1.

3x2 znači da se radi o nacrtu u kojem nezavisna varijabla ima 3 nivoa a zavisna varijabla 2
nivoa. N
2. Epistemologija je filozofska disciplina koja se bavi znanjem i spoznajom. T
3. Internalnu valjanost eksperimenta možemo povećati replikacijom. N
4. Broj agresivnih reakcija varijabla je izmjerena na intervalnoj skali mjerenja. N
5. Kohorta je skupina ljudi koja istodobno prolazi različite formalne ili neformalne institucije
(npr. škola). T
6. Reprezentativni uzorak iz neke populacije može se dobiti tehnikom slučajnog odabira ili
stratificiranim postupkom. T?
7. Raspoređivanje ispitanika po slučaju u eksperimentalnu i kontrolnu grupu povećava
eksternalnu valjanost istraživanja. N
8. Nacrt sa ekvivalentnim parovima se koristi kada imamo premalo ispitanika. T
9. Na početku Metode u znanstvenom radu potrebno je opisati instrumentarij korišten u
istraživanju. T
10. Nesistematski faktori ne djeluju na zavisnu varijablu. N
11. Obuhvatnost je formalni kriterij za evaluaciju teorije. T
12. Karakteristike zahtjeva prijetnja su internalnoj valjanosti za sve eksperimentalne
nacrte. N?
13. Među neprobabilističke metode uzorkovanja ne ubrajamo kvotni uzorak. N
14. Metoda u znanstvenom istraživanju mora sadržavati dovoljno informacija da drugi
istraživači mogu napraviti replikaciju prikazane studije. T
15. Placebo rješava problem očekivanja ispitanika i eksperimentatora. N
16. Emocije ne možemo direktno mjeriti. T
17. Selektivni gubitak ispitanika onemogućuje usporedbu među eksperimentalnim
grupama. T
18. Empatija definirana kao suosjećanje prema drugima je primjer operacionalne
definicije. N
19. Postoji značajna razlika između hoda mlađih i starijih je primjer direktivne hipoteze. N
20. Niska statistička snaga, homogenost ispitanika i nepouzdanost mjerenja ugrožavaju
valjanost statističkog zaključka. N?
21. Valjanost mjernog instrumenta se odnosi na pitanje da li on doista mjeri ono što bi
trebalo mjeriti. T
22. Studije slučaja su primjer kvalitativnih istraživanja. T
23. Ako imamo 2 teorije koje objašnjavaju istu pojavu, bolja je ona koja uključuje imanje
hipotetičkih konstrukata. T
24. Manipulacija nezavisnom varijablom je vrsta kontrole u eksperimentu. T
25. Efekt poda ili stropa pojavit će se kao glavni efekt faktora u složenom nacrtu
istraživanja. N
26. Postoji razlika između predrasuda prema crncima između bijelaca u Americi i bijelaca u
Evropi – direktivna hipoteza. N
27. Prvi korak kod testiranja nul hipoteze je pretpostavka da je ona točna. T?
28. Što je čimbenik utjecaja nekog časopisa veći, to znači da se radovi iz tog časopisa više
