1. POJAM I DEFINISANJE STATISTIKE?

(deskriptivna i inferencijalna)

-Statistika je univerzalni kvalitativno-kvantitativni naučni metod analize varijabilnih pojava, zasnovan

na teoriji vjerovatnoće.
Neki autori statistiku definišu kao nauku o podacima. A podaci su brojevi sa odgovarajućim
kontekstom.

-deskriptivna statistika se sastoji od metoda za prikupljanje, obradu i prikazivanje podataka

korišćenjem tabela, grafikona i sumarnih mjera.

-inferencijalna statistika podrazumijeva one statističke metode koji koriste uzorak u cilju donošenja
zaključka o osnovnom skupu.

2. DEFINISANJE OSNOVNOG SKUPA I UZORKA. PARAMETRI SKUPA I UZORAČKE STATISTIKE?

-statistički (osnovni) skup je skup svih elemenata na kojima se izvjesna varijabilna pojava ispoljava i
statistički posmatra.

-statistički uzorak predstavlja dio statističkog skupa na osnovu čijih osobina donosimo statističke
zaključke o odgovarajućim karakteristikama populacije iz koje je izabran.

-parametar skupa je neka sumarna numerička karakteristika toga skupa. Drugačije rečeno,
parametar je neka konstanta a ne promjenljiva.

-statistika uzorka je neka sumarna numerička karakteristika toga uzorka. Parametar je za populaciju
ono sto je statistika uzorka za uzorak.

3. POJAM I VRSTE MJERNIH SKALA (navedi primjer primjene za svaku skalu)?

-Svako prikupljanje podataka zahtijeva mjerenje. Ono predstavlja pridruživanje brojeva ili određenih
oznaka jedinicama skupa, prema određenom pravilu. Pravila pridruživanja data su mjernim skalama,
tako da svako mjerenje podrazumijeva korišćenje određene mjerne skale.

-nominalna ( pol sa modalitetima muški i ženski, vrsta privrednih djelatnosti, čiji su modalitetit
industrija i rudarstvo, poljoprivreda, šumarstvo itd.) takođe se mogu prikazivati zanimanja, asortiman
proizvoda, vrsta bolesti. Primjena ove skale mjerenje svodi na razvrstavanje jedinica skupa prema
obilježju.

-ordinalna ( koristi se ukoliko je moguće modalitete obilježja rangirati prema značaju. U ovu skalu
spadaju, npr FORBES-ova lista najmoćnijih ljudi na svijetu, utisak koji kandidat ostavi prilikom
konkurisanja za posao..)

-intervalna ( svakom modalitetu obilježja pridaje određenu jedinicu mjere. Primjeri: temperatura i
kalendarsko vrijeme.)

-skale odnosa ( pokazuje i redoslijed modaliteta i mjeru njihovog razlikovanja. Primjeri: visina, težina,
prihod, cijena proizvoda, potrošnja vode..)

1
 4. DEFINISATI STATISTIČKA OBILJEŽJA (apsolutne, relativne i kumulirane frekvencije)

-obilježje: osobine po kojima se jedinice statističkog skupa među sobom razlikuju, a koje su predmet
statističkog istraživanja.

-apsolutne pokazuju broj jedinica sa odgovarajućom vrijednošću obilježja.

-relativne predstavljaju odnos apsolutne frekvencije i ukupnog broja podataka. Najčešće se izražava u
procentima.

-kumulirane: radi se o frekvencijama „ispod“ i „iznad“ . Počevši od najniže vrijednosti, frekvencije se

sabiraju odnosno dodaju zbiru prethodnih frekvencija( rastuća) . Isto tako, mogu se oduzimati od
sume svih frekvencija čime se dobija opadajuća kumulanta („iznad“).

5. POJAM I PRIMJENA TAČKASTIH, LINIJSKIH I POVRŠINSKIH DIJAGRAMA?

-tačkasti: koriste se za prikazivanje statističkih podataka u vidu tačaka. Nazivaju se i stigmogramima.

