Primijenjena Matematika 3: Udžbenik Za 3. Razred Srednje Strukovne Škole Zanimanje: Tehničarka / Tehničar Za Računalstvo

Biljana Kuhar
PRIMIJENJENA MATEMATIKA 3
udžbenik za 3. razred srednje strukovne škole
zanimanje: tehničarka / tehničar za računalstvo
Za izdavača
Darko Simić
Urednica izdanja
Đurđica Salamon Padjen
Autorica
Biljana Kuhar, prof. matematike i fizike,
profesor savjetnik
Recenzenti
mr. sc. Ivan Mrkonjić
Marijana Krnić, prof. matematike
Lektorica
Magdalena-Megi Pavlović, mag. educ. philol. croat. et ling.
Grafička obrada
Alegra Zagreb
Izdavač
Alka script d. o. o.
Zagreb, Nehajska 42
tel. 01/30 135 30
www.alkascript.hr
Tisak
Og grafika, Jastrebarsko
Uporabu udžbenika odobrilo je stručno povjerenstvo

Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske 2022. godine.
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu pod brojem 001137447.
ISBN 978-953-294-427-3
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati

bez pismene suglasnosti nakladnika.
Biljana Kuhar
PRIMIJENJENA MATEMATIKA 3
udžbenik za 3. razred srednje strukovne škole
zanimanje: tehničarka / tehničar za računalstvo
Prvo izdanje
Zagreb, 2022.
U
trećem razredu
učenica/učenik će steći
sljedeće kompetencije:
› koristit će se računalnim alatima u
matematičkim procesima,
› primjenjivat će matrice u
transformacijama koordinatnog
sustava i u rješavanju sustava
jednadžba,
› primjenjivat će metode
linearnog programiranja u
rješavanju problema.
SADRŽAJ
1. LINEARNI SUSTAV DRUGOG REDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

1.1. SUSTAV DVIJU LINEARNIH JEDNADŽBA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1.2. LINEARNI SUSTAV DRUGOG REDA OVISAN O PARAMETRU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
1.3. GRAFIČKI PRIKAZ LINEARNOG SUSTAVA DRUGOG REDA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
2. MATRICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
2.1. KVADRATNE MATRICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
2.2. OPERACIJE S MATRICAMA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
2.2.1. Množenje matrice skalarom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
2.2.2. Zbrajanje matrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
2.2.3. Množenje matrica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
2.2.4. Linearna preslikavanja ravnine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
2.2.5. Matrični prikaz translacije ravnine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
2.2.6. Matrični prikaz rotacija ravnine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
2.3. INVERZNA MATRICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
2.4. REGULARNA MATRICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
3. DETERMINANTE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
3.1. DETERMINANTE DRUGOG I TREĆEG REDA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
3.2. OSNOVNA SVOJSTVA DETERMINANATA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
3.3. CRAMEROVO PRAVILO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
3.4. LAPLACEOVO PRAVILO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 4
3.5. GAUSS-JORDANOVA METODA RJEŠAVANJA SUSTAVA JEDNADŽBA . . . . . . . . . . . . 105
4
3.6. RANG MATRICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
3.7. LINEARNA NEZAVISNOST (I RANG) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 4
3.8. INVERZNA MATRICA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 4
4. LINEARNO PROGRAMIRANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 4
4.1 UVOD U LINEARNO PROGRAMIRANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
4.2 GRAFIČKO RJEŠAVANJE NEJEDNADŽBE Ax + By + C > 0 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
4.3. MINIMUM I MAKSIMUM POLINOMA Ax + By + C NA KONVEKSNOM POLIGONU. . . . . . . . . 134
4.4. PROBLEM LINEARNOG PROGRAMIRANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Osobni i socijalni razvoj
Rješavanjem zadataka Primjena IKT-a
postajemo svjesni sebe.
Timskim radom stječemo Učenje je jednostavnije uz
razumijevanje i poštovanje aplikacije, aplete, programe i
prema ljudima oko sebe, društvene mreže u digitalnom
razvijamo komunikacijske okruženju. Uporabom IKT-a
kompetencije i strategije postajemo spremni za izazove
rješavanja sukoba. 21. stoljeća. Predlažemo
Preuzimamo odgovornost moguća i primjenjiva rješenja.
za svoje ponašanje. Stvaramo, predlažemo i dijelimo
nove ideje.
Učiti kako učiti

