FINANCIJSKA MATEMATIKA Zbirka

FINANCIJSKA
MATEMATIKA
Zbirka riješenih zadataka
pred. Josipa Perkov, mag. math.

Sadržaj:
1. UVOD: SKUPOVI BROJEVA....................................................................................................................

BROJEVA.................................................................................................................... 3
2. SKUPOVI....................................................................................................................................................
SKUPOVI.................................................................................................................................................... 30
3. MATEMATIČKA INDUKCIJA..............................................................................................................
INDUKCIJA.............................................................................................................. 37
4. FUNKCIJE..................................................................................................................................................
FUNKCIJE.................................................................................................................................................. 43
5. ALGEBARSKE FUNKCIJE.....................................................................................................................
FUNKCIJE..................................................................................................................... 61
6. NIZOVI........................................................................................................................................................
NIZOVI........................................................................................................................................................ 75
7. ARITMETIČKI I GEOMETRIJSKI NIZ..............................................................................................

NIZ.............................................................................................. 80
8. POSTOTNI RAČUN.................................................................................................................................
RAČUN................................................................................................................................. 89
9. TROJNO PRAVILO..................................................................................................................................
PRAVILO.................................................................................................................................. 97
10. RAČUN DIOBE..................................................................................................................................

DIOBE.................................................................................................................................. 104
11. RAČUN SMJESE................................................................................................................................

SMJESE................................................................................................................................ 111
12. VERIŽ NI RAČUN..............................................................................................................................

RAČUN.............................................................................................................................. 119
13. JEDNOSTAVNI I SLOŽ ENI KAMATNI RAČUN......................................................................

RAČUN...................................................................... 123
14. POČETNE I KONAČNE VRIJEDNOSTI VIŠE PERIODIČNIH UPLATA (ISPLATA)....

(ISPLATA)....136
136
15. ZAJAM..................................................................................................................................................
ZAJAM.................................................................................................................................................. 141
16. INTERKALARNE KAMATE, POTROŠAČKI KREDIT...........................................................

KREDIT........................................................... 146
17. PRIMJERI KOLOKVIJA I ISPITA.................................................................................................

ISPITA................................................................................................. 152
Literatura........................................................................................................................................................
Literatura........................................................................................................................................................ 156
156
1. UVOD: SKUPOVI BROJEVA
156
Brojeve kojima prebrajamo predmete i pojave u svojoj okolini nazivamo prirodnim
brojevima. Skup prirodnih brojeva obilježavamo oznakom N.
N = {1, 2, 3, 4, 5, 6, ..., n, ...}
Skup N ima najmanji element (broj 1), a svaki sljedeći element dobijemo tako da prethodnog
uvećamo za 1. Za svaki prirodan broj n ≠ 1 postoji prirodni broj koji je njegov prethodnik, n
 1. Svaki prirodni broj n ima i sljedbenika, n + 1. Zbog ovog svojstva kažemo da je skup
prirodnih brojeva prebrojiv. Prirodne brojeve oblika 2n, gdje je n bilo koji prirodan broj,
nazivamo parnim brojevima, a prirodne brojeve oblika 2n-1 nazivamo neparnim
brojevima.
n 2n 2n1
1 2 1
2 4 3
3 6 5
4 8 7
… … …
Ako su a i b prirodni brojevi zbroj a + b, kao i umnožak a ∙ b je opet prirodan broj. Zato se
kaže da je skup N zatvoren prema zbrajanju i množenju svojih elemenata. Za te operacije
vrijede sljedeća svojstva, tj. za svaka tri prirodna broja a, b, c vrijedi:
 a  b  c  a   b  c  
1.
 a  b   c  a   b  c   asocijativnost zbrajanja, odnosno množenja,
a  b  b  a
2.  komutativnost zbrajanja, odnosno množenja,
a b  ba 
3.  a  b  c  a  c  b  c distributivnost množenja prema zbrajanju,
4. Ako je a < b tada je a + c < b +c i a ∙ c < b ∙ c.
Primjer 1. S jedne strane školskog hodnika nalaze se 4 učionice. Jedna je učionica dugačka
7m, druga 8m, a preostale dvije imaju duljinu po 6m. Koliko kvadratnih metara parketa treba
za prekrivanje podova tih učionica širine 5m?
156
Nacrtajmo tlocrt učionica:
5 5 5 5
7 8 6 6
Možemo izračunati površinu svake učionice:
7 m  5m  35m 2
8m  5m  40m 2
6m  5m  30m 2
6m  5m  30m 2
Zbroj površina podova svih učionica je
35m 2  40m 2  30m 2  30m 2  135m 2
Manje bismo imali računanja da smo zbroj duljina svih učionica pomnožili njihovim
širinama:
7 m  8m  6m  6m  27 m
27 m  5m  135m 2
Primjerom smo potvrdili korisnost primjene zakona distributivnosti množenja prirodnih
brojeva prema zbrajanju: 7  5  8  5  6  5  6  5   7  8  6  6  5
Razlika bilo kojih dvaju prirodnih brojeva nije uvijek prirodni broj. Proširimo li skup N
takvim brojevima da se razlika svakih dvaju brojeva nalazi u tom skupu, dobivamo skup
cijelih brojeva Z:
Z = {…, 3, 2, 1, 0, 1, 2, 3, …}
Skup cijelih brojeva čine pozitivni brojevi: 1, 2, 3, …, negativni brojevi: 1, 2, 3, …, i
broj 0. Skup Z nema niti najmanji niti najveći element. Dva su cijela broja suprotni brojevi
ako im je zbroj 0.
Primjer 2.
Izračunajmo vrijednost izraza: 3(2 x  y )   2( x  y )  3( x  2 y ) ako je x = 2, y = 1.
Uvrstimo zadane brojeve umjesto x i y:
156
3(2  2  (1))   2(2  (1))  3(2  2  (1)) .
Prvo obavljamo operaciju množenja, budući je množenje operacija višeg reda, vodeći računa
o zagradama. Umnožak dva cijela broja istog predznaka je pozitivan cijeli broj, a umnožak
dva cijela broja suprotnih predznaka je negativan cijeli broj.
3(4  (1))   2(2  (1))  3( 2  2) .
Poštujući prioritet zagrada, izvršimo zbrajanja u okruglim zagradama.
3(4  (1))   2( 2  1)  3  4  3  3   2  3  12 .
Sada ponovno izvršimo naznačena množenja:
9   6  12  9  (6)  9  6  15 .
Kvocijent dvaju cijelih brojeva nije nužno cijeli broj. Tako npr.
12 : 3  4  Z, ali 13 : 3  Z.
Proširimo skup Z takvim brojevima da rezultati dijeljenja cijelih brojeva budu elementi tog
novog skupa. Ako je m  Z djeljenik (dividend), a n  Z djelitelj (divizor) n ≠ 0, onda
m
njihov kvocijent zapisujemo u obliku razlomka . Ovdje m zovemo brojnikom, a n
n
nazivnikom tog razlomka. Brojevi koje možemo napisati u obliku razlomka čine skup
racionalnih brojeva
m 
Q =  | m, n  Z , n  0  .
n 
Uočimo da nazivnik ne može biti nula (dijeljenje s nulom nije definirano u skupu Q).
Razlomak proširujemo tako da mu i brojnik i nazivnik pomnožimo istim cijelim brojem

različitim od nule.
Razlomak kratimo tako da mu i brojnik i nazivnik podijelimo istim cijelim brojem različitim
od nule.
Skup Q je uređen. To znači da svaka dva racionalna broja možemo međusobno usporediti.
Naime, za bilo koje a, b  Q vrijedi samo jedna od triju sljedećih tvrdnji:
a<b ili a=b ili a > b.
156
Dva su racionalna broja međusobno recipročna ako im je umnožak 1.
Razlomke možemo zbrajati ako imaju jednake nazivnike i tada je zbroj razlomak
nazivnika koji je jednak nazivnicima pribrojnika, a brojnik mu je jednak zbroju brojnika
a c ac
zadanih razlomaka:   , b  0 . Ako se radi o zbrajanju razlomaka različitih
b b b
nazivnika prvo ih moramo svesti na razlomke jednakih nazivnika. Pri tome za nazivnik zbroja
biramo najmanji zajednički nazivnik danih razlomaka.
Oduzimanje razlomaka svodi se na zbrajanje suprotnih brojeva.
Umnožak dvaju razlomaka je razlomak čiji je brojnik umnožak brojnika, a nazivnik
a c ac
umnožak nazivnika zadanih razlomaka:   , b  0, d  0 .
b d bd
Kvocijent dvaju razlomaka je umnožak prvog razlomka (djeljenika) i recipročne vrijednosti
a c a d ad
drugog razlomka (djelitelja): :    , b  0, d  0, c  0 .
b d b c bc
Kvocijent dvaju razlomaka ponekad je napisan i kao dvojni razlomak. Neka su a, b, c, d
a
b
brojevi i neka su b, c, d ≠ 0. Izraz nazivamo dvojnim razlomkom. Brojevi a i d su
c
d
vanjski članovi, a brojevi b i c su unutarnji članovi dvojnog razlomka. Očigledno je:
a
b  a : c  a  d  ad
.
c b d b c bc
d
Razlikujemo dvije vrste razlomaka: prave i neprave.

m
Ako su m, n  N i m < n, onda je razlomak pravi razlomak.
n
156
m
Ako su m, n  N i m > n, onda je razlomak nepravi razlomak.
n
b
Mješoviti broj a je zbroj prirodnog broja i pravog razlomka. Pretvaramo ga u razlomak
c
tako da cijeli broj množimo nazivnikom i tom umnošku dodamo brojnik, tj.
b ac  b
a  , c  0.
c c
Racionalne brojeve zapisujemo i u decimalnom obliku. Decimalni se zapis racionalnog broja

zapisanog u obliku razlomka dobije dijeljenjem brojnika nazivnikom. Decimalni zapis može
biti konačan i beskonačan. Ako se nakon konačnog broja dijeljenja brojnika nazivnikom
dobije ostatak 0, decimalni zapis racionalnog broja je konačan decimalni broj. Ako se
prilikom dijeljenja jedna znamenka ili skupina znamenaka beskonačno ponavlja, zapis je
beskonačan, što bilježimo tako da iznad decimalnih mjesta koja se ponavljaju stavljamo
točke.
Konačan decimalni broj pretvaramo u decimalni razlomak. To je razlomak čiji je nazivnik
3 25 5 7
potencija broja 10: 0.3  , 2.5   , 0.007  . Prva dva razlomka imaju u
10 10 2 1000
nazivniku broj 10, jer decimalni zapis ima jedno decimalno mjesto. Treći razlomak u
nazivniku ima 1000  10 3 , jer decimalni broj ima tri decimalna mjesta.
Zadatak 1. Izračunajte:
2 4 2 2 1 5 1 1 1  1 1  
a) 1   , b)   , c)          .
5 5 5 9 3 18 2  4  8  16 32  
Rješenje:
2 4 2 1 5  2 4 2 7 4 2 7  4  2 5
a) 1           1
5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
2 (2 1(6 5 4 6 5 3 (:3 1
b) ( 2
 ( 6
     (:3

9 3 18 18 18 18 18 6
c)
156
1  1  1  1 1   1  1  1 2 1  1  1  1 1  
              
2  4  8  16 32    2  4  8 32   2  4  8 32  
1  1  4  1   1  1 3  1 8  3 1 5 16  5 11
           
2  4  32   2  4 32  2 32 2 32 32 32
2 5  8 3 1  1 1 14 7  7 9 1   4 55 6 
a)  , b)         , c) : , d)     :     .
3 7  21 7 3   10 2  15 25  6 14 12   7 9 77 
Rješenje:
2 5 2  5 10
a)   
3 7 3  7 21
 8 3 1   1 1  8  9  7 1  5 10 6 (10 : 10) (6 : 3) 1 2 2
b)                 
 21 7 3   10 2  21 10 21 10 (21 : 3) (10 : 10) 7 1 7
14 7 14 25 (14 : 7) (25 : 5) 2 5 10
c) : =      
15 25 15 7 (15 : 5) (7 : 7) 3 1 3
d)
 7 9 1   4 55 6   (7 : 7) (9 : 3) 1   4 (55 :11) (6 : 3) 
   :        :   
 6 14 12   7 9 77   (6 : 3) (14 : 7) 12   7 (9 : 3) (77 :11) 
 1 3 1   4 5 2   3 1   4 10  9  1 12  10 8 2
    :       :    :  : 
 2 2 12   7 3 7   4 12   7 21  12 21 12 21
8 21 (8 : 2) (21: 3) 4 7
      7
12 2 (12 : 3) (2 : 2) 4 1

12 2 1 1 1 1 1
  
3 6 2 4 :3 9.
a) 7 , b) , c) 2 
15 5 1 1 1 1 1
  
2 6 3 2 4 3 9
Rješenje:
156
12
12  2 (12 : 3)  2 4  2 8
a) 7    
15 7  15 7  (15 : 3) 7  5 35
2
2 1 4 1 3

3 6  6  6  36  3
b)
5 1 5  2 7 67 7

6 3 6 6
1 1 1 1 2 1 3 1 3 4
 
3 4 4 9 3 2 1
c) 2  2 4 : 3 9  2 4 : 9  2 4 : 9  2 :  2  :  2  3  3
1 1 1 1 2 1 3 1 1 2 1 4 9  2 1 1 2
 
2 4 3 9 4 9 4 9

Zadatak 4. Pretvorite u razlomak:

a) 0.2, b) 0.005, c) 25.25.
Rješenje:
2 1
a) 0.2  
10 5
5 1
b) 0.005  
1000 200
2525 505 101
c) 25.25   
100 20 4

7
a) 2% od 74, b) 8% od .
2
Rješenje:
Postotak – stoti dio nečega. Označava se oznakom %.
2 1 37
a) 2% od 74 znači  74   74   37 : 25  1.48
100 50 25
7 8 7 2 7 7
b) 8% od znači      7 : 25  0.28
2 100 2 25 2 25

156
Postoje brojevi koji se ne mogu prikazati u obliku razlomka kojem su i brojnik i nazivnik
cijeli brojevi, tj. brojevi koji nisu racionalni. Takve brojeve nazivamo iracionalnim brojevima
koji čine skup iracionalnih brojeva, a označavamo s I. Iracionalni brojevi se dijele na
algebarske iracionalne i transcedentne iracionalne brojeve.
Algebarski iracionalni brojevi su iracionalni brojevi koji su rješenje neke algebarske

jednadžbe s cijelim koeficijentima. Algebarska jednadžba x 2  2 nema rješenje u skupu
racionalnih brojeva, tj. ne postoji takav racionalan broj čiji je kvadrat jednak broju 2.
Primjer 3. Pokažimo da 2 nije racionalan broj
Pretpostavimo suprotno, tj. pretpostavimo da 2 jest racionalan broj. Ako je 2 racionalan

broj, možemo ga zapisati u obliku razlomka
m ,
2 
n
gdje su m, n relativno prosti prirodni brojevi, tj. takvi da im je najveća zajednička mjera.
Kvadrirajmo gornju jednadžbu i pomnožimo je nazivnikom:
m2
2
n2
2n 2  m 2 .
Vidimo da je m 2 paran broj, jer se može prikazati kao umnožak broja 2 i broja n 2 . S druge
strane, mora biti tada i sam broj m paran, jer kvadrat neparnog broja ne može biti paran broj.
Tada postoji cijeli broj p takav da je m = 2p. Ako u jednadžbu 2n 2  m 2 stavimo umjesto m
broj 2p, dobijemo:
2n 2  ( 2 p ) 2  4 p 2 .
Nakon dijeljenja s 2 dobivamo:
n2  2 p2 ,
a to znači da je n 2 paran broj, što opet znači da je i n paran broj. Dakle, i m i n su parni
brojevi, a to znači da im je zajednička mjera 2. To je u kontradikciji s pretpostavkom da su m i
n relativno prosti. Kontradikcija proizlazi iz pretpostavke da je 2 racionalan broj, pa tu
pretpostavku moramo odbaciti i prihvatiti suprotno: 2 nije racionalan broj.
156
Transcedentni iracionalni brojevi su iracionalni brojevi koji nisu algebarski iracionalni
brojevi. Takvi su na primjer brojevi π = 3.14159..., e = 2.71828..., ln2 = 0.69314..., …
Očito je da skupovi Q i I nemaju zajedničkih elemenata, pa je njihov presjek prazan skup, tj.
Q  I = Ø.
Unija skupa racionalnih brojeva Q i skupa iracionalnih brojeva I je skup realnih brojeva R:
R = Q  I.
Realne brojeve možemo međusobno uspoređivati. Za realni broj a kažemo da je manji od

realnog broja b i pišemo
a<b
ako je razlika b  a pozitivan broj. Tvrdnju a < b možemo zapisati i ovako: b  a , i kažemo
da je realni broj b veći od realnog broja a.
Ako za dva realna broja a i b vrijedi a < b, onda točka pridružena broju a leži na brojevnom
pravcu lijevo od točke pridružene točki b.
Osim znakova < i > u uporabi su znakovi  (manji ili jednak) i  (veći ili jednak).
Interval S je podskup skupa realnih brojeva koji ima svojstvo da za sve a, b  S i x  R

takve da je a  x  b slijedi x  S. Razlikujemo: otvorene, poluotvorene (ili poluzatvorene) i
zatvorene intervale.
Primjer 4
 3,7 je otvoreni interval koji sadrži sve realne brojeve veće od 3 (ne i broj 3), a
manje od 7 (broj 7 ne pripada tom intervalu). Za svaki realni broj x koji pripada tom
intervalu možemo pisati: x  3,7 ili 3 < x < 7.
156
4,  ili 4, je otvoreni interval koji sadrži sve brojeve veće od 4 (ne i broj 4). Za takve
brojeve x vrijedi nejednakost: x > 4.
 ,2 je otvoreni interval koji sadrži sve realne brojeve manje od broja 2. Za svaki element
x ovog skupa vrijedi nejednakost x < 2.
  , 2 je lijevi poluotvoreni (desni poluzatvoreni) interval kojem pripadaju svi
realni brojevi manji od broja 2, ali i broj 2. Za svaki x iz tog intervala vrijedi: x  2 .
 5,  1 je lijevi poluotvoreni (desni poluzatvoreni) interval, ili jednostavno poluotvoreni
interval, kojemu pripada njegova desna stranica, dok lijeva ne. Za svaki x   5,  1 vrijedi:
 5  x  1 .
0, 6 je lijevi poluzatvoreni ili desni poluotvoreni interval. Za x   0, 6 vrijedi

0 x 6.
 1,101 je primjer zatvorenog intervala (segmenta), koji sadrži sve realne brojeve veće
od 1 i manje od 101, ali i brojeve 1 i 101. Za svaki realni broj x iz tog segmenta
možemo pisati: 1  x  101 .
Zadatak 5. Prikažite na brojevnom pravcu i zapišite u obliku intervala:

a) x  3 , b) x  5 , c) x  4 , d)  3  x  3 , e) 5  x  6 .
Rješenje:
a)  ,3
b)  , 5
156
c)   4, 
d)  3,3
e) 5, 6
Za realni broj a definiramo kvadrat broja a: a 2  a  a , kub broja a: a 3  a  a  a i općenito

n-tu potenciju broja a:
a n  a  a  ...  a ,
n puta
gdje je n prirodan broj. U potenciji a n , a nazivamo bazom, a n eksponentom potencije. Po
m
n 1
definiciji je: a  1 . Vrijedi: a
0
 n , a n  n am .
a
Potencije zbrajamo samo ako imaju jednake baze i jednake eksponente i to tako da potenciju
množimo zbrojem njihovih koeficijenata: xa n  ya n  ( x  y )a n
Potencije jednakih baza množimo tako da bazu potenciramo zbrojem njihovih eksponenata:
a m  a n  a m n
Potencije jednakih baza dijelimo tako da bazu potenciramo razlikom eksponenata djeljenika
i djelitelja: a m : a n  a m  n
156
Potenciju potenciramo tako da bazu potenciramo umnoškom eksponenata: a m   n
 a m n
VAŽNE FORMULE:
 a  b
2
kvadrat zbroja (razlike):  a 2  2ab  b 2
 a  b
3
kub zbroja (razlike):  a 3  3a 2b  3ab 2  b 3
razlika kvadrata: a 2  b 2  (a  b)(a  b)
zbroj kubova: a  b   a  b   a  ab  b 
3 3 2 2
razlika kubova: a  b   a  b   a  ab  b 
3 3 2 2
a) 4  (3) 2  7  (3)  9 ,    
b) (5) 3  (5) 2 : (5)  (1) 55  (4) 3  (4) 2 : (4)  (1) 44 .
Rješenje:
a) 4  (3) 2  7  (3)  9  4  9  21  9  36  30  66
b)
(5)3  ( 5) 2  : ( 5)  ( 1)55  (4)3  ( 4) 2  : (4)  ( 1) 44 
  125  25 : (5)  (1)   64  16 : (4) 1  150 : 5  (80) : (4)  30  20  50

a) 16a 2  5a  4a 2  11a  5a 2  6a , b) 3(a  2b)  4(2a  b) ,
c) (20 x  4 y ) : 4  (18 x  30 y ) : 6 .
Rješenje:
a) 16a 2  5a  4a 2  11a  5a 2  6a  (16  4  5)a 2  (5  11  6)a  25a 2  0  a  25a 2
b) 3(a  2b)  4( 2a  b)  3a  6b  8a  4b  11a  2b
c) (20 x  4 y ) : 4  (18 x  30 y ) : 6  5 x  y  3x  5 y  2 x  6 y

a) 5a  2a 4  3a 3 , b) ( 4 x  5)(3 x  2) ,
c) (4a  3)(3a 2  2a  4) , d) ( x  1) a b ( x  1) a  2b ( x  1) a b .
Rješenje:
a) 5a  2a 4  3a 3  30a 8
156
b) (4 x  5)(3x  2)  12 x 2  8 x  15 x  10  12 x 2  23x  10
c) (4a  3)(3a 2  2a  4)  12a 3  8a 2  16a  9a 2  6a  12  12a 3  17a 2  10a  12
d) ( x  1) a b ( x  1) a  2b ( x  1) a b  ( x  1) ( a b ) ( a  2b )( a b )  ( x  1) 3a

Zadatak 9. Podijelite:
15m 4  20m 3  10m 2
4
a) 21a b : 7 a b ,3 2 3
b) , c) x 2 a  3b 1  x a b  7 : x 3a 6 .
5m 2
Rješenje:
a) 21a 4 b 3 : 7 a 2 b 3  (21 : 7) a 4 2 b 33  3a 2 b 0  3a 2
15m 4  20m 3  10m 2 15m 4 20m 3 10m 2

b)     3m 2  4m  2
5m 2 5m 2 5m 2 5m 2
c) x 2 a3b1  x a b7 : x 3a 6  x ( 2 a3b1)( ab7)(3a 6)  x 2a 3b1a b73a 6  x 2b12

Zadatak 10. Potencirajte:

4
3 
a)  x 7 y 2  , b) ( 4 x 5 y 4 ) 3 : (2 xy 2 ) 6 , 
c) ( x  y ) 6 a  : ( x  y ) 
2b 2b a
.
2 
Rješenje:
4 4
3  3 81
a)  x 7 y 2     x 74 y 24  x 28 y 8
2  2 16
b) (4 x 5 y 4 ) 3 : (2 xy 2 ) 6  64 x15 y 12 : 64 x 6 y 12  x 9 y 0  x 9

c) ( x  y ) 6 a  : ( x  y ) 
2b 2b a
 ( x  y )12 ab : ( x  y ) 2 ab  ( x  y )10b

Zadatak 11. Izvršite naznačene računske operacije:

 2a 2 3a 1   6a a 1 
a) 2 x  x2 2
 3x  x ,
2 2
b)  4
 1  :  3  0  .
 49b 7b   b 7b 
Rješenje:
a) 2 x 2  x 2  3x 2  x 2  (2  3) x 2  (1  1) x 2  5 x 2  2 x 2
 2a 2 3a 1   6a a 1   2a 2b 4 3b   6ab3 1   6ab 5   6b 3  6ab 5 7 ab 2

b)  4
 :
1   3
 0 
   :
   
  :
     3

 49b 7b   b 7b   49 7 a   1 7 a   343   7  343 6b 49
156

Zadatak 12. Kvadrirajte:
a) ( x  2) 2 , b) (3x 2  2) 2 , c) (2 x 2  4) 2  2( x 2  2) 2 .
Rješenje:
a) ( x  2) 2  x 2  2  x  2  2 2  x 2  4 x  4
b) (3x 2  2) 2  (3x 2 ) 2  2  3x 2  2  2 2  9 x 4  12 x 2  4
c) (2 x 2  4)2  2( x 2  2)2  4 x 4  16 x 2  16  2( x 4  4 x 2  4)  4 x 4  16 x 2  16  2 x 4  8 x 2  8  2 x 4  24 x 2  8