citiraju. T
29. Eksternalna konzistencija je kriterij za evaluaciju teorija. N
30. Operacionalne definicije konstrukata opisane su u Uvodu znanstvenog članka. N
31. Snaga statističkog testa je vjerojatnost da će test omogućiti istraživaču ispravno
odbacivanje nul hipoteze. T
32. Karakteristike zahtjeva prijetnja su eksternalnoj valjanosti eksperimenta. N
33. Eksperiment ispitivanja utjecaja pijenja 1, 2 ili 3 šalice kave na motoričke aktivnosti
primjer je funkcionalnog eksperimenta. T
34. Zadatak imenovanja boja (Stroopov zadatak) je primjer ireverzibilnog zadatka. N?
35. Osnova pozitivizma je vjera u znanosti. T
36. U eksperimentima se najčešće koristi stratificirani uzorak. N
37. Intervali pouzdanosti pružaju više informacija od testiranja nul-hipoteze. T
38. Veći broj razina nezavisne varijable uz isti broj ispitanika povećava statističku snagu
nacrta sa nezavisnim grupama. N
39. ABBA izjednačavanje je vrsta potpunog nacrta. T
40. Pri navođenju reference rada objavljenog u časopisu prema APA standardima, naslov
rada se piše nakošenim slovima, a naslov časopisa uspravnim slovima. N
41. Što je uzorak veći, to je reprezentativniji. N
42. Korištenje kontrolne skupine ne može pomoći u uočavanju efekta instrumentacije. N?
43. Nacrt sa ekvivalentnim parovima se koristi kada ispitujemo jednojajčane blizance. N
44. Statistički značajan rezultat ne govori nam o tome da li je nul-hipoteza točna. T
45. Ako nema interakcije u složenom nacrtu to znači da provedeno istraživanje nema
internalnu valjanost. N?
46. Internalnu valjanost eksperimenta možemo povećati replikacijama. N
47. Općenito, što je standardna devijacija veća, to je veličina učinka manja. T?
48. Zavisne varijable, za razliku od nezavisnih, ne mogu biti odmjerene na nominalnoj skali. T
49. Introspekcija o vlastitim psihičkim doživljajima je dobar temelj za znanstvenu
spoznaju. N
50. Deduktivna objašnjenja su ona koja psihološke pojave tumače fiziološkim ili biokemijskim
mehanizmima. N
51. Raspoređivanje ispitanika po slučaju u nacrtu sa slučajnim grupama osigurava
reprezentativnost uzorka. N?
52. Iluzorne korelacije pokazuju da intuicija nije dobar temelj za spoznaju. T
53. Što je pouzdanost manja, to je teže odbaciti nul-hipotezu kada je ona netočna. T
54. z-vrijednost spada u omjernu skalu. N
55. Ako proučavamo osobu koja ima ozljedu mozga, to spada pod idiografsko istraživanje. T
56. Kovarijacija je nužan i dovoljan uvjet za predviđanje pojave. T
57. Ekvivalentni parovi se uparuju s obzirom na njihove afinitete. N
58. Uparivanje je lakše provesti kada su rezultati na kontinuiranoj skali nego kada su na
dihotomnoj. ?
59. Među temeljnim etičkim načelima HPD ne nalaze se dr. odg. i kompetentnost
psihologa. N
60. Primjena testova inteligencije je primjer kvalitativnog istraživanja u psihologiji. N
61. Psychological Review je primjer časopisa koji objavljuje pregledne znanstvene radove. T
62. Faktorski nacrti su presloženi te ih zbog toga treba izbjegavati. N
63. Odnos između diferencijalnog limena i intenziteta osnovnog podražaja kojeg je otkrio
Weber je primjer psihologijskog zakona. T
64. Istraživač je počinio alfa pogrešku ako zaključi da neki lijek ne djeluje, iako u stvarnosti on
djeluje ljekovito. N
65. Varijable individualnih razlika se koriste kao zavisne varijable u eksperimentu. N

66. Kontrola fizičkih činitelja u eksperimentu uključuje slijepi i dvostruko slijepi

eksperiment. N
67. Složeni nacrt 2x2x2 čine dvije nezavisne varijable koje imaju po tri nivoa. N
68. Rasa je primjer varijable individualnih razlika. T
69. Intervjuiranje ljudi na ulici je primjer neprobabilističkog uzorkovanja. T
70. Varijable koje mogu dovesti do diferencijalnog transfera moraju se testirati potpunim
nacrtom. N?
