Statistika u pedagoškim istraživanjima

Deskriptivna
statistika –
grupiranje
podataka
Osijek, 22.3.2023.
Deskriptivna statistika
• opisuje i analizira mjerene pojave na razini skupa prikupljenih
podataka

• metode deskriptivne statistike omogućuju organizaciju, opis i

osnovnu analizu prikupljenih podataka
Kodiranje
• kvantificiranje svih varijabli i njihovo unošenje u tablicu s podacima

• jednostavno kod brojčanih varijabli (samo prepišemo brojku s

metričke skale), složenije kod nominalnih (samostalno određujemo,
npr. spol ženskome možemo dodijeliti broj 1, a muškome broj 2)

• ukoliko ispitanik ne odgovori na neka pitanja tada treba osmisliti

dodatni kod, odnosno brojčanu vrijednost koja predstavlja kategoriju
„nema odgovora”

• pri unošenju podataka u tablicu može doći do toga da su neki podaci

raspršeni pa se treba pristupiti grupiranju
Grupiranje prikupljenih podataka u razrede
• koristi nam ako imamo veliki raspon mogućih podataka, posebno ako neki
od njih imaju male frekvencije

Proces grupiranja
• slijedi nekoliko koraka:
1. proizvoljno određivanje broja razreda u koje želimo grupirati rezultate
2. određivanje raspona unutar svakog razreda, intervala razreda
interval razreda = totalni raspon / broj razreda
Totalni raspon (TR)
• odnosi se na ukupni broj mogućih rezultata
• računamo ga kao razliku najvećeg i najmanjeg rezultata uvećanu za jedan
TR = (xmax – xmin) +1
xmax – najveći izmjereni rezultat
xmin – najmanji izmjereni rezultat
Rezultat uvijek zaokružujemo na veću vrijednost!
 Proces grupiranja (2)
3. određivanje donje i gornje granice svakog razreda
• granice razreda određuju se tako da preciznošću odgovaraju mjerenim podacima
• ako imamo rezultate koji su u formatu cijelih brojeva, onda i granice razreda
određujemo kao cijele brojeve
4. prikazivanje distribucije rezultata, odnosno određivanje frekvencije rezultata u svakom
razredu
• frekvencija (učestalost) nekog podatka je broj pojavljivanja tog podatka
npr. u skupini rezultata „1, 1, 2, 2, 2, 3“ broj 1 ima frekvenciju 2, broj 2 frekvenciju 3, a
broj 3 frekvenciju 1
• proporcija ili relativna frekvencija - predstavlja omjer obične frekvencije i ukupnog broja
podataka
npr. relativna frekvencija broja 2 u prethodnom primjeru je 3/6, odnosno 0.5
• postotak - predstavlja omjer obične frekvencije i ukupnog broja podataka pomnožen sa
100
 Preporuke za grupiranje rezultata
• intervali razreda (kvantitativne kategorije) ne smiju se preklapati -
svaki izmjereni podatak mora biti smješten u jedan razred
• svi intervali razreda trebaju biti jednake veličine
• preferirati neparan broj razreda
• preporučljivo je da broj razreda bude u rasponu od 5-15
• što je broj mjerenja manji, broj razreda treba biti manji, i obrnuto
• treba izbjegavati distribucije s praznim razredima
• teško je iz prvog pokušaja odabrati optimalan broj razreda - prilikom
odabira broja razreda preporučljivo pokušati s više mogućih načina
grupiranja → odabrati onaj koji daje najbolju distribuciju
Primjer grupiranja rezultata:
• grupirajte sljedeću skupinu podataka koji predstavljaju bodove koje je
grupa od 40 učenika postigla na testu iz matematike
72 66 55 74 78 70 83 76
84 68 60 77 54 76 80 68
70 86 67 81 61 72 65 70
61 61 70 63 61 69 69 80
64 57 71 59 68 71 76 73
Na početku možete sortirati brojeve prema veličini kako biste ih kasnije lakše mogli
grupirati u razrede, ali nije nužno jer nekome to može predstavljati oduzimanje vremena
Primjer grupiranja rezultata: (2)
• ukoliko sortiramo prema veličini tada će skupina podataka izgledati ovako:

54 55 57 59 60 61 61 61
61 63 64 65 66 67 68 68
68 69 69 70 70 70 70 71
71 72 72 73 74 76 76 76
77 78 80 80 81 83 84 86
 1. odabiremo 5 razreda – mali je broj podataka, a broj je neparan

2. računamo interval razreda = totalni raspon / broj razreda

• TR = (xmax – xmin) +1 TR= (86-54) + 1 = 33

(najveći rezultat najmanji rezultat
(totalni raspon)
u skupu) u skupu

• interval razreda= 33/5 = 6,6 → zaokružujemo na 7

3. određivanje gornjih i donjih granica pojedinačnih razreda:

• donja granica 53 – biramo ga zbog zaokruživanja vrijednosti. Interval

razreda je 7 pa je gornja granica 59 → omogućuje da se u njemu
nađe 7 mogućih rezultata (53,54,55,56,57,58,59)

• na isti način se određuju granice ostalih razreda

Ovaj korak nije potreban, nego služi za dodatno pojašnjenje. U 3. stupcu ćete
navoditi frekvenciju rezultata na način da ćete iščitavati koliko podataka iz
skupa ulazi u pojedini razred.

