu sa zakonom
(Williams & Dunlop, 1999.)
73
• prihvaćanje tjelesnih promjena
- istraživanje u Finskoj s djecom u dobi od 11, 13, 15 i 18 godina (Wright, 1989., prema
Vasta i sur., 1997.)
- mladići u svim dobnim skupinama bili zadovoljniji tjelesnim izgledom od djevojaka
- oba spola zadovoljnija tjelesnim izgledom u dobi od 18 nego ranije

• spavanje se smanjuje sa oko 10 sati u srednjem djetinjstvu na 8 sati u adolescenciji

- idu spavati kasnije (biološke promjene, popodnevne i večernje aktivnosti)
- pospanost tijekom dana
- kasniji početak nastave ublažava, ali ne uklanja problem

• mozak adolescenata razlikuje se po svojoj strukturi i funkciji od mozga odraslih osoba

- posebice limbički sustav i prefrontalni korteks
- te promjene su odgovorne za ponašanja poput preuzimanja rizika, traženje novosti i
uzbuđenja te emocionalni odgovor na stres, osjetljivost za nagrade (i socijalno
odobravanje)
- govor kognitivne neuroznanstvenice Sarah-Jayne Blakemore: The mysterious
workings of the adolescent brain (TED speakers)

74
 spoznajni (kognitivni) razvoj

• prema Piagetu, s adolescencijom se ulazi iz razdoblja konkretnih u razdoblje formalnih operacija

1. hipotetičko- deduktivno rasuđivanje

• oblik rješavanja problema kojem je svojstvena:
- sposobnost stvaranja i provjere hipoteza (pretpostavki)
- i izvođenje logičkih zaključaka na temelju rezultata provjere
- dijete na ovoj razini koristi predodžbe, ali je još uvijek ograničeno na bavljenje s konkretnim,
opipljivim, stvarnim
• razlika u odnosu na f. konkretnih operacija
- FKO- polazište je neposredna stvarnost (od koje dijete može učiniti korak ka
hipotetičkom- npr. u zadatku konzervacije zamisliti kako bi bilo da se žetoni
razmaknu/približe)
- FFO- polazište je „svijet mogućnosti“- testiraju se hipoteze i dedukcijom se dolazi
do stvarnosti/ istinitosti

75
• Inhelder & Piaget- zadaci za proučavanje formalnih operacija
- sastoje se uglavnom od problema u području
znanstvenog rasuđivanja
- primjer: rasuđivanje o njihalu
- o čemu ovisi frekvencija njihanja njihala?
- rješenje zahtijeva da se najprije utvrde sve
potencijalno važne varijable (hipoteze):
- o dužini uzice, težini utega, koliko visoko je
predmet podignut prije nego je pušten ili
snazi kojom se gurne? ili kombinaciji više
činitelja?
- a onda sustavno provjerava jedna po jedna
- na stupnju FO , pojedinac posjeduje sklop kognitivnih struktura koje mu
omogućavaju sustavno rješavanje problema
- rješenje: SAMO o dužini uzice
- samo SUSTAVNO razmatranje svih mogućnosti može dovesti do pravog rješenja
- misao se kreće od MOGUĆEG prema STVARNOM (dedukcija)
- mlađe dijete (npr. 9 god.) će pokušati na inteligentan način riješiti problem, ali će
propustiti učiniti sve provjere- npr. može zaključiti „Teži uteg na kraćoj uzici se njiše
brže“- zaključak koji nije valjan bez dodatnih provjera

76
2. propozicijsko (logičko) mišljenje
• razmišljanje u terminima- „ako onda2
• je li zaključak točan?
„Ako su psi veći od slonova, a slonovi su veći od miševa, onda su psi veći od miševa.“
• djeca mlađa od 10 godina procjenjuju kako je ovako zaključivanje netočno jer
specificirani odnosi ne odgovaraju stvarnosti; ne mogu shvatiti da valjanost zaključaka
počiva na pravilima logike, a ne sukladnosti sa stvarnošću
dostižu li svi ljudi stadij formalnih operacija?
• uvelike ovisi o formalnom obrazovanju
- 40 do 60% studenata ne uspijeva riješiti Piagetove formalno-operacijske probleme
(Keating, 1979.) kao i znatan broj odraslih
- duže uvježbavanje te oblici pojednostavljenje postupaka dovode do očitovanja FO
već kod 9 ili 10-godišnjaka
- uspjeh u rješavanju ovisi i o zanimljivosti i poznatosti zadataka ili specifičnosti
obrazovanja (studenti fizike vs. politike)
• važan je i kapacitet obrade informacija koji dopušta da se istodobno uspoređuje teorija
(hipoteze) i posljedice nekoliko varijabli
- spoznajni razvoj se odvija postupno iz mnogo specifičnih iskustava (a ne naglo kako
je to smatrao Piaget)
• metakognicija („mišljenje o mišljenju“) je jedna od ključnih mehanizama za razvoj
apstraktnog mišljenja
- teorija je objekt mišljenja, a ne nužno vjeran odraz stvarnosti