Upravljanje informacijama pomaže
u primjeni strategija učenja i u
rješavanju problema. Planiramo
aktivno učenje i prilagođavamo se.
Kombiniranjem ideja iz različitih
područja stvaramo kreativno
mišljenje. Građanski odgoj
Samovrednovanjem stječemo Štitimo i promičemo
saznanje o vrijednosti učenja i ljudska prava, sudjelujemo
razvijamo kritičko mišljenje. u odlučivanju i prihvaćamo
Iskazujemo interes i tako stvaramo obveze u školskom,
pozitivne emocije prema učenju. građanskom i obiteljskom
životu.
Održivi razvoj
Osmišljavamo i koristimo se
inovativnim i kreativnim oblicima Poduzetništvo Zdravlje
djelovanja s ciljem održivosti. Odabiremo ponašanje sukladno
Planiramo i upravljamo
Sudjelujemo u aktivnostima u pravilima i normama zajednice.
aktivnostima,
školi i izvan škole za prepoznajemo Analiziramo opasnosti
opće dobro. važnost odgovornog iz okoline, prepoznajemo rizične
poduzetništva, situacije i
sudjelujemo u projektima izbjegavamo ih.
koristeći se stečenim
znanjem, vještinama i
stavovima.
6
PREDGOVOR
Ovaj udžbenik namijenjen je učenicima 3. razreda

strukovnih škola. Ponovit će se stečeno znanje
i steći nova znanja.
U skladu s naslovom udžbenika Primijenjena matematika učenici će

razvijati kompetencije za cijeli život. Cilj je učenja izgradnja znanja i
procesa mišljenja na nov način.
Na početku svakog poglavlja navedeni su obrazovni ishodi koji se ostvaruju

obradom sadržaja toga poglavlja. S druge strane, svako poglavlje završava
listom samoprocjene, zaključcima 321, pregledom gradiva i zadatcima za
ponavljanje koji pomažu u provođenju vrednovanja, a pogotovo učeničkog
samovrednovanja.
Novo gradivo izlaže se na jednostavan i pristupačan način uz mnogo

zanimljivosti. Tijekom izlaganja gradiva učenike očekuju zanimljive
aktivnosti: Geogebra, Primjena, Film i Kreativa.
Udžbenik je na platformi Mozabook dostupan i u digitalnom obliku

gdje je obogaćen Geogebrom i poveznicama koje učenike
upućuju na internetske sadržaje. Na kraju udžbenika
nalaze se poveznice za alate koji se koriste u
rješavanju problema te se mogu upotrijebiti
u laboratorijskim vježbama.
8
1. Linearni sustav drugog reda
1.1. Sustav dviju linearnih jednadžba
1.2. Linearni sustav drugog reda ovisan o parametru
1.3. Grafički prikaz linearnog sustava drugog reda
Poslije ovog poglavlja moći ćeš:

• odrediti postojanje rješenja linearnog sustava,
• riješiti linearni sustav drugog reda,
• diskutirati ovisnost rješenja sustava o realnom parametru,
• prikazati grafički linearnu jednadžbu u koordinatnom sustavu,
• prikazati grafički sustav drugog reda u koordinatnom sustavu,
• koristiti se alatima za crtanje grafova i rješavanje linearnog sustava.
9
1. LINEARNI SUSTAV DRUGOG REDA
Zanimljivo je da su ljudi u Babilonu prije 4 000 godina znali riješiti linearni sustav 2.
reda, ali nisu bili svjesni da rješavaju jednadžbe.
Francuski filozof i matematičar René Descartes pronašao je način vizualizacije su

stava dviju jednadžba s dvjema nepoznanicama prikazujući svaku linearnu jednadž
bu pravcem, a nelinearnu krivuljom. Prema Descartesovu latiniziranu imenu Re
natus Cartesius nazvan je Kartezijev koordinatni sustav. Descartesa nazivaju ocem
analitičke geometrije. Kao filozof čuven je po svojoj izreci Mislim, dakle jesam.
RENÉ DESCARTES
(1596. – 1650.)
Linearne sustave drugog reda upoznali ste u osnovnoj školi. Radi se o dvije linearne
Ovaj je francuski mate
jednadžbe koje povezuju dvije nepoznanice. Ovdje ćete ponoviti metode rješavanja
matičar otkrio kako
vizualizirati ravninske linearnih sustava i upoznati druge načine rješavanja. Grafički ćete prikazivati line
krivulje osmislivši koordi arne sustave drugog reda u koordinatnom sustavu koristeći se alatima dinamične
natni sustav koji je, njemu geometrije pri crtanju i računu.
u čast, nazvan njegovim
latiniziranim imenom:
Kartezijev koordinatni
sustav.
Linearnim sustavom mogu se prikazati razni problemi iz kemije, fizike, elektrotehni
ke, ali i iz svakodnevnog života, primjerice izračun troškova.
KREATIVA
U Canvi napravi
prezentaciju i plakat o
Renéu Descartesu.
10
LINEARNI SUSTAV DRUGOG REDA
1.1. Sustav dviju linearnih jednadžba
Jednadžba aх + bу = c u kojoj su a, b i c realni brojevi i barem je jedan od brojeva a

i b različit od nule naziva se linearna jednadžba s dvjema nepoznanicama. Svaki
uređeni par (х1, у1) brojeva х1 i у1 koji ispunjava uvjet aх1 + bу1 = c rješenje je te jed
nadžbe.
PRIMJER 1.
Provjerimo zadovoljavaju li zadani uređeni parovi linearnu jednadžbu 3х – 4у = 5.
a) (0, 1) b)(3, 1)
» Uvrstimo ponuđene vrijednosti umjesto х i у u jednadžbu.