71. Current Directions in Psychological Science je primjer časopisa koji objavljuje pregledne
radove. T
72. Temperatura izražena u Celzijevim stupnjevima pripada omjernoj mjernoj skali. N
73. Za idiografski pristup karakteristična je kvantitativna analiza. N
74. Svaki uzorak je reprezentativan. N
75. Složeni eksperimentalni nacrti istraživanja koriste se za proučavanje efekta jedne
nezavisne varijable na zavisnu. N
76. Efekt koji opisuje ljudsku lakovjernost prema horoskopu i ostalim astrološkim metodama
naziva se Forerov efekt. T
77. Interakcija smanjuje eksternalnu valjanost složenih nacrta istraživanja. T?
78. Istraživač u specifičnim situacijama smije namjerno zadržati informacije o istraživanju ili
namjerno krivo informirati sudionike istraživanja o samom istraživanju. T
79. Kod nepotpunog nacrta, efekt vježbe ili umora se balansira kad uzmemo u obzir cijelu
grupu ispitanika. T
80. Eksternalna konzistentnost je kriterij za evaluaciju teorija. N?
81. U nacrtu sa ekvivalentnim parovima, ispitanici se spajaju u parove po slučaju. N
82. Mjerna skala na kojoj možemo odrediti je li nešto manje ili veće, ali ne znamo razlike
između jedinica skale, zove se ordinalna mjerna skala. T
83. Statistički značajan rezultat nije uvijek i smisleni rezultat. T
84. Analiza jednostavnih efekata se koristi kako bi se utvrdio izvor interakcije. T?
85. Plauzibilne alternativne hipoteze se isključuju održavanjem uvjeta konstantnim i
balansiranjem. T
86. Efekt stropa nastaje kada koristimo preteške zadatke za mjerenje zavisne varijable. N
87. Školske ocjene su primjer intervalne skale mjerenja. N
88. Nacrt sa ponavljanim mjerenjima ima veću osjetljivost i statističku snagu jer koristi manji
broj ispitanika. N?
89. Za balansiranje efekta vježbe u nepotpunom nacrtu može se koristiti latinski kvadrat. T
90. Za instrument kažemo da je pouzdan kada mjeri ono za što je namjenjen da mjeri. N
91. U eksperimentalnom nacrtu sa nezavisnim skupinama ispitanika svaki ispitanik sudjeluje
u svakom eksperimentalnom uvjetu. N
92. U najjednostavnijim eksperimentalnim istraživanjima nezavisna varijabla ima dvije
razine. T
93. Nacrt sa prirodnim grupama ima veću ekološku valjanost jer se provodi u prirodi. N
94. Čimbenik utjecaja pokazuje koliko je neki znanstvenik utjecajan u svom području. N?
95. Diferencijalni transfer je prijetnja unutarnjoj valjanosti kod eksperimentalnih nacrta s
nezavisnim skupinama ispitanika. N?
96. Iz nacrta 2x2 možemo zaključiti da i zavisna i nezavisna varijabla imaju 2 razine. N
97. Latinski kvadrat je metoda odabira redoslijeda zadavanja nivoa nezavisne varijable kod
potpunog nacrta. ?
98. Slučaj pametnog konja Hansa je primjer idiografskog istraživanja. T
99. Ukoliko je utvrđena značajna interakcija, ne može se utvrditi i značajan glavni efekt. T
100. U uvodu se navode ključne riječi. N
101. Ako postoji visoka negativna korelacija između inteligencije i školskog uspjeha, onda
možemo predvidjeti da će ispitanik sa iznadprosječnom inteligencijom imati visoke
školske ocjene. N
102. Varijable individualnih razlika su prijetnja internalnoj valjanosti kod nacrta sa
ponavljanim mjerenjima. N?

103. Bisocijalne varijable poput spola i dobi eksperimentatora ne mogu utjecati na

rezultate istraživanja.
104. Kod nacrta sa ekvivalentnim parovima, ispitanici se uparuju s obzirom na rezultate na
zadatku koji mjeri nezavisnu varijablu.
105. Balansiranje individualnih razlika među grupama je oblik kontrole.
106. Rosenthal i Rosnow su demonstrirali efekt očekivanja eksperimentatora.
107. Pamćenje i inteligencija su primjeri intervenirajućih varijabli. T
108. Za instrument kažemo da je valjan kada je konzistentan.
109. Nacrti sa dviju ili više nezavisnih varijabli omogućavaju ispitivanje interakcijskog
efekta.
110. Slučajni odabir ispitanika je isto što i raspoređivanje po slučaju. N
111. Parcijalna replikacija povećava eksternalnu valjanost eksperimenta.
112. Latinski kvadrat je jedna od metoda balansiranja efekta vježbe ili umora kada
uzmemo u obzir cijelu grupu ispitanika.
113. Neznanstveni pristup ima jasne i operacionalizirane definicije. N
114. Ako postoji visoka pozitivna korelacija između veličine grada i rizika za dobivanje
srčanog udara, onda ćemo seljenjem u manji grad smanjiti i opasnost od srčanog
udara. N
115. Sadržajni kriterij dobre teorije obuhvaćaju činjeničnu utemeljenost i usklađenost sa
drugim teorijama.