-linijski: služe za prikazivanje podataka pomoću linija. Oni često nastaju i povezivanjem tačaka na
stigmogramima u jednu punu liniju. Oni se uglavnom koriste za predstavljanje vremenskog toka
pojava, kao i za upoređivanje dinamike dvije ili više pojava tokom vremena.

-površinski: u prikazivanje podataka kao izražajno sredstvo koriste površine različitih oblika.
(pravougaonici, krugovi). Posebnu grupu čine histogrami, koji se koriste za prikazivanje većeg broja
obilježja u vidu stubaca.

6. POJAM I VRSTE STATISTIČKIH SERIJA (navesti primjer za svaku seriju)?

-serije predstavljalju nizove sređenih statističkih podataka koji prikazuju strukturu skupa prema
određenom obilježju, raspored statističkog skupa u prostoru ili promjene skupa u vremenu.

Vrste: serije strukture (pokazuju raspored statističkog skupa prema modalitetima, primjer: broj
stanovnika i raspored radnika preduzeca prema stepenu stručnog obrazovanja..)

vremenske serije (predstavljaju nizove statističkih podataka koji su složeni hronološkim

redoslijedom. Mogu bit momentne: stanje zaliha određenog dana, broj zaposlenih krajem mjeseca i
mogu bit intervalne: kretanje poizvodnje, plata, troškova života po godinama, kvartalima ili
mjesecima.

7. POJAM, IZRAČUNAVANJE I PRIMJENA IZRAČUNATIH MJERA CENTRALNE TENDENCIJE?

Predstavljaju sintezu vrijednosti numeričkih obilježja čijom se upotrebom omogućava statistička

analiza sa manjim brojem pokazatelja koji opisuju bitne karakteristike jedinica stat.skupova.

-izračunate su: aritmetička sredina je najčešće koriščena mjera tendencije (prosjek). Izračunava se na
sljedeći način:

2
-geometrijska izravnava proporcionalne promjene između podataka posmatrane serije. Izračunava se
tako što se vrijednosti obilježja međusobno pomnože, a zatim se iz tog proizvoda izračuna korijen sa
izložiocem koji je jednak broju posmatranih jedinica.

-harmonijska predstavlja recipročnu vrijednost aritmetičke sredine iz recipročnih vrijednosti obilježja.

Koristi se kada su obilježja elemenata iz kojih se izračunava izražena u vidu recipročnih pokazatelja.
Značajna je u istraživanju pokazatelja produktivnosti rada, brzine obrta poslovnih sredstava..

8. IZRAČUNAVANJE I PRIMJENA POZICIONIH MJERA CENTRALNE TENDENCIJE?

-modus je vrijednost obilježja sa najvećom frekvencijom. Ukoliko je data negrupisana serija podataka
o pojavi u kojoj svaka vrijednost ima istu frekvenciju jednaku 1, onda modus ne postoji. A ako se
nalaze vrijednosti za različitim frekvencijama onda se modus utvrđuje pronalaženjem vrijednosti koja
se najčešće javlja.

Formula:

-medijana je vrijednost obilježja koja se nalazi u sredini serije čiji su podaci sređeni po veličini. Čitav
skup dijeli na dva jednaka dijela, tj polovina jedinica skupa ima vrijednost obilježja manju, a polovina
veću od medijane. Prilikom određivanja medijane treba voditi računa o tome da li je broj podataka
paran ili neparan. Mjesto medijane određuje se kao:

Ako je paran broj: onda se određuje kao prosjek dvije vrijednosti koje čine središnje članove serije.
Ako je neparan broj podataka onda će vrijednost biti središnji član niza.

Formula:

9. MJERE DISPERZIJE: POJAM, IZRAČUNAVANJE I PRIMJENA?

Nekada je neophodno utvrditi odgovarajuću mjeru varijabiliteta (disperzije) kojom će se dopuniti

informacija o karakteru statističkog skupa ili uzorka. Varijabilitet predstavlja raspršenost podataka u
seriji. Utvrđuje se pomoću mjera varijacije koje mogu biti pozicione i izračunate.