Za svaki realni broj a  0 i n  N postoji jedinstven x  R, x  0 takav da vrijedi x n  a .
Taj se broj označava s n

a ( n-ti korijen iz a ), a nazivamo radikandom, a n je eksponent
korijena. Posebno, eksponent drugog (kvadratnog) korijena ne pišemo: 2

a  a , a ako je
eksponent 1, korijen ne pišemo: 1

a  a . Ako zamijenimo x sa n
a dobivamo:  a
n
n
 a.
Neka su a,b  R, a, b  0 , n,m,p  N. Pogledajmo množenje, dijeljenje,

skraćivanje(proširivanje), potenciranje i korjenovanje korijena.
1. Neka su a, b  0 i n  N . Za množenje korijena vrijedi: n
a b  n a n b .
Umnožak n-tih korijena jednak je n-tom korijenu umnoška radikanada.
2. Neka su a, b  0 i n  N . Za dijeljenje korijena vrijedi: n
a :b  n a : n b , b  0.
Količnik n-tih korijena jednak je n-tom korijenu količnika radikanada.
3. Neka je a  0 , n, m, p  N. Korijen možemo proširivati: n
am 
n p
a m p i skraćivati:
n p
a m p  n a m .
Korijen proširujemo (kratimo) tako da eksponent korijena i eksponent radikanda
pomnožimo (podijelimo) istim brojem.
4. Neka je a  0 , n, m  N. Tada za potenciranje korijena vrijedi:  a

n
m
 n am .
Korijen potenciramo tako da mu potenciramo radikand.
5. Za korjenovanje korijena vrijedi: m n

a  m n a
m-ti korijen iz n-tog korijena realnog broja a  0 jednak je m  n -tom korijenu broja a.
156
Zadatak 13. Korjenujte:
900  121
a) 81 , b) , c) 3
8 , d) 4
16 .
49
Rješenje:
a) 81  9 2  9
900  121 900  121 30  11 330

b)   
49 49 7 7
c) 3
 8  3 (2) 3  2
d) 4
16  4 2 4  2

Zadatak 14. Djelomično korjenujte:

a) 20 , b) 18 , c) 3
16 , d) 4
a5 , e) 5
32a 10 .
Rješenje:
a) 20  4  5  4  5  2  5
b) 18  9  2  9  2  3 2
c) 3
16  3 8  2  3 8  3 2  23 2
d) 4
a5  4 a 4  a  4 a4  4 a  a  4 a
e) 5
32a 10  5 32  5 a 10  5 2 5  5 a 2  5
 2a 2
Zadatak 15. Unesite pod korijen:

a) 2 3 , b) a a , c) b 2  3 b
Rješenje:
a) 2 3  2 2  3  4  3  12
b) a a  a 2  a  a 3
c) b 2  3 b  3 (b 2 ) 3  b  3 b 6  b  3 b 7
156
Zadatak 16. Racionalizirajte:
1 2 1 5 2
a) , b) , c) , d) .
2 3 2 3 2 5 2
Rješenje:
1 1 2 2 2
a)    
2 2 2 22 2
2 2 2 2 2 2 2 2
b)     
3 2 3 2 2 3 4 3 2 3
1 1 3 2 3 2 3 2
     3 2
c)
3 2 3 2 3 2  3   2 2 2
32
d)
   5  2
2 2 2
5 2 5 2 5 2 5 2  2 5  2  5  2 5  2  2 7  2 10
     
 5  2 5 2
2 2
5 2 5 2 5 2 3 3
3 2 3 2
a) 3 7  5 2  6 2  2 7 , b) 3  23 3  2 3  3 3 , c)  .
3 2 3 2
Rješenje:
a) 3 7  5 2  6 2  2 7  (3 7  2 7 )  (5 2  6 2 )  7  2
b) 3  23 3  2 3  3 3  ( 3  2 3 )  ( 23 3  3 3 )  3 3  3 3
c)
3 2

3 2

 3 2  3 2    3  2  3 2    3 2  
6  2  3 2 6  2   10
3 2 3 2  3 2  3  2 3 2
Zadatak 18. Pomnožite ili podijelite:

a) 6
36 4 6 5 , b) 3
16 : 3 2 , c) a 3 a , d) 3
x2 : 4 x3 .
Rješenje:
a) 6
3  6 4  6 5  6 3  4  5  6 60
156
b) 3
16 : 3 2  3 16 : 2  3 8  2
c) a  3 a  23 a 3  32 a 2  6 a 3  6 a 2  6 a 3  a 2  6 a 5
d) 3
x 2 : 4 x 3  34 x 24 : 43 x 33  12 x 8 : 12 x 9  12 x 8 : x 9  12 x 1

Neke polinome moguće je zapisati u obliku umnoška. Kažemo da smo tada polinom rastavili
na faktore. Pri tome često rabimo formule za kvadrat binoma, kub binoma, razliku kvadrata,
razliku kubova, zbroj kubova i slične.
IZLUČIVANJE ZAJEDNIČKOG FAKTORA

Ako svaki član nekog polinoma sadrži isti faktor, možemo taj faktor izlučiti. Npr. svaki član
trinoma
3a  2ab  ac
sadrži faktor a, pa taj faktor možemo izlučiti:
3a  2ab  ac  a (3  2b  c ) .
Da bismo se uvjerili u ispravnost postupka, pomnožimo zagradu na desnoj strani gornje
jednakosti s a. Zbog distributivnosti množenja prema zbrajanju realnih brojeva zaista
dobivamo trinom s lijeve strane.
Primjer 5. Izlučimo zajednički faktor u sljedećim izrazima:

a) a 4  3a 2  7 a , b) 5a 5 b 3  2a 2 b 6  a 3 b 4 ,
c) 15 x 3  20 x 2  5 x , d) 3x 3  6 x 2  5 x  10 .
a) a 4  3a 2  7 a  a (a 3  3a  7) ,
b) 5a 5 b 3  2a 2 b 6  a 3 b 4  a 2 b 3 (5a 3  2b 3  ab)
Ako izlučujemo potenciju, potražimo onu koja ima najmanji eksponent, jer je takva zajednički
faktor svake potencije većeg eksponenta. Da bismo saznali što ostaje nakon izlučivanja
zajedničkog faktora, svaki član zadanog polinoma dijelimo izlučenim faktorom. Tako smo
podijelili:
5a 5 b 3 : a 2 b 3  5a 3 ,
 2a 2 b 6 : a 2 b 3  2b 3 ,
a 3 b 4 : a 2 b 3  ab.
156
c) 15 x 3  20 x 2  5 x  5 x (3x 2  4 x  1) .
Ako je zajednički faktor cijeli član, onda na tom mjestu u zagradi stoji 1. Broj članova
polinoma u zagradi mora biti jednak broju članova zadanog polinoma.
d) Grupirat ćemo dva i dva člana. Iz prva dva člana možemo izlučiti 3x 2 , a iz zadnja dva
člana 5:
3x 3  6 x 2  5 x  10  3 x 2 ( x  2)  5( x  2)  ( x  2)(3x 2  5) .
RASTAV KVADRATNOG TRINOMA NA FAKTORE

Kvadratni trinom x 2  px  q , gdje su p i q realni brojevi, možemo faktorizirati ako postoje
realni brojevi m i n takvi da vrijedi: m  n  p i m  n  q . Tada možemo polazni kvadratni
trinom zapisati u obliku: x 2  (m  n) x  mn , a njega možemo rastaviti na faktore:
x 2  mx  nx  mn  x( x  m)  n( x  m) ,
Odnosno: x 2  px  q  ( x  m)( x  n) .
Primjer 6. Rastavimo kvadratne trinome na faktore: a) x 2  7 x  10 , b) x 2  x  6 .

a) Pitamo se postoje li dva cijela broja kojih je zbroj 7, a umnožak 10. Umnožak 10 imaju: 1 i
10, 1 i 10, 2 i 5, te 2 i 5. Od tih parova odabiremo onaj čiji je zbroj 7, a to su 2 i 5.
Imamo:
x 2  7 x  10  x 2  2 x  5 x  10  x( x  2)  5( x  2)  ( x  2)( x  5) .
b) Za rastav trinoma x 2  x  6 na faktore, tražimo cijele brojeve kojih je umnožak -6. Takvi
su -2 i 3, 2 i -3, 1 i -6, te -1 i 6. Od tih parova brojeva odabiremo onaj par kojih je zbroj -1, a
to su brojevi 2 i -3. Sada srednji član zadanog trinoma (-x) možemo zapisati kao 2x - 3x:
x 2  x  6  x 2  2 x  3x  6  x( x  2)  3( x  2)  ( x  2)( x  3) .
KVADRAT BINOMA
Formule za kvadrat binoma možemo napisati i ovako:
a 2  2ab  b 2  (a  b) 2 ,
a 2  2ab  b 2  (a  b) 2
156
i primijeniti pri faktorizaciji.
Primjer 7. Rastavimo na faktore: a) x 2  10 x  25 , b) 4a 2  4a  1 .
a) x 2  10 x  25  x 2  2  x  5  5 2  ( x  5) 2 ,
b) 4a 2  4a  1  (2a) 2  2  2a  1  12  (2a  1) 2 .
KUB BINOMA
Pri faktoriziranju polinoma možemo rabiti formule za kub binoma:
a 3  3a 2 b  3ab 2  b 3   a  b  ,
3
a 3  3a 2 b  3ab 2  b 3   a  b  .
3
Primjer 8. Rastavimo na faktore: a) 8  12 x 3  6 x 6  x 9 , b) x 4  3 x 3  3 x 2  x .
a) 8  12 x 3  6 x 6  x 9  2 3  3  2 2  x 3  3  2  ( x 3 ) 2  ( x 3 ) 3  (2  x 3 ) 3 ,
b) x 4  3 x 3  3 x 2  x  x ( x 3  3 x 2  3 x  1)  x( x  1) 3 .
RAZLIKA KVADRATA
Formula razlike kvadrata može se u obliku
a 2  b 2  (a  b)(a  b)
rabiti pri rastavu polinoma na faktore.
1
Primjer 9. Rastavimo na faktore: a) 25  a 2 , b) x 
4
, c) (2  3 x) 2  (3  2 x) 2 .
81
a) 25  a 2  (5  a)(5  a) ,
1 1 1 1 1 1
b) x   ( x 2  )( x 2  )  ( x  )( x  )( x 2  ) ,
4
81 9 9 3 3 9
c)
(2  3x) 2  (3  2 x) 2   (2  3x)  (3  2 x)   (2  3x)  (3  2 x) 
 (2  3 x  3  2 x )(2  3 x  3  2 x )  (5 x  1)( x  5).
156
U zadacima rastava polinoma na faktore ponekad je potrebno koristiti i formule za razliku ili
za zbroj kubova:
a 3  b 3  (a  b)(a 2  ab  b 2 ),
a 3  b 3  (a  b)(a 2  ab  b 2 ).
Zadatak 19. Izlučite zajednički faktor:

a) 2a  6b, b) 4 x 2  6 xy, c) 54a 3  48a 2 b  6a,
d) a 2 (2a  3)  6a(2a  3), e) x 2  xy  2 x  2 y.

Rješenje:
a) 2a  6b  2(a  3b)
b) 4 x 2  6 xy  2 x(2 x  3 y )
c) 54a 3  48a 2 b  6a  6a (9a 2  8ab  1)
d) a 2 (2a  3)  6a(2a  3)  a (2a  3)(a  6)
e) x 2  xy  2 x  2 y  ( x 2  xy)  (2 x  2 y )  x( x  y )  2( x  y )  ( x  y )( x  2)

Zadatak 20. Napišite sljedeće kvadratne trinome kao umnožak dvaju binoma:
a) x 2  5 x  6 , b) x 2  14 x  45 , c) a 2  2a  8 .
Rješenje:
a) x 2  5 x  6  x 2  2 x  3x  6  x( x  2)  3( x  2)  ( x  2)( x  3)
b) x 2  14 x  45  x 2  5 x  9 x  45  x( x  5)  9( x  5)  ( x  5)( x  9)
c) a 2  2a  8  a 2  2a  4a  8  a(a  2)  4(a  2)  (a  2)(a  4)


Zadatak 21. Rastavite sljedeće izraze na faktore:

a) a 2  14ab  49b 2 , b) a 3  2a 2 b  ab 2 , c) 81  a 2 ,
d) ( a  4) 2  (a  5) 2 , e) a 3  64 , f) x 2  25 y 2  10 xy  1 .
Rješenje:
a) a 2  14ab  49b 2  a 2  2  a  7b  (7b) 2  (a  7b) 2
b) a 3  2a 2 b  ab 2  a  (a 2  2ab  b 2 )  a  (a  b) 2
c) 81  a 2  9 2  a 2  (9  a )(9  a)
156
d)
(a  4) 2  (a  5) 2   (a  4)  (a  5)   (a  4)  (a  5)  (a  4  a  5)(a  4  a  5)  2a  9
e) a 3  64  a 3  4 3  (a  4)(a 2  4a  16)
f)
x 2  25 y 2  10 xy  1  ( x 2  10 xy  25 y 2 )  1  ( x  5 y ) 2  12 
  ( x  5 y )  1   ( x  5 y )  1  ( x  5 y  1)( x  5 y  1) .

Razlomak čiji je brojnik i nazivnik polinom nazivamo algebarskim razlomkom. Pri tom
5
valja voditi računa da nazivnik mora biti različit od nule. Tako je npr. razlomak definiran
ab
a 1
za svaki a,b  R osim za a  0 ili b  0 . Razlomak je definiran za svaki a  R \ {1},
a 1
x
dok je definiran za svaki x  R \ {-3,3}, jer mora biti x 2  9  0 , tj. x    3,3 .
x 9
2
Svojstva računskih operacija u skupu racionalnih brojeva prenose se i na algebarske razlomke.

Razlomak kratimo tako da mu i brojnik i nazivnik dijelimo istim brojem ili algebarskim
izrazom različitim od nule. Da bismo mogli izvršiti kraćenje, potrebno je faktorizirati i brojnik
i nazivnik.
ab a3 1 a 2  8a  15
Primjer 10. Skratimo razlomke: a) , b) , c) .
a  ab
2
a2 1 a 2  10a  25
ab ab b
a)  
a  ab a(a  b) a  b
2
a 3  1 (a  1)(a 2  a  1) a 2  a  1
b)  
a2 1 ( a  1)( a  1) a 1
a 2  8a  15 a 2  3a  5a  15 a (a  3)  5(a  3) ( a  3)(a  5) a  3
c) 2    
a  10a  25 (a  5) 2 (a  5) 2 (a  5)(a  5) a  5
Algebarske razlomke proširujemo tako da brojnik i nazivnik pomnožimo istim brojem ili
algebarskim izrazom različitim od nule.
156
Primjer 11.
b 1 a2
Proširimo razlomke , , tako da im nazivnici budu jednaki.
a 2  ab a 2  ab a 2  b 2
Najprije ćemo zadane nazivnike rastaviti na faktore:
a 2  ab  a (a  b), a 2  ab  a (a  b), a 2  b 2  (a  b)(a  b).
Uočimo da će zajednički nazivnik biti višekratnik gornjih izraza, a to je a (a  b)(a  b) . Zato

prvi razlomak proširujemo s a  b , drugi s a  b , a treći s a:
b b b( a  b )
  ;
a  ab a (a  b) a (a  b)(a  b)
2
1 1 ab
  ;
a  ab a (a  b) a (a  b)(a  b)
2
a2 a2 a3
  .
a 2  b 2 (a  b)(a  b) a (a  b)(a  b)
Algebarske razlomke zbrajamo (i oduzimamo) tako da ih svodimo na zajednički nazivnik, a

onda brojnike zbrojimo. Zajednički je nazivnik dvaju ili više razlomaka najmanji zajednički
višekratnik njihovih nazivnika.
Primjer 12. Zbrojimo:

3 2 a  b a2  b2
a)  , b)  ,
x  2 x 1 a  b a2  b2
2 3 4x 3 2
c)  , d)   .
x  x 2x  2
2
x 4 x2 x2
2
a) Budući da su nazivnici x + 2 i x – 1 relativno prosti, to je najmanji zajednički nazivnik

navedena oba razlomka jednak njihovu umnošku.
3 2 3( x  1)  2( x  2) 3 x  3  2 x  4 5x  1
   
x  2 x 1 ( x  2)( x  1) ( x  2)( x  1) ( x  2)( x  1)
b) Kako je najmanji zajednički višekratnik nazivnika a – b i (a – b)(a + b) jednak
(a – b)(a +b) to je
a  b a 2  b2 a  b a 2  b2 (a  b )2  (a 2  b 2 ) a 2  2ab  b 2  a 2  b 2 2ab
 2 2     
a b a b a  b (a  b )(a  b ) (a  b )(a  b) (a  b )(a  b) (a  b)(a  b )
156
c) Uočimo da je x 2  x  x( x  1) , a 2 x  2  2( x  1) , pa je najmanji zajednički nazivnik tih
nazivnika jednak 2 x( x  1) . Zato je

2 3 2 3 2  2  3x 4  3x
    
x  x 2 x  2 x( x  1) 2( x  1) 2 x( x  1) 2 x( x  1)
2
d) Kako je x 2  4  ( x  2)( x  2) , to je najmanji zajednički nazivnik od x 2  4, x  2, x  2

jednak (x – 2)(x + 2), pa je
4x 3 2 4x 3 2
     
x  4 x  2 x  2 ( x  2)( x  2) x  2 x  2
2
4 x  3( x  2)  2( x  2) 4 x  3 x  6  2 x  4 5 x  10 5( x  2) 5
     .
( x  2)( x  2) ( x  2)( x  2) ( x  2)( x  2) ( x  2)( x  2) x  2
Algebarske razlomke množimo tako da (nakon eventualnog kraćenja) množimo brojnik

brojnikom, nazivnik nazivnikom.
x 2  4 3x  9 x 2  5 x  6 x 2  16
Primjer 13. Pomnožimo: a)  , b)  3 .
x2  9 x  2 x 2  4x x 8
Najprije rastavimo na faktore sve polinome u oba razlomka, zatim skratimo i napokon
pomnožimo razlomke.
x 2  4 3x  9 ( x  2)( x  2) 3( x  3) 3( x  2)
a) 2    
x  9 x  2 ( x  3)( x  3) x  2 x3
b)
x 2  5 x  6 x 2  16 x 2  2 x  3 x  6 ( x  4)( x  4)
 3   
x  4x
2
x 8 x( x  4) ( x  2)( x 2  2 x  4)
x ( x  2)  3( x  2) x4 ( x  2)( x  3) x4
    
x ( x  2)( x  2 x  4)
2
x ( x  2)( x 2  2 x  4)
x3 x4 ( x  3)( x  4)
  2 
x x  2 x  4 x( x 2  2 x  4)
156
Algebarske razlomke dijelimo tako da prvi razlomak množimo recipročnom vrijednošću
drugog razlomka. Pri tome se, kao kod racionalnih brojeva, recipročna vrijednost dobije
zamjenom mjesta brojnika i nazivnika. Prije množenja, ako je moguće, razlomke treba kratiti.
a 3  27
x 2  9 x  20 x 2  4 x x 3  27
Primjer 14. Podijelimo: a) : , b) .
x2  4 4x  8 3x 2  9 x  27
3x 2  9 x  27
a)
x 2  9 x  20 x 2  4 x x 2  9 x  20 4 x  8 x 2  4 x  5 x  20 4( x  2)
:     
x2  4 4x  8 x2  4 x 2  4x ( x  2)( x  2) x ( x  4)
x( x  4)  5( x  4) 4 ( x  4)( x  5) 4 x  5 4 4( x  5)
      
x2 x( x  4) x2 x( x  4) x  2 x x( x  2)
b)
a 3  27 ( a  3)( a 2  3a  9)
a 3  27 ( a  3)(a 2  3a  9) (a  3)( a 2  3a  9)  3(a 2  3a  9) a  3
  
3a 2  9a  27 3(a 2  3a  9) (a  3)(a 2  3a  9)  3(a 2  3a  9) a  3
3a 2  9a  27 3(a 2  3a  9)
Zadatak 22. Skratite:

( x  y) 2 ( x  y) 3 a 4 b 4  a 3b 5 a 2  8a  7
a) , b) , c) .
( x  y) 3 ( x  y) a 4 b 4  a 3b 5 a 2  6a  7
Rješenje:
( x  y) 2 ( x  y) 3 ( x  y) 2
a) 
( x  y) 3 ( x  y) x y
a 4 b 4  a 3 b 5 a 3 b 4 ( a  b) a  b
b) 4 4  
a b  a 3 b 5 a 3 b 4 ( a  b) a  b
a 2  8a  7 a 2  a  7 a  7 a( a  1)  7(a  1) (a  7)(a  1) a  1
c)    
a 2  6a  7 a 2  a  7 a  7 a (a  1)  7(a  1) (a  7)(a  1) a  1

156
a a  3 a 1 a 2  ab ab  b 2 5x  3 3 3
a)   , b) 2  , c)  
3 6 2 a  ab ab  b 2 2x  9x  9 x  3 2x  3
2
Rješenje:
a a  3 a  1 2a  (a  3)  3(a  1) 2a  a  3  3a  3 0
a)      0
3 6 2 6 6 6
b)
a 2  ab ab  b 2 a (a  b) b(a  b) a  b a  b (a  b) 2  (a  b) 2
      
a 2  ab ab  b 2 a( a  b) b(a  b) a  b a  b (a  b)(a  b)
a 2  2ab  b 2  (a 2  2ab  b 2 ) a 2  2ab  b 2  a 2  2ab  b 2 4ab

  
(a  b)(a  b) (a  b)(a  b) (a  b)( a  b)
c)
5x  3 3 3 5x  3 3 3
   2   
2 x  9 x  9 x  3 2 x  3 2 x  3x  6 x  9 x  3 2 x  3
2
5x  3 3 3 5x  3 3 3
      
x (2 x  3)  3(2 x  3) x  3 2 x  3 (2 x  3)( x  3) x  3 2 x  3
5 x  3  3(2 x  3)  3( x  3) 5 x  3  6 x  9  3 x  9 2x  3 1
   
(2 x  3)( x  3) (2 x  3)( x  3) (2 x  3)( x  3) x  3

Zadatak 24. Pomnožite:
a 2  6a  5 a2  4 x 4  x 3 y  x 2 y 2 x 2 y  2 xy 2  y 3
a)  , b)  .
a2 1 a 2  7 a  10 x 4  xy 3 x 4  xy 3
Rješenje:
a)
a 2  6a  5 a2  4 a 2  a  5a  5 (a  2)(a  2)
   
a2 1 a 2  7 a  10 (a  1)(a  1) a 2  2a  5a  10
a (a  1)  5( a  1) ( a  2)(a  2) (a  1)(a  5) (a  2)(a  2) a  2
    
(a  1)(a  1) a (a  2)  5(a  2) (a  1)(a  1) (a  2)(a  5) a  1
b)
x 4  x 3 y  x 2 y 2 x 2 y  2 xy 2  y 3 x 2 ( x 2  xy  y 2 ) y ( x 2  2 xy  y 2 )
   
x 4  xy 3 x 4  xy 3 x( x 3  y 3 ) x( x 3  y 3 )
x 2  xy  y 2 y( x  y) 2 y
   2
( x  y )( x  xy  y ) ( x  y )( x  xy  y ) x  xy  y 2
2 2 2 2
156
Zadatak 25. Podijelite:
x 2  y 2 x 2  xy a  b ab  b 2 a x 2 y  xy 2 x 2  xy
a) : , b) : : , c) : .
x2 1 x2  x a  b a 2  ab b x4 y  y5 x2  y2
Rješenje:
x 2  y 2 x 2  xy x 2  y 2 x 2  x ( x  y )( x  y ) x( x  1) x  y
a) :  2    
x2 1 x2  x x  1 x 2  xy ( x  1)( x  1) x( x  y ) x  1
a  b ab  b 2 a a  b a 2  ab b a  b a(a  b) b
b) : :       1
a  b a 2  ab b a  b ab  b 2 a a  b b(a  b) a
c)
x 2 y  xy 2 x 2  xy x 2 y  xy 2 x 2  y 2 xy ( x  y ) x 2  y 2
:     
x4 y  y5 x2  y2 x 4 y  y 5 x 2  xy y ( x 4  y 4 ) x( x  y )
x2  y2 1
  2
( x  y )( x  y ) x  y 2
2 2 2 2

 2x  y 2x  y  4x 2  y 2 a4 4  a2 1
a)    : 2 2 , b)   2  2 : .
 2x  y 2x  y  4x  y  a  2 a  2a  a  4a  4 a
Rješenje:
a)
 2 x  y 2 x  y  4 x 2  y 2 (2 x  y )(2 x  y )  ( 2 x  y )(2 x  y ) 4 x 2  y 2
   : 2   2 
 2x  y 2x  y  4x  y ( 2 x  y )(2 x  y ) 4x  y 2
2
4 x 2  4 xy  y 2  4 x 2  4 xy  y 2 (2 x  y )(2 x  y ) 8 x 2  2 y 2 2(4 x 2  y 2 )
    2
( 2 x  y )(2 x  y ) 4x 2  y 2 4x 2  y 2 4x 2  y 2
b)
a4 4  a2 1 a4 4  a2 a

  2  2 :       
 a  2 a  2a  a  4a  4 a  a  2 a(a  2)  (a  2) 1
2
a (a  4)  4 a  2 a a 2  4a  4 1 a (a  2) 2 a
        1
a (a  2) (a  2) 1
2
a (a  2) 1
2
a (a  2) 2

156
2. SKUPOVI
156
Zadatak 1. Odredite skup A kojemu elementi zadovoljavaju sustav nejednadžbi:
x  4  0

x  5  0
Rješenje:
Svaku od nejednadžbi riješimo posebno:
1. nejednadžba : x40 2. nejednadžba: x 50
x  4 x5
Rješenje sustava prikažimo na brojevnom pravcu. Odredimo presjek rješenja.
y
-4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 x
Rješenje sustava: x   4,5 . Dakle, A   x  R : 4  x  5 .


Zadatak 2. Odredite skup A kojemu su elementi rješenja jednadžbe: x 2  6 x  8  0.

Rješenje:
 b  b 2  4ac
Rješenja kvadratne jednadžbe ax 2  bx  c  0 , a,b,c  R, jesu x1, 2  .
2a
6  36  32 6  2  62 8 62
U našem zadatku je x1, 2   x1    4, x 2   2,
2 2 2 2 2
pa je traženi skup A dvočlani skup A={2,4}.

Zadatak 3. Odredite skup A kojemu su elementi realna rješenja jednadžbe x 2  4  0.

Rješenje:
x 2  4  0  x 2  4 /  x1,2   4  2i
Budući su rješenja zadane jednadžbe kompleksna, to je skup A prazan skup, tj. A  Ø.


