Grafičko i tablično prikazivanje

rezultata
Psihologijska statistika I
Prof. dr. sc. Irena Burić
18.10.2023.
Predavanja
 Opisivanje podataka
• provedbom istraživanja prikupljamo određene podatke koje
potom želimo opisati – to možemo učiniti grafičkim i tabličnim
prikazima
Tablični prikazi
 Tablica frekvencija
• pokazuje koliko puta se određeni rezultat pojavio u nekoj
skupini rezultata
• služi za prikaz rezultata na numeričkim i kategorijalnim
varijablama
• omogućuje lakši i brži uvid u rezultate
• u prvi stupac tablice unose se IZMJERENE VRIJEDNOSTI, a u
drugi stupac korespondentne FREKVENCIJE (u treći stupac
kumulativne frekvencije, u četvrti stupac postotci i sl.)
• svaka tablica mora biti numerirana i sadržavati naslov koji se
nalazi IZNAD tablice!
Tablica frekvencija – numerička varijabla

https://www.statology.org/relative-frequency-distribution/
 Tablica frekvencija – GRUPIRANI REZULTATI

• ako se u nekom skupu rezultata pojavljuje velik broj međusobno različitih

rezultata, radi veće preglednosti, provodi se grupiranje rezultata u
razrede
• RAZRED = ograničeni interval tj. raspon rezultata
• npr. ako su se nekim mjerenjem dobili rezultati koji se kreću u rasponu od
1 do 25, rezultate možemo grupirati u sljedećih 5 razreda: 1-5, 6-10, 11-15,
16-20, 21-25
• gornja i donja granica razreda su najmanja odnosno najveća vrijednost
koju neki rezultat može poprimiti unutar jednog razreda – npr. donja
granica prvog razreda iz prethodnog primjera je 1, a gornja granica je 5,
donja granica drugog razreda je 6, a gornja granica je 10 itd.
• razredi se ne smiju preklapati!
Tablica frekvencija – numerička varijabla,
rezultati grupirani u razrede

https://www.statology.org/class-width-excel/
Tablica frekvencija – kategorijalna varijabla

https://www.statology.org/categorical-vs-quantitative/
 Napomene za tablično prikazivanje
rezultata
• svaka tablica mora imati kratak i jasan naslov koji se stavlja na
vrh tj. iznad tablice
• dodatna objašnjenja ili legende se stavljaju odmah ispod tablice
• stupci i retci moraju biti logički poredani da olakšaju usporedbu
• tablice moraju biti uredne i čitljive
 Primjer tablice u znanstvenom radu
Tablica 1. Deskriptivni podaci varijabli korištenih u istraživanju (Burić i sur., 2011)

Varijabla n M SD α
Optimizam 6 3.70 .63 .75
Pesimizam 8 2.50 .80 .80
Usklađenost ciljeva 5 3.37 .74 .65
Kontrolabilnost 5 3.88 .60 .65

Legenda:
n – broj čestica
M – aritmetička sredina
SD – standardna devijacija
α – koeficijent pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije
Grafički prikazi
 Grafički prikazi
• omogućuju:
• preglednost
• brzo i lako razumijevanje rezultata
• uspješniju komunikaciju među stručnjacima
• uočavanje posebnih i neočekivanih karakteristika rezultata (npr.
aberantni ili ekstremni rezultati, asimetrične distribucije itd.)
• rezultati se, ovisno o njihovoj vrsti, mogu grafički prikazati na
različite načine
 Grafički prikazi
• za rezultate izražene na intervalnim i omjernim skalama
najčešće se koriste HISTOGRAM i POLIGON
FREKVENCIJA
• prikaz distribucije rezultata u koordinatnom sustavu

• za rezultate izražene na nominalnim i ordinalnim skalama

najčešće se koriste KRUŽNI DIJAGRAM te VERTIKALNI i
HORIZONTALNI STUPCI
 Histogram
• grafički prikaz u koordinatnom sustavu pomoću stupaca
• služi prikazu podataka na intervalnoj ili omjernoj skali
• na apscisi se nalaze VRIJEDNOSTI REZULTATA (ili gornje granice
razreda ako su rezultati grupirani u razrede), a širinom svakog stupca
označena je jedna vrijednost rezultata (ili razreda)
• na ordinati se nalazi ČESTINA REZULTATA, a visina svakog stupca
proporcionalna je čestini kojom se pojavio neki rezultat, odnosno površina
stupca odgovara broju rezultata u razredu (ako su rezultati grupirani)
• obično su stupci spojeni tj. između njih ne dolazi razmak
 Histogram