a) 3 · 0 – 4 · 1 = – 4 ≠ 5 b) 3 · 3 – 4 · 1 = 5
Dakle, (3, 1) zadovoljava jednadžbu, a (0, 1) ne. ∎
Zadatak 1.
Provjeri zadovoljavaju li zadani uređeni parovi jednadžbu 4х – 3у = 2.
a) (2, 2) b) (–3, –5) c) (2, –2) d) (11, 14) e) (–19, –26) f) х = 1, у = –2
» a) Da b) Ne c) Ne d) Da e) Da f) Ne ∎
PRIMJER 2.
Odredimo nekoliko vrijednosti za x i y koje zadovoljavaju jednadžbu 3x – 4y = 5.
» Izrazimo x iz zadane jednadžbe:

5 4y
x .
3
1
Uzmimo neku vrijednost za y, primjerice y = .
2
Izračunajmo pripadni x:
1
5 4
x 2 7.
3 3
Uzmemo li da je y = 1, dobit ćemo x = 3, a za y = – 2, dobit ćemo da je x = –1. ∎
11
Zadatak 2.
Odredi nekoliko uređenih parova (x, y) koji zadovoljavaju jednadžbu 5х – 7у = 6.
» (4, 2), (11, 7), ... ∎
PRIMJER 3.
Ispraznili smo kasicu s kovanicama od jednog i dva eura da bismo kupili USB stick za
17 eura. Koliko nam je pojedinih kovanica potrebno?
» Označimo li broj kovanica od 1 eura J, a broj kovanica od 2 eura D, dobivamo:

J + 2D = 17. Jednostavnim razmišljanjem zaključujemo da je par (3, 7) rješenje
ove jednadžbe. Međutim, to nije jedino rješenje.
Uređeni parovi (13, 2), (9, 4), (5, 6) također su rješenja jednadžbe J + 2D = 17.
Da bi problem imao jedinstveno rješenje potreban je dodatni uvjet. Primjerice,
neka je broj kovanica od 1 eura osmerostruko manji od broja kovanica od 2 eura:
8J = D.
Dobili smo sustav: J + 2D = 17
8J = D,
a on ima jedinstveno rješenje: (1, 8). ∎
Sustav dviju linearnih jednadžba s dvjema nepoznanicama oblika:

aх + bу = h
cх + dу = k
nazivamo linearni sustav drugog reda.
Pritom su х i у nepoznanice, realni brojevi a, b, c i d koeficijenti uz nepoznanice,
dok su h i k slobodni koeficijenti.
Rješenje je linearnog sustava svaki par realnih brojeva (х = х1, у = у1) koji zado
voljava obje jednadžbe.
Linearni sustav može biti homogen i nehomogen.

Homogeni sustav ima slobodne koeficijente jednake nuli:
aх + bу = 0
cх + dу = 0.
12
Homogeni sustav ima barem jedno rješenje:

х = у = 0.
Za to rješenje kažemo da je trivijalno.
Nehomogeni sustav može imati rješenja, a i ne mora imati rješenja.
PRIMJER 4.
Provjerimo jesu li uređeni parovi (1, 2), (– 1 , 2) i (–1, 1) rješenja sustava
3
х – 2у = –3
–3х + 4у = 7.
» Uvrstimo (1, 2) u zadane jednadžbe.

1 – 2 · 2 = –3 –3 · 1 + 4 · 2 = 5 ≠ 7
Uređeni par (1, 2) zadovoljava prvu jednadžbu, ali ne i drugu.
Uređeni par (1, 2) nije rješenje sustava.
Uvrstimo (– 1 , 2).
3
– 1 –2 · 2 ≠ –3 ne zadovoljava prvu jednadžbu, pa nije rješenje sustava.