156
Zadatak 4. Nađite :
a) partitivni skup P (A) skupa A = {a,b,c,d},
b) partitivni skup P (B) skupa B = {1,2,{1,2}}.
Rješenje:
a)
Elementi partitivnog skupa P (A) su svi mogući međusobno različiti podskupovi skupa A.
Budući je prazan skup podskup svakog skupa, skup Ø je element u P (A). Nadalje, svi
jednočlani podskupovi {a}, {b}, {c}, {d} su elementi P (A). U P (A) su i svi dvočlani
podskupovi {a,b}, {a,c}, {a,d}, {b,c}, {b,d}, {c,d}, zatim svi tročlani podskupovi {a,b,c},
{a,b,d}, {a,c,d}, {b,c,d}. Konačno, svaki skup je sam svoj podskup, pa je i {a,b,c,d} element
od P (A).
P(A)={Ø,{a},{b},{c},{d},{a,b},{a,c},{a,d},{b,c},{b,d},{c,d},{a,b,c},{a,b,d},{a,c,d},{b,c,d},A}
b) P (B) = {Ø,{1},{2},{{1,2}},{1,2},{1,{1,2}},{2,{1,2}},{1,2,{1,2}}}

Zadatak 5. Zadan je skup A = {,{}}. Odredite:

a) kardinalni broj zadanog skupa,
b) AA,
c) partitivni skup skupa A.
Rješenje:
a) Kardinalni broj skupa A je broj elemenata skupa A (oznaka card(A)).
Zadani skup A = {,{}} ima 2 elementa  i {} pa je card(A)=2
b) Neka su A i B neprazni skupovi. Direktni ili Kartezijev umnožak skupova A i B je skup A
´ B čiji su elementi uređeni parovi (a,b), gdje je a Î A i b Î B.
A ´ B = {(a,b) : a Î A, b Î B}
Pri tom se pod uređenim parom smatra dvočlani skup kod kojeg se zna koji je element na
prvom, a koji na drugom mjestu (tj. elementi se zovu komponente ili koordinate uređenog
para).
AA = {(,), (,{}), ({},), ({},{})}
c) P (A) ={, {}, {{}}, A}

156
Zadatak 6. Ako je univerzalni skup U={1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11} i ako su A={1,2,4,6,8,11} i
B={1,3,5,7,8,9} nađite : AB, AB, CA, CB, CACB, A\B, B\A i
(A\ B)(B\ A).
Rješenje :
AB = {1,2,3,4,5,6,7,8,9,11},
AB = {1,8},
C
A = {3,5,7,9,10},
C
B = {2,4,6,10,11},
C
ACB = {10},
A\B = {2,4,6,11},
B\A = {3,5,7,9},
(A\B)(B\A) = {2,3,4,5,6,7,9,11}

Zadatak 7. Zadani su skupovi A ={xZ : 3 x < 5}, B ={xR : (2x + 1)(x 1)0} i C
={1,2,4,15,20}. Odredite:
a) (A\B)C,
b) C(A\B).
Rješenje:
1
a) A ={3,2,1,0,1,2,3,4}, B ={xR : x   ,1 }, C ={1,2,4,15,20}.
2
(A\B)C = {1}{1,2,4,15,20} = {1}
b)
C(A\B) = {1,2,4,15,20}{1} = ({1,2,4,15,20}\{1})({1}\{1,2,4,15,20}) =
= {2,4,15,20} = {2,4,15,20}

Zadatak 8. Provjerite Vennovim dijagramima vrijedi li distributivnost unije prema presjeku,

tj. dokažite skupovnu jednakost : A(BC) = (AB)(AC).
Rješenje :
156
A B A B B
A
C C
C
skup A unija s (BC) daje A(BC)
A
B A B A B
C
C C
(AB) presjek s (AC) daje (AB)(AC)
Sa slike zaključujemo da skupovna jednakost vrijedi.

Napomena : Vennovi dijagrami nemaju značenje dokaza za dano skupovno svojstvo.

Zadatak 9. Provjerite Vennovim dijagramom vrijedi li skupovna jednakost:

C
( A  B)  C A  C B .
Rješenje:
A B  C
(A B)
156
C C
A unija s B C
A  CB
Sa slike zaključujemo da skupovna jednakost vrijedi.

Zadatak 10. Provjerite Vennovim dijagramom vrijedi li sljedeća skupovna jednakost:

C \ (A B) = (C \ A) B.
Rješenje:
B B B
A A A
C C C
skup C «bez» (AB) daje C \ (A B)
B B
A A B A
C C C
C\A unija skup B daje (C \ A) B

Sa slike zaključujemo da skupovna jednakost općenito ne vrijedi.

156
ZADACI ZA VJEŽBU
Zadatak 1. Za zadani skup A = {2,4,{}} odredite:

a) kardinalni broj,
b) partitivni skup,
c) A × A.
Zadatak 2. Za zadani skup A = {{2},4,{}} odredite:

a) kardinalni broj,
b) partitivni skup,
c) A × A.
Zadatak 3. Za zadane skupove A = {1,{3}} i B = {1,3,{}} odredite: kardinalni broj

skupova A i B, partitivni skup skupa B, B × A, A  B i B \ A.
Zadatak 4. Za skup A = {1,2,,} nađite partitivni skup P(A) .
Zadatak 5. Zadani su skupovi A = {1,{2},3,4} i B = {2,3,{5},6}. Odredite sljedeće

skupove: A  B, A  B, A  B i partitivni skup skupa B.

(A B) \ C = A  (B \ C)

A   C A  B  A  B .

C \ (A B) = (C \ A) B

(CB) \ (A B) = (C \ A) B
Zadatak 10. Zadani su skupovi: A = {xZ : -5  x < 2} i B = {xZ : -1 < x  2}. Odredite
partitivni skup P(C), gdje je C = A  B.
156
3. MATEMATIČKA INDUKCIJA
156
Zadatak 1. Dokažite matematičkom indukcijom da za svaki prirodan broj n vrijedi:
n n  1
1  2  3  ...  n  (*)
2
Rješenje:
1. korak: Provjerimo vrijedi li formula (*) za prvi broj, tj. za n = 1:
1  1  1
1
2
11
Dakle, formula (*) vrijedi za prvi prirodni broj, tj. za n =1.
2. korak: Pretpostavimo da formula (*) vrijedi za n = k, tj. da je istinito:
k  k  1
1  2  3  ...  k  (**)
2
3. korak: Dokažimo, koristeći pretpostavku (**) da formula (*) vrijedi i za sljedeći prirodni
 k  1 k  2
broj n = k +1, tj. treba dokazati da je 1  2  3  ...  k  (k  1)  .
2
Koristeći pretpostavku indukcije imamo:
k  k  1 k  k  1  2 k  1  k  1 k  2
1 2  3  ...  k  (k  1)    k  1  
(**)  2 2 2
(**)
Dakle, formula (*) vrijedi i za n = k +1 ako pretpostavimo da vrijedi za n = k. Primjenom

aksioma matematičke indukcije zaključuje se da formula (*) vrijedi za svaki prirodan broj.


2  4  6  ...  2n  n n  1 (*)
Rješenje:
1. korak: Provjerimo vrijedi li formula za prvi broj, tj. za n = 1:
2  11  1
22
Dakle, formula vrijedi za n =1.
2  4  6  ...  2k  k  k  1 (**)
156
3. korak: Dokažimo, koristeći pretpostavku (**) da formula (*) vrijedi i za n = k +1, tj. treba
dokazati da je 2  4  6  ...  2k  2 k  1   k  1 k  2  .
 k  2( k  1)  k  k 1  2 k  1   k  1 k  2
1 2  3 ... 2
(**) (**)



n n  1 2n  1
12  2 2  3 2  ...  n 2  (*)
6
Rješenje:
11  1 2  1  1
12 
6
11
k  k  1 2k  1
12  2 2  3 2  ...  k 2  (**)
6
 k  1 k  2 2k  3
dokazati da je 1  2  3  ...  k   k  1 
2 2 2 2 2
.
6
k  k  1 2k  1 k  k  1 2k  1  6 k  1
2
12  22  3 2  ...  k 2   k  1    k  1 
2 2

(**) 6
      6
(**)

 k  1  k  2k  1  6 k  1    k  1  2k 2  7k  6   k  1 k  2 2k  3
6 6 6
156

1 1 1 n
  ...   (*)
1 3 3  5  2n  1 2n  1 2n  1
Rješenje:
1 1

1 3 2 1  1
1 1

3 3
1 1 1 k
  ...   (**)
1 3 3  5  2k  1 2k  1 2k  1
1 1 1 1 k 1
dokazati da je   ...   
1 3 3  5  2k  1 2k  1  2k  1 2k  3 2k  3 .
1 1 1 1 k 1
  ...     
1  3  3 5   2k 12k 1  2k  1 2k  3 2k  1  2k  1 2k  3
(**) (**)
k  2k  3  1 2k 2  3k  1  2k  1 k  1  k  1
  
 2k  1 2k  3  2k  1 2k  3  2k  1 2k  3 2k  3


n n  1
12  2 2  3 2  ...    1 n 2    1
n 1 n 1
 (*)
2
Rješenje:
156
11  1
12    1
11

2
11
k  k  1
12  2 2  3 2  ...    1 k 2    1
k 1 k 1
 (**)
2
 k  1 k  2
dokazati da je 1  2  3  ...    1 k 2    1   k  1    1 
2 2 2 k 1 k 2 k
.
2
k 1 k  k  1
12  22  32  ...  1  k 2    1   k  1    1     1   k  1 
k 1 k 2 k 2
(**)      2 
(**)
   1 1 k   k  2 k  1 k  k  1 k  2 
   1   k  1    k  1     1  k  1     1 
k k
 2  2 2



1 2 3 n 3 2n  3
 2  3  ...  n   (*)
3 3 3 3 4 4  3n
Rješenje:
1 3 2 1  3
 
3 4 4  31
1 1

3 3
1 2 3 k 3 2k  3
 2  3  ...  k   (**)
3 3 3 3 4 4  3k
156
1 2 3 k k  1 3 2k  5
dokazati da je  2  3  ...  k  k 1   .
3 3 3 3 3 4 4  3 k 1
1 2 3 k k  1 3 2k  3 k  1 3  2k  3 k  1 
 2  3  ...  k  k 1    k 1     k 1  
3 3 3
       3 3 4 4  3 k
3 4  4  3 k
3 
(**)
3 3 2k  3  4 k  1 3 6k  9  4k  4 3 2k  5
     
4 4  3 k 1 4 4  3 k 1 4 4  3 k 1


ZADACI ZA VJEŽBU
Zadatak. Dokažite matematičkom indukcijom da za svaki prirodan broj n vrijedi:

n n  1 n  5
a) 1  4  2  5  3  6  ...  n n  3 
3
5   4n  1  5 n 1
b) 1  5  2  5 2  3  5 3  ...  n  5 n 
16
2
c) 2  4  6  ...   2n   n n  1 2n  1
2 2 2 2
 n n  1 
2
d) 1  2  3  ...  n  
3 3 3 3

 2 
n n  1 2n  7 
e) 1  3  2  4  3  5  ...  n n  2  
6
156
4. FUNKCIJE
156
Zadatak 1. Ako je f ( x)  2 x 3  3x 2  1 , izračunajte f (3), f (1) , f (a) i f (a+2).
Rješenje:
f (3)  2  3 3  3  3 2  1  28 ,
f ( 1)  2  ( 1) 3  3  (1) 2  1  4 ,
f (a )  2a 3  3a 2  1 ,
f (a  2)  2  a  2   3  a  2   1 .
3 2
f ( x  h)  f ( x )
Zadatak 2. Izračunajte ako je f ( x)  x 2  3x  8 .
h
Rješenje:
f ( x  h)  f ( x ) ( x  h)  3( x  h)  8   x  3 x  8 =

2 2

h h
x 2  2 xh  h 2  3x  3h  8  x 2  3 x  8 2 xh  h 2  3h h (2 x  h  3)
= = =  2x  3  h
h h h

Zadatak 3. Ako je f ( x)  3 x 2  6 x provjerite da li je f (3  2)  f (3)  f (2) .

Rješenje:
f (3  2)  f (5)  3  5 2  6  5  75  30  45 
  f (3  2)  f (3)  f (2) .
f (3)  f (2)  (3  3 2  6  3)  (3  2 2  6  2)  9
Zadatak 4. Ako je f ( x)  3x 2  2 , nađite f ( x  1)  f ( x  1) .

Rješenje:
f ( x  1)  f ( x  1) = 3( x  1) 2  2  3( x  1) 2  2 = 3( x 2  2 x  1)  2  3( x 2  2 x  1)  2 =
= 3 x 2  6 x  3  2  3 x 2  6 x  3  2 = 6 x 2  10

Zadatak 5. Bračni par želi kupiti kuću na kredit tako da im mjesečna rata bude 800 novčanih
jedinica. Bankovna kamata iznosi 7.5%. Iznos A koji mogu posuditi je funkcija vremena, koje
156
im je potrebno za isplatiti dug, t u godinama. Ako označimo ovu funkciju s A = f(t), tada je
definira slijedeća tablica:
t A
5 40000
10 69000
15 89000
20 103000
a) Nađite f (20) i opišite njegovo značenje.

b) Ako par želi kuću koja košta 89000, koliko im traje otplata kredita? Napišite odgovor u
obliku A = f(t).
Rješenje:
a) f (20) = 103 000, što znači da se posuđena svota od 103 000 može vratiti za 20 godina uz
mjesečnu ratu od 800 novčanih jedinica.
b) Otplata kredita traje 15 godina jer je f (15)=89 000.


Zadatak 6. Ukupna cijena proizvodnje nekog proizvoda dana je sa
C  x   300 x  0.1x 2  1200 , gdje x predstavlja broj proizvoda. Odredite:
a) ukupnu cijenu proizvodnje 10 proizvoda,

b) značenje C(100).
Rješenje:
a) C (10)  300  10  0.1  10 2  1200  3000  10  1200  4210 ,
b) C(100) = ukupna cijena proizvodnje 100 proizvoda,

Zadatak 7. Pretpostavimo da je C cijena u eurima za uklanjanje postotka p štetnih čestica iz
7300 p
industrijskog duhana dana sa C ( p )  . Odredite C(45).
100  p
Rješenje:
7300  45
C (45)   5972.73 ,
100  45
156
tj. za uklanjanje 45% štetnih čestica potrebno je 5972.73 eura.

Zadatak 8. Odredite kompozicije g  f i f  g za funkcije f ( x)  2 x  3 i g ( x)  x  3

.
Rješenje:
 g  f  ( x)  g ( f ( x))  g (2 x  3)  (2 x  3)  3  2 x ,
f  g  ( x)  f ( g ( x))  f ( x  3)  2( x  3)  3  2 x  6  3  2 x  3 .

1 2 5
Zadatak 9. Ako je f ( x)   x  1 i g ( x)  x  nađite g  g i f g.
2 3 3
Rješenje:
2 5 12 5 1 5 1 11
f  g  ( x)  f ( g ( x))  f  x      x    1   x   1   x  ,
3 3 23 3 3 6 3 6
 g  g  ( x)  g ( g ( x))  g  2 x  5   2  2 x  5   5  4 x  10  5  4 x  25 .
3 3 33 3 3 9 9 3 9 9

Zadatak 10. Ako je f ( x)  2 x 3  1 i g ( x)  x 2 nađite g  f i f g.
Rješenje:
 g  f  ( x)  g ( f ( x))  g (2 x 3  1)  (2 x 3  1) 2  4 x 6  4 x 3  1 ,
f  g  ( x)  f ( g ( x))  f ( x 2 )  2  ( x 2 ) 3  1  2 x 6  1 .

2x x 1
Zadatak 11. Odredite kompozicije g  f i f  g , ako je f ( x)  i g ( x) 
3x  1 2x  1
Rješenje:
2x 2  x  (3x  1)
1
 g  f  ( x)  g ( f ( x))  g  2  x   3x  1  3x  1 
2x  1
,
 3x  1  2  2  x  1 4  2 x  (3 x  1)  5 x  5
3x  1 3x  1
156
x 1 2( 2 x  1)  ( x  1)
2
 x 1  2x  1  2x  1 3x  3
 f  g  ( x)  f ( g ( x))  g    .
 2 x  1  3  x  1  1 3 x  3  (2 x  1) x4
2x  1 2x  1

Zadatak 12. Odredite sva rješenja jednadžbe f  g  ( x)   g  f  ( x) ako je f ( x)  x  2 ,
g ( x)  x 2  x  3 .
Rješenje:
f  g  ( x)  f ( g ( x))  f ( x 2  x  3)  x 2  x  3  2  x 2  x  1 ,
 g  f  ( x )  g ( f ( x))  g ( x  2)  ( x  2) 2  ( x  2)  3  x 2  4 x  4  x  2  3  x 2  5 x  9
 f  g  ( x)   g  f  ( x)
x 2  x  1  x 2  5x  9
 x  5x  9  1
4x  8 / : 4
x 2.

Zadatak 13. Odredite sva rješenja jednadžbe f  g  ( x)   g  f  ( x) ako je f ( x)  2 x  1 ,
g ( x)  2 x 2  x  1 .
Rješenje:
f  g  ( x)  f ( g ( x))  f (2 x 2  x  1)  2(2 x 2  x  1)  1  4 x 2  2 x  1 ,
 g  f  ( x)  g ( f ( x))  g (2 x  1)  2(2 x 1) 2  (2 x  1)  1

 8 x 2  8 x  2  2 x  2  8 x 2  10 x  4
 f  g  ( x)   g  f  ( x)
4 x 2  2 x  1  8 x 2  10 x  4
 4x 2  8x  3  0
156
 8  64  48  8  4
x1, 2  
8 8
1 3
 x1  , x2  .
2 2

Zadatak 14. Pretpostavimo da je profit od proizvodnje i prodaje x proizvoda dan sa:

x2
P ( x)  180 x   200 , te pretpostavimo da je broj proizvedenih proizvoda dana t tog
100
mjeseca: x  q (t )  1000  10t .
a) Nađite ( P  q)(t ) da bi izrazili profit kao funkciju ovisnu o danu u mjesecu,
b) Nađite broj proizvedenih proizvoda i profit petnaestog dana u mjesecu.
Rješenje:
a)
(1000  10t ) 2
( P  q)(t )  P(q (t ))  P(1000  10t )  180(1000  10t )   200 =
100
= 180000  1800t  
10(100  t ) 
2
 200 = 180000  1800t  10000  200t  t  200 =

2
100
= t 2  1600t  169800
b) Broj proizvedenih proizvoda: q (15)  1000  10 15  1150
Profit: P(15)  152  1600 15  169800  193575

Zadatak 15. Nađite inverznu funkciju f 1

funkcije f ( x)  2 x  3 .
Rješenje:
Da bismo dobili inverznu funkciju f 1
stavimo y  2 x  3 i zamijenimo uloge varijabli (x
zamijenimo sa y, a y zamijenimo sa x), pa dobijemo x  2 y  3 , i tada eksplicitno izrazimo y.

x  2y  3
2y  x  3/ : 2
x 3
y 
2 2
1 x 3
Dakle, je y  f ( x)   inverzna funkcija funkcije f.
2 2
156
II. način:
Koristimo svojstvo inverzne funkcije, tj.
 f  f  x   x
1
1
f(f ( x))  x
1
2 f ( x)  3  x
1
2 f ( x)  x  3 / : 2
x 3
f 1 ( x)  
2 2
x 3
y 
2 2
y  2x  3
Zadatak 16. Nađite inverznu funkciju funkcije f ( x)  4 x 5 .

Rješenje:
y  4x 5 ( x  y )
x  4y5 / : 4
x 5
y5  /
4
1 x
y f ( x)  5
4

x 1
Zadatak 17. Nađite inverznu funkciju funkcije f ( x)  .
x2
Rješenje:
x 1
y ( x  y)
x2
156
y 1
x /  ( y  2)
y2
x( y  2)  y  1
xy  2 x  y  1
xy  y  2 x  1
y ( x  1)  2 x  1 / : ( x  1), x  1
1 2x  1
y f ( x)  
x 1

Zadatak 18. Nađite inverznu funkciju funkcije: f ( x)  3 1  x 2
Rješenje:
y  3 1 x2 ( x  y)
x  3 1 y2 / 3
1  y 2  x3
 y 2  x 3  1 /  (1)
y 2  x3  1 /
1
y f ( x)   x 3  1 .

Zadatak 19. Nađite inverznu funkciju funkcije: f ( x)  5  e 4 x  2  3 .

Rješenje:
y  5  e 4 x2  3 ( x  y)
5  e 4 y 2  3  x
5  e 4 y 2  x  3 / : 5
x3
e 4 y2  / ln
5
 x  3
ln e 4 y  2  ln 
 5 
 x  3
4 y  2  ln 
 5 
156
 x  3
4 y  2  ln  /:4
 5 
1 1 1  x  3
y f ( x)   ln 
2 4  5 

3x  1
Zadatak 20. Nađite inverznu funkciju funkcije: f ( x)  log
3x  3
Rješenje:
3x  1
y  log ( x  y)
3x  3
3y  1
log  x / 10
3y  3
3 y 1
log
3 y 3
10  10 x
3y  1
 10 x /  (3 y  3)
3y  3
3 y  1  3  10 x y  3  10 x
y (3  3  10 x )  3  10 x  1 / : (3  3  10 x )
1 3  10 x  1
y f ( x) 
3  3  10 x

o
Zadatak 21. Odredite domenu funkcije: f ( x)  x  2 .

Rješenje:
Da bismo odredili domenu ove funkcije treba riješiti nejednadžbu:
x  2  0  x  2  D( f )   2,  .

Zadatak 22. Odredite domenu funkcije: f ( x)  x 2  9 .
Rješenje:
Trebamo riješiti nejednadžbu: x 2  9  0 .
156
Nejednadžbu ćemo riješiti tako da prikažemo graf funkcije y  x 2  9 i odredimo u kojem se
području (za koje vrijednosti varijable x) taj graf nalazi iznad osi x. Parabola y  x 2  9 ima
nultočke x1  3 , x 2  3 , te je otvor parabole okrenut prema gore:
y  x2  9
Očito je x 2  9  0 za x    ,3   3,  , tj. D( f )    ,3   3,  .


Zadatak 23. Odredite domenu funkcije: f ( x)   2 x 2  3 x  2 .
Rješenje:
Treba riješiti nejednadžbu:  2 x 2  3x  2  0 .
1
Nultočke ove parabole su x1  2 , x 2   , a otvor parabole je okrenut prema dolje:
2
y  2 x 2  3 x  2
Graf kvadratne funkcije poprima pozitivne vrijednosti, odnosno parabola je iznad x osi za
1  1 
točke čije su apscise između  i 2. Dakle, D( f )   ,2 .
2  2 

x3
Zadatak 24. Odredite domenu funkcije: f ( x)  .
x3
156
Rješenje:
x3
Treba riješiti nejednadžbu  0 i uvjet x  3  0 , tj. x  3 (nazivnik uvijek mora biti
x3
različit od nule).
x3
Riješimo nejednadžbu  0 na slijedeći način:
x3
Odredimo nultočku brojnika: x  3  0  x  3
Odredimo nultočku nazivnika: x  3  0  x  3
Sastavimo tablicu:
– –3 3 +
x3 _ _ +
x3 – + +
x3
+ – +
x3
Budući da razlomak mora biti pozitivan, jer samo je tada veći od nule, i pazeći na uvjet
x  3 iz tablice čitamo rješenje: D( f )    ,  3   3,  .

x2 1 x
Zadatak 25. Odredite domenu funkcije: f ( x)   .
x2 1 x
Rješenje:
x2 1 x
Budući da je f ( x)  f 1 ( x)  f 2 ( x) , gdje je f 1 ( x)  i f 2 ( x)  domena
x2 1 x
funkcije f određena je dvama uvjetima, tj. D( f )  D( f 1 )  D( f 2 ) .
x2
D ( f 1 )  {x  R :  0 }=   ,  2    2,  (slično kao zadatak 4.)
x2
1 x
Odredimo domenu funkcije f 2 ( x)  .
1 x
156
1 x
Treba biti  0 i 1  x  0 , tj. x  1 .
1 x
Sastavimo tablicu: – –1 1 +
1 x + + -
1 x – + +
1 x
– + –
1 x
Iz tablice vidimo da je: D( f 2 )    1,1 .

Domena tražene funkcije:
D( f )  D( f 1 )  D( f 2 ) = {   ,  2    2,  )    1,1 } = .

x 2  x  12
Zadatak 26. Odredite domenu funkcije: f ( x)  .
x 2  25
Rješenje:
x 2  x  12
Trebamo riješiti dva uvjeta:  0 i x 2  25  0 , tj. x  5 .
x  25
2
Skicirajmo parabole iz brojnika i nazivnika:

x 2  x  12  0  x1  4 , x 2  3 , otvor parabole je okrenut prema gore:
y  x 2  x  12
x 2  25  0  x1  5 , x 2  5 , otvor parabole je okrenut prema gore:
156
y  x 2  25
– –5 –3 4 5 +
x 2  x  12 + + – + +
x 2  25 + – – – +
x 2  x  12
+ – + – +
x 2  25
D( f )    ,5    3,4   5, 

Zadatak 27. Odredite domenu funkcije: f ( x)  ln(3  x) .