77
psihosocijalne posljedice razvoja apstraktnog mišljenja
1. Svadljivost
• poslušno dijete postaje svadljiv tinejdžer
- može skupiti činjenice i dokaze koji su u suprotnosti s „teorijom“ roditelja

2. Samosvjesnost i usmjerenost na sebe

• razvoj metakognicije + tjelesne i psihološke promjene = više razmišljanja o sebi i
razmišljanja što drugi misle
• ali, ne mogu to dvoje jasno odvojiti
- Piaget: svojevrsni novi oblik egocentrizma
• zbog toga dolazi do 2 oblika kognitivnog iskivljavanja
- zamišljena publika (uvjerenje da su u centru pažnje)
- osobna bajka (napuhnuto mišljenje o svojoj važnosti/posebnosti- „Nitko ne
može razumjeti kako se osjećam!“)
- osjetljivost na kritiku

3. idealizam i kritičnost
• udaljavanje od stvarnoga k mogućem otvara svijet idealnog i savršenog
- mogu zamišljati drugačije obiteljske, religijske, političke i moralne sustave i
žele ih istraživati („kako bi bilo kad bi…“)
- doprinosi razvoju vlastitih vrijednosti i preferencija
- preokupirani razmišljanjem o smislu života, konceptima pravde, istine,
duhovnosti itd…
- konstruiranje grandioznih vizija savršenog svijeta bez nepravde i diskriminacije
(idealizam)

4. planiranje i donošenje odluka

• prepravljeni mogućnostima koje se pružaju
- u srednjem djetinjstvu roditelji definirali manji broj mogućnosti
- problemi impulzivnog ponašanja ili pak odgađanja odluka

78
emocionalni i socijalni razvoj

• područja emocionalnog i socijalnog razvoja

- razvoj identiteta/ličnosti (samopoimanje)
- moralni razvoj
- samoregulacija (promjene raspoloženja, rizično ponašanje)
- razvoj bliskih odnosa (s roditeljima, prijateljima, ljubavnim partnerima)

• razdoblje „traganja za identitetom“

- tko sam? kamo idem? što želim postati?
• u srednjem djetinjstvu se djeca opisuju u terminima osobina ličnosti
- te osobine često proturječne u različitim kontekstima (sramežljiv, pričljiv; pametan,
glup)
- rezultat socijalnog pritiska- u različitim odnosima se izražava različito „ja“
• razdoblje „izbora i odluka“
- vrijednosti
- stavovi
- uloge
- odabir zanimanja
- spolna orijentacija
- vjera
• do srednje ili kasne adolescencije tinejdžeri integriraju svoje osobine u organizirani
sustav (pojam o sebi)
- svjesni su da se osobine mogu mijenjati ovisno o situaciji

79
• E. Erikson- 5. faza- kriza identiteta- aktivni proces definiranja samog sebe
- razdoblje eksperimentiranja
- treba iskušati različite interese, ponašanja i ideologije
- mogu isprobati, mijenjati i odbaciti različita vjerovanja, uloge i načine ponašanja
- potraga za identitetom olakšana ako roditelji, učitelji i vršnjaci iskazuju slične,
čvrste i dosljedne vrijednosti
• adolescenti koji počinju raditi nakon mature definiraju sebe prije fakultetski
obrazovanih ljudi
• definiran identitet važan za uspostavljanje intimnosti u sljedećoj fazi
• Marcia (1980) razlikuje 4 statusa identiteta