Razred Granice razreda Frekvencija Ukupni broj rezultata

1. 53-59 54, 55, 57, 59 4

60, 61, 61, 61, 61,

2. 60-66 9
63, 64, 65, 66
67, 68, 68, 68,
69, 69, 70, 70
3. 67-73 15
70, 70, 71, 71
72, 72, 73
74, 76, 76, 76,
4. 74-80 8
77, 78, 80, 80

5. 81-87 81, 83, 84, 86 4

4. smještanje rezultata u razrede - određivanje frekvencije rezultata unutar
svakog od njih
• ovako bi trebala izgledati konačna tablica

Razred Granice razreda Frekvencija Ukupni broj rezultata

1. 53-59 IIII 4

2. 60-66 IIII IIII 9

3. 67-73 IIII IIII IIII 15

4. 74-80 IIII III 8

5. 81-87 IIII 4
ZADATAK I.
Na pismenom ispitu iz statistike dobiveni su ovi podaci:
68 84 75 82 68 90 62 88 76 93
73 79 88 73 60 93 71 59 85 75
65 80 73 57 88 78 62 76 53 74

Izvršite grupiranje podataka u razrede te napravite tablicu frekvencija. Neka

broj razreda bude 7 radi provjere rješenja.
Rješenje I.
• TR = (xmax – xmin) +1
• Tr = (93-53) + 1
• totalni raspon = 41
• interval razreda = totalni raspon
/broj razreda
• i= 41/7 = 5,86 ≈ 6
Grafičko prikazivanje
podataka
koristi se za pregledno prikazivanje
važnih informacija vezanih uz
provedeno istraživanje
 Kružni dijagram
• prikazivanje raspodjele podataka unutar neke varijable - prikazivanje
učestalosti pojave pojedinih kategorija neke varijable
• trebaju biti vidljive pojedine kategorije varijable i postotci ili frekvencije
podataka unutar tih kategorija

Slika 1. Uspjeh studenata I. godine na ispitu iz Pedagoške psihologije. Prikazan je postotak studenata
koji su na ispitu dobili pojedinačne ocjene.
Histogram
• stupčasti dijagram s kontinuiranim varijablama
• sastoji se od niza pravokutnika čije površine (i visine) odgovaraju frekvenciji
svakog intervala
• na apscisi (os x) - vrijednosti mjerenja, na ordinati (os y) - frekvencije

Slika 2. Raspodjela ocjena na kraju školske godine kod 60 učenika i 60 učenica trećih
razreda područne škole X.
Poligon frekvencija
• prikazuje odnos između neke varijable i njezine frekvencije
• predstavljen je linijom koju definiraju točke čija visina pokazuje frekvenciju
svakog intervala

Slika 3. Raspodjela ocjena na kraju školske godine kod skupine od 60 učenika i 60 učenica
trećih razreda područne škole X.
ZADATAK II.
• na jednom čovjeku smo izvršili 50 mjerenja vremenske reakcije i dobili
smo ove rezultate (u tisućama sekunde). Grupiraj podatke u razrede. Odredi
frekvenciju i ukupan broj rezultata. Neka broj razreda bude 7 radi provjere
rješenja.
196 173 186 189 173 165 167 160 140 174 180 151
157 164 154 169 190 180 163 157 169 167 165 160
177 165 157 177 159 175 166 173 185 177 184 183
162 192 174 162 165 172 158 169 146 170 171 169
168 153.
Rješenje II. Granice Ukupan
Razred Frekvencija
razreda broj
TR = (xmax – xmin) +1
1. 139-147 II 2
TR = (196-140) + 1
2. 148-156 III 3
totalni raspon = 57
3. 157-165 IIII IIII IIII 15
interval razreda = totalni raspon
/broj razreda
4. 166-174 IIII IIII IIII I 16
i= 57/7 = 8.14 ≈ 9
5. 175-183 IIII II 7

6. 184-192 IIII I 6

7. 193-201 I 1
Zadatak III.
U razredu od 17 učenika nastavnik je izmjerio znanje iz hrvatskog jezika uz
pomoć testa. Organizirajte podatke iz tablice tako da ih grupirate u 5 razreda.
Podatke prikažite tablično i u obliku kružnog dijagrama.
Učenik Broj bodova Učenik Broj bodova
K.L. 35 B.Z. 19
S.P. 18 S.K. 28
L.A. 44 M.V. 43
P.K. 52 S.S. 16
M.D. 28 A.Č. 29
Z.I. 49 D.D. 34
R.A. 15 D.P. 49
I.I. 45 J.H. 30
O.P. 34
 Granice Ukupan
Razred Frekvencija
razreda broj
Rješenje III. 1. 14 – 21 IIII 4
2. 22 – 29 III 3
TR= (xmax - xmin) +1
3. 30 – 37 IIII 4
TR = (52 - 15) + 1 4. 38 – 45 III 3
5. 46 - 53 III 3
totalni raspon = 38
interval razreda= totalni raspon
/broj razreda 3
4

i= 38/5= 7,6 ≈ 8
3

14 - 21 22 - 29 30 - 37 38 - 45 46 - 53

Slika 1. Uspjeh učenika na testu iz hrvatskog jezika