Rješenje:
Domena logaritamske funkcije je R+, tj. skup svih pozitivnih realnih brojeva. Prema tome,
moramo riješiti nejednadžbu: 3  x  0  x  3 .
Dakle, funkcija f je definirana za sve vrijednosti varijable x iz skupa   ,3 , tj. D f 
  ,3 .

x4
Zadatak 28. Odredite domenu funkcije: f ( x)  log .
x2
Rješenje:
Da bi izraz za f (x) bio realan broj, potrebno je riješiti nejednadžbu:
x4
log 0
x2
Da bi logaritam nekog broja bio pozitivan potrebno je da taj broj bude veći ili jednak 1:
156
x4
 1 (*)
x2
Drugi uvjet koji mora biti ispunjen jest da argument logaritamske funkcije mora biti strogo
x4
pozitivan, tj.  0 (**)
x2
Međutim, uvjet (**) ovdje je očito suvišan, jer smo već postavili uvjet (*) koji je stroži od
njega.
x4 x4 x4 x2 6
1  1 0  0  0
x2 x2 x2 x2
Kvocijent dviju funkcija je pozitivan tamo gdje su obje pozitivne ili tamo gdje su obje
negativne. Iz posljednje nejednadžbe vidimo da je kvocijent pozitivan tamo gdje je nazivnik
strogo manji od nule (nazivnik ne smije biti jednak nuli), tj. za x  2  0  x  2 . Dakle,
D f    ,2 .
5x  x 2
4
Rješenje:
5x  x 2 5x  x 2 5x  x 2 5x  x 2  4
log 0  1  1 0  0
4 4 4 4
Kvocijent je pozitivan ako je brojnik pozitivan (jer je nazivnik pozitivan): 5 x  x 2  4 0.
Brojnik je parabola ( 5 x  x 2  4 ) s nultočkama x1  1 , x 2  4 , pa rješenje te nejednažbe

možemo vidjeti sa slike:
y  5x  x2  4
Očito je : D f  1,4 .
156

5 x  14
x  3x  2
2
Rješenje:
5 x  14 5 x  14 5 x  14
log 0  2 1  2 1 0 
x  3x  2
2
x  3x  2 x  3x  2
5 x  14  x 2  3x  2  x 2  8 x  16
0  0
x 2  3x  2 x 2  3x  2
Nacrtajmo parabole iz brojnika i nazivnika:
y   x 2  8 x  16 y  x 2  3x  2
Sa slika vidimo da je brojnik negativan za sve vrijednosti varijable x, osim u točki x  4 u
kojoj poprima vrijednost nula, a nazivnik je negativan za x  1,2  . Radi preglednosti

sastavimo tablicu:
– 1 2 4 +
y   x 2  8 x  16 – – – –
y  x  3x  2
2
+ – + +
 x 2  8 x  16
y – + – –
x2  3x  2
Točke x  1 i x  2 ne smiju biti u domeni jer je za njih nazivnik jednak nuli, a točka x  4
ulazi u domenu jer je za nju brojnik, pa time i cijeli razlomak, jednak nuli.
 D f  1,2    4 .

156
3x  7
Zadatak 31. Zadana je funkcija f ( x)  . Odredite njenu inverznu funkciju
2  4  3x
1
f ( x) i odredite domenu inverzne funkcije.
Rješenje:
Prvo odredimo inverznu funkciju zamjenom varijabli:
3y  7
x /2
2  43 y
3y  7
 x 2 / (2  4  3 y )
2  43 y
3 y  7  2x 2  4x 2  3 y
3 y  4x 2  3 y  2x 2  7
3 y (1  4 x 2 )  2 x 2  7 / : (1  4 x 2 )
2x 2  7
3y  / log 3
1  4x 2
2x 2  7 1
y  log 3  f ( x)
1  4x 2
2x 2  7
Domenu inverzne funkcije dobivamo rješavajući nejednadžbu:  0 . Budući je
1  4x 2
brojnik pozitivan za bilo koju vrijednost varijable x, dovoljno je odrediti rješenja nejednadžbe:
1  4 x 2  0 . Iz grafa ove parabole
y  1  4x2
 1 1
slijedi: D f    ,  .
 2 2

156
ZADACI ZA VJEŽBU
Zadatak 1. Zadana je funkcija

1  2x
f ( x )  log 5 .
2x  4
Odredite domenu zadane funkcije, nađite inverznu funkciju te odredite domenu inverzne
funkcije.
Zadatak 2. Odredite domenu funkcije:
x 2  3x  4
f ( x) 
x2 .
Ako je funkcija , nađite ( f  g )(x).
Zadatak 3. Odredite kompoziciju funkcije f i inverzne funkcije funkcije g, tj.  g 1  f ( x)
2x 2  3x
ako je f ( x)  i g ( x)  .
 x  2 2
1 x
 3x 
Zadatak 4. Odredite inverznu funkciju funkcije f ( x)   log 2    2 i domenu te
 x 1
inverzne funkcije.
x 2  3x  3
Zadatak 5. Odredite domenu funkcije: y  log
x 1
x 1
Zadatak 6. Zadana je funkcija f ( x)  . Odredite domenu funkcije f i inverznu
x2
funkciju funkcije f.
2
Zadatak 7. Nađite inverznu funkciju funkcije f ( x)  10 x  2 i odredite domenu inverzne
funkcije.
156
1 1 x
Zadatak 8. Odredite inverznu funkciju funkcije f ( x)  e i odredite domenu inverzne
2
funkcije.
x2  x  2
Zadatak 9. Odredite domenu funkcije f ( x )  .
x2  x
Zadatak 10. Zadana je funkcija:
f ( x )  ln( x 2  3 x  3)
Odredite:
a) domenu zadane funkcije,
b) inverznu funkciju zadane funkcije.
156
5. ALGEBARSKE FUNKCIJE
156
Funkcija f : R ® R definirana formulom
Pn ( x )  an x n  an 1 x n 1  ...  a1 x  a0
gdje je n Î N È {0}, ai Î R (i = 0, 1, 2, …, n) i an ¹ 0 zove se polinom n-tog stupnja ili

cijela racionalna funkcija. Realni brojevi an, an-1, ..., a1, a0 nazivaju se koeficijentima
polinoma. Koeficijent an ¹ 0 naziva se vodeći koeficijent.
Izjednačimo li polinom Pn (x) s nulom, dobit ćemo algebarsku jednadžbu n-tog stupnja.
Rješenja algebarske jednadžbe su nultočke ili korijeni pripadnog polinoma.
Za polinome vrijede slijedeće tvrdnje:
Teorem 1. (Osnovni teorem algebre) Svaki polinom stupnja n  N ima barem jednu realnu
ili kompleksnu nultočku.
Teorem 2. Ako je kompleksan broj z  a  bi nultočka polinoma Pn (x) , tada je i njemu
konjugirano kompleksan broj z  a  bi također nultočka tog polinoma.
Teorem 3. Polinom može imati najviše onoliko različitih nultočki koliko iznosi njegov
stupanj. Ako su x1 , x2 ,..., xn nultočke polinoma Pn (x) , tada se polinom može na jedinstven
način prikazati u faktoriziranom obliku
Pn ( x)  an ( x  x1 )( x  x2 )...( x  xn ) ()
Pri tome, ako su nultočke višestruke, vrijedi

Pn ( x )  an ( x  x1 )k1 ( x  x2 ) k2 ...( x  xm ) km ,
gdje su k1 , k2 ,..., km prirodni brojevi za koje vrijedi da je k1  k2  ...  km  n , pri čemu je x i
nultočka polinoma Pn (x) kratnosti k i .
Jedan način određivanja nultočki polinoma upravo je faktorizacija polinoma. Pri tom
postupku možemo se koristiti činjenicom da se cjelobrojne nultočke normiranog polinoma
često mogu pronaći kao faktori slobodnog člana a0 .
156
Zadatak 1. Odredite nultočke polinoma P3 ( x)  x  3x  4 .
3 2
Rješenje:
Slobodni član zadanog polinoma je a0 = 4, a faktori broja 4 su 1, –1, 2, –2, 4 i –4.
Provjerimo je li neki od tih brojeva i nultočka.

P3 (1)  13  3  12  4  2  0 , pa stoga x  1 nije nultočka.
P3 (2)  2 3  3  2 2  4  0 , pa imamo jednu nultočku, tj. x1  2 .
Budući da se polinom može napisati u obliku (), odnosno

P3 ( x)  ( x  x1 )( x  x 2 )( x  x3 )  ( x  2)  Q( x) ,
znači da preostale faktore možemo dobiti ako podijelimo P3 ( x) sa ( x  2) .
Q( x)  P3 ( x) : ( x  2) 
Q( x)  ( x 3  3x 2  4) : ( x  2)  x 2  x  2
 x 3 2x 2
 x2  4
x 2  2x
 2x  4
2 x  4
0
Sada polinom možemo napisati u obliku: P3 ( x)  ( x  2)  Q( x)  ( x  2)( x  x  2) .

2
Preostale dvije nultočke dobit ćemo kada drugi faktor izjednačimo s nulom:
1 1 8 1 3
x 2  x  2  0  x 2,3    x 2  2, x 3  1 .
2 2
Odavde vidimo da je x  2 dvostruka nultočka tog polinoma, pa vrijedi:
P3 ( x)  x 3  3x 2  4  ( x  2) 2 ( x  1) .
Zadatak 2. Odredite nultočke polinoma P( x)  x 3  3x 2  10 x  24 .

Rješenje:
156
Slobodni član je a0 = 24, a njegovi faktori su 1, –1, 2, –2, 3, –3, 4, –4, 6, –6, 8, –8, 12,
–12, 24 i –24. Provjerimo da li je koji od tih brojeva nultočka zadanog polinoma:
P (1)  13  3  12  10  1  24  12  0 ,
P (1)  (1) 3  3  (1) 2  10  (1)  24  30  0 ,
P (2)  2 3  3  2 2  10  2  24  0  nultočka x1  2
Dakle, zadani polinom možemo napisati u obliku

P( x)  x 3  3x 2  10 x  24  ( x  2)  Q( x) , pri čemu je:
Q( x)  P( x) : ( x  2) 
 ( x 3  3x 2  4) : ( x  2)  x 2  x  12
 x 3 2x 2
 x 2  10 x  24
x 2  2x
 12 x  24
12 x  24
0
 P( x)  ( x  2)  Q( x)  ( x  2)( x  x  12)
2
Preostale dvije nultočke ćemo naći kad dobiveni polinom drugog stupnja izjednačimo s
nulom, tj. x 2  x  12  0  x 2  4, x 3  3
Budući smo našli sve nultočke, zadani polinom možemo napisati u obliku (), tj.
P ( x)  ( x  x1 )( x  x 2 )( x  x 3 )  ( x  2)( x  4)( x  3) .
Zadatak 3. Jedna nultočka polinoma P( x)  x 4  2 x 3  x 2  2 x  2 je x1  i . Odredite

ostale nultočke.
Rješenje:
Ako je x1  i jedna nultočka polinoma tada je i njemu konjugirano kompleksan broj x 2  i
također nultočka (teorem 2.).
156
 P( x)  ( x  x1 )( x  x 2 )( x  x 3 )( x  x 4 )  ( x  i)( x  i )  Q( x) , gdje je
Q( x)  P ( x) : ( x  i )( x  i ) 
Q( x)  ( x 4  2 x 3  x 2  2 x  2) : ( x 2  1)  x 2  2 x  2
 x4  x2
 2x 3  2x 2  2x  2
 2 x 3 2 x
 2x 2  2
2 x 2 2
0
 P( x)  ( x  i )( x  i )  Q( x)  ( x  i )( x  i )( x 2  2 x  2)
Iz x 2  2 x  2  0  x 3  1  3 , x 4  1  3 .
Razlomljena racionalna funkcija je kvocijent dvaju polinoma, dakle funkcija oblika:

Pm ( x) am x m  ...  a1 x  a0
f ( x)  
Pn ( x) bn x n  ...  b1 x  b0
Ako je polinom u brojniku manjeg stupnja nego polinom u nazivniku, odnosno m < n, f (x)
se zove prava razlomljena racionalna funkcija. U protivnom, ona se zove neprava
razlomljena racionalna funkcija. Prava razlomljena racionalna funkcija može se prikazati u
obliku zbroja parcijalnih razlomaka, odnosno u obliku zbroja razlomaka čiji su nazivnici
faktori polinoma Pn(x) . Taj rastav ovisi o tome da li su nultočke nazivnika realni ili nisu
realni brojevi.
Pm ( x)
Teorem 4. Neka je f ( x)  prava racionalna funkcija gdje su polinomi Pm (x) i
Pn ( x)
Pn (x) relativno prosti, tj. bez zajedničkih nultočki.
1. Ako su nultočke nazivnika jednostruke i realne, tj. Pn ( x)  ( x  x1 )( x  x2 )...( x  xn ) ,
funkcija f (x) se može napisati u obliku:
156
Pm ( x) Pm ( x) A A An
f ( x)    1  2  ... 
Pn ( x) ( x  x1 )( x  x2 )...( x  xn ) x  x1 x  x2 x  xn
gdje su Ai, i = 1,2, ..., n realne konstante.
2. Ako su nultočke nazivnika višestruke i realne, tj. Pn ( x)  ( x  x1 ) 1 ( x  x2 ) 2 ...( x  xm ) m ,

k k k
gdje je k1  k2  ...  km  n , funkcija f (x) se može rastaviti na slijedeći način:
Pm ( x) A1 A2 Ak1 B1
f ( x)     ...    ...
( x  x1 ) ( x  x2 ) ...( x  xm )
k1 k2 km
x  x1 ( x  x1 ) 2
( x  x1 ) k1
x  x2
Bk2 M1 M km
...   ...   ... 
( x  x2 ) k2 x  xm ( x  xm ) km
3. Ako su nultočke nazivnika par kompleksno konjugiranih brojeva višestrukosti k , tada

funkciju f (x) možemo rastaviti na slijedeći način:
Pm ( x) A x  B1 A2 x  B2 Ak x  Bk
f ( x)   21   .
(ax  bx  c)
2 k
ax  bx  c (ax  bx  c)
2 2
(ax 2  bx  c) k
Koeficijente možemo određivati na dva načina:

a) uvrštavanjem nultočaka polinoma Pn (x) ,
b) korištenjem teorema o jednakosti polinoma (koeficijenti uz odgovarajuće potencije
moraju biti jednaki).
2x  3
Zadatak 4. Rastavite na parcijalne razlomke funkciju: f ( x )  .
x  3 x  10
2
Rješenje:
Nultočke nazivnika x1  2 i x 2  5 su jednostruke i realne, te po teoremu 4. pod 1., slijedi
rastav funkcije na parcijalne razlomke:
2x  3 A B
  .
( x  2)( x  5) x  2 x  5
Odredimo koeficijente A i B.
2x  3 A B
  /  ( x  2)( x  5)
( x  2)( x  5) x  2 x  5
156
2 x  3  A( x  5)  B ( x  2) (*)
I. način: uvrštavanjem nultočki u izraz (*) dobivamo:
za x  2  2  2  3  A(2  5)  B (2  2)
7  7A  A 1
za x  5  2  (5)  3  A(5  5)  B(5  2)

 7  7 B  B  1
2x  3 1 1
Slijedi da je:  
( x  2)( x  5) x  2 x  5
II. način: korištenjem teorema o jednakosti dvaju polinoma

Napišimo izraz (*) u obliku:
2 x  3  Ax  5 A  Bx  2 B
2 x  3  x( A  B )  5 A  2 B
Zbog teorema o jednakosti polinoma koeficijenti uz odgovarajuće potencije moraju biti

jednaki. Odavde je:
A B2 

5 A  2 B  3
Dobili smo sustav od dvije jednadžbe s dvije nepoznanice. Riješimo ga metodom supstitucije:
A B  2  A  2 B
5 A  2B  3
5(2  B)  2 B  3
10  5 B  2 B  3
7 B  7 / : (7)
B 1
 A  2  B  2 1  A  1

156
x2  3
x3  x 2  2 x
Rješenje:
x 3  x 2  2 x  x  x 2  x  2   x  x  1  x  2 
Nultočke nazivnika x1  0 , x 2  1 i x 3  2 su jednostruke i realne, pa ćemo primijeniti

teorem 4 pod 1.
x2  3 A B C
f ( x)     /  x( x  1)( x  2)
x( x  1)( x  2) x x  1 x  2
x 2  3  A( x  1)( x  2)  Bx( x  2)  Cx ( x  1) (**)
I. način: uvrštavanjem nultočki u izraz (**) dobivamo:
za x  0  0  3  A(0  1)(0  2)  B  0  (0  2)  C  0  (0  1)
3
3  2 A  A  
2
za x  1  ( 1)  3  A(1  1)(1  2)  B  (1)  (1  2)  C  (1)  (1  1)

2
4
4  3B  B 
3
za x  2  2  3  A(2  1)(2  2)  B  2  (2  2)  C  2  (2  1)
2
7
7  6C  C 
6
Odavde nam slijedi rastav zadane funkcije na parcijalne razlomke:

x2  3 3 4 7
f ( x)    
x( x  1)( x  2) 2 x 3( x  1) 6( x  2)
II. način: Iz (**) slijedi:
156
x 2  3  A( x 2  x  2)  B ( x 2  2 x)  C ( x 2  x)
x 2  3  Ax 2  Ax  2 A  Bx 2  2 Bx  Cx 2  Cx
x 2  3  x 2 ( A  B  C )  x( A  2 B  C )  2 A
Po teoremu o jednakosti dvaju polinoma vrijedi:

 3
A   2
A  B  C 1  
  4
 A  2 B  C  0  riješiti sustav   B 
  3
 2A  3   7
C  6


1
Zadatak 6. Rastavite na parcijalne razlomke funkciju: f ( x)  .
( x  2) 2 ( x  1)
Rješenje:
Budući da je x1  2 dvostruka nultočka nazivnika i x 2  1 jednostruka nultočka
nazivnika, to funkciju f (x) možemo rastaviti na parcijalne razlomke ovako:
1 A B C
   /  ( x  2) 2 ( x  1)
( x  2) ( x  1) x  2 ( x  2)
2 2
x 1
1  A( x  2)( x  1)  B( x  1)  C ( x  2) 2 (***)
Uvrstimo nultočke u izraz (***):
za x1  2  1  A(2  2)(2  1)  B  (2  1)  C  (2  2) 2
1
1  3B  B 
3
za x 2  1  1  A(1  2)(1  1)  B  (1  1)  C  (1  2) 2
1
1  9C  C
9
Uočimo da ovom metodom nismo našli koeficijent A. Dakle, morat ćemo koristiti i teorem o
jednakosti polinoma u izrazu (***).
156
1  A( x  2)( x  1)  B( x  1)  C ( x  2) 2 1  A( x 2  x  2)  B( x  1)  C ( x 2  4 x  4)
1  x 2 ( A  C )  x( A  B  4C )  2 A  B  4C
A  C  0

  A  B  4C  0
 2 A  B  4C  1

Dovoljno nam je uzeti u obzir samo prvu jednadžbu jer smo već našli koeficijente B i C.
1
Dakle, A  C  0  A  C  A   , tako da je:
9
1 1 1 1
   .
( x  2) ( x  1)
2
9( x  2) 3( x  2) 2
9( x  1)

x3  1
x( x  1) 3
Rješenje:
Nultočke nazivnika su x1  0 (jednostruka i realna nultočka) i x 2  1 (trostruka realna
nultočka), pa je po teoremu traženi rastav:
x3 1 A B C D
f ( x)      /  x( x  1) 3
x( x  1) 3
x x  1 ( x  1) 2
( x  1) 3
x 3  1  A( x  1) 3  Bx( x  1) 2  Cx ( x  1)  Dx (*)
Uvrstimo nultočke u izraz (*):

Za x1  0 : 0  1  A(0  1) 3   A  1  A  1
Za x 2  1 : 1  1  D  1  D  2
Budući smo na ovaj način odredili samo dva koeficijenta moramo koristiti i teorem o
jednakosti polinoma.
(*)  x  1  A( x  3x  3x  1)  Bx( x  2 x  1)  Cx( x  1)  Dx
3 3 2 2
x 3  1  A( x 3  3x 2  3 x  1)  B ( x 3  2 x 2  x)  C ( x 2  x)  Dx
156
Izjednačimo sada koeficijente uz odgovarajuće potencije:
A B 1 

3 A  2 B  C  0 
3A  B  C  D  0
 A 1
Dovoljno nam je uzeti dvije jednadžbe, npr. prvu i drugu, jer su nam ostale dvije nepoznanice:
A  B  1  B  1  A  1  (1)  2
 3 A  2 B  C  0  C  3 A  2 B  3  (1)  2  2  1
Dakle, traženi rastav na parcijalne razlomke zadane funkcije je:

x3  1 1 2 1 2
f ( x)      .
x ( x  1) 3
x x  1 ( x  1) 2
( x  1) 3

x2  x 1
( x 2  1) 2
Rješenje:
x 4  2 x 2  1  ( x 2  1) 2
Nultočke nazivnika: x 2  1  0  x 2  1  nultočke su kompleksni brojevi kratnosti 2.
x 2  x  1 Ax  B Cx  D
f ( x)  2  2  2 /  ( x 2  1) 2
( x  1) 2
x  1 ( x  1) 2
x 2  x  1  ( Ax  B )( x 2  1)  Cx  D
x 2  x  1  Ax 3  Ax  Bx 2  B  Cx  D
Po teoremu o jednakosti polinoma vrijedi:

A0
B 1
A  C  1  C  1 A  1
B  D  1  D   B  1  1  1  2
x2  x 1 0  x  1 1 x  2 1 x2
 f ( x)   2  2  2  2 .
( x  1)
2 2
x  1 ( x  1) 2
x  1 ( x  1) 2

156
x5  x4  8
x 3  4x
Rješenje:
Uočimo da zadana funkcija nije prava racionalna funkcija već neprava (polinom u brojniku je
5. stupnja, a polinom u nazivniku je 3. stupnja). U ovom zadatku koristit ćemo slijedeći
teorem:
Teorem 5. (Teorem o dijeljenju s ostatkom) Za svaka dva polinoma f i g postoje

jedinstveni polinomi s i r takvi da vrijedi:
f ( x)  s( x)  g ( x)  r ( x) .
Ako je r  0 , polinom s se zove nepotpuni kvocijent polinoma f i g, a polinom r ostatak
pri dijeljenju polinoma f sa g.
Iz teorema dobivamo slijedeće:

f ( x)  s( x)  g ( x)  r ( x) / : g (x)
f ( x) r ( x)
 s( x) 
g ( x) g ( x)
Podijelimo prvo brojnik nazivnikom:
( x 5  x 4  8) : ( x 3  4 x)  x 2  x  4
_ x 5 4 x 3
x 4  4x 3  8
_ x 4 4 x 2
4x 3  4x 2  8
_ 4 x 3 16 x
4 x 2  16 x  8
 nepotpuni kvocijent pri dijeljenju: s( x)  x 2  x  4 ,
 ostatak pri dijeljenju: r ( x)  4 x  16 x  8 .

2
Po teoremu o dijeljenju s ostatkom zadanu funkciju možemo napisati u obliku:
156
x5  x4  8 4 x 2  16 x  8
f ( x)   ( x 2
 x  4)  (**)
x 3  4x x 3  4x
Sada ćemo rastaviti na parcijalne razlomke dobivenu pravu racionalnu funkciju:

r ( x) 4 x 2  16 x  8

g ( x) x 3  4x
Nultočke nazivnika:
x 3  4x  0 

x( x 2  4)  0   x1  0 , x 2  2 , x 3  2
x( x  2)( x  2)  0

4 x 2  16 x  8 4 x 2  16 x  8 A B C
     /  x( x  2)( x  2) (***)
x  4x
3
x( x  2)( x  2) x x  2 x  2
Tražene koeficijente dobijemo uvrštavajući nultočke… A  2 , B  5 , C  3 .
Iz (**) i (***) slijedi:
x5  x4  8 4 x 2  16 x  8 2 5 3
f ( x)   ( x 2
 x  4)  = x2  x  4    .
x  4x
3
x  4x
3
x x2 x2

ZADACI ZA VJEŽBU
Zadatak. Rastavite sljedeće funkcije:

 x2  1
a) f ( x) 
x3  4 x 2  12 x
x2  2
b) f ( x) 
x 3  3x  2
x 3  5x  3
c) y 
x 2

 4 x2  4 
156
x 2  2x  3
d) y 
x 3  2 x 2  9 x  18
 2x  1
e) f ( x) 
x  3x 2  4
3
 x2  3
f) y
x 3  4x
 x 2  2x  3
g) f ( x) 
x 3  x 2  5x  3
2x3  x
f ( x) 
h)
 
x2 1 x2 1
na parcijalne razlomke.
156
6. NIZOVI
156
Zadatak 1. Opći član niza je:
a) a n  4n  1 ,
1
b) a n  ,
n 1
c) a n 
  1 n .
n2
Odredite prvih 5 članova tih nizova.
Rješenje:
a) 5, 9, 13, 17, 21
1 1 1 1 1
b) , , , ,
2 3 4 5 6
1 1 1 1
c)  1, ,  , , 
4 9 16 25

Zadatak 2. Odredite opći član zadanih nizova:

a) 1, 4, 7, 10, 13, …
1 1 1 1
b) 1,  , ,  , , ...
2 3 4 5
1 1 1 1
c) 1, , , , , ...
2 4 8 16
Rješenje:
a) a n  3n  2
b) a n 
  1
n 1
n
1
c) a n 
2 n 1

n2
Zadatak 3. Provjerite da li je niz čiji je opći član a n  strogo rastući.
2n  1
Rješenje:
Niz je strogo rastući ako je a n  a n 1 , n  N.
156
a n  a n 1 
n2

 
 n  1  n 2  n 2  2n  1  n 2  2n  3  n 2  2n  1  2n  1 
2
2n  1 2 n  1  1 2n  1 2n  3  2n  1 2n  3
2n 3  3n 2  2n 3  n 2  4n 2  2n  2n  1  2n 2  4n  1
  0
 2n  1 2n  3  2n  1 2n  3
Budući je razlika a n  a n 1 negativna niz je strogo rastući.