1. POSTIGNUTI IDENTITET
- Nakon što je ispitala različite alternative, osoba se obvezala jasno formuliranom
skupu vrijednosti i ciljeva koje je sama odabrala
- Ima osjećaj psihičke dobrobiti, kontinuiteta vlastitog „ja“ tijekom vremena i zna
kamo ide
2. MORATORIJ
- Osoba koja odgađa formiranje identiteta- nije se još nečemu obvezala već je u
procesu istraživanja (prikupljanja informacija i isprobavanja) s ciljem pronalaska
vrijednosti i ciljeva koji će ih voditi u životu
3. PREUZETI ILI ZAKLJUČENI IDENTITET
- Osoba se obvezala nekim vrijednostima i ciljevima, a da prije toga nije istražila
alternative
- Prihvatila je već gotov identitet koji su za njih izabrali drugi (roditelji, nastavnici,
vjerski vođe ili romantični partneri)
4. DIFUZIJA IDENTITETA
- Osoba nema jasan smjer
- Nije se obvezala vrijednostima i ciljevima, niti ih aktivno pokušava postići
- Nije istražila moguće alternative ili je držala da je taj zadatak za nju previše
prijeteći ili pretežak
- difuzija identiteta

- moratorij

- preuzeti ili zaključeni identitet

- postignuti identitet

80
moralni razvoj
- Kohlbergov modcel moralnog rasuđivanja
- moralni razvoj se odvija u 6 faza (po 2 na svakoj razini) koje se izmjenjuju
predvidivim redoslijedom

81
• odgovori na Heinzovu dilemu
• primjer konvencionalnog odgovora (na 4. stadiju- Red i zakon)
- „naravno da Heinz želi spasiti svoju ženu, no kao građanin ima
obvezu poštivati zakon. Kad bi svi u nevolji počeli krasti, zavladao bi
kaos.“
• primjer postkonvencionalnog odgovora (na 5. stadiju- Društveni ugovor)
- „iako postoji zakon protiv krađe, zakon nije stvoren da bi kršio
pravo na život. Iako krši zakon, Heinzov postupak je opravdan i ako
bi bio gonjen zbog krađe, trebalo bi prilikom suđenja uzeti u obzir
da je djelovao u skladu s pravom na život.“

• 3 područja u kojima adolescenti imaju više poteškoća od mlađe djece i odraslih (prema
Lahey, 2007.)
1. PROMJENE RASPOLOŽENJA
- više naglih promjena raspoloženja
- ekstremnije pozitivna i negativna emocionalnost
- češće izjavljuju o pojačanoj svjesnosti sebe, nelagodi/sramu, usamljenosti, nervozi i sl…
2. ODNOSI S RODITELJIMA
3. RIZIČNO PONAŠANJE

82
 ➔ anketno istraživanje provedeno u veljači i ožujku 2010. na reprezentativnom
uzorku učenika sedmih razreda i njihovih roditelja u 50 osnovnih škola širom Hrvatske
- 1073 trinaestogodišnjaka; 983 majki; 845 očeva
➔ analiza sadržaja dječjih sastavaka na temu „Prva poglavlja moje autobiografije“
- 408 djece iz 18 osnovnih škola
„Povezanost roditeljskih postupaka koji podupiru psihološke potrebe djeteta i razvojnih ishoda
• adolescenti čiji su roditelji više:
1) uključeni u njihovu svakodnevnicu
2) pružaju više odgovarajuće strukture
3) više potpore djetetovoj autonomiji (tzv. autoritativni roditelji)
u prosjeku su manje sklona problemima u ponašanju, imaju više samopoštovanje i bolju
samokontrolu
- oko 81% mama i 67% tata je često/uvijek uključeno u život svojeg djeteta (majke
češće)
- 82% mama i 76% tata redovito pružaju strukturu
- 83% mama i 79% tata podupiru autonomiju adolescenata

83
rizično ponašanje
• tijekom adolescencije raste učestalost po dijete opasnih ponašanja
- pijenje alkohola, opijanje, konzumacija opojnih droga, nesmotrena vožnja
automobilom, seks bez zaštite, agresija, delikventno ponašanje
• ponovno opada ulaskom u razdoblje odraslosti
problemi u ponašanju:

