MJERE

VARIJABILNOSTI
Sveučilište u Mostaru
Studij psihologije
Psihologijska statistika 1
25.10.2021.
ZAŠTO JE VAŽNA
VARIJABILNOST?
CENTRALNA TENDENCIJA
rezultati određenog mjerenja se grupiraju
oko srednje vrijednosti, odnosno pokazuju
tendenciju grupiranja

GUSTO GRUPIRANJE REZULTATA OKO

SREDNJE VRIJEDNOSTI - SREDNJA
VRIJEDNOST DOBRO REPREZENTIRA
REZULTATE

VRIJEDNOST MJERENJA MINIMALNO

GRUPIRANE OKO SREDNJE
VRIJEDNOSTI - SREDNJA VRIJEDNOST
SLABO REPREZENTIRA PODATKE
Što u slučaju Što onda
kada su sve kada su sve
vrijednosti različite?
jednake?
Ako su rezultati nekog niza
mjerenja jednaki, onda je taj
rezultat središnja vrijednost, i
ona dobro reprezentira
rezultate, a distribucija izgleda
ovako:
Ako su svi rezultati u mjerenju
neke pojave različiti i ne
pokazuju tendenciju grupiranja,
onda aritmetička sredina ne
reprezentira dobro rezultate, a
distribucija izgleda ovako:
PRAVA VRIJEDNOST MJERENJA I
NESISTEMATSKI VARIJABILNI FAKTORI
 mjera centralne tendencije sama po sebi
nije dovoljan reprezentant rezultata
potrebno je znati i kako se rezultati grupiraju
oko aritmetičke sredine, odnosno kakva je
distribucija MJERE VARIJABILNOSTI:
•RASPON

•SREDNJE ODSTUPANJE
uvidom u distribuciju znamo koliko dobro
aritmetička sredina reprezentira rezultate •STANDARDNA DEVIJACIJA
(uvijek se prikazuje uz aritmetičku sredinu)

•KOEFICIJENT VARIJABILNOSTI

Mjere varijabilnosti - ukazuju na to koliko •POLUINTERKVARTILNO RASPRŠENJE

(uvijek se prikazuje uz medijan)
rezultati variraju oko srednje vrijednosti, dakle
pokazuju stupanj reprezentativnosti središnje
vrijednosti
Raspon rezultata
predstavlja razliku između
najvećeg i najmanjeg rezultata
najjednostavnija mjera variranja
rezultata oko neke srednje
vrijednosti
ali i najnetočnija!
zašto?
ako je pri mjerenju slučajno
dobiven ekstreman rezultat,
vrijednost raspona se
povećava, iako se možda svi
ostali rezultati homogeno
grupiraju oko neke središnje
vrijednosti
ovisi o broju rezultata u skupu
– što je veći broj rezultata,
raspon je veći - ako u obzir
uzmemo samo nekoliko
rezultata, smanjena je
vjerojatnost da među njima
bude ekstreman rezultat
U istraživanjima se
redovito prikazuju
najveće i najmanje
vrijednosti u skupu
rezultata (MIN i MAX),
češće nego raspon
rezultata
Srednje odstupanje
prosječna veličina odstupanja
pojedinačnih rezultata (bez obzira
na smjer odstupanja)
može se izračunati za aritmetičku
sredinu, centralnu ili dominantnu
vrijednost
ne može se koristiti za daljnja
računanja
grubi pokazatelj razlikovanja
rezultata od središnje vrijednosti
Standardna kad bi se prosječno odstupanje računalo

devijacija vodeći računa o predznaku (a ne kao apsolutna

vrijednost), suma bi iznosila 0
razlog tome je da je aritmetička sredina
težište svih rezultata
kako bi se to izbjeglo, odstupanja se kvadriraju
- što je odstupanje veće, to ono dolazi više do
izražaja ako je kvadrirano!
ako kvadrirana odstupanja zbrojimo i
izračunamo im aritmetičku sredinu, dobit
ćemo mjeru varijabiliteta koja se naziva
VARIJANCA
Standardna devijacija

dakle, varijanca je "prosječni" zbroj

najbolja mjera varijabilnosti
kvadriranih odstupanja
statistička mjera koja pokazuje kako se
varijanca se uglavnom ne koristi kao
rezultati nekog mjerenja grupiraju oko
uobičajena mjera raspršenja nekog skupa
aritmetičke sredine, tj. koliko se rezultati
rezultata (u deskriptivnoj statistici)
nekog mjerenja razlikuju od aritmetičke
varijancu je nemoguće grafički predočiti,
sredine kao referenične točke
te nije prikladna za razumijevanje
koristi se jedino uz aritmetičku sredinu;
varijabiliteta, pa se koristi standardna
da bi se mogla koristiti kao mjera,
devijacija, koja je zapravo korijen iz
distribucija mora biti barem približno
varijance
normalna
 iz bruto rezultata