116. Nacrti sa dviju ili više nezavisnih varijabli omogućavaju ispitivanje interakcijskog
efekta.
117. Odustajanje ispitanika od istraživanja zbog prevelikog napora kojeg ulažu tijekom
provedbe predstavlja mehanički gubitak. T
118. Psihologijski mjerni instrumenti su iste vrste kao predmet koji mjere.
119. Psihologija je primjer pseudoznanosti. N
120. Empatija definirana kao uživljavanje u emocionalna stanja druge osobe je primjer
operacionalne definicije psihološkog konstrukta. N
121. Složeni nacrti se provode samo s varijablama koje se mogu mjeriti unutar ispitanika.
122. Diferencijalni transfer se odnosi na pojavu da učinak nekog tretmana ovisi o tome što
mu prethodi.
123. Nacrti s dviju ili više nezavisnih varijabli omogućavaju ispitivanje interakcijskog
efekta. T
124. Balansiranje individualnih razlika među grupama je oblik kontrole. T
125. Ukoliko imamo jednu nezavisnu varijablu sa 3 razine, radi se o složenom nacrtu
istraživanja. N
126. U nacrtu s ponovljenim mjerenjima, eksperimentator nastoji otkriti promjene u
ponašanju različitih ispitanika u različitim situacijama.
127. Kod randomizacije po blokovima ne može se kontrolirati utjecaj protoka vremena. N
128. Parcijalna replikacija povećava eksternalnu valjanost eksperimenta.
129. Možemo utvrditi da li se populacije razlikuju gledajući u kojoj mjeri se intervali
pouzdanosti za različite uzorke preklapaju.
130. Iz nacrta 2x3 možemo zaključiti da su 3 nezavisne varijable. N
131. Minimalni rizik znači da šteta koja se može nanijeti sudjelovanjem u istraživanju nije
veća od one koju ispitanici doživljavaju svakodnevno. T
132. Instrumentacija je promjena nezavisne varijable uzrokovana primjenom različitih
vrsta mjernih instrumenata.
133. Autori znanstvenog rada većinom se navode abecedno s obzirom na njihova
prezimena.
134. Nacrt s prirodnim grupama je primjer nepotpunog nacrta.
135. Jedan od načina prikazivanja interakcije je linijski graf.
136. Obmana ispitanika se koristi kako bi se prikrila prava svrha provođenja eksperimenta.
137. U istraživanju u kojem se ispituju efekti konzumacije alkohola na raspoloženje,
nezavisna varijabla bi bila pozitivno ili negativno raspoloženje. N
138. ABBA izjednačavanje je vrsta potpunog nacrta.
139. Broj grešaka tokom igranja video igrice je varijabla mjerena na omjernoj skali.
140. Korištenje placeba predstavlja prijetnju unutarnjoj valjanosti eksperimenta.
141. Omjerna skala ima ekvidistantne intervale. T
142. Kod ANOVA-e za ponovljena mjerenja, sistematski varijabilitet nastao zbog
individualnih razlika se eliminira iz analize.
143. Nacionalnost je varijabla koja pripada nominalnoj mjernoj skali. T
144. Razred učinka predstavlja intaktnu grupu.
145. Bramley, S., Dibben, N., i Rowe, R. (2014). The influence of background music tempo
and genre on virtual roulette. Journal of Gambling Issues, (29), 1-12. Ovaj način
navođenja je primjer ispravnog navođenja.
146. Ukoliko bacanjem kocke dobijemo broj 5 i uzimamo s abecednog popisa populacije
svakog petog ispitanika, tada je riječ o stratificiranom uzorku.

147. Veći broj razina nezavisne varijable uz isti broj ispitanika povećava statističku snagu
nacrta s nezavisnim skupinama.
148. Latinski kvadrat se koristi samo kod nepotpunih nacrta.
149. Raspoređivanje ispitanika po slučaju u eksperimentalnu i kontrolnu grupu povećava
eksternalnu valjanost istraživanja. N
150. Kod eksperimentalnog nacrta sa zavisnim skupinama razlikuje se potpuni i nepotpuni
nacrt.