brige u razdoblju rane adolescencije

84
odnosi s vršnjacima
• u najvišim razredima osnovne škole, vršnjaci počinju preuzimati vodeće mjesto u
životima djece
• taj trend se nastavlja i kroz srednju školu
- u jednom američkom istraživanju, adolescenti srednjoškolske dobi najviše
vremena provode s prijateljima (29%), zatim sami (27%), s kolegama iz razreda i
škole (23%), a s obitelji tek 19% (Csikszentmihalyi i Larson, 1984.)
• važnost vršnjaka:
- sami odabiremo (po sličnosti, interesima,…)
- dobivanje nepristrane povratne informacije o svojim mišljenjima i postupcima
- važnost u formiranju identiteta i kreiranju realistične slike o sebi (Sullivanm
1953.)
- pregovaranje i sukobi doprinose moralnom razvoju (Piaget, 1965.)
- izvor vrijednosti, ideologija, svjetonazora (različitih od roditeljskih)- važno pri
formiranju identiteta
• vršnjaci postaju najvažnije osobe u životu
- konformiranje stavovima i idejama vršnjačke grupe
- jača između 11- 13 godina, a postupno opada nakon 15. god.
- identificiranje s grupom- pripadnost različitim supkulturama
- punkeri, metalci, šminkeri, sportaši, emosi, skinheadsi,…
• tjelesno/ spolni razvoj popraćen aktivacijom seksualne žudnje
- povećanje učestalosti izlazaka, ljubljenja, „petinga“, maženja, masturbacije i
drugih spolnih aktivnosti

85
Je li adolescencija vrijeme oluje i stresa ili postupni prijelaz iz djetinjstva u odraslu dob?
• istina je vjerojatno negdje u sredini ovih ekstremnih gledišta
• adolescencija je proizvod bioloških i socijalnih činitelja (biološke promjene + socijalna
očekivanja koja ih prate)
• oko 80% adolescenata relativno sretni i dobro prilagođeni (npr. Arnett, 1999., prema
Lahey, 2007)
- adolescenti koji imaju teže emocionalne ili ponašajne probleme obično su ih
imali već i u djetinjstvu (npr. sukob sa zakonom; anksioznost i depresija)

86
1. U kojem razdoblju dijete počinje lakše tolerirati odsutnost roditelja ili skrbnika?
a) Između 19 i 24 mjeseca
b) nakon trećeg rođendana
c) Između 7 i 12 mjeseci
d) Između 12 i 18 mjeseci

2. Kada dijete u prosjeku izgovara prvu riječ sa značenjem?

a) između 8 i 10 mjeseci
b) između 14 i 18 mjeseci
c) između 11 i 13 mjeseci
d) između 6 i 8 mjeseci

3. U kojem razdoblju vjerojatno počinju romantične veze ili „hodanje''?

a) između 10 i 14 godina
b) između 15 i 20 godina
c) između 21 i 25 godina
d) između 5 i 9 godina

4. Piaget-ov "problem tri planine" demonstracija je:

a) centracije
b) odsutnosti hijerarhijske klasifikacije
c) egocentrizma
d) ireverzibilnosti mišljenja
e) sposobnosti konzervacije

5. U kojem razvojnom razdoblju je dijete najranije sposobno imitirati izraze lica odraslih osoba?
a) nakon 1. rođendana
b) između 8 i 12 mjeseci
c) između 6 i 8 mjeseci
d) od rođenja do 6 mjeseci

6. Koje razdoblje je obilježeno stvaranjem prvih prijateljstava?

a) rano djetinjstvo
b) srednje djetinjstvo
c) adolescencija
d) najranije djetinjstvo

87
7. U kojem razvojnom razdoblju se povećava konformiranje s pritiskom vršnjaka?
a) između 18 i 20 godina
b) između 11 i 14 godina
c) između 15 i 17 godina
d) između 8 i 10 godina

8. Kada dijete veže cipele, crta složenije crteže, piše svoje ime?
a) obično nakon 7. rođendana
b) Između 5 i 6 godina
c) Između 2 i 3 godine
d) Između 3 i 4 godine

9. U kojem razvojnom razdoblju dijete shvati kardinalnost brojeva?

a) između 7 i 8 godina
b) između 3 i 5 godina
c) između 2 i 3 godine
d) između 5 i 7 godina

10. Kada dijete počinje učestalo trčati, skakati, cupkati, bacati i hvatati?
a) nakon 1. rođendana
b) nakon 4. rođendana
c) nakon 2. rođendana
d) nakon 3. rođendana

11. U kojem razdoblju dijete broji naprijed i unatrag, može činiti jednostavnije operacije
zbrajanja i oduzimanja?
a) s 2 godine
b) između 6 i 8 godina
c) između 3 i 4 godine
d) između 5 i 6 godina

12. Kada dijete crta prvi crtež osobe?

a) između 4 i 5 godina
b) Između 3 i 4 godine
c) s 2 godine
d) nakon 5. rođendana