STAND A R D NA D EVIJ A CIJ A I

NOR MALNA D I STRIB UCIJ A
M± 1SD=68,26% rezultata
M± 2SD=95,44% rezultata
M± 3SD=99,73% rezultata
Koeficijent varijabilnosti
ako postoje dvije jednake aritmetičke sredine
ako imamo dvije različite aritmetičke
i njihove standardne devijacije, onda je na
sredine, teško je na prvi pogled zaključiti
temelju standardne devijacije relativno lako
koji rezultati relativno više variraju
zaključiti koji rezultati više variraju.
npr. M1=100; SD1=10
npr. M1=12; SD1=0.98
M2=10; SD2=2
M2=12; SD2=8.32
U kojem mjerenju rezultati variraju više?
U kojem mjerenju rezultati više variraju?
Koeficijent varijabilnosti
da bismo mogli međusobno uspoređivati varijabilnosti različitih pojava i
svojstava, služimo se koeficijentom varijabilnosti - pokazuje koliki postotak
vrijednosti aritmetičke sredine iznosi vrijednost standardne devijacije
korisna mjera kada želimo znati:
u kojem svojstvu neka grupa varira više, a u kojem manje
koja od grupa varira više, a koja manje u istom svojstvu

Na skupini od 612 sudionika, utvrđeno je da dječaci imaju

visinu Mv=134.4, SDv=6.06, a težinu Mt=29.2, SDt=3.89.
Variraju li dječaci više u visini ili u težini?

Utvrđeno je da djevojčice imaju visinu

Mv=134.9, SDv=6.43.
Variraju li u visini više dječaci ili djevojčice?
Koeficijent varijabilnosti
da bismo mogli međusobno uspoređivati varijabilnosti različitih pojava i
svojstava, služimo se koeficijentom varijabilnosti - pokazuje koliki postotak
vrijednosti aritmetičke sredine iznosi vrijednost standardne devijacije
korisna mjera kada želimo znati:
u kojem svojstvu neka grupa varira više, a u kojem manje
koja od grupa varira više, a koja manje u istom svojstvu

Vv=(6,06/134,4)*100=4,51%
Na skupini od 612 sudionika, utvrđeno je da dječaci imaju
Vt=(3,89/29.2)*100=13.32%
visinu Mv=134.4, SDv=6.06, a težinu Mt=29.2, SDt=3.89.
Dječaci variraju više u težini
Variraju li dječaci više u visini ili u težini?
nego u visini.

Vm=(6,06/134,4)*100=4,51%
Utvrđeno je da djevojčice imaju visinu Vž=(6,43/134,9)*100=4,76%
Mv=134.9, SDv=6.43. Djevojčice više variraju u visini
Variraju li u visini više dječaci ili djevojčice? nego dječaci.
Koeficijent varijabilnosti
da bismo mogli međusobno uspoređivati varijabilnosti različitih pojava i
svojstava, služimo se koeficijentom varijabilnosti - pokazuje koliki postotak
vrijednosti aritmetičke sredine iznosi vrijednost standardne devijacije
korisna mjera kada želimo znati:
u kojem svojstvu neka grupa varira više, a u kojem manje
koja od grupa varira više, a koja manje u istom svojstvu

Vv=(6,06/134,4)*100=4,51%
Na skupini od 612 sudionika, utvrđeno je da dječaci imaju
Vt=(3,89/29.2)*100=13.32%
visinu Mv=134.4, SDv=6.06, a težinu Mt=29.2, SDt=3.89.
Dječaci variraju više u težini
Variraju li dječaci više u visini ili u težini?
nego u visini.

Utvrđeno je da djevojčice imaju visinu Vm=(6,06/134,4)*100=4,51%

Mv=134.9, SDv=6.43, a težinu Mt=29.7, SDt=4.78. Vž=(6,43/134,9)*100=4,76%
Variraju li u visini i u težini više dječaci ili djevojčice? Djevojčice više variraju u visini.
Poluinterkvartilno
raspršenje
dolazi uz centralnu vrijednost (medijan)
u svakom kvartilu se nalazi 25% rezultata
Q2=50%=C
Q1 i Q3 su granične vrijednosti prvog, odnosno
trećeg kvartila
vrijednost poluinterkvartilnog raspršenja Redno mjesto granične vrijednosti prvog i trećeg kvartila

predstavlja polovinu razlike između graničnih

vrijednosti prvog i trećeg kvartila
 Primjer
Primjer
studenti Studija psihologije koji slušaju
Psihologijsku statistiku 1
sati sna u prethodnoj noći
IZRAČUNAJMO! - središnje vrijednosti i
mjere varijabiliteta
 Primjer
Visina 36
desetogodišnjaka (u cm)
Izračunajte sve mjere varijabiliteta i
središnje vrijednosti!
Primjer
Primjer
Primjer