3
Uvrstimo (–1, 1).
–1 – 2 · 1 = –3 –3 · (–1) + 4 · 1 = 7
Uređeni par (– 1, 1) zadovoljava obje jednadžbe.
Uređeni par (–1, 1) jest rješenje sustava. ∎
PRIMJENA
Zadatak 3. U kojim se
nastavnim
Provjeri jesu li uređeni parovi (–30, 16), (–3, 2) i (6, 8) rješenja sustava: predmetima
upotrebljava
5х + 6у = –3 linearni sustav
drugog reda?
–2х + 3у = 12. Poveži i
» Uređeni par (–30, 16) nije, (–3, 2) jest, a (6, 8) nije rješenje navedenoga sustava. ∎
primijeni.
13
METODE RJEŠAVANJA LINEARNOG SUSTAVA DRUGOG REDA
Metoda zamjene ili supstitucije

Promatramo sustav dviju linearnih jednadžba s dvjema nepoznanicama. Iz jedne
jednadžbe izrazimo jednu nepoznanicu i dobiveni izraz uvrstimo u drugu jednadžbu.
Napravili smo zamjenu ili supstituciju. Na taj način dobijemo jednu jednadžbu s jed
nom nepoznanicom koju je jednostavno riješiti. Dobivenu vrijednost nepoznanice
uvrstimo u jednu od početnih jednadžba da bismo odredili vrijednost druge nep
oznanice.
PRIMJER 5.
Brat i sestra sakupljaju sličice. Zbroj bratovih sličica i trećine sestrinih iznosi 201, a
zbroj polovine bratovih i svih sestrinih sličica iznosi 103. Koliko sličica ima brat, a
koliko sestra?
» Potrebno je postaviti zadatak u obliku sustava drugog reda: dvije linearne jednadžbe s
dvjema nepoznanicama.
Označimo s х broj bratovih sličica, a s у broj sestrinih sličica.
(1) x + 1 у = 201
3
1
(2) х + у = 103
2
Izrazimo nepoznanicu x iz jednadžbe (1).
х + 1 у = 201 ⇒ х = 201 – у
1
(1')
3 3
Uvrstimo dobiveni izraz jednadžbu (2).
1
(2') (201 – 1 у) + y = 103/ · 2
2 3
201 – 1 у + 2у = 206
3
1
– у + 2у = 5/ · 3
3
–у + 6у = 15
5у = 15/:5
у=3
14
Uvrstimo dobivenu vrijednost za y u jednadžbu (1').
(1'') x + 1 · 3 = 201
3
x + 1 = 201
x = 200
Rješenje je sustava uređeni par (200, 3). Brat ima 200 sličica, a sestra 3. ∎
Zadatak 4.
Riješi metodom supstitucije.
x + 5у = 17
2х – 3у = –5
» Rješenje je sustava uređeni par (2, 3). ∎
PRIMJER 6.
Toni je prešao put od 1 900 km za 5 sati. Dio je puta putovao kombijem, a dio zrako
plovom. Prosječna brzina putovanja kombijem je 60 km/h, a zrakoplovom 700 km/h. Podsjetnik
Koliko je kilometara Toni prešao kombijem?
v= s
t
» Neka je x udaljenost prijeđena kombijem, a y udaljenost prijeđena zrakoplovom.
Prikažimo podatke u tablici.
put brzina vrijeme
Način kretanja s
s (km) v (km/h) t = (h)
v
x
kombijem x 60 60
y
zrakoplovom y 700 700
ukupno 1900 – 5
x y
x + y = 1900 5
60 700
Dobili smo sustav dviju linearnih jednadžba koji možemo riješiti metodom sup
stitucije. Dovoljno je odrediti vrijednost nepoznanice x, x = 150.
Toni je kombijem prešao 150 km. ∎
15
Metoda suprotnih koeficijenata
Promatramo linearni sustav drugog reda. Jednu ili obje jednadžbe množimo realnim
brojem tako da uz jednu nepoznanicu dobijemo suprotne koeficijente. Jednadžbe
zbrojimo tako da dobijemo jednu jednadžbu s jednom nepoznanicom. Dobivenu
vrijednost te nepoznanice uvrstimo u jednu od početnih jednadžba da bismo odre
dili vrijednost druge nepoznanice.
PRIMJER 7.
Metodom suprotnih koeficijenata riješimo sustav.
2х + 3у = 5
5х + 7у = 12
» Transformirajmo jednadžbe tako da uz x dobijemo suprotne brojeve. Pomnožimo
prvu jednadžbu s (– 5), a drugu s 2.
2х + 3у = 5/ · (–5) ⇒ –10х – 15у = –25
� +
5х + 7у = 12/ · 2 ⇒ 10х + 14у = 24
Zbrojimo jednadžbe.
–10х – 15у + 10х + 14у = –25 + 24
–у = –1/ · (–1)
y=1
Dobivenu vrijednost nepoznanice uvrstimo u prvu jednadžbu.
2х + 3 · 1 = 5
2х = 5 – 3
2х = 2/: 2
x=1
Rješenje je sustava uređeni par (1, 1). ∎
Zadatak 5.
Riješi metodom suprotnih koeficijenata.
5х + 2у = –2
3х + 7у = –7
» Rješenje je sustava uređeni par (0, –1). ∎
16
PRIMJER 8.
Antifriz pomiješan s vodom upotrebljava se za hlađenje automobilskih motora te
sprječava smrzavanje tekućine.
Automehaničar je pomiješao 80-postotni antifriz s vodom da bi dobio 48 litara oto
pine protiv smrzavanja koja sadrži 25 % antifriza. Koliko je litara vode, a koliko anti
friza automehaničar pomiješao?
» Neka je x volumen antifriza u otopini izražen u litrama, a y volumen vode. Prika