Zadatak 4. Ispitajte konvergenciju nizova zadanih općim članom:

1
a) a n  ,
n
2n  1
b) a n  .
n
Rješenje:
Teorem.
Svaki monotono rastući i odozgo ograničen niz je konvergentan.
Svaki monotono padajući i odozdo ograničen niz je konvergentan.
a) Provjerimo prvo da li je zadani niz rastući ili padajući:

1 1 n 1 n 1
a n  a n 1      0  niz je monotono padajući
n n  1 n n  1 n n  1
1
lim  0  niz je ograničen odozdo jer je 0  a n , n  N
n  n
Prema teoremu zadani niz je konvergentan.
b) Provjerimo da li je zadani niz rastući ili padajući:

2n  1 2 n  1  1 2n  1 2n  1  2n  1 n  1  n 2n  1
a n  a n 1      
n n 1 n n 1 n n  1
2 n 2  2n  n  1  2 n 2  n 1
   0  niz je monotono rastući
n n  1 n n  1
156
1
2
lim
2n  1 / : n
 lim n  2  niz je ograničen odozgo jer je 2  a n , n  N.
n  n/ :n n  1
Prema teoremu zadani niz je konvergentan.


Vrijedi:
n
 1
(1) lim1    e
n 
 n
 , a  1

(2) lim a  0 , 0  a  1
n
n 
1 , a  1

2 n 1  3 n 1
Zadatak 5. Odredite: lim
n  2 n  3 n
Rješenje:
n n
2 2
n 1 n 1
2     3 2  lim   lim 3
2 3 / :3 n
3   n   2  0  3  3
n  3
lim n  lim  n 
n  2  3 / : 3
n n n 
2 2
n
0 1
  1 lim   lim1
3 n  3
  n 

3 n 1
 n3
Zadatak 6. Odredite: lim 
n  n  4
 
Rješenje:
3 n 1 3 n 1 3 n 1
 n3  n  4 1  1 
lim  = lim   lim1   
n  n  4
  n 
 n4  n 
 n 4
3 n 1
1
 
( n  4) ( n  4 ) 3 n 1 /:n 3
= lim 1  1  lim n
   e n    n  4 / :n

lim
4 e 3
n   
n  
1
  (n  4)   e n

156
n
 n 2  2n  1 
Zadatak 7. Odredite: lim 2 
n  n  4n  2 
 
Rješenje:
n n n
 n 2  2n  1   n 2  4 n  2  2n  1  2n  1 
lim 2  = lim  = lim1  2  
n  n  4n  2 n  4n  2  n  4n  2 
n  2
    n 
2 n 1
n
 n 4n 2  2
n n2 4 n 2
  
  2 n 1

  
1  1 
= lim1  2   lim 1 
   
n  n  4n  2  n  
 n  4n  2 
2

  
 2n  1   2n  1  
 
1
2
2 n 2  n /:n 2 lim n
= lim 2
 4 n  2 /:n 2 = n 4 2
e n  n 1  2
e n n
 e2

156
7. ARITMETIČKI I GEOMETRIJSKI NIZ
156
Zadatak 1. Nađite opći član aritmetičkog niza ako je:
a) a2 = 1, a5 = 5,
b) a2 = 3, a7 – a6 = 2
Rješenje:
a) Budući je opći član aritmetičkog niza an  a1  (n  1) d uz zadane uvjete dobivamo sustav

od 2 linearne jednadžbe s 2 nepoznanice:
a1  d  1

a1  4d  5
3d  6  d  2
Uvrstimo dobivenu nepoznanicu u npr. 1. jednadžbu:
a1  d  1
a1  2  1
a1  3
Sada možemo odrediti i opći član aritmetičkog niza:

an  a1  (n  1)d  3  (n  1)  2  3  2n  2  an  2n  5
b)
a2  3
a7  a6  2
a1  d  3
a1  6d  (a1  5d )  2
a1  d  3  a1  2  3  a1  5
d 2
Sada možemo odrediti i opći član aritmetičkog niza:
an  a1  (n  1)d  5  (n  1)  2  5  2n  2  an  2n  7

Zadatak 2. Nađite sumu prvih n članova aritmetičkog niza ako je:
a) a3 = 8, a7 = 20,
b) a4 = 3a + 7, a10 = 3a + 19, aR
Rješenje:
a)
156
a3  8  a1  2d

a7  20  a1  6d
4d  12
d 3
a1  2d  8  a1  2
 an  a1  (n  1)d  2  (n  1)  3  an  3n  1
Suma prvih n članova aritmetičkog niza dana je izrazom:

n n n
Sn   a1  an    2  3n  1  Sn   3n  1
2 2 2
b)
a4  3a  7
a10  3a  19
a1  3d  3a  7

a1  9d  3a  19
6d  12  d  2
a1  3d  3a  7  a1  6  3a  7  a1  3a  1
an  a1  (n  1)d  3a  1  (n  1)  2  3a  1  2n  2
an  2n  3a  1
n n n n
Sn   a1  an    3a  1  2n  3a  1  (2n  6a)   2(n  3a)
2 2 2 2
S n  n(n  3a )
Zadatak 3. Nađite opći član aritmetičkog niza ako je a10  a7  6, S7  56 .

Rješenje:
156
a10  a7  6
S7  56
a1  9d  (a1  6d )  6
7
 a1  a7   56 / 2
2
3d  6  d  2
7  a1  a1  6d   112 / : 7
2a1  12  16  2a1  4  a1  2
an  a1  (n  1)d  2  (n  1)  2  2  2n  2  an  2n
Zadatak 4. Nađite sumu svih prirodnih brojeva djeljivih s 3 od 1000 do 2000.

Rješenje:
Prvi prirodni broj koji je djeljiv s 3, a veći od 1000, je 1002, a posljednji, manji od 2000, je
1998. Svi ti brojevi čine aritmetički niz s razlikom (diferencijom) d = 3:
a1  1002, an  1998, d  3
Izračunajmo prvo koliko ima takvih brojeva:

a1  (n  1)d  an
1002  (n  1)  3  1998
3n  3  996
3n  999 / : 3
n  333
Dakle,
n
Sn   a1  an 
2
333 333
S333   1002  1998    3000  S333  499500
2 2

Zadatak 5. U jednom proizvodnom pogonu proizvedeno je u razdoblju od 1999. do 2008.

godine 109250 proizvoda A. Koliko je proizvoda proizvedeno u 1999. i 2008. godini ako se u
tom razdoblju proizvodnja proizvoda A konstantno povećavala godišnje za 650 komada?
Rješenje:
156
Radi se o konačnom aritmetičkom nizu u kojem je d = 650, n = 10 i S10  109250 .
Potrebno je odrediti a1 i a10.
an  a1  (n  1)  d
n
 a1  an   Sn
2
a10  a1  9  650
10
 a1  a10   109250 / : 5
2
a10  a1  5850

a1  a10  21850
2a10  27700  a10  13850
a10  a1  5850
a1  a10  5850  13850  5850  a1  8000
U 1997. godini proizvedeno je 8000, a u 2006. godini 13850 proizvoda A.


Zadatak 6. Nađite opći član geometrijskog niza ako je:

2 4
a) a2  , a3  
27 81
1 a10 1
b) a3   , 
4 a7 8
Rješenje:
n 1
a) Budući je opći član geometrijskog niza an  a1q uz zadane uvjete dobivamo sustav od
2 linearne jednadžbe s 2 nepoznanice:
156
a2  a1  q
a3  a2  q
2
a1q 
27
2 4 27
q 
27 81 2
2 2 1 2  3 1
a1q   a1         a1  
27 27 q 27  2  9
2
q
3
n 1 n 1
1  2 1  2 2 n 1
an  a1q n 1         (1) n 1     an  (1) n 
9  3 3 2
 3 3n 1
b)
1
a1q 2  
4
a1 q 9 1
6

a1 q 8
1
a1q 2  
4
3
1  1 1
q    q3      q  
3
8  2 2
1 1 1
a1q 2    a1     a1  1
4 4 4
 1  1
n 1 n 1 n
n 1  1
an  a1q  1      1   an 
 2 2n 1 2n 1

Zadatak 7. Izračunajte: 1  2  4  8  ...  1024

Rješenje:
Radi se o geometrijskom nizu: a1  1, q  2, an  1024 .

Odredimo prvo koliko ima članova niza:
156
a1q n 1  an
2n 1  1024
2n 1  210
n  1  10  n  11
Dakle, u zadatku se traži suma prvih 11 članova geometrijskog niza.
qn 1
S n  a1 
q 1
211  1
S11 
1
S11  2047
Zadatak 8. Ako je zadan geometrijski niz kojemu je a1  0.5, q  2 i S n  63.5 odredite n

i an.
Rješenje:
qn 1
a1   Sn
q 1
1 2n  1
  63.5  2
2 2 1
2n  1  127  2n  128  2n  27  n  7
1
a7  a1q 6   26  25  a7  32
2

Zadatak 9. Broj noćenja turista u nekom gradu za razdoblje od 2004. do 2008. godine
povećavao se svake godine u odnosu na prethodnu godinu uz konstantnu stopu promjene.
Odredite godišnju stopu povećanja, broj noćenja u 2004. godini i ukupan broj noćenja turista
za navedeno razdoblje ako je 2005. godine bilo 11000 i u 2008. godini 14641 noćenja turista.
Rješenje:
156
p  p 
a2  a1  a1  1   a1 ,
100  100 
2
p  p   p 
a3  a2  a2  1   a2  1   a1 ,...
100  100   100 
an 1 p
Radi se o geometrijskom nizu, budući da je  1  const.  q .
an 100
Polazeći od poznatih podataka a2  11000, a5  14641 , potrebno je odrediti q, a1 i S5 .

a2  a1q  11000
:
a5  a1q 4  14641
a1 q 11000
4

a1 q 14641
14641
q3   1,331  q  1,1
11000
p
1  1.1
100
p
 0.1  p  10 konstantna stopa prirasta
100
a2 11000
a2  a1q  a1    a1  10000
q 1.1
q5  1 1.15  1
S5  a1   10000   S5  61051
q 1 0.1

ZADACI ZA VJEŽBU
Zadatak 1. U aritmetičkom nizu s 11 članova prvi, peti i jedanaesti su uzastopna tri člana
nekog geometrijskog niza. Napiši taj aritmetički niz ako je njegov prvi član 24.
Zadatak 2. Odredite kvocijent i prvi član geometrijskog niza ako je razlika drugog i četvrtog
člana jednaka 18, a razlika petog i trećeg člana jednaka 36.
Zadatak 3. Zbroj tri broja koji čine rastući geometrijski niz iznosi 126. Ako je srednji član
tog niza jednak 24, koliko iznosi najmanji?
156
Zadatak 4. Odredite opći član aritmetičkog i opći član geometrijskog niza sa sljedećim
svojstvima: (1) prvi članovi tih nizova su 3, (2) drugi član geometrijskog niza manji je za 6 od
drugog člana aritmetičkog niza i (3) treći članovi oba niza su jednaki.
Zadatak 5. Geometrijski niz ima pet članova. Ako je zbroj prva četiri člana jednak 30, a
zbroj posljednja četiri 60, odredite sve članove tog niza.
156
8. POSTOTNI RAČUN
156
Postotak p je broj jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veličine. Obično se piše:
p
p%  .
100
Osnovna veličina S je broj od kojeg se izračunava postotak p. Postotni dio P je broj koji
se dobije kad se od osnovne veličine odredi dio naznačen danim postotkom. Pri tom vrijedi:
p
PS .
100
Zadatak 1. Na televizijskoj reklami oglašena je cijena za automobil od 81.000,00 kn bez

PDV-a. Koliko iznosi PDV za taj automobil?
Rješenje:
Napomena: PDV iznosi 23% cijene
S = 81.000,00 kn
p = 23
P=?
p 23
PS  P  81.000,00 kn   18.630,00 kn
100 100
PDV za automobil od 81.000,00 kn iznosi 18.630,00 kn.

Zadatak 2. Pri transportu voća predviđen je gubitak od 5%. Pri prijevozu 6 tona voća
pokvarilo se 350kg. Je li taj gubitak u granicama predviđenog?
Rješenje:
S = 6t = 6.000kg
P = 350kg
p=?
p 100 P 100  350kg

PS  p   5,83
100 S 6000kg
Gubitak pri transportu voća je bio 5,83% što je više od predviđenih 5%.

156
Zadatak 3. Prodajna cijena para cipela je 392,84 kn. Kolika je bruto cijena tog para cipela
ako se prodajna cijena izračunava tako da sa bruto cijeni doda PDV?
Rješenje:
Označimo sa:
S = 392,84 kn (prodajna cijena para cipela)
B = bruto cijena para cipela
P = postotni iznos bruto cijene
Prodajna cijena para cipela jednaka je bruto cijeni uvećanoj za PDV, tj.
S  BP
p  p  100  p
S  B B  B 1    B
100  100  100
100S 100  392,84 kn
B   319,38 kn
100  p 100  23
Ili kraće,
P  B  23% B  1,23B
P 392,84 kn
B   319,38 kn
1,23 1,23
Bruto cijena para cipela je 319,84 kn.

Zadatak 4. Zajedno sa 6% provizije račun je plaćen 8.480,00 kn. Koliko iznosi provizija, a
koliko račun?
Rješenje:
S = 8.480,00 kn (račun s provizijom)
p = 6 (postotak provizije)
R = račun bez provizije
P = provizija
S 8.480,00kn
S  R  6% R  1,06R  R    8.000,00kn
1,06 1,06
P  S  R  8.480,00kn  8.000,00kn  480,00kn
Račun bez provizije je iznosio 8.000,00 kn, a provizija 480,00 kn.

156
Zadatak 5. Cijena proizvoda smanjena je za 12%. Kolika je nova cijena, ako je prije
smanjenja iznosila 56,00 kn?
Rješenje:
C = 56,00 kn (cijena proizvoda prije smanjenja)
C1 = cijena proizvoda nakon smanjenja cijene za 12%
C1  C  0,12C  0,88C  0,88  56,00 kn  49,28 kn

Cijena proizvoda nakon sniženja od 12% iznosi 49,28 kn.

Zadatak 6. Plan dobiti u nekom poduzeću ostvaren je u prvom polugodištu sa 80% što iznosi
65.000,00 kn. Kolika se predviđa dobit u drugom polugodištu, ako se predviđa povećanje za
8% u odnosu prema planu dobiti iz prvog polugodišta?
Rješenje:
D = planirana dobit
D1 = 65.000,00 kn (postotni dio dobiti u prvom polugodištu)
p1 = 80
D2 = dobit u drugom polugodištu
p2 = 8
p1 100 D1 100  65.000,00kn

D1  D   D   81.250,00kn
100 p1 80
U prvom polugodištu planirana je dobit od 81.250,00 kn.
D2  D  8% D  1,08D  1,08  81.250,00kn  87.750,00kn

U drugom polugodištu predviđa se dobit u iznosu od 87.750,00 kn.

Zadatak 7. U jednom pogonu ukupni fiksni troškovi iznosili su u jednom obračunskom

razdoblju 10.000,00 kn, a to je 20% ukupnih varijabilnih troškova pogona. Koliki su bili
ukupni troškovi, a koliki ukupni varijabilni troškovi pogona?
Rješenje:
156
F = 10.000,00 kn (ukupni fiksni troškovi)
V = ukupni varijabilni troškovi
U = ukupni troškovi
F 10.000,00kn
F  20%V  0,2V  V    50.000,00kn
0,2 0,2
U  F  V  10.000,00kn  50.000,00kn  60.000,00kn
Ukupni troškovi iznosili su 60.000,00 kn, a ukupni varijabilni troškovi 50.000,00 kn.

Zadatak 8. Neka roba ima cijenu 500,00 kn. Kolika je cijena te robe, ako je prvo smanjena
10%, a zatim povećana 10%.
Rješenje:
C = 500,00 kn (cijena robe)
C1 = cijena robe smanjena za 10% od cijene C
C2 = cijena robe uvećana za 10% od cijene C1
C1  C  10%C  0,9C  0,9  500,00kn  450,00kn
C 2  C1  10%C1  1,1C1  1,1  450kn  495,00kn
Cijena robe je 495,00 kn.

Zadatak 9. Promet robe povećao se u 2005. godini za 14% u odnosu na ostvareni promet u
2004. godini. U 2006. godini očekuje se smanjenje za 14% u odnosu na ostvareni promet u
2005. godini. Da li će promet robe u 2006. godini biti veći ili manji od prometa robe
ostvarenog u 2004. godini?
Rješenje:
X1 = promet robe u 2004. godini
X 2  X 1  14% X 1  1,14 X 1
X 3  X 2  14% X 2  0,86 X 2  0,86  1,14 X 1  0,9804 X 1
X 3  X 1  0,9804 X 1  X 1  0,0196 X 1
Promet robe u 2006. godini je manji od prometa u 2004. godini za 1,96%.


156
Zadatak 10. U trgovini je bila određena količina neke robe. Prvog dana je prodano 15% te
robe, a drugog dana 20% ostatka robe. Odredite koliko je posto od početne količine robe
ostalo u trgovini.
Rješenje:
X = količina robe u trgovini
X1 = količina robe u trgovini nakon 1. dana
X2 = količina robe u trgovini nakon 2. dana
X 1  X  15% X  0,85 X
X 2  X 1  20% X 1  0,8 X 1  0,8  0,85 X  0,68 X
U trgovini je nakon 2. dana ostalo 68% robe.

Zadatak 11. Maloprodajna cijena nekog proizvoda bila je na kraju godine 8.000,00 kn.
Kolika je bila maloprodajna cijena proizvoda na početku godine, ako se tijekom godine tri
puta mijenjala ovako: povećana je za 25%, zatim je smanjena za 50% i na kraju godine
povećana za 10% u odnosu prema prethodnoj cijeni?
Rješenje:
S = 8.000,00 kn (cijena na kraju godine)
S1 = cijena prije povećanja od 10% cijene S
S2 = cijena prije smanjenja od 50% cijene S1
S3 = cijena prije povećanja od 25% cijene S2 (cijena na početku godine)
S
S  S1  10% S1  1,1S1  S1 
1,1
S1 S S
S1  S 2  50% S 2  0,5S 2  S 2   
0,5 0,5  1,1 0,55
S2 S S 8.000,00kn
S 2  S 3  25% S 3  1,25S 3  S 3      11.636,36kn
1,25 0,55  1,25 0,6875 0,6875
Cijena na početku godine iznosila je 11.636,36 kn.

Zadatak 12. Porez i prirez za autorski honorar obračunavaju se ovako: porezna osnovica od
koje se računa porez iznosi 60% bruto honorara, porez na dohodak iznosi 35% od porezne
osnovice, a prirez za građane Šibenika je 10% od poreza na dohodak. Porez i prirez
156
oduzimaju se od bruto honorara i dobivena se svota kao neto honorar isplaćuje autoru na
njegov žiro račun.
a) Koliki su porez i prirez za bruto autorski honorar od 1.000,00 kn ako autor živi u
Šibeniku?
b) Koliki je neto honorar autora čiji bruto honorar iznosi 2.500,00 kn?
Rješenje:
a)
B = 1.000,00 kn (bruto autorski honorar)
P = porezna osnovica = 60%  B  0,6  1.000,00kn  600,00kn
Po = porez = 35%  P  0,35  600,00kn  210,00kn
Pr = prirez = 10%  P0  0,1  210,00kn  21,00kn
Porez na dobit iznosio je 210,00 kn, a prirez 21,00 kn.
b)
P = 0,6B
P0 = 0,35  P  0,35  0,6 B  0,21B
Pr = 0,1  P0  0,1  0,21B  0,021B
N = neto honorar
N  B  P0  Pr  B  0,21B  0.021B  0,769B  0,769  2.500,00kn  1.922,50kn
Neto honorar autora iznosio je 1.922,50 kn.


ZADACI ZA VJEŽBU
ZADATAK 1. U jednom turističkom naselju je određenog dana bilo 9540 gostiju, a to je 6%

iznad norme. Koliko je gostiju istog dana bilo prošle godine kada ih je bilo 7% ispod norme?
ZADATAK 2. Prodajna cijena neke robe na kraju godine bila je 600 kn. Kolika je bila
prodajna cijena robe na početku godine ako se ona tijekom godine triput mijenjala i to ovako:
smanjena je za 10%, zatim je povećana za 15% i nakon toga smanjena za 5% u odnosu na
prethodnu cijenu?
156
ZADATAK 3. Ako se neka roba proda za 1280 kn, dobitak je 6.2%. Kolika bi morala biti
cijena te robe da bi se na njoj izgubilo 8.4%?
ZADATAK 4. Na kraju poslovne godine u jednom je poduzeću utvrđen ukupni promet od 3

261 600 kn, što je za 8% više od prosjeka. Koliki je promet bio prethodne godine kada je bio
5% ispod prosjeka?
ZADATAK 5. Tečaj USD u odnosu na HRK, mijenjao se u određenom tjednu na sljedeći

način: najprije se povećao za 0.263 HRK, a zatim se smanjio za 4% u odnosu na prethodni
tečaj i na kraju tjedna iznosio 1 USD = 5.214505 HRK. Koliko je bilo ukupno smanjenje
tečaja u tom tjednu?
ZADATAK 6. Promet robe povećao se u 2006. godini za 14% u odnosu na ostvareni promet
u 2005. godini. U 2007. godini očekuje se smanjenje za 14% u odnosu na ostvareni promet u
2006. godini. Da li će promet robe u 2007. godini biti veći ili manji od prometa robe
ostvarenog u 2005. godini i za koliko posto?
ZADATAK 7. Vrijednost neke robe smanjuje se svake godine za 10% od svoje vrijednosti u
prethodnoj godini. Na kraju treće godine vrijednost te robe nakon otpisa iznosi 10935 kn.
Kolika je bila nabavna cijena te robe?
156
9. TROJNO PRAVILO
156
Omjer ili odnos dviju istovrsnih veličina x i y jest onaj broj k koji govori koliko se puta x
nalazi u y. Piše se:
y
y:x k
x
y se naziva prvim ili prednjim članom omjera, x drugim ili zadnjim članom omjera, a k
vrijednost omjera.
Napomena: vrijednost omjera neće se promijeniti ako se oba člana omjera pomnože ili
podijele istim brojem
Primjer 1. Omjer 4:7 napišimo tako da je prvi član omjera jednak 1.

4 7 3
4:7  :  1:1
4 4 4
Produženi omjer je kraći zapis za više omjera kod kojih je drugi član svakog omjera jednak
prvom članu sljedećeg omjera. Ako na primjer imamo ovakve omjere a:b, b:c, c:d možemo ih
zapisati u obliku produženog omjera ovako: a:b:c:d.
Primjer 2. Iz jednostavnih omjera 2:5, 5:6, 6:9 i 9:11 produženi omjer bi bio 2:5:6:9:11
Primjer 3. Zadani su omjeri 2:4 i 3:5. Sastavimo produženi omjer:

2 : 4   2  3 :  4  3  6 : 12
3 : 5   3  4 :  5  4  12 : 20
Produženi omjer omjera 6:12 i 12:20 je 6:12:20
Razmjer je svaka jednakost koja izražava jednakost dvaju jednakih omjera. Ako je a:b=k i
c:d=k tada je
a :b  c:d
a i d se nazivaju vanjskim članovima razmjera, a b i c unutarnjim članovima razmjera. U

razmjeru vrijedi da je umnožak vanjskih članova razmjera jednak umnošku unutarnjih članova
razmjera.
156
Primjer 4. Odredimo nepoznati član razmjera a:5=100:4
4a  100  5 / :4
a  125
Neka su x i y dvije promjenljive veličine. Ako su te veličine međusobno povezane tako da

postoji relacijska veza:
y
1. k ili y  kx , tj. ako porast (pad) jedne veličine izaziva porast (pad) druge
x
veličine tada su obje veličine upravno razmjerne,
k
2. y  ili xy  k , tj. ako porast (pad) jedne veličine izaziva pad (porast) druge
x
veličine tada su obje veličine obrnuto razmjerne.
Trojno pravilo je pravilo pomoću kojeg se razni zadaci u gospodarstvu, kod kojih postoje
raznovrsne veličine koje ovise jedne o drugima tako da su upravno ili obrnuto razmjerne,
rješavaju na najjednostavniji i najbrži način. Naziv trojno pravilo dolazi od činjenice da se iz
triju zadanih veličina zbog razmjernosti, može izračunati četvrta, nepoznata veličina. Za
trojno pravilo se kaže da je jednostavno ako tražena veličina ovisi o samo jednoj veličini, a
ako tražena veličina ovisi o više drugih veličina trojno pravilo se naziva složenim.
Pri rješavanju zadataka primjenom trojnog pravila, zadatak postavljamo tako da istovrsne
veličine potpišemo jedne ispod drugih, a zatim ih pomoću strelica označavamo ovako: ako su
veličine upravno razmjerne strelice usmjeravamo u istom smjeru, a ako su obrnuto razmjerne,
u suprotnim smjerovima. Pri tom strelica uvijek počinje kod nepoznate veličine. Strelice su
nam od pomoći pri postavljanju razmjera jer nam početak strelice ukazuje na prvi član omjera
koji se stavlja u razmjer.
Primjer 5. Ako 12kg neke robe vrijedi 198kn izračunajmo koliko će vrijediti 25kg te robe.
Težina robe i cijena su

12kg 198kn upravno razmjerne veličine
25kg x kn
156
x : 198  25 : 12
198  25
x  412,50 kn 
12
25kg robe vrijedi 412,50kn.
Zadatak 1. 10 radnika završi neki posao za 6 dana. Koliko bi radnika radilo isti posao 5
dana?
Rješenje:
Isti posao veći broj radnika može
10 radnika 6 dana obaviti za manje dana pa su
x radnika 5 dana zadane veličine obrnuto razmjerne
x : 10  6 : 5
6  10
x  12 radnika 
5
Isti posao bi za 5 dana obavilo 12 radnika.

Zadatak 2. Automobil za 2.5h prijeđe 180km. Koliko mu je sati potrebno za 300km?

Rješenje:
2.5h 180km
x h 300km
x : 2.5  300 : 180

2.5  300
x  4.2 h 
180
Automobilu je potrebno 4.2h da bi prešao 300km.

Zadatak 3. Za vanjsku izolaciju kuće upotrijebljeno je 270 ploča stiropora površine 0.8m 2.
Koliko bi za istu izolaciju trebalo ploča stiropora površine 1.2m2?
Rješenje:
270 ploča 0.8m2
x ploča 1.2m2
156
x : 270  0.8 : 1.2
270  0.8
x  180
1.2
Za izolaciju kuće potrebno je 180 ploča površine 1.2m2.