151. Depresija definirana kao osjećaj beznađa i nemotiviranosti je primjer operacionalne
definicije psihološkog kostrukta. N
152. Etnocentrizam označava poštovanje vlastite kulture i tradicije.
153. Stoga, čudi podatak da je od 11 000 članaka koji su objavljeni od 1965. do 2002.
unutar vodećih časopisa sociološke i psihološke problematike, glazba kao ključni termin
navedena kod samo njih 7 (Rentheow i Gosling, 2003; str. 213). Ovo je točno navođenje
parafraziranog teksta.
154. Veličina učinka ovisi o razlici među skupinama i stupnju variranja istraživane pojave.
155. Dob izražena u kategorijama stari/mlađi je primjer ordinalne skale mjerenja. N
156. Replikacija označava ponovno mjerenje na istim ispitanicima. N
157. Što je populacija homogenija po svojstvu koje je predmet našeg interesa, bit će nam
potrebno više ispitanika u uzorku.
158. Astronomija je primjer pseudoznanosti. N
159. U eksperimentu opažamo učinke nezavisne varijable na zavisnu. T
160. U eksperimentalnim nacrtima s ponovljenim mjerenjima, svaki ispitanik se testira na
svakom nivou nezavisne varijable samo jednom ili više puta.
161. Operacionalne definicije konstrukata opisane su u poglavlju Metoda u znanstvenom
članku.
162. Razlika između 3 i 6 jednaka je razlici između 13 i 16 na ordinalnoj mjernoj skali. N
163. Nacrt s ekvivalentnim parovima koristi se kod manjih uzoraka.
164. Faktorski (složeni) nacrti su ključni za razrješavanje kontradiktornih nalaza.
165. Dva najvažnija obilježja znanstvene metode su oslanjanje na empirijski pristup i
skepticizam.
166. Jedan empirijski test je dovoljan da se sruši teorija.
167. Za instrument kažemo da je valjan kad je dosljedan.
168. Karakteristike zahtjeva prijetnja su internalnoj valjanosti za eksperimente sa
nezavisnim skupinama ispitanika ali ne i za nacrte s ponavljanim mjerenjima.
169. Kod nepotpunog nacrta ne može se govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi.
170. Dio o korištenim mjernim instrumentima u znanstvenom radu navodi se u poglavlju
Rezultati. N
171. Instrumentacija je promjena nezavisne varijable uzrokovana primjenom različitih
vrsta mjernih instrumenata.
172. Kalibriranje mjernog instrumenta označava proces određivanja njegove pouzdanosti.
173. Kod nacrta 2x2 su dva glavna efekta i jedan interakcijski. T
174. Efekt poda ili stropa pojavit će se kao interakcija u faktorskom nacrtu istraživanja.
175. Kako bi se uklonili efekti jednog nezavisnog uvjeta na izvedbu u sljedećim
eksperimentalnim uvjetima, koristit će se nacrt sa slučajnim grupama.
176. Engwal, D., Hunter, R., & Stenberg, M. (2004). Gambling and other risk behaviors on
university campuses. Journal of American College Health, 52(6), 245-256. Ovo je primjer
pravilnog navođenja literature prema APA pravilniku.
177. Ispituju se efekti glazbenih žanrova na vrijeme slaganja slagalice. Vrijeme slaganja
slagalice je varijabla kojom eksperimentator manipulira. N
178. Dvostruko slijepa kontrola predstavlja prijetnju unutarnjoj valjanosti eksperimenta sa
nezavisnim skupinama.
179. Medijski izvještaji (novine, internetski portali) vjerno prenose rezultate psihologijskih
istraživanja. N
180. Selektivni gubitak ispitanika u nacrtima s nezavisnim skupinama ispitanika
onemogućava usporedbu među grupama. T
181. Kod nacrta s ponovljenim mjerenjima, individualne razlike među ispitanicima nisu
prijetnja internalnoj valjanosti.
182. Hipoteza je dobro postavljena onda kada je potvrđena dobivenim rezultatima.
183. Nul hipoteza je hipoteza koja nije potvrđena.
184. Nacrt s ekvivalentnim parovima koristi se kod manjih uzoraka.
185. Veličina učinka ovisi o razlici među skupinama i stupnju variranja istraživane pojave.
186. Kako bi se uklonili efekti jednog nezavisnog uvjeta na izvedbu u sljedećim
eksperimentalnim uvjetima, koristit će se nacrt sa slučajnim grupama.