https://www150.statcan.gc.ca/n1/edu/power-pouvoir/ch9/histo/5214822-eng.htm
 Poligon frekvencija
• služi prikazu podataka na intervalnoj ili omjernoj skali
• na apscisu se unose VRIJEDNOSTI REZULTATA (ako su rezultati
grupirani u razrede, unosi se SREDINA RAZREDA), a na ordinatu
FREKVENCIJE
• spajanjem točaka (crtama od točke do točke ili metodom “slobodne
ruke”) u koordinatnom sustavu dobiva se crtež distribucije neke skupine
rezultata
• cjelokupna površina krivulje odgovara ukupnoj frekvenciji, tj. ukupnom
broju rezultata (N) ako je krivulja “uzemljena” tj. lijevo i desno dodiruje
apscisu (u beskonačnosti)
• metoda slobodne ruke - postupak izvlačenja krivulje koja najbolje
pristaje dobivenim vrijednostima (koordinatama), pri čemu se nastoji da
krivulja prođe kroz što više dobivenih točaka, a zbroj odstupanja od
točaka kroz koje krivulja ne prolazi treba biti podjednak na više i na niže
od krivulje
 Poligon frekvencija

Presijecanje osi x u
slučaju kada vrijednosti
ne kreću od 0!
 Poligon frekvencija vs. histogram
• poligon frekvencija manje je precizan način grafičkog
prikazivanja od histograma
• kod histograma površina svakog stupca točno odgovara i
frekvenciji rezultata unutar pojedinog razreda (ako su rezultati
grupirani u razrede), dok kod poligona frekvencija samo
cjelokupna površina krivulje odgovara ukupnoj frekvenciji, dakle
ukupnom broju rezultata (N)
• histogram ima prednost naročito kada su rezultati grupirani u
razrede
 Poligon frekvencija vs. histogram

• poligon frekvencija se, unatoč manjoj preciznosti, češće

koristi od histograma jer:
• krivulja se više približava realnoj distribuciji rezultata od
histograma
• kod prikaza dvije ili više distribucija na jednoj slici,
prikazivanje histogramima dalo bi posve nepreglednu sliku
 VAŽNO! Napomene za crtanje
histograma i poligona frekvencije
• na horizontalnu os tj. X (apscisu) se unose vrijednosti rezultata (ili
sredine, odnosno gornje granice razreda), a na vertikalnu os tj. Y
(ordinatu) se unose frekvencije
• omjer vertikalne i horizontalne osi otprilike treba iznositi 2/3 (y=2/3x)
• u ishodištu se nalazi nula
• apscisa i/ili ordinata (udaljenost od nule) se presijecaju kada je raspon
rezultata velik
• potrebno je voditi računa o kompoziciji grafikona tj. paziti da on bude
na sredini slike
• X i Y osi bi trebale biti pravilno označene i imati ekvidistantne jedinice
• svaki grafički prikaz mora biti numeriran i imati jednostavan i jasan
naslov koji se prikazuje IZNAD slike (nova APA!)
• ako je potrebno, grafički prikaz sadrži i legendu koja se obično stavlja u
gornji desni kvadrant slike
 Horizontalni stupci

https://depictdatastudio.com/when-to-use-horizontal-bar-charts-vs-vertical-column-charts/
 Vertikalni stupci

https://www.twinkl.de/teaching-wiki/bar-chart
 Kružni dijagram

Kut u kružnom dijagramu

predstavlja postotak, a
izračunava se prema
sljedećoj formuli:

frekvencija∙360/N

https://www.writing.support/piechart1.htm
 Distribucija rezultata
• distribucija=raspodjela rezultata, čestina (frekvencija) kojom se
u nekom skupu rezultata poredanih po veličini pojavljuju
pojedini rezultati
• statistička analiza podataka započinje:
• provjerom oblika distribucije rezultata
• utvrđivanjem deskriptivnih pokazatelja skupine rezultata
• oblik distribucije rezultata određuje:
• koje statističke postupke možemo koristiti u obradi podataka
• interpretaciju dobivenih rezultata
Normalna distribucija
• dobila ime po astronomu
Karlu Friedrichu Gaussu, iako
ju je “otkrio” matematičar
Abraham de Moivre
• naziva se još i zvonolika ili
Gaussova krivulja
• tendencija grupiranja
rezultata oko jedne središnje
vrijednosti
Normalna distribucija
• nastaje zbog:
• djelovanja KONSTANTNIH I
NESISTEMATSKIH
VARIJABILNIH FAKTORA
prilikom mjerenja neke pojave
na jednom pojedincu (npr.
višekratno mjerenje vremena
reakcije)
• jer se neke osobine u
populaciji normalno
distribuiraju (npr. inteligencija)
Normalna distribucija
• simetrična
• zvonolika
• unimodalna
• granice: ± ∞
• apscisa predstavlja različite
moguće vrijednosti X, a
ordinata frekvenciju ili
vjerojatnost pojavljivanja X
Normalna distribucija
• matematička ili teorijska
distribucija
• odstupanja od normalne
distribucije:
• asimetričnost (engl. skewness)
• spljoštenost (engl. kurtosis)
 Asimetričnost
• najčešće odstupanje od normalne distribucije
• glavnina rezultata se grupira više prema lijevoj ili desnoj strani
raspona dobivenih rezultata
• često se javlja zbog nemogućnosti variranja rezultata u jednu
stranu
• posljedica je djelovanja i SISTEMATSKIH FAKTORA (npr.
umor, uvježbavanje, selekcionirana skupina ispitanika)
 Asimetričnost distribucije