Ukoliko su mjere varijacije izražene u jedinicama vrijednosti obilježja, govori se o apsolutnim

mjerama, za razliku od mjera koje se izražavaju relativnim pokazateljima.

3
-Apsolutne mjere:

*interval varijacije – se utvrđuje kao razlika između najveće i najmanje vrijednosti obilježja
posmatranog rasporeda:

Može se izračunati samo za konačne skupove podataka.

*interkvartilna razlika –je razlika između trećeg i prvog kvartila:

*srednje apsolutno odstupanje – prosjek sume apsolutnih odstupanja svih podataka od njihove
aritmetičke sredine. Za grupisane serije:

Za negrupisane serije:

*varijansa – pokazuje prosjek kvadrata odstupanja svih podataka od njihove aritmetičke sredine:

*standardna devijacija – predstavlja prosječno dostupanje svih pojedinačnih podataka od njihove

aritmetičke sredine. Najčešće korišćena mjera disperzije.

-Relativne mjere: izražene u procentima ili u jedinicama stand.devijacije.

*koeficijent varijacije – predstavlja relativni odnos stand.devijacije i aritmetičke sredine. Izračunava

se:

*standardizovano odstupanje – predstavlja mjeru odstupanja nekog pojedinačnog podatka od

aritmetičke sredine izražena u jedinicama stand. devijacije. Izračunava se:

I koeficijent i odstupanje omogućava upoređivanje varijabiliteta individualnih podataka više pojava.

10. POKAZATELJI OBLIKA RASPOREDA FREKVENCIJA: POJAM I ZNAČENJE?

-za mjerenje oblika rasporeda frekvencije prema osi simetrije ili u pogledu zaobljenosti se koriste
najčešće centralni momenti. Za mjerenje simetričnosti koristi se treći centralni momenat, a u
pogledu spljoštenosti četvrti cen. momenat.

-pokazatelj asimetrije dat je izrazom:

Zaključuje se da je pokazatelj asimetrije relativna mjera stepena i smjera asimetrije. Što je veća
apsolutna vrijednost ovog koeficijenta, veća je i asimetrija rasporeda.

-pokazatelj spoljoštenosti dat je izrazom:

Stavljanjem u odnos centralni momenat i standardnu devijaciju na četvrti stepen dobija se relativna
mjera spljoštenosti rasporeda.

4
 11. STATISTIČKI DOGAĐAJ I DEFINICIJA VJEROVATNOĆE DOGAĐAJA?

Slučajni događaj predstavlja podskup skupa elementarnih događaja koji imaju neku zajedničku
osobinu. Čine ga jedan, dva ili više elementarnih događaja. Primjer: bacanje kocke čijes trane su
numerisane brojevima od 1 do 6. Moraju bit zadovoljeni uslovi slučajnosti da bi ishod prilikom
bacanja bio slučajan događaj.

-vjerovatnoća događaja: neka je slučajni događaj E definisan u prostoru elementarnih događaja S.

Vjerovatnoća događaja E je neki realan broj, koji se obilježava sa P(E). Vjerovatnoća je funkcija P
definisana na slučajnim događajima, koja ih preslikava u realne brojeve.

12. KLASIČNA I STATISTIČKA DEFINICIJA VJEROVATNOĆE?

K l a si č n a : Ako skup elementarnih događaja nekog eksperimenta ima n elemenata sa jednakim

mogućnostima realizacije i ako realizacija ukupno k elementarnih događaja, pri čemu je 0<k<n povlači
realizaciju događaja E, tada je vjerovatnoća događaja E data izrazom: P(E)=

Ova vjerovatnoća označava se kao vjerovatnoća a priori i veže se za slučaj kada je prostor
elementarnih događaja konačan.

