106 l I .

D I O D E S K R I P T I V N A S T AT I S T I K A

Statistika 2014.indd 106

3 9/5/14 11:50 AM
 NUMERIČKI NIZ I GRAFIČKO PRIKAZIVANJE l 107

DESKRIPTIVNA STATISTIKA
f Mjere središnje tendencije
f Mjere disperzije
f Standardizirano obilježje
f Mjere asimetrije
f Mjera zaobljenosti

Što ne možemo promijeniti,

trebamo barem opisati.
Rainer Werner Fassbinder

Statistika 2014.indd 107 9/5/14 11:50 AM

 108 l I . D I O D E S K R I P T I V N A S T AT I S T I K A

3. DESKRIPTIVNA STATISTIKA
Deskriptivnom statistikom opisuju se statistički podaci brojčanim (numeričkim) i gra-
fičkim metodama. U potpoglavlju 3.1. raspravlja se o mjerama središnje tendencije
kojima je cilj odrediti središte distribucije. Mjere disperzije (3.2.) mjere raspršenost
podataka oko središta distribucije, dok mjere asimetrije (3.4.) upućuju na (a)simetrič-
nost distribucije. Potpoglavlje 3.3. govori o standardiziranom obilježju i uspoređiva-
nju individualnih vrijednosti numeričkog obilježja raznorodnih distribucija. Posljednje
potpoglavlje 3.5. (mjera zaobljenosti) upućuje na izgled vrha distribucije. Sva nave-
dena poglavlja koristit će se za zaključivanje o obliku distribucije i njezinu većem ili
manjem nalikovanju normalnom rasporedu podataka.

3.1. Mjere središnje tendencije

Najveći dio onoga što znamo
samo je mali dio onoga što Središte (centar) distribucije frekvencija do sada se jednostavno uočavao na histo-
ne znamo. gramu ili poligonu frekvencija, čak i bez izračunavanja točne numeričke vrijednosti.
Temisli
Mjerama središnje tendencije opisuje se središte promatrane distribucije podataka.
Njihovim tumačenjem objašnjava se odnos između velikog broja promatranih poda-
taka, raspon od najveće do najmanje vrijednosti numeričkog obilježja kao i visina one
vrijednosti numeričkog obilježja oko koje su grupiranja najčešća.

Analiza distribucije frekvencija započinje izračunavanjem srednjih vrijednosti, odno-

sno mjera središnje tendencije. Središte distribucije frekvencija prepoznaje se grupi-
ranjem određenog dijela frekvencija oko najčešće frekvencije distribucije frekvencija.

Grafikon 3.1. Mjesečna primanja zaposlenika

Broj zaposlenika (fi)

1000

750

500

250

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000

središte distribucije frekvencija

Središte distribucije iznosi 6.000 kuna mjesečno (Grafikon 3.1.). U prikazanom sime-
tričnom obliku podataka nalazi se podjednak broj odstupanja u manje i veće vrijed-
nosti u odnosu na prosjek distribucije. Distribucija s ovakvim zvonolikim, simetričnim
rasporednom podataka naziva se normalna distribucija.

Osim simetričnih distribucija frekvencija u statističkoj praksi česte su i distribucije

teško odrediva središta. U pravilu, takve distribucije odlikuju i srednje vrijednosti upit-

Statistika 2014.indd 108 9/5/14 11:50 AM

 D E S K R I P T I V N A S T AT I S T I K A l 109

no reprezentativnih svojstava. Slika 3.1. prikazuje neke primjere nesimetričnih dis-

tribucija: pozitivno i negativno asimetričnu distribuciju, U distribuciju te pravokutnu
distribuciju.

Slika 3.1. Grafički prikazi različitih oblika distribucija frekvencija

Pozitivno asimetrična distribucija U distribucija

Negativno asimetrična distribucija Pravokutna distribucija

U analizi mjera središnje tendencije cilj je usporediti dvije ili više distribucija frekven-
cija karakterizirajući svaku distribuciju jednim brojem (parametrom, pokazateljem).
Praktična uporaba srednjih vrijednosti u statistici podrazumijeva određivanje egzak-
tnog načina izračunavanja srednjih vrijednosti.

Postojanje većeg broja mjera središnje tendencije pred statističare postavlja pitanje:
koju srednju vrijednost uporabiti pri analizi određene distribucije frekvencija? Na ovu
odluku utječu specifična svojstva srednjih vrijednosti, kao i poznavanje njihovih ra-
čunskih zahtjeva i osobina.
Srednje vrijednosti dijele se na potpune, položajne i specifične. Potpune i položajne
srednje vrijednosti razlikuju se po načinima izračunavanja parametara. U izračunu
potpunih srednjih vrijednosti sudjeluju svi članovi statističkog niza dok u izračunu po-
ložajnih srednjih vrijednosti sudjeluju samo one vrijednosti koje su važne po svojem
položaju u statističkom nizu.

U potpune srednje vrijednosti ubrajaju se: aritmetička sredina (µ, x̄), harmonijska sre-
dina (H), geometrijska sredina (G) te aritmetička sredina aritmetičkih sredina (µ’, ¯x̄ ).
Položajne srednje vrijednosti su medijan (Me), mod (Mo) te kvantili, a specifične sred-
nje vrijednosti nazivaju se momentima distribucije frekvencija (momenti oko sredine,
momenti oko a, momenti oko a i b, momenti oko nule).

Osnovne karakteristike koje odlikuju srednje vrijednosti su:

utjecaj izdvojenica na srednje vrijednosti
utjecaj rasporeda frekvencija na srednje vrijednosti
utjecaj svih obilježja koja su različita od srednje vrijednosti na tu srednju vrijednost
odnos promatrane srednje vrijednosti i drugih obilježja.

Statistika 2014.indd 109 9/5/14 11:50 AM