Negativno asimetrična Pozitivno asimetrična

 Spljoštenost ili kurtičnost
• odnosi se na konveksnost krivulje normalne distribucije tj. njezin
zvonolik dio, odnosno na koncentraciju rezultata oko aritmetičke
sredine
• 3 razine kurtičnosti:
• mezokurtičnost – kod normalne distribucije
• leptokurtičnost – kod zvonolike krivulje kod koje se rezultati izrazitije
grupiraju oko središnje vrijednosti, odnosno raspršenje je manje, zbog
čega krivulja izgleda “visoka i vitka”
• platikurtičnost – kod zvonaste krivulje koja se očituje u slabijem
grupiranju rezultata oko središnje vrijednosti, pa krivulja izgleda
“spljoštena i široka”
Kurtičnost
• odstupa li neka distribucija značajno od normalne
najjednostavnije se određuje pomoću KOLMOGOROV-
SMIRNOVLJEVOG TESTA (K-S z)
• ako se utvrdi da distribucija statistički značajno odstupa od
normalne, moguće je provesti matematičke transformacije
podataka (npr. vađenjem drugog korijena iz svakog rezultata)
koje će dovesti do distribucije koja je bliža normalnoj
• također, mogu se koristiti robusniji algoritmi za procjenu
parametara u složenijim statističkim postupcima, odnosno
neparametrijski statističke postupci
 Bimodalna distribucija
• Distribucije možemo razlikovati i s obzirom na modalitet:
• Unimodalna distribucija – ima samo jednu vrijednost koja dominira
čestinom (npr. normalna distribucija)
• Bimodalna distribucija (simetrična i asimetrična) – ima dvije vrijednosti
koje dominiraju čestinom
 Bimodalna distribucija
https://www.statology.org/bimodal-distribution/
• distribucija s dvije dominantne
vrijednosti
• može biti simetrična i
asimetrična
• uzroci bimodalne distribucije:
• mjerenje je provedeno na
ispitanicima koji ne pripadaju
istoj populaciji (npr. mjerenje
visine odraslih osoba oba spola)
• pojava se u populaciji distribuira
bimodalno (npr. promjer srca)
Vježbe
 Vježba 1
• U nekom istraživanju prikupljeni su podaci o samoprocijenjenoj razini stresa
uoči važnog ispita za 30 studenata. Studenti su procjenjivali stupanj slaganja
s 5 tvrdnji koje opisuju stresna iskustva na skali od 0 (nimalo stresno) do 10
(izrazito stresno). Ukupan rezultat određen je kao prosječna vrijednost
procjena na tvrdnjama. Dobiveni su sljedeći rezultati:
8, 7, 4, 10, 8, 6, 8, 9, 9, 7, 3, 7, 6, 5, 0, 9, 10, 7, 7, 3, 6, 7, 5, 2, 1, 6, 7, 10, 8, 8
• Kakva je ovo varijabla?
• Na kojoj skali su izraženi ovi rezultati?
• Zadatak: prikazati ove rezultate pomoću tablice frekvencija
 Vježba 1: Tablica frekvencija -
NUMERIČKA VARIJABLA
Tablica 1. Samoprocijenjene razine stresa uoči ispita kod studenata (N=30)

Vrijednost Frekvencija Postotak

0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
 Vježba 1: Tablica frekvencija -
NUMERIČKA VARIJABLA
Tablica 1. Samoprocijenjene razine stresa uoči ispita kod studenata (N=30)
Vrijednost Frekvencija Postotak
0 1 3.3
1 1 3.3
2 1 3.3
3 2 6.7
4 1 3.3
5 2 6.7
6 4 13.3
7 7 23.3
8 5 16.7
9 3 10.0
10 3 10.0
 Vježba 2
• Prikažite podatke iz prethodne vježbe tablično pri čemu ćete
podatke grupirati u razrede: 8, 7, 4, 10, 8, 6, 8, 9, 9, 7, 3, 7, 6, 5,
0, 9, 10, 7, 7, 3, 6, 7, 5, 2, 1, 6, 7, 10, 8, 8
• Neka interval razreda bude 2 (npr. 0-1, 2-3, itd.)
Vježba 2: Tablica frekvencija grupiranih u
razrede – NUMERIČKA VARIJABLA
Tablica 2. Rezultati samoprocijenjene razine stresa kod studenata
grupirani u razrede