žimo podatke u tablici.
volumen udio antifriza
tvar
V (L) (%) Podsjetnik
antifriz x 80 % od x 80 % od x je 0.8x
voda y 0%
ukupno 48 25 % od 48
x + y = 48 0.8x + 0 = 0.25 · 48
Dobili smo sustav dviju linearnih jednadžba. Iz druge jednadžbe dobivamo x = 15.
Uvrštavanjem u prvu jednadžbu dobit ćemo y = 33.
Automehaničar je pomiješao 15 L antifriza i 33 L vode. ∎
Zadatak 6.
Miješanjem 30-postotne sulfitne kiseline s 10-postotnom sulfitnom kiselinom kemi
čarka želi dobiti 100 mL mješavine koja sadrži 12 posto kiseline.
Koliko će mililitara tih kiselina kemičarka pomiješati?
Riješi zadatak metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata.
» Kemičarka će uzeti 10 mL 30-postotne kiseline i 90 mL 10-postotne kiseline. ∎
17
Metoda usporedbe ili komparacije
Promatramo linearni sustav drugog reda. Iz obiju jednadžba izrazimo jednu (istu)
nepoznanicu. Usporedimo/izjednačimo dobivene izraze. Dobit ćemo jednadžbu s
jednom nepoznanicom. Njezino rješenje uvrstimo u bilo koju polaznu jednadžbu da
pronađemo vrijednost druge nepoznanice.
PRIMJER 9.
Metodom komparacije riješimo sustav.

(1) у = –2х – 4
(2) у = 3х + 1
» Lijeve su strane zadanih jednadžba jednake, pa i desne moraju biti jednake:
–2х – 4 = 3х + 1.
Riješimo tu jednadžbu. –2х – 3х = 1 + 4
–5х = 5/ : (–5)
х = –1
Uvrstimo dobiveno rješenje u (1).
у = –2 · (– 1) – 4
у = –2
Rješenje je sustava uređeni par (–1, –2). ∎
Zadatak 7.
Riješi metodom komparacije.
7х + у – 21 = 0
2у – 14х + 14 = 0
» Rješenje je sustava uređeni par (2, 7) ∎
18
PRIMJER 10.
Riješimo sustav.
(1) 3х + 4у = 5
(2) 6х + 8у = 7
» Ovdje je najprikladnija metoda suprotnih koeficijenata. Pomnožimo (1) s (– 2) i
zbrojimo jednadžbe.
–6х – 8у = – 10
6х + 8у = 7
Dobivamo tvrdnju koja nije istinita: 0 = – 3. Ovaj sustav nema rješenja. ∎
Za sustav koji nema rješenja kažemo da je nemoguć.
PRIMJER 11.
Riješimo sustav.
(1) 2х + 5у – 3 = 0
(2) 4х + 10у = 6
» Odaberimo metodu suprotnih koeficijenata. Pribrojimo lijevoj i desnoj strani
prve jednadžbe broj 3, pa jednadžbu pomnožimo s (– 2).
–4х – 10у = – 6
4х + 10у = 6

Zbrajanjem jednadžba dobivamo 0 = 0, što je istina za svaki par x , 2 x 3 ,
x ϵ R. Kažemo da sustav ima beskonačno mnogo rješenja. ∎ 5 5
Za sustav koji ima beskonačno mnogo rješenja kažemo da je neodređen.
Zadatak 8.
Riješi linearni sustav drugog reda prikladnom metodom.
a) х + у = –4 b) 5х + у = –4 c) 4х + 6у = 6 d) 7х – у = 7
3х – у = –4 5х – 3у = –8 12х + 3у = 3 2х + 11у = 2
e) 3х – 2у = 8 f) 4х – 7у = –14 g) х – 5у = 1 h) 4х – 3у – 7 = 0
5х – 2у = 12 2х + 3у = 6 3х – 15у = –3 5 = 3у – 4х
» a) (–2, –2) b) (–1, 1) c) (0, 1) d) (1, 0) e) (2, –1) f) (0, 2)
g) Nema rješenja. h) Nema rješenja. ∎
19
1.2. Linearni sustav drugog reda ovisan
o parametru
Parametar
je realna varijabla
prema čijim vrijednostima
razlikujemo elemente Parametarska linearna jednadžba
nekog skupa (točaka,
funkcija, jednadžba...). Promotrimo jednadžbu aх = b, gdje su a, b ϵ R koeficijenti, a х nepoznanica.
Postavlja se pitanje kakva mogu biti rješenja te jednadžbe.
Parametar b
• Ako je a ≠ 0, jednadžba ima jedinstveno rješenje х = .
je svaka veličina a
koja je sadržana u • Ako je a = 0, b ≠ 0 jednadžba nema rješenja.
nekom matematičkom
izrazu i koja utječe na U tom slučaju jednadžba ima oblik 0 · х = b. Za svaki х ϵ R lijeva strana jednadž
vrijednost tog izraza. be jednaka je nuli i jednakost ne vrijedi.
• Ako je a = 0 i b = 0, jednadžba ima beskonačno mnogo rješenja.
Tada je 0 · х = 0 za svaki х. Rješenje jednadžbe svaki je realan broj.
Jednadžba u kojoj rješenje ovisi o koeficijentu naziva se parametarska, a promatra