Zadatak 4. 18 radnika može neki posao završiti za 20 dana. Nakon 6 dana 4 radnika se
razboli. Za koliko dana će posao biti završen?
Rješenje:
Ostatak posla trebalo je obaviti 18 radnika u sljedećih 14 dana, a zbog promjene isti
posao treba obaviti 14 radnika.
18 radnika 14 dana
14 radnika x dana
x : 14  18 : 14
14  18
x  18 dana 
14
14 radnika će posao dovršiti za 18 dana.

Zadatak 5. Deset radnika može obojiti skladište za 12 sati. Za koliko će se sati obojiti
skladište ako nakon 4 sata dođe još 6 radnika?
Rješenje:
10 radnika 8 sati
16 radnika x sati
x : 8  10 : 16
8  10
x  5 sati 
16
Skladište će se obojiti za 4+5=9 sati.

156
Zadatak 6. Tri radnika završi neki posao za 4 dana radeći dnevno po 10 sati. Za koliko će
dana posao završiti 5 radnika ako će dnevno raditi 8 sati?
Rješenje: Ako se poveća broj potrebnih dana za
obavljanje istog posla tada je potreban
3 radnika 4dana 10 sati
manji broj radnika – obrnuto
5 radnika x dana 8 sati razmjerne veličine;
Ako se poveća broj potrebnih dana za

x : 4  3 : 5  10 : 8 obavljanje istog posla tada je potreban
manji broj sati rada – obrnuto
4  3  10
x  3 dana  razmjerne veličine
58

Zadatak 7. Kanal dug 180m može iskopati 30 radnika za 8 dana. Prva 3 dana radilo je,
međutim, samo 20 radnika a sljedeća 2 dana 25 radnika. Koliko bi radnika trebalo raditi
završni dio radova ako se kanal želi završiti za ukupno 10 dana.
Rješenje:
Izračunajmo prvo koliko se metara kanala iskopalo u prva 3 dana:
180m 30 radnika 8 dana
xm 20 radnika 3 dana
x : 180  20 : 30  3 : 8
180  20  3
x  45 m 
30  8
Izračunajmo sada koliko se iskopalo u sljedeća 2 dana:

xm 25 radnika 2 dana
x : 180  25 : 30  2 : 8
180  25  2
x  37.5 m 
30  8
Dakle, u prvih 5 dana je iskopano 45m + 37.5m = 82.5m kanala. Ostalo je još 180m 
82.5m = 97.5m koje treba iskopati za preostalih 5 dana.
97.5m x radnika 5 dana
156
x : 30  97.5 : 180  8 : 5
30  97.5  8
x  26 radnika 
180  5
Završni dio radova bi trebalo raditi 26 radnika.

ZADACI ZA VJEŽBU
ZADATAK 1. Pri ribarenju utroši se 320 litara petroleja za 22 svjetiljke koje gore 30 dana
po 6 sati. Koliko će se petroleja potrošiti tijekom 45 dana za 20 svjetiljki koje će gorjeti po 5.5
sati?
ZADATAK 2. Da bi se izgradio bazen za kupanje dug 60m, širok 20m, dubok 3m, potrebno
je 30 radnika koji će raditi 25 dana po 8 h dnevno. Za koliko bi dana 50 radnika, izgradilo
bazen dug 50m, širok 15m, dubok 4m, dubok 2m?
ZADATAK 3. 20 radnika može ubrati 20 tona grožđa za 30 dana. Prva tri dana grožđe je
bralo 30 radnika, a sljedeća dva dana 60 radnika. Koliko radnika treba brati grožđe još dva
dana, kako bi berba bila završena za tjedan dana?
ZADATAK 4. Pet bagera po 180kW može za 20 dana, radeći dnevno 8h iskopati kanal dug
6300m, širok 3m, dubok 4m. Koliko dug kanal može iskopati 4 bagera po 160kW ako rade 12
dana po 10h i ako je kanal širok 4m, dubok 2m? (Uvjeti za rad su isti.)
ZADATAK 5. Neki posao 12 radnika može napraviti za 25 dana. Koliko će ukupno trajati
posao ako su nakon 10 dana posao napustila 3 radnika?
156
10. RAČUN DIOBE
156
Računom diobe, uz zadane uvjete, dijelimo neku veličinu na više dijelova u nekom
određenom omjeru.
Jednostavnim računom diobe služimo se onda kada su dijelovi veličine koju treba podijeliti
razmjerni samo s članovima jednog niza omjernih brojeva, tj. kada veličinu S treba razdijeliti
na n dijelova x1 , x 2 ,..., x n tako da se ti dijelovi odnose kao a1 : a 2 : ... : a n . Pri tom vrijedi:
x1  x 2  ...  x n  S (1)
x1 : x 2 : ... : x n  a1 : a 2 : ... : a n (2)
Zbog svojstva produženog razmjera vrijedi:

x1 x 2 x
  ...  n  k ,
a1 a 2 an
tj.
x1  ka1 , x 2  ka2 ,..., x n  ka n gdje je k faktor proporcionalnosti.
Tada (1) možemo napisati u obliku:

ka1  ka 2  ...  ka n  S
k  a1  a 2  ...  a n   S
S
k
a1  a 2  ...  a n
Zadatak 1. Četiri poslovna partnera ušla su u zajednički posao. Partner A uložio je 15.000,00
kn, partner B 20.000,00 kn, partner C 30.000,00 kn i partner D 45.000,00 kn. Posao je donio
dobit od 550.000,00 kn. Dobit se dijeli prema uloženim sredstvima. Koliko je dobio svaki od
partnera?
Rješenje:
x A  x B  xC  x D  550000
x A : x B : xC : x D  15000 : 20000 : 30000 : 45000
S 550000
k  5
a A  a B  aC  a D 15000  20000  30000  45000
156
x A  ka A  5  15000  75000
x B  ka B  5  20000  100000
xC  kaC  5  30000  150000
x D  ka D  5  45000  225000
Partneri su podijelili dobit na sljedeći način: partner A dobio je 75.000,00 kn, partner B
100.000,00 kn, partner C 150.000,00 kn i partner D 225.000,00 kn.

Zadatak 2. Četiri radnika završe neki posao za 20 dana. Radnik A je izostao s posla 3 dana,
radnik B je izostao 2 dana, dok su radnici C i D radili svih 20 dana. Ako su zajedno zaradili
11.250,00 kn, koliko je dobio svaki od njih?
Rješenje:
x A  x B  xC  x D  11250
x A : x B : xC : x D  17 : 18 : 20 : 20
S 11250
k   150
a A  a B  aC  a D 17  18  20  20
x A  ka A  150  17  2550
x B  ka B  150  18  2700
xC  kaC  150  20  3000
x D  ka D  150  20  3000
Radnik A zaradio je 2.550,00 kn, radnik B 2.700,00 kn, a radnici C i D po 3.000,00 kn.

Zadatak 3. Kako će 3 osobe A, B i C podijeliti dobitak na lotu od 792.000,00 kn, ako se

njihovi ulozi odnose ovako: A:C = 3:5, B:C = 2:7?
Rješenje:
B :C  2:7 i C : A  5:3
156
B : C  10 : 35 i C : A  35 : 21  B : C : A  10 : 35 : 21, tj. A : B : C  21 : 10 : 35
x A  x B  xC  792000
x A : x B : xC  21 : 10 : 35
S 792000
k   12000
a A  a B  aC 21  10  35
x A  ka A  12000  21  252000
x B  ka B  12000  10  120000
xC  kaC  12000  35  420000
Dobitak na lotu podijelit će se tako da će osoba A dobiti 252.000,00 kn, osoba B 120.000,00
kn i osoba C 420.000,00 kn.

Složenim računom diobe služimo se onda kada su dijelovi veličine koju treba podijeliti
razmjerni s članovima više nizova omjernih brojeva, tj. kada veličinu S treba razdijeliti na n
dijelova tako da se ti dijelovi odnose kao a1 : a 2 : ... : a n (veličine prvog kriterija) i
b1 : b2 : ... : bn (veličine drugog kriterija) i … m1 : m2 : ... : mn (veličine j-tog kriterija). Pri tom
vrijedi:
x1  x 2  ...  x n  S
x1 : x 2 : ... : x n  a1 : a 2 : ... : a n
 b1 : b2 : ... : bn

 m1 : m2 : ... : mn
Zbog svojstava produženog omjera vrijedi:
x1 : x 2 : ... : x n   a1b1 ...m1  :  a 2 b2 ...m2  : ... :  a n bn ...mn 
Ako označimo da je y i  ai bi ...mi , i  1,2,...n
S
tada je x1 : x 2 : ... : x n  y1 : y 2 : ... : y n i k
y1  y 2  ...  y n
156
Zadatak 4. Posao vrijedan 6.336.000,00 kn dobila su 2 poduzeća. Zarada se dijeli
proporcionalno broju zaposlenika i proporcionalno broju radnih dana. Prvo poduzeće ima 240
zaposlenih i na tom je poslu radilo 360 dana dok drugo poduzeće ima 300 zaposlenih koji su
radili 240 dana. Kako se dijeli zarada?
Rješenje:
x1  x 2  6336000
x1 : x 2  240 : 300 (1.kriterij : broj zaposlenih)
 360 : 240 (2.kriterij : broj radnih dana)
Tada je:
y1  a1  b1  240  360  86400 i y 2  a 2  b2  300  240  72000 ,
tj.
x1 : x 2  86400 : 72000
S 6336000
k   40
y1  y 2 86400  72000
Zarada 1. poduzeća je x1  ky1  40  86.400,00kn  3.456.000,00kn , a 2. poduzeća
x 2  ky 2  40  72.000,00kn  2.880.000,00kn .

Zadatak 5. Tri poduzeća izgradila su poslovni prostor. Poduzeće A koristi 300m2 površine,
poduzeće B 230m2 i poduzeće C 324m2. Za uređenje okoliša poslovnog prostora poduzeće A
utrošilo je 210 sati, poduzeće B 230 sati, a poduzeće C 216 sati. Prema dogovoru ukupni
zajednički troškovi dijelit će se u upravnoj razmjernosti s kvadraturom poslovnog prostora, a
u obrnutoj proporcionalnosti s utrošenim radnim satima u uređivanju okoliša. Ako su ukupni
troškovi 54.945,00kn, koliko otpada na svako pojedino poduzeće?
Rješenje:
x A  x B  xC  54945
x A : x B : xC  300 : 230 : 324 (proporcionalno kvadraturi)

1 1 1
 : : (obrnuto proporcionalno satima)
210 230 216
156
300 230 324 10 3
Tada je x A : x B : xC  : : , tj. x A : x B : xC  : 1 : .
216 230 216 7 2
S 54945
k   13986
Koeficijent proporcionalnosti: y A  y B  y C 10 3
1
7 2
10
Poduzeće A treba participirati u troškovima sa x A  ky A  13986   19.980,00kn ,
7
poduzeće B sa x B  ky B  13.986,00kn i
3
poduzeće C sa xC  kyC  13986   20.979,00kn .
2

Zadatak 6. Dvije grupe radnika zajednički su radile na određenom poslu i zaradile

69.168,00kn. Prva grupa imala je 15 radnika koji su radili 11 dana po 8 sati. Druga grupa,
koja je imala 16 radnika, radila je 8 dana po 7 sati. Satnica druge grupe je za 10% veća od
satnice prve grupe radnika. Koliko je zaradila svaka grupa radnika ako je zarada upravno
razmjerna utrošenom radnom vremenu i visini satnice?
Rješenje:
x1  x 2  69168
x1 : x 2  15 : 16
 11 : 8
 8:7
 100 : 110
x1 : x 2  132000 : 98560
S 69168
k   0.3
y1  y 2 132000  98560
Tada je:
x1  ky1  0.3  132000  39.600,00kn
x 2  ky 2  0.3  98560  29.568,00kn

156
ZADACI ZA VJEŽBU
Zadatak 1. Prodajom 4 različita proizvoda P1, P2, P3 i P4, ostvari su ukupan prihod od 2 032
kn. Kolika je prodajna cijena svakog proizvoda, ako proizvod P 1 vrijedi 90% proizvoda P2,
proizvod P2 je za 50% skuplji od proizvoda P3, a proizvod P3 vrijedi 40% proizvoda P4?
Zadatak 2. Tri naselja uz more za uređenja zajedničke plaže potrošila su 17978 kn. Koliko treba
platiti svako naselje ako se raspodjela vrši upravno razmjerno broju stanovnika, a obrnuto razmjerno
s udaljenošću plaže od naselja?
naselje broj stanovnika udaljenost od plaže
I. 600 300m
II. 480 800m
III. 720 500m
Zadatak 3. Na nekom poslu radila su četiri radnika jednakih kvalifikacija. Kako će razdijeliti
zaradu od 12400 kn, ako je radnik A radio 170 sati, a izostao 10 sati s posla, radnik B je radio
160 sati i izostao 20 sati s posla, radnik C radio je 150 sati i izostao 30 sati i radnik D radio je
140 sati i izostao 40 sati s posla? Zarada se dijeli upravno razmjerno broju odrđenih sati i
obrnuto razmjerno izostalim satima s posla.
Zadatak 4. Trošak za stubišnu rasvjetu za mjesec travanj tekuće godine iznosio je 897.00 kn,
a treba ga razdijeliti prema broju članova i površini stana. Ako:
I. kućanstvo ima 5 članova i 56m2 površine stana,
II. kućanstvo ima 2 člana i 80m2 površine stana,
III. kućanstvo ima 6 članova i 90m2 površine stana,
IV. kućanstvo ima 3 člana i 72m2 površine stana,
koliki su troškovi po pojedinom kućanstvu?
Zadatak 5. Osobe A, B i C dijele 18000 kn u omjerima A:B=2:3 i A:C=4:5. Koliko pripada

pojedinoj osobi?
156
11. RAČUN SMJESE
156
Račun smjese upotrebljava se onda kada je potrebno odrediti u kojem omjeru i u kojim
količinama treba miješati neke istovrsne veličine koje imaju neku zajedničku osobinu
različitog intenziteta, a da se pritom postigne smjesa željenog prosječnog intenziteta. Pritom
zbroj svih novčanih vrijednosti (volumena, masa) koje ulaze u smjesu moraju biti jednaki
novčanoj vrijednosti (volumenu, masi) smjese. Ako u smjesu ulaze samo dva sastojka, riječ je
o jednostavnom računu smjese, a ulazi li u smjesu više od dva sastojka, tada se govori o
složenom računu smjese.
1. JEDNOSTAVNI RAČUN SMJESE

Neka su:
xi količine i-te istovrsne veličine, i=1,2
ai intenziteti i-te istovrsne veličine, i=1,2
a1 x1  a 2 x 2
a  m prosječni intenzitet osobine istovrsne veličine i jednak je: m 
x1  x 2
Potrebno je odrediti:
a) omjer miješanja, tj. x1 : x 2  o1 : o 2 ,
b) količine x1 i x 2 znajući da je x1  x 2  S , gdje je S ukupna količina smjese
Dakle, treba odrediti:

x1 : x 2  o1 : o2
x1  x 2  S .
S
Taj sustav se rješava računom diobe: k  , xi  koi , i  1,2
o1  o2
Do omjera miješanja može se brzo i jednostavno doći primjenom sheme:

1. upišu se osobine jedna ispod druge, od najmanjeg do najvećeg intenziteta, tj.
a1
a2
2. između njih malo udesno upisuje se prosječni intenzitet osobine, tj.

a1
m
a2
156
3. miješanje se označi strelicama, a određuju se razlika između a2 i m i razlika između m i a1
i upisuju dijagonalno, tj.
a1 a2  m
m
a2 m  a1
Iz sheme se čita omjer miješanja:

x1 : x 2   a 2  m  :  m  a1 
Zadatak 1. U kojem omjeru treba miješati 20%-tni i 45%-tni alkohol da bi se dobio 40%-tni
alkohol? Koliko litara svake vrste alkohola treba za 10 litara smjese?
Rješenje:
:5
20 5 1
40
45 20 4
Iz sheme se vidi da se 20%-tni i 45%-tni alkohol treba miješati u omjeru 5:20, tj. 1:4 kako bi
se dobio 40%-tni alkohol.
S 10
Kako je ukupna količina smjese S=10, to je k    2 , pa su tražene količine:
o1  o2 1  4
x1  ko1  2  1  2
x 2  ko2  2  4  8
Dakle, potrebno je 2 litre 20%-tnog i 8 litara 45%-tnog alkohola za traženu smjesu.

Zadatak 2. S koliko vode treba razrijediti 2 dl 30%-tne kiseline da se dobije 12%-tna

kiselina?
Rješenje:
:6
0 18 3
12
30 12 2
Iz sheme čitamo omjere miješanja, tj. x1 : x 2  3 : 2
156
U zadatku nam je zadana količina 30%-tne kiseline, tj. x 2  2 .
Zadatak možemo riješiti na 2 načina:
I. način:
S  x1  x 2  x1  2
S x  2 x1  2
k  1 
o1  o 2 3 2 5
Budući da znamo količinu x2, koeficijent k možemo odrediti iz relacije:
x2 2
x 2  ko2  k   1
o2 2
Tada je:
x1  2
 1  x1  2  5  x1  3
5
II. način:
Traženu količinu odredimo direktno iz omjera miješanja:
x1 : x 2  3 : 2
x1 : 2  3 : 2
x1  3

Zadatak 3. U kafiću se miješaju dvije vrste kave da bi se dobila mješavina po cijeni od 50

kn. U tu svrhu uzeto je 10 kg kave prve vrste po cijeni 60 kn i 20 kg kave druge vrste. Koja je
cijena druge vrste kave?
Rješenje:
x 10
50
60 50x
Iz sheme čitamo omjer miješanja: x1 : x 2  10 :  50  x  , a u zadatku je zadana količina kave

po cijeni 60 kn, tj. x2=10 i ukupna količina smjese, tj. S=30, pa znamo da je x1=20.
156
x1 : x 2  10 :  50  x 
20 : 10  10 :  50  x 
20 50  x   100 / : 10
2 50  x   10
100  2 x  10
 2 x  90
x  45
Cijena druge vrste kave je 45 kn.

2. SLOŽENI RAČUN SMJESE

Kod složenog računa smjese omjer miješanja nalazimo slično kao i kod miješanja dviju vrsta
robe. Do omjera miješanja dolazimo postepeno, promatrajući uvijek jednu „bolju“ (većeg
intenziteta) i „lošiju“ (slabijeg intenziteta) vrstu robe od zadane prosječne vrijednosti,
izračunavajući omjer miješanja po pravilu za miješanje dviju roba. Postupak ponavljamo dok
u cijelosti ne iscrpimo sve mogućnosti.
Ako imamo jednak broj boljih i lošijih vrsta, onda navedenim postupkom, za svaku vrstu
robe, dobivamo po jedan omjer. Imamo li, međutim, više boljih a manje lošijih vrsta, tada za
neku lošiju vrstu dobivamo više omjernih brojeva koje treba zbrojiti da bismo dobili konačni
omjer za tu vrstu robe. Slično vrijedi i za obratni slučaj, tj. kad imamo više lošijih, a manje
boljih vrsta robe.
S obzirom da se kod uspoređivanja jedne od boljih vrsta s jednom od lošijih može uzeti bilo
koja bolja i bilo koja lošija vrsta robe, u složenom računu smjese dobivamo više rješenja, a
odabire se ono koje je u konkretnom slučaju povoljnije.
Zadatak 1. Vinarija želi miješanjem 4 vrste vina po cijeni od 18 kn, 14 kn, 11 kn i 9 kn

dobiti 1800 litara mješavine po 12 kn. U kojem omjeru i količinama treba miješati vina?
Rješenje:
9 6
11 2
156
12
14 1
18 3
Iz sheme direktno čitamo: x1 : x 2 : x3 : x 4  6 : 2 : 1 : 3

S 1800 1800
k    150
o1  o2  o3  o 4 6  2  1  3 12
x1  ko1  150  6  900

x 2  ko2  150  2  300
x3  ko3  150  1  150
x 4  ko4  150  3  450
Međutim, to nije jedino rješenje zadanog problema jer u shemi možemo kombinirati jednu
bolju i jednu lošiju od prosječne na drugi način:
9 2
11 6
12
14 3
18 1
Dakle, traženu smjesu možemo dobiti i ako vino miješamo:

x1 : x 2 : x3 : x 4  2 : 6 : 3 : 1
1800
Faktor proporcionalnosti je isti kao i prethodno, tj. k   150 , pa je
12
x1  ko1  150  2  300
x 2  ko2  150  6  900
x3  ko3  150  3  450
x 4  ko4  150  1  150


156
Zadatak 2. Trgovačko poduzeće ima na raspolaganju robu po cijeni 60 kn, 80 kn, 100 kn i
110 kn. Miješanjem se želi potpuno utrošiti 20 kg robe po cijeni 60 kn. Koliko kg svake vrste
treba uzeti ako se želi mješavinu prodavati po 90 kn?
Rješenje:
:10
60 20 2
80 10 1
90
100 10 1
110 30 3
x1 : x 2 : x3 : x 4  2 : 1 : 1 : 3
Zadana je količina robe po cijeni 60 kn koja mora ući u smjesu, tj. x1  20

x1 20
x1  ko1  k    10
o1 2
Tada su ostale potrebne količine:

x 2  ko2  10  1  10
x3  ko3  10  1  10
x 4  ko4  10  3  30
Druga mogućnost:
:10
60 10 1
80 20 2
90
100 30 3
110 10 1
Tada je: x1 : x 2 : x3 : x 4  1 : 2 : 3 : 1
Zadana je količina robe po cijeni 60 kn koja mora ući u smjesu, tj. x1  20
156
x1 20
x1  ko1  k    20
o1 1
Tada su ostale potrebne količine:

x 2  ko2  20  2  40 , x3  ko3  20  3  60 i x 4  ko4  20  1  20
(Provjera rješenja: 60  20  80  40  100  60  110  20  90  140 )

Zadatak 3. Cijena triju vrsta bezalkoholnih pića je 6 kn, 9 kn i 12 kn za litru. Koliko treba
uzeti svake vrste da se proda 9000 litara po prosječnoj cijeni od 10 kn po litri?
Rješenje:
6 2
9 2
10
12 4+1=5
9000
Omjer miješanja: x1 : x 2 : x3  2 : 2 : 5  k   1000
225
Količine: x1  ko1  1000  2  2000 , x 2  ko2  1000  2  2000 i x3  ko3  1000  5  5000

156
12. VERIŽNI RAČUN
156
Verižni račun je poseban shematski postupak pomoću kojeg se rješavaju problemi kod kojih
su sve veličine, koje su u međusobnoj ovisnosti, upravno razmjerne. Njime se izračunava
odnos između dviju veličina ako je poznat njihov odnos s drugim veličinama.
Pri rješavanju koristimo se shemom koja se zove verižnik i koji gotovo mehanički daje
rješenje.
Verižnik sastavljamo tako da ga započnemo pitanjem, a traženu vrijednost (veličinu)
označimo s x. Sastoji se od niza odnosa i svaki sljedeći red počinje mjernom jedinicom
veličine kojom je završio prethodni red. Verižnik završava mjernom jedinicom veličine kojom
je počeo.
Rješenje se dobiva izjednačavanjem umnoška svih elemenata lijeve strane verižnika s
umnoškom svih elemenata desne strane verižnika.
Zadatak 1. Cijena pansiona iznosi 45 €. Koliko iznosi račun u kn, ako je strani gost boravio
7 dana u pansionu, a po tečajnoj listi HNB-a za 1 € se dobije 7.2761 kn?
Rješenje:
x kn 7 dana
1 dan 45 €
1€ 7.2761 kn
Iz verižnika dobivamo rješenje: x  7  45  7.2761  2291.97kn


Zadatak 2. Za 250 € može se u Berlinu kupiti 600 kg neke robe. Koliko bi kg te robe mogao
kupiti kupac iz Zadra za 15000 kn ako se za 1098 kn dobije 150 €? Transportni troškovi
iznose 10% cijene dobavljača.
Rješenje:
Odredimo prvo cijenu dobavljača preko verižnika:

x kg 15000 kn
1098 kn 150 €
250 € 600 kg
156
Iz verižnika dobivamo da je x  1098  250  15000  150  600 , tj.
15000  150  600

x  4918.03kn
1098  250
cijena dobavljača: 4918.03 kn

+ troškovi transporta (10%): 491.80 kn
nabavna cijena: 5409.83 kn

Zadatak 3. Cijena neke robe u New Yorku je 56 centi (100 centi = 1 $) za 1 libru (1 lb =
0.454 kg). Koliko bi uvoznik iz Zadra morao platiti 20 tona (1 t = 1000 kg) ako 1 $ notira
4.63 kn?
Rješenje:
x kn 20 t
1t 1000 kg
0.454 kg 1 lb
1 lb 56 centi
100 centi 1$
1$ 4.63 kn
20  1000  56  4.63
x  114220.26kn
0.454  100

Zadatak 4. Kolika je prodajna cijena bez PDV-a 1 m tkanine u Zadru, ako 250 m tkanine u
Ljubljani košta 5000 € i ako je 727.6098 kn = 100 €? Transportni troškovi iznose 10% i carina
20% od cijene dobavljača, a marža 12% nabavne cijene.
Rješenje:
x kn 1m
250 m 5000 €
100 € 727.6098 kn
156
5000  727.6098
Cijena dobavljača: x   145.52kn
250  100

+ trans. troškovi (10%) 14.55 kn
+ carina (20%) 29.10 kn
nabavna cijena: 189.17 kn
+ marža (12%) 22.70 kn
prodajna cijena 211.87 kn