187. Znanstveno istraživanje počinje postavljanjem hipoteze. N

188. ABBA nacrt koristi se kod nepotpunog nacrta. N
189. Naslov knjiga u znanstvenom radu navodi se nakošeno (italic).
190. Latinski kvadrat spada u nepotpun nacrt. T
191. U istraživanju počinjemo od toga da kažemo da je nul-hipoteza netočna. N
192. Diferencijalni transfer se koristi kod slučajnih grupa.
193. Internalnu valjanost povećava replikacija. N
194. Journal Educational Psychology je APA časopis u kojem se nalazi pregled znanstvenih
radova. T
195. Plauzibilne alternative se isključuju balansiranjem i održavanjem uvjeta
konstantnim. T
196. Nezavisna varijabla služi samo za utvrđivanje korelacije. N
197. Obavljanjem ponovljenih istraživanja na različitim ispitanicima povećavamo
internalnu valjanost. N
198. Povećanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se
statistička snaga eksperimenta sa nezavisnim skupinama ispitanika.
199. Za nacrt 3x2x2 koristimo ANOVU za dvosmjerno testiranje. N
200. Inteligencija je hipotetički konstrukt. T
201. Kvazi-eksperimenti spadaju u kvalitativne istraživačke metode.
202. Iluzorne korelacije se dešavaju zbog selektivnosti pažnje. T
203. Ako u istraživanju učestvuju ispitanici dobrovoljci, radi se o prigodnom uzorku. T
204. Pouzdanost se može poistovjetiti sa preciznošću mjerenja.
205. Upitnik ličnosti je adekvatan način operacionalizacije ličnosti. T
206. Raspoređivanje po slučaju mora značiti i reprezentativnost uzorka. N
207. Placebo je primjer kontrole ometajućih varijabli putem održavanja uvjeta
konstantnim. T
208. Možemo utvrditi da li se populacije razlikuju gledajući u kojoj mjeri se intervali
pouzdanosti za različite uzorke preklapaju. T
209. Konstruktna valjanost je jedna od osnovnih tipova eksperimentalne valjanosti. T
210. Što je populacija homogenija po svojstvu koje je predmet našeg interesa, bit će nam
potrebno više ispitanika u uzorku. N
211. Obmana ispitanika u psihologijskom istraživanju je zabranjena prema etičkom
kodeksu APAe. N
212. Slučaj pametnog Hansa je primjer iluzorne korelacije. N
213. Upitnik ličnosti je jedini adekvatan način operacionalizacije konstrukta ličnost. N
214. Školske ocjene su primjer intervalne skale mjerenja. N
215. Strah od matematike kod učenika osnovnih škola nastaje zbog anksioznosti, je
primjer dobre hipoteze jer nije cirkularna. N
216. Osim latinskog kvadrata možemo koristiti i slučajni početni redoslijed sa rotacijom za
balansiranje efekta vježbe. T
217. Placebo se koristi samo kod ispitivanja lijekova. N
218. Raspoređivanje ispitanika po slučaju u eksperimentu povećava eksternalnu valjanost
istraživanja. N
219. Karakteristike zahtjeva prijetnja su internalnoj valjanosti za eksperimente sa
nezavisnim skupinama, ali ne i za nacrte sa ponavljanjima.
220. Diferencijalni transfer smanjuje eksternalnu valjanost nacrta sa ponavljanim
mjerenjima. N
221. Artefakt u eksperimentu se odnosi na prijetnje vezane uz konstruktnu valjanost. T
222. Pojava interakcije u faktorskom nacrtu smanjuje eksternalnu valjanost.
223. Mehanički gubitak ispitanika predstavlja veliki problem za internalnu valjanost
istraživanja. N
224. Nacrt s prirodnim grupama zapravo predstavlja vrstu korelacijskog istraživanja. T
225. Znanstvene teorije su relativno konzistentne. T
226. Spol ne može biti nezavisna varijabla u nacrtima ponovljenih mjerenja. T
227. Jednostruka operacionalizacija znači da smo samo jednom ispitali ispitanike. N
228. Randomizacija po blokovima ne rješava problem utjecaja protoka vremena. N
229. Pamćenje i inteligencija su primjer intervenirajućih varijabli. T
230. Psihologijski mjerni instrumenti su iste vrste kao i predmet koji mjere. N
231. Slučaj pametnog Hansa je primjer iluzorne korelacije. N
232. Kod nacrta s ekvivalentnim parovima ispitanici se uparuju s obzirom na rezultate na
zadatku koji mjeri nezavisnu varijablu.