ni koeficijent naziva se parametar.
PRIMJER 12.
(x – r) (2r – p + x)
Riješimo jednadžbu + = 4, gdje su parametri p, r ϵ R \ {0}.
p r
» Pomnožimo jednadžbu zajedničkim nazivnikom.

хr – r2 + 2pr – p2 + pх = 4pr
хr + pх = 4rp + r2 – 2rp + p2
х(p + r) = p2 + 2pr + r2
Uočimo kvadrat binoma.
х(p + r) = (p + r)2
Diskutirajmo.
• Ako je p + r = 0, jednadžba ima beskonačno mnogo rješenja jer je х · 0 = 0.
• Ako je p + r ≠ 0, podijelimo jednadžbu s (p + r), dobivamo rješenje х = p + r. ∎
20
Zadatak 9.
Diskutiraj rješenje jednadžbe u ovisnosti o parametrima p i r.

x+p x–r
– =2
r p
» Rješenje je x = r – p, r ≠ p. ∎
PRIMJER 13.
Diskutirajmo rješenje jednadžbe u ovisnosti o parametru r.
r – 1 + (r2 – r)х = 0
» Izlučimo r iz zagrade u jednadžbi.
r – 1 + r(r – 1)х = 0
Izlučimo zajednički faktor (r – 1).
(r – 1)(1 + rх) = 0
Raspravimo rješenja.
• Za r = 1 jednadžba prelazi u oblik 0 · (1 + rх) = 0, što govori da je bilo koji broj
rješenje jednadžbe.
• Za r ≠ 1 jednadžbu možemo podijeliti s (r – 1), pa ona poprima oblik 1 + rx = 0.
Sada promatramo dva slučaja.
• Ako je r = 0, jednadžba ima oblik 1 = 0, tj. jednadžba nema rješenja.
• Ako je r ≠ 0, rješavamo jednadžbu:
1 + rх = 0
rх = –1
х=– 1
r
U tom slučaju jednadžba ima jedinstveno rješenje. ∎
Zadatak 10.
Diskutiraj rješenje jednadžbe u ovisnosti o parametru p.

a) p – 1 + (p + 1)х = 0 b) (3 – p)х + 2х – 4 = 2p
1 p 1 p
» a) Za p = –1 nema rješenja,
x
p 1
za, p 1 rješenje je x
p 1
., p 1
4 2p 4 2p
b) Za p = 5 nema rješenja,
x za, p 5 rješenje je x ., ∎p 5
5 p 5 p
21
Parametarski linearni sustav
Nehomogeni sustav linearnih jednadžba

aх + bу = h
cх + dу = k
možemo nazvati parametarski sustav 2. reda ako rješenje sustava ovisi o koeficijen
tima a, b, c, d, h, k ϵ R.
Riješimo ovaj sustav metodom supstitucije. Izrazimo x iz prve jednadžbe.

h – by
aх + bу = h ⇒ х =
a
Dobiveni izraz uvrstimo u drugu jednadžbu.

h – by
c + dу = k /· a
a
ch – cbу + adу = ak
adу – cbу = ak – ch
у(ad – cb) = ak – ch /: (ad – cb)

ak – ch
у=
ad – cb
Diskusija rješenja:
• Nehomogeni sustav nema rješenja ako je nazivnik posljednjeg izraza jednak
nuli (ad – cb = 0), a brojnik je različit od nule (ak – ch ≠ 0), a to je za a = ≠ .
b h
c d k
• Nehomogeni sustav ima jedno rješenje ako nazivnik posljednjeg izraza nije
nula, a to je za ad – cb ≠ 0.
• Nehomogeni sustav ima beskonačno mnogo rješenja ako su i brojnik i naziv
nik posljednjeg razlomka jednaki nuli: ak – ch = 0 i ad – cb = 0, tj. za
a = b = h.
c d k
22
PRIMJER 14.
Riješimo sustav.
2х + 3у = 4 / (–2) ⇒ –4х – 6у = –8
4х + 6у = 8 ⇒ 4х + 6 у = 8
» Eliminirajmo nepoznanicu x služeći se metodom suprotnih koeficijenata. Zbra
janjem jednadžbi dobijemo 0 = 0. Sustav ima beskonačno mnogo rješenja jer je
a = b = h = –1. ∎
c d k
Zadatak 11.
Riješi sustav.
11х – 2у = 1
4у – 2 = –22х
» Rješenje je uređeni par �11
1
, 0�. ∎
PRIMJER 15.
Riješimo sustav.
5у – 6х = 2
12х – 10у = –5
» Eliminirajmo nepoznanicu x služeći se metodom suprotnih koeficijenata.