88
13. Koje je razdoblje razvoja obilježeno time da dijete nauči sjediti, (puzati) i počinje hodati?
a) od 0 do 6 mjeseci
b) od 7 do 12 mjeseci
c) od 19 do 24 mjeseca
d) od 12 do 18 mjeseca

14. Kada se pojavljuju prvi socijalni osmijeh i glasan smijeh?

a) Od rođenja do 6 mjeseci
b) Između 8 i 10 mjeseci
c) Između 6 i 8 mjeseci
d) Između 10 i 12 mjeseci

15. Kada se rječnik rapidno povećava?

a) od 3. rođendana nadalje
b) od 4. rođendana nadalje
c) od 2. rođendana nadalje
d) između 12 i 18 mjeseci

16. Kada se pojavljuje fini pincetni hvat?

a) od 13 do 18 mjeseci
b) od 19 do 24 mjeseca
c) od rođenja do 6 mjeseci
d) od 7 do 12 mjeseci

17. Kada se pojavljuju strah od nepoznatih ljudi i separacijska anksioznost ili tjeskoba kod
odvajanja od bliskih osoba?
a) Između 15 i 18 mjeseci
b) Između 7 i 12 mjeseci
c) Od rođenja do 6 mjeseci
d) Između 12 i 15 mjeseci

18. U kojem razdoblju djeca počinju spajati po dvije riječi?

a) oko drugog rođendana
b) oko trećeg rođendana
c) između 12 i 18 mjeseci
d) u prvoj godini života

89
19. U kojem razvojnom razdoblju djeca postaju sposobna za formalno-operacijsko mišljenje?
a) između 9 i 11 godina
b) između 6 i 8 godina
c) između 15 i 18 godina
d) između 11 i 14 godina

20. Kada pažnja postaje znatno selektivnija, prilagodljivija i više planska u odnosu na
prethodna razdoblja?
a) Između 10 i 13 godina
b) nakon 2. rođendana
c) Između 6 i 8 godina
d) Između 3 i 5 godina

21. Kada se pojavljuje igra zamišljanja ili „kao da“ igra.

a) oko trećeg rođendana
b) oko četvrtog rođendana
c) od 19 do 24 mjeseca
d) od 12 do 18 mjeseci

22. Kada dijete koristi predverbalne geste (primjerice, pokazivanje prstom)?

a) između 18 i 24 mjeseca
b) Između 12 i 18 mjeseci
c) Između 7 i 12 mjeseci
d) Između 4 i 6 mjeseci

23. U kojem razvojnom razdoblju postaju uobičajene igre s pravilima?

a) između 8 i 10 godina
b) Između 10 i 12 godina
c) između 4 i 6 godina
d) između 6 i 8 godina

24. Kada dijete u prosjeku izgovara prvu riječ sa značenjem?

a) između 8 i 10 mjeseci
b) između 11 i 13 mjeseci
c) između 6 i 8 mjeseci
d) između 14 i 18 mjeseci

90
25. U kojem razdoblju se dijete postaje sposobno staviti se u „tuđu kožu“ i vidjeti sebe s
gledišta te osobe?
a) Između 4 i 6 godina
b) Između 12 i 14 godina
c) između 6 i 8 godina
d) Između 9 i 11 godina

26. U kojem od ponuđenih razvojnih razdoblja je dijete najranije sposobno učiti klasičnim i
operantnim uvjetovanjem?
a) od rođenja do 6 mjeseci
b) od 13 do 18 mjeseci
c) od 7 do 12 mjeseci
d) Od 19 do 24 mjeseci

27. U kojem razvojnom razdoblju djeca shvaćaju dvostruko značenje riječi, što se očituje u
razumijevanju metafora i humora?
a) između 4 i 6 godina
b) između 12 i 14 godina
c) između 6 i 8 godina
d) između 9 i 11 godina

28. U kojem razvojnom razdoblju dijete guče i sloguje?

a) od rođenja do 6 mjeseci
b) od 6 do 8 mjeseci
c) između 12 i 16 mjeseci
d) između 8 i 12 mjeseci

29. U kojem razdoblju dijete sebe označava vlastitim imenom ili osobnom zamjenicom?
a) Između 14 i 18 mjeseci
b) Između 12 i 14 mjeseci
c) Između 19 i 24 mjeseca
d) Blizu trećeg rođendana

30. U kojem razvojnom razdoblju postaju uobičajene igre s pravilima?

a) između 6 i 8 godina
b) između 8 i 10 godina
c) Između 10 i 12 godina
d) između 4 i 6 godina

91