233. Hipotetički konstrukt se iznosi u dijelu znanstvenog članka pod nazivom Metoda. T
234. Nezavisna varijabla služi samo za utvrđivanje korelacije. N
235. Obavljanjem ponovljenih mjerenja na različitim ispitanicima povećava se internalna
valjanost. N
236. Eksperimentalna varijabla jest ona kojom se manipulira. T
237. Nepotpunim nacrtom ne može se u potpunosti kontrolirati efekt vježbe.
238. Dob ne može biti nezavisna varijabla kod zavisnih skupina. T
239. Traženje suglasnosti od ispitanika jedno je od temeljnih etičkih radova psihologa.
240. U usporedbi s prirodnim znanostima, u psihologiji postoji previše teorija. T
241. Prema etičkom kodeksu koji je propisala APA, ne smiju se obmanjivati ispitanici u
psihologijskom istraživanju. N
242. Zavisna varijabla se još naziva kriterijskom varijablom. T
243. Odnos između učinkovitosti i razine pobuđenosti je primjer psihologijskog zakona. T
244. Studija slučaja je primjer nomotetskog pristupa u psihologiji. N
245. Temperatura izražena u Celzijevim stupnjevima je primjer omjerne skale mjerenja. N
246. Uzorak se bira iz okvira populacije. N
247. Jedan od načina dobivanja pristanka za sudjelovanje u istraživanju je dobivanje
pristanka od institucije. T
248. Što je veća homogenost, manji je uzorak. T
249. Slučajno raspoređivanje ispitanika u grupe nam poboljšava internalnu valjanost. T
250. Reference nam govore o tome koja je djela autor pročitao. N
251. Križanu interakciju je lakše prikazati nego nekrižanu. N
252. Konstruktna valjanost detaljno je operacionalizirana u znanstvenoj metodi.
253. Statistička snaga i osjetljivost veće su kod ponovljenih mjerenja jer imamo manje
ispitanika.