S t a t i s t i č k a : ili vjerovatnoća a posteriori određuje se nakon izvršenog eksperimenta na osnovu

dobijenih empirijskih vrijednosti, kao granična vrijednost relativnog učešća javljanja događaja E
prilikom N ponavljanja datog eksperimenta: P(E)=

-U praksi se eksperiment izvodi samo konačan broj puta, ova vjerovatnoća se ne može odrediti
precizno kao granična vrijednost nego se samo ocjenjuje kao relativna frekvencija događaja E i N :

P(E)=

13. POJAM I KARAKTERISTIKE PREKIDNE I NEPREKIDNE SLUČAJNE PROMJENLJIVE?

-prekidna: veličina koja uzima određene izolovane vrijednosti sa odgovarajućim vjerovatnoćama.

Karakteristike: -Nijedna vjerovatnoća u rasporedu vjerovatnoća ne može biti negativna .

-suma vjerovatnoća koje odgovaraju svim vrijednostima slučajne promjenljive X mora bit jednaka 1.

-neprekidna: je ako može da uzme bilo koju vrijednost u nekom intervalu. Primjeri: visina i težina
studenata, vrijeme koje je potrebno od stana do faksa..

Karakteristike: - funkcija gustine nikada nije negativna.

-ukupna površina ispod krive gustine je jednaka uvijek 1.

5
 14. BINOMNI RASPORED VJEROVATNOĆE (pojam, izračunavanje i primjena)?

Pojam: prekidan raspored, jer slučajna promjenljiva može da uzme samo jednu vrijednost iz skupa
izolovanih konačnih brojeva n. On pokazuje vjerovatnoće dobijanja x uspjeha prilikom n opita nekog
eksperimenta, pod uslovom da je vjerovatnoća uspjeha p konstantna.

On zadovoljava oba uslova koja mora da ispuni bilo koji raspored vjerovatnoće a to je: da je svaka
vjerovatnoća koja figuriše u rasporedu negativna i suma svih vjerovatnoća jednaka je 1.

Izračunavanje: P(x)=

Binomni raspored ima dva parametra n i p. Mijenjanjem pojedinačnih vrijednosti n i p dobijaju se

različiti binomni rasporedi.

15. POISSON-OV RASPORED VJEROVATNOĆE( pojam i primjena)?

-Umjesto binomnog možemo koristit ovaj model, kao zadovoljavajući način aproksimiranja
vjerovatnoća. Pomoću njega možemo opisivati veliki broj pojava, bilo u vremenu ili prostoru, broj
klijenata koji čekaju u redu, broj saobraćajnih udesa tokom nedelje ...

-koristi se da se odredi vjerovatnoća broja javljanja nekog događaja u jedinici vremena ili prostora.

16. NORMALAN RASPORED (pojam i osobine)?

-Predstavlja osnovu za parametarsko zaključivanje. Na osnovu njega je razvijen veći broj neprekidnih
rasporeda(npr. Hi-kvadrat).

-osobine:

1)normalna kriva ima oblik zvona, unimodalna je i simetrična u odnosu na vrijednost x=µ.

2)budući da je normalan raspored simetričan, njegova aritmetička sredina, modus i medijana su

međusobno jednaki.

3)normalna kriva se proteže od -beskonačno do +beskonačno,tj asimptotski se približava x osi, pa je

njen interval varijacije beskonačan.

4)relativna mjera asimetrije α3 jednaka je 0, relativna mjera spljoštenosti α 4 ima vrijednost 3.

5)ukupna površina ispod krive, kao kod svake krive gustine vjerovatnoće, jednaka je 1.

6)normalan raspored je u potpunosti definisan sa dva parametra µ i b 2 (sigma).

17. STANDARDIZOVANI NORMALAN RASPORED (pojam, parametri i primjena)?

-poseban normalan raspored i služi kao međusredstvo za rješavanje praktičnih problema i

izbjegavanja integracije. Postupak koji je neophodno primjeniti je standardizacija.

-bez obzira na mjerne jedinice i kombinaciju parametra µ i b 2, ,uvijek ćemo biti u stanju da podatke
prevedemo u standardizovane, iskazane u standardnim devijacijama, i da potrebne vjerovatnoće
odredimo korišćenjem tablice ovog rasporeda.