Zadatak 5. Ako je cijena pšenice na američkom tržištu 7 $ za 1 bushel (1 bushel = 60 lb) i

ako je odobren popust od 10%, a troškovi prijevoza iznose 15%, koliko će stajati 100 kg
pšenice u Zadru?
Rješenje:
x kn 100 kg
0.454 kg 1 lb
60 lb 1 bushel
1 bushel 7$
1$ 4.63 kn
100  7  4.63
Cijena dobavljača: x   118 .98kn
0.454  60

 popust (10%) 11.90 kn
cijena s popustom: 107.08 kn
+ prijevoz (15%) 16.06 kn
prodajna cijena 123.14 kn

156
13. JEDNOSTAVNI I SLOŽENI KAMATNI RAČUN
156
KAMATA (oznaka: I )– naknada koju dužnik plaća za posuđenu glavnicu (oznaka: C0)
RAZDOBLJE UKAMAĆIVANJA (KAPITALIZACIJE) (oznaka: n)– osnovni vremenski
interval u kojem se obračunavaju kamate (propisano zakonom ili se definira ugovorom)
KAMATNA STOPA (KAMATNJAK) (oznaka: p)– iznos koji se plaća za 100 novčanih
jedinica za neki osnovni vremenski interval
NOMINALNA KAMATNA STOPA – kamatna stopa za koju se dogovore kreditor i dužnik
pri sklapanju ugovora o kreditu
ANTICIPATIVAN OBRAČUN KAMATA – obračun kamata se vrši i isplaćuje ili pribraja
unaprijed za neko vremensko razdoblje, pri čemu se kamate obračunavaju od konačne
vrijednosti iznosa (anticipativna kamatna stopa se označava sa q)
DEKURZIVAN OBRAČUN KAMATA - obračun kamata se vrši i isplaćuje ili pribraja
danom iznosu na kraju danog vremenskog razdoblja, pri čemu se kamate obračunavaju od
početne vrijednosti iznosa (dekurzivna kamatna stopa se označava sa p)
JEDNOSTAVNI KAMATNI RAČUN – kamate se uvijek računaju na početnu vrijednost
glavnice
 np 
konačna vrijednost: Cn  C0  nI  C0 1  
 100 
C0 p
kamate za svako razdoblje ukamaćivanja: I j  , j  1, 2,..., n
100
C0  p  n
ukupne kamate nakon n godina: I 
100
C0  p  m
ukupne kamate nakon m mjeseci: I 
1200
Ako su vremenska razdoblja dani, koriste se sljedeće 3 metode:
1. francuska metoda: uzima se da godina ima 360 dana, dani u mjesecima računaju se
prema kalendaru, a za izračunavanje jednostavnih kamata koristi se formula:
C0  p  d
I
36000
2. njemačka metoda: uzima se da godina ima 360 dana, svaki mjesec 30 dana, a za
C0  p  d
izračunavanje jednostavnih kamata koristi se formula: I 
36000
156
3. engleska metoda: uzima se da godina ima 365 dana (prijestupna 366), dani u
mjesecu računaju se prema kalendaru, za izračunavanje jednostavnih kamata
C0  p  d
koristi se formula: I 
36500
SLOŽENI KAMATNI RAČUN – kamate se izračunavaju na glavnicu koja je uvećana za

prethodno obračunate kamate svakog razdoblja kapitalizacije (tj. računaju se kamate na
kamate)
DEKURZIVNO UKAMAĆIVANJE:
n
 p 
konačna vrijednost: Cn  C0 1  
 100 
p
dekurzivni kamatni faktor: r  1   Cn  C0  r
n
100
ukupne kamate: I  Cn  C0
ANTICIPATIVNO UKAMAĆIVANJE:
n
 100 
konačna vrijednost: Cn  C0  
 100  q 
100
anticipativni kamatni faktor:    Cn  C0 
n
100  q
ukupne kamate: I  Cn  C0
Zadatak 1. Uz koliku je godišnju kamatnu stopu dužnik posudio 40000 kn ako je vjerovniku
nakon 5 godina u cijelosti podmirio dug s iznosom od 57000 kn? Kamate se obračunavaju po
jednostavnom kamatnom računu.
Rješenje:
C0 = 40000, n = 5 (godine), C5 = 57000, p = ?

Ukupne jednostavne kamate: I  C5  C0  57000  40000  17000
C0  p  n 100  I 100 17000

Iz formule I  dobijemo da je p    8.5
100 C0  n 40000  5

156
Zadatak 2. Kupac je morao podmiriti fakturu 19. ožujka 2009. godine iznosom od 30000 kn.
No, zbog nesolventnosti on je to učinio tek 15. lipnja 2009. Ako je dogovoreno sa
prodavateljem da zbog kašnjenja plaća 8% zateznih kamata, kolikim iznosom je podmirio
fakturu 15. lipnja 2009? Obračun kamata je po jednostavnom kamatnom računu.
Rješenje:
Izračunat ćemo tražene jednostavne kamate prema francuskoj, njemačkoj i engleskoj metodi. U tu
svrhu nužno je najprije odrediti broj dana zakašnjenja plaćanja fakture po svakoj metodi. Bez obzira
koja metoda za obračun dana se koristi, prvi dan (19. ožujka) se ne uzima dok se posljednji dan (15.
lipnja) uračunava u obračunu dana.
francuska njemačka engleska
mjesec
metoda metoda metoda
ožujak 12 11 12
travanj 30 30 30
svibanj 31 30 31
lipanj 15 15 15
broj dana
88 86 88
d
Izračunajmo prvo jednostavne kamate:
C0  p  d 30000  8  88
a. prema francuskoj metodi: I    586.67 kn,
36000 36000
C0  p  d 30000  8  86
b. prema njemačkoj metodi: I    573.33 kn,
36000 36000
30000  8  88
c. prema engleskoj metodi: I   578.63 kn.
36500
Faktura koju je trebalo podmiriti 19. ožujka 2006. godine iznosom od 30000 kn, podmirena je
15. lipnja 2006. godine iznosom od
C f  30000  586.67  30586.67 kn ,
ako se dani pri izračunavanju zateznih kamata obračunavaju po francuskoj metodi, odnosno
iznosom od
Cnj  30000  573.33  30573.33 kn ,
ako se dani pri izračunavanju zateznih kamata obračunavaju po njemačkoj metodi, odnosno
iznosom od
Ce  30000  578.63  30578.63 kn ,
ako se dani pri izračunavanju zateznih kamata obračunavaju po engleskoj metodi.


156
Zadatak 3. Koliko iznose ukupne jednostavne kamate na iznos od 15000 kn za razdoblje od 5
godina ako je godišnji kamatnjak u prve 2 godine p1=10, a u preostale 3 godine smanjen je
za 5%?
Rješenje:
Razdoblje od 5 godina treba podijeliti na 2 podrazdoblja: prvo podrazdoblje iznosi 2 godine, a
drugo 3 godine.
Za prvo podrazdoblje:
C0  p  n 15000 10  2
C0 = 15000, p1=10, n = 2  I1    3000 kn
100 100
Za drugo podrazdoblje:
C0  p  n 15000  9.5  3
C0 = 15000, p2 = 10  10  5%  9.5 , n = 3  I2    4275 kn
100 100
Dakle, ukupne jednostavne kamate za razmatrano petogodišnje razdoblje iznose
I  I1  I 2  3000  4275  7275 kn .
Zadatak 4. Koliki iznos treba štediša uložiti danas u banku ako želi na osnovi te uplate na
kraju pete godine (računajući od danas) raspolagati iznosom od 10000 kn? Obračun kamata je
složen, godišnji i dekurzivan, a banka obračunava kamate po godišnjoj stopi p = 8.
Rješenje:
C5 = 10000, n = 5, p = 8, C0 =?
p 8
p  8  r  1  1  1.08
100 100
C5 10000
Traženi ulog je: C5  C0  r  C0  r 5   6805.83 kn
5
 1.08 
5
Zadatak 5. Koliko iznose ukupne složene kamate na iznos od 20000 kn za razdoblje od 6

godina ako je godišnji kamatnjak u prve 4 godine p1 = 10, a u preostale 2 godine smanjen je
za 10%?
Rješenje:
Imamo 2 razdoblja u kojima je kamatnjak fiksan.
U prvom, četverogodišnjem razdoblju, početni iznos je C0=20000 kn, p1 = 10, pa je
156
C4  C0  r14  20000   1.1  29282 kn .
4
U drugom, dvogodišnjem razdoblju, početni iznos je C4 = 29282 kn, p2  10  10 10%  9

godišnje, pa je
C6  C4  r22  29282   1.09   34789.94 kn .

2
Prema tome, ukupne složene kamate iznose

I  C6  C0  34789.94  20000  14789.94 kn .
Zadatak 6. Koliki iznos treba štediša uložiti danas u banku ako želi na osnovi te uplate na
kraju osme godine (računajući od danas) raspolagati iznosom od 50000 kn? Obračun kamata
je složen, godišnji i dekurzivan, a banka obračunava kamate po kvartalnoj stopi p = 2.
Rješenje:
Banka obračunava kamate po kvartalnoj stopi, a to znači da obračunava kamate 4 puta
godišnje. Dakle, u 8 godina banka 32 puta obračunava kamate.
C32 = 50000 kn, n = 32, p = 2, C0 = ?
C32 50000
Početni iznos je: C0  r 32   26531.67 kn
 1.02 
32
Zadatak 7. Koliki iznos je trebalo staviti na štednju prije osam godina (od danas) ako se želi
za pet godina (od danas) raspolagati na osnovi te jednokratne uplate iznosom od 100000 kn, a
poznato je da banka obračunava 6% godišnjih kamata? Obračun kamata je složen, godišnji i
dekurzivan.
Rješenje:
100000 100000
C 8  r 13  100000  C 8    46883.90 kn
r 13 1.06 13

Zadatak 8. Na koju vrijednost naraste 12000 kn nakon 8 godina, 5 mjeseci i 12 dana ako je
banka odobrila 3.6% kamata godišnje?
Rješenje:
156
5 12
C0 = 12000, n = 8 godina + 5 mjeseci + 12 dana = 8    8.44954 , Cn = ?
12 365
Cn  C0  r n  12000   1.036 
8.44954
 16179.46 kn
Zadatak 9. Za koje se vrijeme neki ulog povećao zajedno sa složenim kamatama za 120%
ako se kamate obračunavaju po godišnjoj kamatnoj stopi 7.3. Obračun kamata je složen,
godišnji i dekurzivan.
Rješenje:
Cn  C0  1.2C0  2.2C0 , p  7.3, n  ?
Cn 2.2C0
 1.073
n
Cn  C0  r n  r n   
C0 C0
 1.073  2.2 / ln
n
ln  1.073  ln 2.2
n
n  ln1.073  ln 2.2
ln 2.2
n  11.19
ln1.073

Zadatak 10. Neka osoba uloži danas iznos od 5000 kn. Ako na kraju desete godine
(računajući od danas) na osnovi tog uloga raspolaže iznosom od 7000 kn, a poznato je da je u
prvih 5 godina godišnji kamatnjak fiksan i iznosi p1 = 5, koliki je kamatnjak u preostalih 5
godina ukamaćivanja ako je i on u tom podrazdoblju fiksan?
Rješenje:
C0  5000, C10  7000, p1  5, n1  5, n2  5, p  ?
C5  C0  r15  C
5
 C10  C0  r15  r25  r25  10 5 / 5
C10  C5  r2  C0  r1
C10 7000
r2  5 5  1.01686
C0  r1 5000   1.05 
5 5
p2 p2
r2  1    r2  1  p2  100  r2  1  100  0.01868  1.87
100 100

156
Zadatak 11. Dužnik treba podmiriti dugovanja: 12000 od prije šest godina, 8000 prije tri
godine i 5000 prije dvije godine do danas. Kojim iznosom može podmiriti cijeli dug ako je
kamatna stopa za prve tri godine bila 16%, a za posljednje tri godine 20% godišnje? Obračun
kamata je složen, godišnji i dekurzivan.
Rješenje:
16% 20%
-6 -3 -2 0
12000 8000 5000

Cn   12000 1.163  8000  1.23  5000 1.22  53390.74 kn
Zadatak 12. Uz koju kamatnu stopu iznos od 20000 kn kroz 5 godina naraste na 33701.16 kn
ako je obračun kamata složen, godišnji i anticipativan?
Rješenje:
C0  20000 , n  5 , C5  33701.16 , q  ?
C5 C5 5 33701.16
C5  C0 5  5  / 5
  5   1.11
C0 C0 20000
100
     100  q   100  100  q  100  q  100(  1)
100  q
100(  1) 100  0.11

q   10
 1.11

Ako temeljno razdoblje ukamaćivanja nije jednake duljine kao temeljno razdoblje na koje se
odnosi kamatna stopa, potrebno je preračunati kamatnu stopu i izraziti je u temeljnom
vremenu kapitalizacije. Ako se označi sa:
n1 duljina temeljnog vremenskog razdoblja na koji se odnosi nominalna kamatna stopa p,
n2 duljina temeljnog vremenskog razdoblja u kojem se obavlja kapitalizacija,
156
n1
tada je m  broj koji pokazuje koliko se puta u toku osnovnog vremenskog intervala
n2
kamate pripisuju glavnici.
p
Relativna kamatna stopa pr jednaka je pr  , a izražava se u jedinici vremena
m
ukamaćivanja.
Konačna vrijednost novčane jedinice uz nominalnu kamatnu stopu p jednaka je konačnoj
vrijednosti novčane jedinice uz primjenu konformne kamatne stope
 1

 p  m
p  100  1   1  , ali uz m ukamaćivanja u toku temeljnog vremenskog razdoblja na
  100  
 
koje se odnosi kamatna stopa p ako se koristi dekurzivni način kapitalizacije.
Zadatak 13. Odredite relativnu i konformnu kamatnu stopu ako je godišnja nominalna
kamatna stopa p = 6, a ukamaćivanje:
a) polugodišnje,
b) kvartalno,
c) mjesečno.
Rješenje:
a)
p  6, n1  1 godina  12 mjeseci, n2  6 mjeseci
n1 12
m  2
n2 6
p 6
pr   3
m 2
 p   6 
p  100  m 1   1  100  1   1  2.96
 100   100 
b)
156
p  6, n1  1 godina  12 mjeseci, n2  3 mjeseca
n1 12
m  4
n2 3
p 6
pr    1.5
m 4
 p   6 
p  100  m 1   1  100  4 1   1  1.47
 100   100 
c)
p  6, n1  1 godina  12 mjeseci, n2  1 mjesec
n1 12
m   12
n2 1
p 6
pr    0.5
m 12
 p   6 
p  100  m 1   1  100  12 1   1  0.49
 100   100 
Zadatak 14.
a) Odredite na koju vrijednost, nakon 6 godina, naraste iznos od 5000 kn koji je uložen na
banci uz 2% polugodišnjih kamata.
b) Izračunajte konformni mjesečni kamatnjak i provjerite da li se uz njegovu primjenu i
mjesečni pripis kamata dobije ista konačna vrijednost.
c) Koliki bi bio odgovarajući godišnji konformni kamatnjak koji bi davao istu količinu
kamata. Provjerite rezultat.
Rješenje:
a)
C0  5000, p  2 (polugodišnja), n  12 (polugodišta)
C12  C0  r12  5000   1.02   6341.21

12
b)
156
n1  6 mjeseci, n2  1 mjesec, n  6 12  72 (mjeseca)
n1 6
m  6
n2 1
 p   2 
p  100  m 1   1  100  6 1   1  0.33059
 100   100 
C72  C0   r    5000   1.0033059 

72 72
 6341.21
c)
n1  6 mjeseci, n2  12 mjeseci, n  6 (godina)
n1 6 1
m  
n2 12 2
 p 
2
  2 
2

p  100  1   1   100  1   1   4.04
  100     100 
   
Provjera:
C6  C0   r    5000   1.0404   6341.21
6 6
Zadatak 15. Neka osoba uloži danas u banku iznos od 20000 kn. Kolika je vrijednost tog
uloga na kraju desete godine (računajući od danas) ako je obračun kamata složen, dvogodišnji
i dekurzivan, a zadana je nominalna godišnja kamatna stopa p = 2? Usporedite stanje na
računu na kraju svake dvije godine ako se dvogodišnji kamatnjak računa relativno i
konformno.
Rješenje:
C0  20000, p  2 (godišnja), n  5 (dvogodišta)
n1 1
n1  1 godina, n2  2 godine  m  
n2 2
p 2
pr   4
Relativni kamatnjak: m 1
2
Konačna vrijednost nakon 5 dvogodišta (10 godina):
C5  C0   r    20000   1.04   24333.06 ili postupno:

5 5
156
C1  C0  r   20000 1.04  20800
C2  C1  r   20800 1.04  21632
C3  C2  r   21632 1.04  22497.28
C4  C3  r   22497.28 1.04  23397.17
C5  C4  r   23397.17 1.04  24333.06
 1
  2

  p  m
 2 
Konformni kamatnjak: p   100  1    1  100   1    1  4.04
  100   
    100  
Konačna vrijednost: C5  C0   r    20000   1.0404   24379.89

5 5
ZADACI ZA VJEŽBU
Zadatak 1. Netko je 1. siječnja 2006. godine uložio 75 000 kn. Kolikim je iznosom
raspolagao 31. siječnja 2007., ako su kamate obračunate prema jednostavnom obračunu
engleskom metodom uz godišnju kamatnu stopu 8% za razdoblje do 15. lipnja 2006., a
nadalje po kamatnoj stopi od 7%?
Zadatak 2. Za koliko mjeseci 60 000 kn donese uz godišnji kamatnjak 8 ukupno 12 000 kn

jednostavnih kamata?
Zadatak 3. Nakon koliko bi godina uz jednostavni obračun kamata i godišnju dekurzivnu

kamatnu stopu od 12% kamate bile tri puta veće od glavnice?
Zadatak 4. Dvije glavnice su uložene uz jednostavni kamatni račun: prva 10 000 kuna uz
10% godišnje, druga 20 000 kuna uz 4% godišnje. Kada će postići jednaku konačnu
vrijednost? Obračun kamata je dekurzivan.
Zadatak 5. Iznos od 10 000 kuna uložen u banku danas donese 2 540 kuna složenih kamata
na kraju devete godine. Koliki je godišnji kamatnjak banka primjenjivala? Obračun kamata je
složen, godišnji i dekurzivan.
156
Zadatak 6. Koliko iznose ukupne složene kamate na iznos od 20000 kn za razdoblje od 7
godina ako je godišnji kamatnjak u prve 2 godine 8, a u preostale razdoblju povećan je za
2%?
Zadatak 7. Neka osoba oroči danas 5 000 kuna. Na koju će vrijednost narasti ta glavnica na
kraju četvrte godine, ako banka daje sljedeće uvjete: obračun kamata je polugodišnji, složeni i
dekurzivan, uz promjenjive godišnje kamatnjake, za prvu godinu 5, za drugu 6, za treću 7 i za
četvrtu 8?
Zadatak 8. Izračunajte konačnu vrijednost glavnice od 15 000 kn i ukupne kamate nakon 5

godina. Obračun kamata je složen i:
a) anticipativan,
b) dekurzivan,
a godišnja kamatna stopa iznosi 4.2. Odredite za koliko postotaka je kamata uz anticipativni
obračun veća od kamate uz dekurzivni obračun.
Zadatak 9. Za koje se vrijeme neki ulog povećao zajedno sa složenim kamatama za 50% ako
se kamate obračunavaju po godišnjoj kamatnoj stopi 8. Obračun kamata je složen, mjesečni i
dekurzivan.
156
14. POČETNE I KONAČNE VRIJEDNOSTI VIŠE
PERIODIČNIH UPLATA (ISPLATA)
156
POSTNUMERAND
PRENUMERANDO
O
(početkom razdoblja)
(krajem razdoblja)
Konačne vrijednosti više
r n 1  r n 1
periodičkih uplata Sn  R  r  Sn  R
r 1 r 1
(isplata)
Sadašnje vrijednosti više
 r n 1 r n 1
periodičkih uplata An  R  An  R 
r n 1  r  1 r n  r  1
(isplata)
Zadatak 1. Neka osoba ulagat će u banku početkom svake godine u idućih 5 godina iznos od
5000 kn. Kolikim iznosom će raspolagati na kraju pete godine ako je obračun kamata složen,
godišnji i dekurzivan, a banka odobrava 5.55% godišnjih kamata?
Rješenje:
n  5, prenumerando uplate R  5000 , p  5.55 , S 5  ?
S5  R  r 
r5 1
 5000  1.0555 
1.0555  1  29483.63
5
r 1 1.0555  1

Zadatak 2. Netko će ulagati krajem sljedeće tri godine po 10000 kn. Ako će na kraju treće
godine na osnovi te tri uplate raspolagati iznosom od 33100 kn, uz koliki kamatnjak p je
banka ukamaćivala?
Rješenje:
n  3, postnumerando uplate R  10000 , S 3  33100 , p  ?
 r3 1
S3  R 
r 1
 r  1  r 2  r  1 
R S3 , izraz podijelimo s r – 1, uz uvjet da je r  1
r 1
 
R  r 2  r  1  S3

10000   r 2  r  1  33100 / : 100
100r 2 100r  100  331

100r 2 100r  231  0  r1  1.1 , r2  2.1 (ne može biti dekurzivan faktor)
156
r  1.1  p  10

Zadatak 3. Koliko godina bi trebalo uplaćivati početkom godine po 5000 kn ako se želi
uštedjeti 62897.38 kn? Obračun kamata je složen, godišnji i dekurzivan, a godišnja kamatna
stopa je 10.
Rješenje:
prenumerando uplate R  5000 , S n  62897.38 , p  10 , n  ?
r n 1
Sn  R  r 
r 1
S n  r  1  R  r   r n  1
S n  r  1
r n 1 
Rr
S n  r  1
rn   1 / ln
Rr
 S  r  1 
n  ln r  ln n  1
 Rr 
 S  r  1   62897.381.1  1 
ln n  1 ln  1
 Rr   5000  1.1  8
n 
ln r ln 1.1

Zadatak 4. Uložimo li na banku 100 000 kn, koliko godina možemo na osnovi tog iznosa
podizati godišnje iznose po 10 000 kn krajem svake godine? Kojim iznosom ćemo raspolagati
nakon što podignemo posljednji iznos od 10 000 kn? Godišnji kamatnjak je 8.
Rješenje:
postnumerando isplate R  10000 , An  100000 , p  8 , n  ?
r n 1
An  R  n
r  r  1
An  r n  r  1  R   r n  1
An  r n  r  An  r n  R  r n  R
r n  An  r  An  R    R
156
R
rn  / ln
An  r  An  R
 R 
n  ln r  ln 
 An  r  An  R 
 R   10000
ln  ln 

 An  r  An  R   100000  1.08  100000  10000 
n   20.912
ln r ln 1.08
Od uplaćenog iznosa od 100000 kn možemo dobiti 20 postnumerando godišnjih isplata po
10000 kn uz ostatak jedne isplate R  .
r 20  1 R
R  20  20  100000
r  r  1 r
1.08 20  1 R
10000    100000
1.08  0.08 1.08 20
20
R
98181.474   100000
1.08 20
R   1.08 20  1818.526  8476.07
ili pomoću konačnih vrijednosti:
C 0  r 20  R 
r 20  1
 1000001.08  10000
20 1.08  1  8476.07
20
r 1 1.08  1

Zadatak 5. Prigodom Aninog rođenja rodbina joj je darovala iznos od 10000 kn, koji su
roditelji oročili na banci uz godišnji kamatnjak 9.25 na 18 godina. Nakon što je Ana postala
punoljetna, navedeni iznos počne trošiti podižući u idućih 5 godina krajem godine po 10000
kn. U tom razdoblju banka je obračunavala kamate uz godišnji kamatnjak 7. Ako je nakon
posljednjeg podignutog iznosa Ana ostatak novca oročila uz godišnji kamatnjak 8.5, kojim
iznosom će raspolagati na svoj 33. rođendan?
Rješenje:
C 0  10000 , p  9.25 , n  18
Ana će za svoj 18. rođendan raspolagati iznosom:
C18  C 0  r 18  10000  1.092518  49157.07
Nakon 19. godine joj ostaje: X 1  C18  r  R  49157.07  1.07  10000  42598.06
156
Nakon 20. godine joj ostaje: X 2  X 1  r  R  35579.92
Nakon 23. godine joj ostaje: X 5  X 4  r  R  11437 .93

ili
X 5  C18  r  R 
5 r 5 1
 49157.071.07   10000 
5 1.07   1  11437.93
5
r 1 1.07  1
Kad ostatak od 11437.93 oroči na 10 godina uz kamatnjak 8.5:
X  X 5  r 10  11437.93  1.08510  25860.95


Zadatak 6. Dva brata Ante i Luka, istoga dana ulože u različite banke jednak iznos. Ante je
uložio svoj novac uz 7.25% godišnje i u cijelosti ga je potrošio podižući početkom svake
godine u idućih 7 godina jednake iznose R1, a Luka je uložio svoj novac uz 8.75% godišnje i
u cijelosti ga je potrošio podižući krajem svakog polugodišta u idućih 9 godina jednake iznose
R2. Za koliko je puta Ante podizao veći iznos nego Luka. Obračun kamata je složen, godišnji i
dekurzivan.
Rješenje:
Ante... Luka...
p  7.25 p  8.75
n  7, n9
R 1 prenumerando 2R 2 postnumerando
 A9
A7
 r 7 1 r9 1
A7  R1  6 A 9  2 R2  9
r (r  1) r (r  1)
156

A 7  A9
1.0725 7  1 1.0875 9  1
R1   2 R 2 
1.0725 6  0.0725 1.0875 9  0.0875
R1  5.72997  2 R2  6.05666
R1  2.1R2

156
15. ZAJAM
156
Anuitet je periodički iznos koji plaća korisnik zajma, a sastoji se od dva dijela:
• otplatne kvote (dio kojim se otplaćuje nominalni iznos zajma) i

• kamata
Osnovne pretpostavke za model otplate zajma jednakim anuitetima:

– obračun kamata je složen i dekurzivan,
– anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim razdobljima krajem termina,
– razdoblje ukamaćivanja jednako je jedinici vremenskog dospijeća između anuiteta,
– konstantna kamatna stopa
Oznake:
C = visina zajma
a = anuitet
Ik = kamate na kraju k-tog razdoblja
Rk = otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja
Ck = ostatak duga na kraju k-tog razdoblja
p = konstantna kamatna stopa
r n 1
Zajam C mora biti jednak sadašnjoj vrijednosti n postnumerando anuiteta: C  a 
r n  r  1
p
Kamate se dobivaju iz ostatka duga iz prethodnog razdoblja: I k  Ck 1 
100
Otplatna kvota Rk je razlika između anuiteta i kamata: Rk  a  I k
Preostali dug je razlika prethodnog ostatka duga i otplatne kvote: Ck  Ck 1  Rk
156
Shematski prikaz amortizacije zajma kroz otplatnu tablicu
k a Ik Rk Ck
0    C0
1 a I1 R1 C1
2 a I2 R2 C2
    
n1 a I n 1 R n 1 C n 1
n a In Rn 0
n n
 na I   Ik C   Rk
k 1 k 1
Zadatak 1. Napravite plan otplate zajma od 100000 kn uz dekurzivan obračun kamata i

jednake anuitete koji se plaćaju krajem sljedećih 5 godina uz godišnju kamatnu stopu od 10%.
Rješenje:
C = 100000, n = 8, p = 10, a = ?
r n  r  1 1.15  1.1  1
a C  100000   26379.75
r n 1 1.15  1
Otplatna tablica:
k a Ik Rk Ck
0 - - - 100000
1 26379,75 10000,00 16379,75 83620,25
2 26379,75 8362,03 18017,72 65602,53
3 26379,75 6560,25 19819,50 45783,03
4 26379,75 4578,30 21801,44 23981,59
5 26379,75 2398,16 23981,59 0,00
131898,75 31898,74 100000,00

156
Zadatak 2. Zajam je odobren poduzeću na 5 godina uz 6% godišnjih kamata i otplaćuje se
nominalno jednakim anuitetima krajem godine u iznosu 50000 kn. Odredite iznos zajma.
Obračun kamata je složen, godišnji i dekurzivan. Napravite plan otplate.
Rješenje:
a  50000, p  6, n  5, C  ?
r n 1 1.065  1
C  a  50000   210618.19
r n  r  1 1.065  0.06
k a Ik Rk Ck
0 - - - 210618,19
1 50000,00 12637,09 37362,91 173255,28
2 50000,00 10395,32 39604,68 133650,60
3 50000,00 8019,04 41980,96 91669,63
4 50000,00 5500,18 44499,82 47169,81
5 50000,00 2830,19 47169,81 0,00
250000,00 39381,81 210618,19

Zadatak 3. Odredite koliko će godina trajati otplata zajma od 150000 kn uz dekurzivnu

kapitalizaciju, dogovorene anuitete od 45000 kn koji se plaćaju krajem godine i godišnje
kamate od 12%. Napravite plan otplate.
Rješenje:
C  150000, a  45000, p  12, n  ?
rn 1 1.12n  1
a C  45000   150000 / : 45000
r n  r  1 1.12n  1.12  1
1.12n  1
 3.33 / 1.12n  0.12  1.12n  1  1.12n  0.4
1.12  0.12
n
0.6 1.12n  1 / : 0.6  1.12 n  1.67 / ln

ln1.67
n  ln1.12  ln1.67  n   4.5
ln1.12
Zajam će se otplatiti sa 4 anuiteta od 45000 kn i zadnjim nepotpunim anuitetom kojeg treba
izračunati.
Nepotpuni (krnji) anuitet a računa se tako da:
 zadnja otplatna kvota treba biti jednaka ostatku duga iz prethodnog razdoblja,
156
 zadnja otplatna kvota zbrojena sa zadnjim kamatama jednaka je nepotpunom anuitetu
k a Ik Rk Ck
0 - - - 150000
1 45000,00 18000,00 27000 123000
2 45000,00 14760,00 30240,00 92760,00
3 45000,00 11131,20 33868,80 58891,20
4 45000,00 7066,94 37933,06 20958,14
5 23473,12 2514,98 20958,14
203473,12 53473,12 150000,00

Zadatak 4. Zajam u iznosu 50000 kn odobren je na 2 godine uz 10% dekurzivnih godišnjih

kamata i plaćanje jednakih anuiteta krajem polugodišta. Izradite otplatnu tablicu ako je
obračun kamata složen i polugodišnji.
Rješenje:
C  50000, p  10, n  4 (polugodišta), a  ?
 p   10 
Polugodišnji konformni kamatnjak: p  100  m 1   1  100  1   1  4.88
 100   100 
 r    r   1 1.04884  1.0488  1
n
a C  50000   14061.31

 r  1 1.04884  1
n
Otplatna tablica:
k a Ik Rk Ck
0 - - - 50000,00
1 14061,31 2440,00 11621,31 38378,69
2 14061,31 1872,88 12188,43 26190,26
3 14061,31 1278,08 12783,23 13407,03
4 14061,31 654,26 13407,05 -0,01
56245,24 6245,22806 50000,01
156

156
16. INTERKALARNE KAMATE, POTROŠAČKI KREDIT
156
U pravilu, ako se radi o zajmu namijenjenom financiranju neke investicije, zajam se isplaćuje
u obrocima prema odvijanju radova, pristizanju i montiranju opreme, odnosno nakon što su
ispunjeni određeni uvjeti .
Otplata zajma anuitetima počinje tek nakon što je zajam u cijelosti iskorišten. Kreditor svaki
anuitet ukamaćuje od trenutka doznake anuiteta, pa do trenutka kada počinje redovno vraćanje
zajma. Zbog toga zajmoprimatelj plaća interkalarne kamate IK.
Interkalarne kamate mogu se obračunati na 2 načina:
(1) obračunavanjem kamata po složenom kamatnom računu na cjelokupni iznos zajma
uz odobrenu kamatnu stopu i isplaćivanjem odjednom u trenutku stavljanja zajma
u otplatu,
(2) obračunavanjem kamata po složenom kamatnom računu i pripisivanjem iznosu
odobrenog zajma u trenutku stavljanja zajma u otplatu.
Zadatak 1. Stambeni kredit u iznosu od 75000€ potrebno je otplatiti u roku od 20 godina

jednakim mjesečnim postnumerando anuitetima uz godišnji kamatnjak 6%. Kredit je
realiziran 31.5.2009. i prva rata dolazi na naplatu 30.6.2009. Banka nudi jednogodišnji poček
uz naplatu interkalarnih kamata po istoj kamatnoj stopi.
a) Koliko iznose interkalarne kamate?
b) Koliko iznose mjesečni anuiteti za taj kredit ako se interkalarne kamate plate prije
stavljanja kredita u otplatu (31.5.2010.)? Izračunajte ukupne kamate.
c) Koliko iznose mjesečni anuiteti ako se interkalarne kamate pribroje kreditu? Izračunajte
ukupne kamate.
Rješenje:
a) Interkalarna kamata je u ovom slučaju naknada koju korisnik kredita plaća za korištenje
sredstava od 31.5.2009. do 31.5.2010.
IK = C1 – C0 = C0r –C0 = C0(r – 1) = 75000(1.06 – 1) = 4500
b) interkalarne kamate plaćene prije stavljanja zajma u otplatu...

Da bismo izračunali mjesečne postnumerando anuitete potrebno je prvo izračunati konformnu
kamatnu stopu:
godišnji kamatnjak 6%  n1 = 1 godina = 12 mjeseci
mjesečni anuiteti  n2 = 1 mjesec  m = n1 / n2 = 12
156
 p   6 
p   100 m 1   1  100 12 1   1  0.487  r   1.00487
 100   100 
Anuitet računamo na nominalni iznos zajma od 75000€.

Treba obratiti pažnju na to da je u ovom slučaju broj razdoblja n = 20 12  240 mjeseci.
r n  r  1 1.00487 1.00487  1 
240
a  C0   75000  530.60
r 1
n
1.00487 240  1
U ukupne kamate treba pribrojiti i interkalarne kamate:

I  n  a  C 0  I K   240  530.60  75000  4500  56844
c) interkalarne kamate se pribrajaju kreditu...

Anuitet računamo na iznos kredita u koji su uključene interkalarne kamate:
C = C0 + IK = 75000 + 4500 = 79500
r n  r  1 1.00487 1.00487  1 
240
a C  79500  562.43
r 1
n
1.00487 240  1
Ukupne kamate:
I  n  a  C 0   240  562.43  75000  59983.20
Zadatak 2. Za gradnju nekog proizvodnog objekta koristi se zajam od 60000 kn uz sljedeće

uvjete: početkom 1. godine doznačena je tranša od 20000 kn, a početkom 3. godine ostatak od
40000 kn. Gradnja traje 4 godine, a početkom 5. godine počinje normalna proizvodnja. Rok
do kada treba otplatiti zajam je 8 godina, a to je 4 godine nakon puštanja objekta u rad. Zajam
se otplaćuje dekurzivno, krajem godine, uz godišnje kamate od 20%.
Izračunajte iznos interkalarnih kamata i anuitet otplate ako se interkalarna kamata plaća:
a) odjednom,
b) ako se ona pribroji zajmu.
Rješenje:
Na kraju 4. godine (nakon gradnje) iznos zajma je:

C 4  200001.2   400001.2   109072
4 2
156
Interkalarne kamate:
I K  C 4  C 0  109072  60000  49072
a) platimo li interkalarne kamate od 49072 kn odmah anuiteti će iznositi:

r n  r  1 1.2 1.2  1 
4
a  C0   60000  23177.35
r 1
n
1.2 4  1
b) pribrojimo li interkalarne kamate zajmu, anuiteti će iznositi:
r n  r  1 1.2 1.2  1 
4
a  C4  n  109072  42133.33
r 1  1 .2  4  1

Potrošački kredit najčešće se odobrava uz obvezu uplate nekog dijela kredita odmah, u
gotovini. Nakon odbitka udjela u gotovini dobije se stvarni iznos potrošačkog kredita na koji
se primjenom kamatnog računa pribrajaju ukupne kamate i time dobije ukupno dugovanje.
Iznos konstantnog mjesečnog anuiteta dobijemo dijeljenjem ukupnog dugovanja s brojem
mjeseci na koji je odobren potrošački kredit.
Koriste se slijedeće oznake:
C = odobreni iznos potrošačkog kredita
P = udio u gotovini
C 0  C  P = stvarni iznos kredita nakon odbitka udjela u gotovini
q = anticipativna kamatna stopa

I = ukupne kamate
I j = kamate u j-tom razdoblju
n = broj obroka otplate,

R = prosječna otplatna kvota,
a = anuitet otplate.
Ukupno dugovanje C 0  I treba otplatiti sa n jednakih mjesečnih anuiteta a. Dakle, vrijedi:

C0 I
n  a  C0  I , tj. a   ,
n n
C0 I
gdje su:  R prosječna otplatna kvota, a  I S prosječne kamate.
n n
156
Obračun kamata kod potrošačkog kredita je anticipativan i koristi se jednostavni kamatni
račun. Ako je q godišnja kamatna stopa, onda su godišnje kamate u prvom otplatnom
C0  q C q
razdoblju , a mjesečne 0 .
100 1200
Svaki termin otplaćuje se jedna otplatna kvota, a u j-tom terminu ostatak duga je:
C j  C 0  ( j  1)  R ,
 C 0  ( j  1)  R  q
pa su kamate u j-tom terminu (mjesecu): I j  ,
1200
C 0  q (n  1)
a ukupne kamate: I  .
2400
Napomena:
Ako rate nisu mjesečne već se kredit otplaćuje svakih m̂ mjeseci, uvode se nove oznake.
m̂ = razmak u mjesecima između dospijeća dviju rata kredita,
m  n  mˆ = rok otplate potrošačkog kredita u mjesecima,
n = broj rata otplate.
Tada su formule za kamate u j-tom terminu, diferenciju niza planiranih kamata i ukupne
kamate jednake:
Ij 
 C 0  ( j  1)  R  mˆ  q
1200
C 0  q  mˆ R  q  mˆ
d  
1200n 1200
C 0  q  mˆ  (n  1)
I
2400
Zadatak 3. Potrošački kredit u iznosu od 12000€, odobren uz 10% gotovinskog učešća,

amortizira se sa 4 kvartalna jednaka anuiteta. Odredite anuitet otplate, prosječne kamate te niz
planiranih kamata ako je godišnji anticipativni kamatnjak q  12 . Ukoliko se dužnik u
trenutku uplate trećeg anuiteta želi osloboditi duga u cijelosti koliki iznos treba uplatiti?
Rješenje:
Udio u gotovini je 10% od iznosa kredita: P  10%  12000  1200
156
Stvarni iznos kredita nakon odbitka udjela u gotovini:
C 0  C  P  12000  1200  10800
Anticipativna kamatna stopa je q  12 , anuiteti su kvartalni pa je m̂ = 3, n  4

C 0  q  mˆ  ( n  1) 10800  12  3  5
Ukupne kamate: I    810
2400 2400
C 0  I 10800  810
Anuitet otplate: a    2902.5
n 4
C 0 10800
Prosječna otplatna kvota: R    2700
n 4
I 810
Prosječne kamate: I s    202.5
n 4
R  q  m̂ 2700  12  3
Diferencija niza planiranih kamata: d     - 81, a prvi član niza je
1200 1200
kamata u 1. kvartalu: I 1 
 C 0  (1  1)  R  mˆ  q  C 0  mˆ  q  10800  3  12  324
1200 1200 1200
k a IS R IK IK - I S
1 2902.5 202.5 2700 324 121.5
2 2902.5 202.5 2700 243 40.5
3 2902.5 202.5 2700 162 - 40.5
4 2902.5 202.5 2700 81 -121.5
 11610 810 10800 120 0
Posljednja dva stupca tablice, tj. niz planiranih kamata ( I K ) i razlika planiranih i prosječnih
kamata ( I K  I S ) poslužit će nam u slučajevima kada se želimo osloboditi duga prije krajnjeg
roka. Ako se, npr., dužnik u trenutku uplate trećeg anuiteta želi osloboditi preostalog duga,
mora uplatiti prvo razliku kamata I k  I s za prva dva razdoblja, jer je plaćeno manje nego što
su planirane kamate. Pored toga treba platiti otplatnu kvotu i kamate za treće razdoblje, te
preostale otplatne kvote (u ovom zadatku samo R4).
2
X   ( I K  I S )  I 3  R3  R4  121.5  40.5  162  2700  2700  5724
K 1
156
17. PRIMJERI KOLOKVIJA I ISPITA
156
PRIMJER I. KOLOKVIJA
Zadatak 1. Dokažite matematičkom indukcijom da za svaki prirodni broj n vrijedi:
1
1  2  3  2  3  4  3  4  5  ...  n(n  1)(n  2)  n(n  1)(n  2)(n  3)
4
 1 x  2 x
Zadatak 2. Za zadane funkcije f ( x )  log 3   i g ( x)  odredite:
 2x  1 x
a) kompoziciju funkcija g i f,
b) domenu funkcije  f  g  x  ,
c) inverznu funkciju funkcije f.
Zadatak 3. Zadani su skupovi: A = {xN : -5  x  3} i B = {3, 2, {1}}.
Ako je skup C = A  B odredite:
a) kardinalni broj skupa C,
b) partitivni skup skupa C,
c) skup BB.
Zadatak 4. Neka je (an) geometrijski niz. Odredite opći član tog niza ako je:
a1  a 2  a3  13 i 3 a1  a 2   a 2  a 3 .
Zadatak 5. Rastavite sljedeću racionalnu funkciju na parcijalne razlomke:
1  2x  x 2
f ( x) 
 x  1 2  x 2  1
156
PRIMJER II. KOLOKVIJA
Zadatak 1. Neka osoba uloži na banku početkom godine 5000 kn, zatim na kraju
četvrtog mjeseca još 1000 kn, te početkom devetog mjeseca još 1500 kn. Koliko će ta
osoba imati na kraju godine ako je banka odobravala prvih 7 mjeseci 7%, a preostalih 5
mjeseci 8% godišnjih kamata. Obračun kamata je dekurzivan, mjesečni i konforman.
Zadatak 2. Korisnik će zajam u iznosu od 50 000€ vraćati dogovorenim anuitetima od

15 000€ uz 8% dekurzivnih godišnjih kamata i plaćanje jednakih anuiteta krajem
tromjesječja. Izračunajte koliko će trajati vraćanje zajma i izradite otplatnu tablicu.
Zadatak 3. Zbog uštede materijala i dobrih rezultata rada trima odjelima nekog
poduzeća pripala je nagrada od 23 600 kn. Nagrade moraju biti upravno razmjerne
broju radnika i obrnuto razmjerne broju sati izostanka s posla. Ako odjel A ima 20
radnika i 50 sati izostanka, odjel B 15 radnika i 60 sati izostanka, a odjel C 25 radnika i
75 sati izostanka, koliki iznos nagrade pripada svakom odjelu?
Zadatak 4. Ako se neka roba proda za 1280 kn, dobitak je 6.2%. Kolika bi morala biti
cijena te robe da bi se na njoj izgubilo 8.4%?
Zadatak 5. Netko je uplaćivao u banku prve četiri godine početkom svakog polugodišta
po 80000 kn, a zatim sljedeće dvije godine početkom svakog polugodišta podizao po
70000 kn. Koliko će imati u banci na kraju osme godine ako je obračun kamata složen,
polugodišnji i dekurzivan? Banka odobrava 7.5% godišnjih kamata.
156
PRIMJER PISMENOG ISPITA
3  x  2x 2  x2 
Zadatak 1. Odredite domenu funkcije f ( x)   log 

3 x
2
1  2 x  3x
Zadatak 2. Izdavač može tiskari platiti trošak tiskanja knjige na sljedeće načine: ili će
mu 1. srpnja platiti iznos 100 000 kn (ponuda A) ili će mu 1. srpnja platiti 30 000 kn i 1.
listopada još 80 000 kn (ponuda B) ili će trošak platiti s tri nominalno jednaka mjesečna
iznosa po 35 000 kn 1. kolovoza, 1. rujna i 1. listopada tekuće godine (ponuda C). Koji
način plaćanja je najpovoljniji za izdavača, a koji za tiskaru ako tiskara obračunava
mjesečne kamate uz mjesečni kamatnjak 2? Obračun kamata je složen, mjesečni i
dekurzivan. Računajte da svaki mjesec ima 30 dana, a za trenutak usporedbe uzmite 1.
srpanj.
Zadatak 3. Neka osoba je uz godišnju kamatnu stopu 8.5% investirala 3 500 kn na 6

mjeseci, 10 400 na 2,5 godine i 8 500 kn na 1 godinu i 4 mjeseca. Koliko će ukupno
jednostavnih kamata ta osoba zaraditi na investicijama?
Zadatak 4. Treći član aritmetičkog niza jednak je trećem članu geometrijskog niza i
iznosi 15, umnožak i prvih i drugih članova tih nizova je 300. Napišite opći član i
aritmetičkog i geometrijskog niza s navedenim svojstvima.
Zadatak 5. Zajam visine 80 000 kn želimo otplatiti mjesečnim anuitetima visine 2 000
kn. Koliko takvih anuiteta moramo uplatiti, te koliki je posljednji, krnji anuitet, ako je
godišnja dekurzivna kamatna stopa 6.2%? U zadatku ne treba napraviti otplatnu tablicu.
156
Literatura:
Babić, Z., Tomić-Plazibat N. (2006.), Poslovna matematika, 4. dopunjeno izdanje,

Ekonomski fakultet, Split
Chiang, A. C. (1994.), Osnovne metode matematičke ekonomije, MATE, Zagreb
Divjak, B., Erjavec, Z. (2007.), Financijska matematika, TIVA, Varaždin
Dowling, E. D. (1993.), Mathematical methods for business and economics, Schaum

Outline, McGraw-Hill
Erceg, V. (2004.), Metode gospodarskog računa, 2. izmijenjeno izdanje, Element, Zagreb
Harshbarger R. J., Reynolds J. J. (2004.), Mathematical Applications for the management,

life and social sciences, Houghton Mifflin Company, Boston
Martić, Lj. (1979.), Matematičke metode za ekonomske analize, Narodne novine, Zagreb
Šego, B. (2008.), Financijska matematika, ZgombićPartneri, Zagreb
Šorić, K. (1995.), Zbirka zadataka iz matematike s primjenom u ekonomiji, Element,

Zagreb
Tomašević, M. (2001.), Skupovi, brojevi i funkcije, Visoka pomorska škola u Splitu, Split
156

FINANCIJSKA MATEMATIKA Zbirka

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

FINANCIJSKA MATEMATIKA Zbirka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FINANCIJSKA

pred. Josipa Perkov, mag. math.

1. UVOD: SKUPOVI BROJEVA....................................................................................................................

7. ARITMETIČKI I GEOMETRIJSKI NIZ..............................................................................................

10. RAČUN DIOBE..................................................................................................................................

11. RAČUN SMJESE................................................................................................................................

12. VERIŽ NI RAČUN..............................................................................................................................

13. JEDNOSTAVNI I SLOŽ ENI KAMATNI RAČUN......................................................................

14. POČETNE I KONAČNE VRIJEDNOSTI VIŠE PERIODIČNIH UPLATA (ISPLATA)....

16. INTERKALARNE KAMATE, POTROŠAČKI KREDIT...........................................................

17. PRIMJERI KOLOKVIJA I ISPITA.................................................................................................

3.  a  b  c  a  c  b  c distributivnost množenja prema zbrajanju,

4. Ako je a < b tada je a + c < b +c i a ∙ c < b ∙ c.

Uvrstimo zadane brojeve umjesto x i y:

Razlomak proširujemo tako da mu i brojnik i nazivnik pomnožimo istim cijelim brojem

Oduzimanje razlomaka svodi se na zbrajanje suprotnih brojeva.

Umnožak dvaju razlomaka je razlomak čiji je brojnik umnožak brojnika, a nazivnik

Kvocijent dvaju razlomaka je umnožak prvog razlomka (djeljenika) i recipročne vrijednosti

Kvocijent dvaju razlomaka ponekad je napisan i kao dvojni razlomak. Neka su a, b, c, d

Razlikujemo dvije vrste razlomaka: prave i neprave.

Racionalne brojeve zapisujemo i u decimalnom obliku. Decimalni se zapis racionalnog broja

Konačan decimalni broj pretvaramo u decimalni razlomak. To je razlomak čiji je nazivnik

Zadatak 4. Pretvorite u razlomak:

Algebarski iracionalni brojevi su iracionalni brojevi koji su rješenje neke algebarske

Primjer 3. Pokažimo da 2 nije racionalan broj

Pretpostavimo suprotno, tj. pretpostavimo da 2 jest racionalan broj. Ako je 2 racionalan

n relativno prosti. Kontradikcija proizlazi iz pretpostavke da je 2 racionalan broj, pa tu

pretpostavku moramo odbaciti i prihvatiti suprotno: 2 nije racionalan broj.

Realne brojeve možemo međusobno uspoređivati. Za realni broj a kažemo da je manji od

Interval S je podskup skupa realnih brojeva koji ima svojstvo da za sve a, b  S i x  R

intervalu možemo pisati: x  3,7 ili 3 < x < 7.

brojeve x vrijedi nejednakost: x > 4.

x ovog skupa vrijedi nejednakost x < 2.

  , 2 je lijevi poluotvoreni (desni poluzatvoreni) interval kojem pripadaju svi

 5,  1 je lijevi poluotvoreni (desni poluzatvoreni) interval, ili jednostavno poluotvoreni

0, 6 je lijevi poluzatvoreni ili desni poluotvoreni interval. Za x   0, 6 vrijedi

Zadatak 5. Prikažite na brojevnom pravcu i zapišite u obliku intervala:

Za realni broj a definiramo kvadrat broja a: a 2  a  a , kub broja a: a 3  a  a  a i općenito

množimo zbrojem njihovih koeficijenata: xa n  ya n  ( x  y )a n

razlika kvadrata: a 2  b 2  (a  b)(a  b)

c) (4a  3)(3a 2  2a  4)  12a 3  8a 2  16a  9a 2  6a  12  12a 3  17a 2  10a  12

15m 4  20m 3  10m 2 15m 4 20m 3 10m 2

Zadatak 10. Potencirajte:

Zadatak 11. Izvršite naznačene računske operacije:

 2a 2 3a 1   6a a 1   2a 2b 4 3b   6ab3 1   6ab 5   6b 3  6ab 5 7 ab 2

Za svaki realni broj a  0 i n  N postoji jedinstven x  R, x  0 takav da vrijedi x n  a .

Taj se broj označava s n

korijena. Posebno, eksponent drugog (kvadratnog) korijena ne pišemo: 2

eksponent 1, korijen ne pišemo: 1

Neka su a,b  R, a, b  0 , n,m,p  N. Pogledajmo množenje, dijeljenje,

4. Neka je a  0 , n, m  N. Tada za potenciranje korijena vrijedi:  a

5. Za korjenovanje korijena vrijedi: m n

900  121 900  121 30  11 330

Zadatak 14. Djelomično korjenujte:

Zadatak 15. Unesite pod korijen:

Zadatak 17. Izračunajte:

Zadatak 18. Pomnožite ili podijelite:

IZLUČIVANJE ZAJEDNIČKOG FAKTORA

Primjer 5. Izlučimo zajednički faktor u sljedećim izrazima:

RASTAV KVADRATNOG TRINOMA NA FAKTORE

realni brojevi m i n takvi da vrijedi: m  n  p i m  n  q . Tada možemo polazni kvadratni

trinom zapisati u obliku: x 2  (m  n) x  mn , a njega možemo rastaviti na faktore:

Primjer 6. Rastavimo kvadratne trinome na faktore: a) x 2  7 x  10 , b) x 2  x  6 .