5у – 6х = 2 / · 2 ⇒ 10у – 12х = 4 ⇒ –12х + 10у = 4
12х – 10у = –5 ⇒ 12х – 10у = –5 ⇒ 12х – 10у = –5
Zbrajanjem jednadžba dobivamo 0 ≠ –1, pa sustav nema rješenja.

To smo mogli zaključiti promatrajući koeficijente a = = –1 ≠ = – . ∎
b h 4
c d k 5
Zadatak 12.
Riješi sustav. х – 2у = 5
10у – 5х = 6
» Sustav nema rješenja, tj. (x, y) ϵ ∅. ∎
23
PRIMJER 16.
Promatrajmo sustav:
3х + 2у = p
5у – х = – 8.
Odredimo realan broj p tako da za rješenje (х, у) sustava vrijedi х = y.
» Uvrstimo х = у u drugu jednadžbu.
5у – у = – 8
4у = – 8 Može li
y = – 2 ti ovdje
pomoći
Vrijednost x = у = –2 uvrstimo u prvu jednadžbu. kalkulator?
3 · (– 2) + 2 · (– 2) = p
– 6 – 4 = p
Može li ti p = –10 ∎
ovdje
pomoći Zadatak 13.
Wolfram
Alpha? Odredi p ϵ R tako da za rješenje (х, y) sustava 2х + 3у = p
2у – 5х = –8 vrijedi х – y + 2 = 0.
» p = 26 ∎
PRIMJER 17.
U ovisnosti o parametru p ϵ R diskutirajmo rješenje zadanoga sustava.
3х + (p + 1)у = 3
(p – 1)х + у = 1
» Izrazimo y iz druge jednadžbe:

у = 1– (p – 1) х
i uvrstimo ga u prvu jednadžbu.
3х + (p + 1)(1 – (p – 1)х) = 3
3х + (p + 1)(1 – pх + х) = 3
3х + p – p2х + pх + 1 – pх + х = 3
4x – p2х = 2 – p
х(4 – p2) = 2 – p
24
Diskusija:
• Za p = –2 dobijemo x · 0 = 4, što ne može biti istina ni za jedan x.
Doista, vrijedi: a = b = –1 ≠ h = 3, što znači da sustav nema rješenja.

c d k
• Za p = 2 dobijemo x · 0 = 0, što je istina za svaki realni broj x.
Doista, sada je a = = = 3, pa sustav ima beskonačno mnogo rješenja.

b h
c d k
• Za p ≠ ±2 rješavamo jednadžbu
x(4 – p2) = 2 – p /:(4 – p2)
dobivamo 1 3
х = 2 + p, у = ,
2+p
1 3
tj. sustav ima jedinstveno rješenje � , �. Ovaj zaključak potvrđuje i
2+p 2+p
uvjet ad – cb ≠ 0.
• Pogledajmo za p = 0. Sustav ima rješenje х = 1 , у = 3 tj. � 1 , 3 �. ∎

2 2 2 2
Zadatak 14.
Riješi sustav. 17pх – 12у = 5
34pх – 24у = 4
» Linearni sustav jednadžbi nema rješenja. ∎
Zadatak 15.
Diskutiraj rješenje sustava ovisno o parametru p ϵ R.
a) х – pу = –1 b) –pх + pу = –1 c) pх + y = p
–2х – у = –3 –2pх – 4у = –6 х + pу = 2p – 1

» a) Za p 12 nema rješenja, za p 12 rješenje je 13p21p , 1 52p .

3p 2
b) Za p = 0 i za p = –2 nema rješenja, za p ≠ 0 i p ≠ –2 rješenje je , 2 .
p( p 2) p 2

c) Za p = 1 beskonačno mnogo rješenja, za p = –1 nema rješenja, za p ≠ 1 i p ≠ –1
p 1 2p
rješenje je .∎
p 1 p 1
,