Razred Frekvencija Postotak

0-1
2-3
4-5
6-7
8-9
10-11
Vježba 2: Tablica frekvencija grupiranih u
razrede – NUMERIČKA VARIJABLA
Tablica 2. Rezultati samoprocijenjene razine stresa kod studenata
grupirani u razrede

Razred Frekvencija Postotak

0-1 2 6.7
2-3 3 10.0
4-5 3 10.0
6-7 11 36.7
8-9 8 26.7
10-11 3 10.0
 Vježba 3
• Rezultati 30 studenata dobiveni samoprocjenama razine stresa: 8, 7, 4,
10, 8, 6, 8, 9, 9, 7, 3, 7, 6, 5, 0, 9, 10, 7, 7, 3, 6, 7, 5, 2, 1, 6, 7, 10, 8, 8

• grafički prikažite rezultate:

A. pomoću poligona frekvencija na mjerenim rezultatima
B. pomoću histograma na rezultatima grupiranim u razrede
 Vježba 3A
Tablica 1. Samoprocijenjene razine stresa uoči ispita kod studenata (N=30)
Vrijednost Frekvencija Postotak
0 1 3.3
1 1 3.3
2 1 3.3
3 2 6.7
4 1 3.3
5 2 6.7
6 4 13.3
7 7 23.3
8 5 16.7
9 3 10.0
10 3 10.0
 VJEŽBA 3A
Slika 1. Distribucija rezultata samoprocijenjene razine stresa kod studenata (N=30)

X – rezultat
Y – frekvencija
 VJEŽBA 3B
Tablica 2. Rezultati samoprocijenjene razine stresa kod
studenata grupirani u razrede

X
 VJEŽBA 3B
Slika 2. Distribucija rezultata samoprocijenjene razine stresa grupiranih u razrede kod studenata (N=30)

X – gornje granice razreda

Y – frekvencija
 Vježba 4
• Istraživači su od 208 studenata tražili da navedu najbliskiju
osobu u svom životu: 33 studenta su navela člana obitelji, 76
prijatelja, 92 romantičnog partnera, a 7 ih je odabralo neku
drugu osobu.
• Kakva je ovo varijabla?
• Na kojoj skali su izraženi ovi rezultati?
• Prikažite ove podatke pomoću tablice frekvencija.
 Vježba 4: Tablica frekvencija –
KATEGORIJALNA VARIJABLA
Tablica 3. Najbliskije osobe kod studenata (N=208)

Najbliskija osoba Frekvencija Postotak

Član obitelji
Prijatelj
(Romantični) partner
Drugi
Vježba 4: Tablica frekvencija –
KATEGORIJALNA VARIJABLA
Tablica 3. Najbliskije osobe kod studenata (N=208)

Najbliskija osoba Frekvencija Postotak

Član obitelji 33 15.9
Prijatelj 76 36.5
Romantični partner 92 44.2
Drugi 7 3.4
 Vježba 5
• grafički prikažite frekvencije najbliskijih osoba u životima
studenata iz Vježbe 3
• 33 studenta su odabrala člana obitelji
• 76 prijatelja
• 92 (romantičnog) partnera
• 7 ih je odabralo neku drugu osobu
• na kojoj skali se nalaze ovi podaci?
• koji grafički prikaz ćete upotrijebiti?
 Vježba 5
Tablica 3. Najbliskije osobe kod studenata (N=208)

Najbliskija osoba Frekvencija Postotak

Član obitelji 33 15.9
Prijatelj 76 36.5
Romantični partner 92 44.2
Drugi 7 3.4
 Vježba 5
Slika 3. Grafički prikaz frekvencija najbliskijih osoba u životima studenata (N=208)
100
92 X – bliska osoba
90 Y – frekvencija
80 76

70

60

50

40
33
30

20

10 7

0
Član obitelji Prijatelj Romatični partner Drugi
 Domaća zadaća
• Osmislite setove podataka za sljedeće oblike distribucija te ih
grafički prikažite (označite sve što je potrebno na grafičkom
prikazu!):
A. Pozitivno asimetričnu distribuciju
B. Negativno asimetričnu distribuciju
C. Leptokurtičnu distribuciju
D. Platikurtičnu distribuciju
E. Bimodalnu distribuciju