254. Sažetak u znanstvenom radu mora imati 150-200 riječi. N
255. Broj grešaka prilikom igranja igrice je primjer omjerne skale. T
256. Uvođenjem više nezavisnih varijabli povećava se statistička značajnost.
257. Socio-ekonomski status je primjer nominalne skale.
258. Skala z-vrijednosti je primjer omjerne skale. N
259. Ako postoji visoka negativna korelacija između vremena reakcije i inteligencije,
možemo predvidjeti da će inteligentniji ljudi brže reagirati. T
260. Operacionalizacija kostrukata je opisana u uvodu znanstvenog rada. N
261. Empatija koja se definira kao suosjećanje je operacionalna definicija. N
262. Nacrt sa ekvivalentnim parovima koristi se kod jednojajčanih blizanaca. N
263. Efekt poda ili stropa pojavit će se kao glavni efekt nezavisne varijable. N
264. Karakteristike zahtjeva su prijetnja eksternalnoj valjanosti.
265. Naslov rada navodi se uspravnim slovima. T
266. Naslov časopisa navodi se kosim slovima. T
267. Selektivni gubitak onemogućuje uspoređivanje grupa. T
268. Intervali pouzdanosti pružaju više informacija od nul-hipoteze. T
269. Što je uzorak veći, to je reprezentativniji. N
270. ABBA je najmanji potpuni nacrt. T
271. Karakteristike zahtjeva prijetnja su internalnoj valjanosti. T
272. Zavisne varijable ne mogu biti izražene na nominalnoj skali. T
273. Među neprobabilističke metode ne ubrajamo kvotni uzorak. N
274. Veći broj nezavisnih varijabli na istim ispitanicima povećava statističku snagu. N
275. Dob ispitanika izražena u tri kategorije (staro, mlado, srednje dobi) je primjer
nominalne skale mjerenja. T
276. Kontrola u eksperimentu osigurava internalnu valjanost. T
277. Stratificirani uzorak može biti razmjeran i nerazmjeran. T
278. Terenskim istraživanjem možemo povećati internalnu valjanost laboratorijskog
istraživanja. N
279. Znanost se bavi eksperimentiranjem i opažanjem prirodnih fenomena. N
280. Glavne metode koje znanost koristi su sistematsko opažanje, eksperiment i
mjerenje. T
281. Cilj znanosti je utvrđivanje općih pravila i principa koji opisuju pojave. T
282. Difuzija ili imitacija tretmana smanjuje internalnu valjanost. T
283. Idiografski pristup je karakterističan za klinička istraživanja. T
284. Pojava interakcije u faktorskom nacrtu smanjuje eksternalnu valjanost. T
285. Prigodni uzorak je vrsta uzorka u kojem se članovi populacije biraju tako da svaki član
populacije ima jednaku vjerojatnost da bude izabran. N
286. Stabiliziranje djelovanja različitih nezavisnih varijabli osim eksperimentalne na
zavisnu zove se eksperimentalna kontrola. T
287. Samo promjene u eksperimentalnoj varijabli mogu izazvati promjene u zavisnoj. N
288. Alternativna hipoteza daje mogući ishod eksperimenta. T
289. Odluka o veličini uzorka usko je povezana uz problem istraživanja. T
290. Složeni nacrt se provodi samo s varijablama unutar ispitanika. N
291. Opis operacionalizacije konstrukata se odvija u uvodu u znanstvenom članku. N
292. Slučajni odabir i raspoređivanje po slučaju su jednake metode. N
293. U eksperimentu ne može biti reprezentativni uzorak.
294. Mogu li se eksperimenti na životinjama generalizirati na ljude pitanje je eksternalne
valjanosti. T
295. Pouzdanost se odnosi na konzistentnost mjere. T
296. Stupanj kvalitete pojedinog časopisa određen je citiranosti, odnosno impact
factorom. T
297. Znanstveni časopisi se evaluiraju i rangiraju prema čimbeniku utjecaja.
298. Nepotpunim nacrtom ne možemo u potpunosti eliminirati efekt greške.
299. ABBA izjednačavanje koristi se kada možemo puno puta ponoviti istraživanje. N
300. Kompetentnost je važna kod etičkog pristupanja istraživača. T
301. Odlika znanstvenog pristupa je skeptičnost. T
302. Diferencijalni transfer se koristi kod slučajnih grupa.
303. Zavisna varijabla se mijenja pod utjecajem neke nezavisne varijable. T
304. Intervenirajuća varijabla je varijabla koju eksperimentator može uvesti u eksperiment
naknadnom intervencijom. N
305. Varijabla koja može promijeniti odnos između eksperimentalne i zavisne varijable
naziva se relevantnom varijablom.
306. Introspekcija je znanstvena metoda koja se koristi jedino u psihologiji.
307. Ekstraspektivne metode koje se koriste u psihologiji su znanstvene.
308. U znanstvenom pristupu proučavanja raznih fenomena koristimo isključivo spoznaje,
do kojih dođemo putem naših osjetila.
309. Konstrukt je predmet istraživanja koji se može direktno opažati ili mjeriti. N
310. Prilikom odabira klaster uzorka svi ispitanici imaju istu vjerojatnost da budu izabrani u
uzorak.
311. Proporcionalni ili kvotni uzorak sadrži iste proporcije relevantnih osobina kao i
populacija iz koje je odabran.
312. Populaciju definiramo kao veći dio uzorka kojeg ona reprezentira po svim relevantnim
osobinama. N
313. Dijete postiže loše rezultate u školi jer ima snižen kvocijent inteligencije je dobra
hipoteza jer nije cirkularna.
314. Raspoređivanje po slučaju mora značiti i reprezentativnost uzorka. N
315. Raspoređivanje ispitanika po slučaju u eksperimentalnu i kontrolnu grupu povećava
eksternalnu valjanost. N
316. Diferencijalni transfer smanjuje eksternalnu valjanost nacrta s ponovljenim
mjerenjima. N
317. Statistička regresija je pojava da krajnji rezultati izmjereni u jednom mjerenju imaju
tendenciju vraćanja prema prosjeku u ponovljenim mjerenjima. T
318. Statistička snaga je vjerojatnost odbacivanja nul-hipoteze kada je ona netočna. T