25
Zadatak 16.
Odredi realan broj p tako da za rješenje (x, y) sustava 6х + 4у = 2p
2х – 10у = 18 vrijedi x + 5y = 9.
» p = 27 ∎
Zadatak 17.
Za koju vrijednost p ϵ R sustav 18х – 12у = 18
pх – 6у = 9 ima beskonačno rješenja?
» p = 9 ∎
1.3. Grafički prikaz linearnog sustava drugog
reda
Grafički prikaz linearne jednadžbe u koordinatnom sustavu jest pravac.
Linearnu jednadžbu
aх + bу + c = 0
možemo napisati u obliku
a c
y x
b b
a c
gdje je − linearni koeficijent, a − slobodni koeficijent.
b b
y
Prikažimo u koordinatnom sustavu
jednadžbu 3х – 4у = 5 koristeći se
programom Geogebra.
x
Grafički prikaz linearnog sustava drugog reda u koordinatnom sustavu jesu dva
pravca.
26
Promatrajmo sustav
aх + bу = h
cх + dу = k.
Napišimo jednadžbe tako da možemo uspoređivati linearne i slobodne koeficijente.
a h
y x
b b
c k
y x
d d
Rješenje linearnog sustava možemo promatrati kao odnos dvaju pravaca u koordi
natnom sustavu.
Pogledajmo u kojem slučaju linearni sustav drugog reda nema rješenja, u kojem slu
čaju ima beskonačno mnogo rješenja, a u kojem slučaju ima jedinstveno rješenje.
Sustav nema rješenja ako njegove

y p1 ... у = – ax + h jednadžbe predstavljaju paralelni
b b
pravci. U tom su slučaju njihovi li
nearni koeficijenti jednaki, a slo
bodni različiti:
p2 ... у = – ax + k
b d
x – a = – c h ≠ k .
b d b d
Grafičko značenje: pravci su paralel
ni, tj. nemaju zajedničkih točaka.
y Sustav ima beskonačno mnogo

rješenja ako njegove jednadžbe
p1 ... у = – ax + h
predstavljaju pravci koji se podu
ax + h b b
p2 ... у = – daraju. U tom su slučaju jednaki
b b
njihovi linearni i slobodni koefici
jenti:
– a = – = .
c h k
x b d b d
Grafičko značenje: pravci se podu
daraju, sve su im točke zajedničke.
27
y Sustav ima jedinstveno rješenja
ako njegove jednadžbe predstav
ljaju pravci koji se sijeku u jednoj
p1 ... у = – ax + h točki. U tom su slučaju linearni ko
b b
eficijenti međusobno različiti
– a ≠– .
c
x b d
Grafičko značenje: pravci se sijeku
cx + k
p2 ... у = – u jednoj točki čije su koordinate
d d
rješenje sustava.
Prikažimo grafički sustav jednadžba iz primjera 5.
х + 1 у = 201
3
1
х + у = 103
2
y
p2 ... 1 х + у = 103 p1 ... х + 1 у = 201

2 3

х
Grafičko značenje: pravci se sijeku u jednoj točki A(200, 3) kojoj su koordinate

uređeni par koji je rješenje zadanog sustava. Sustav ima jedinstveno rješenje.
Sustav koji nema rješenja upoznali smo u primjeru 10.

3х + 4у = 5
6х + 8у = 7
Rješenje ćemo provjeriti grafički.
28
p2 ... 6х + 8у = 7 p1 ... 3х + 4у = 5
Pravci p1… 3х + 4у = 5 i p2 … 6х + 8у = 7 nemaju zajedničkih točaka jer su međusobno

paralelni, što govori da sustav nema rješenja.
Grafički smo potvrdili analitičko rješenje.
Zanimljiv je slučaj linearne jednadžbe iz primjera 12.
(x – r) (2r – p + x)
+ = 4.
p r
Uz uvjete p ≠ 0, r ≠ 0, p + r ≠ 0 dobili smo rješenje х = p + r.
Grafički to dobro prikazuje Geogebra u kojoj možemo unijeti klizače za parametre p i r
te tako mijenjati i provjeravati vrijednosti rješenja.
Stavimo li klizače na p = 3 i r = 2, dobijemo pravac х = 5 koji predstavlja jedno rješenje.
29
Stavimo li klizače na p = 1 i r = – 1, jednadžba nema rješenja, što se vidi i na slici.
y
U primjeru 13 promatrali smo jednadžbu

r – 1 + (r2 – r)х = 0.
• Za r ≠ 1 i r ≠ 0 jednadžba ima jedinstveno rješenje х = – 1 .
r
• Za r = 1 jednadžba prelazi u 0х = 0, što znači da je rješenje bilo koji broj.
• Za r = 0 jednadžba prelazi u oblik –1 = 0 te zaključujemo da nema rješenja.
Pogledajmo kako to izgleda grafički u Geogebri.
y Za r ≠ 1, uzmimo r = 0.5. Jedinstveno je
rješenje х =– 1 , iz čega dobijemo х = –2,
r
što možemo uočiti na grafičkom prika
zu. Zahvaljujući postavljenom klizaču
možemo mijenjati vrijednost parametra
x r.
Za r = 1 jednadžba ima beskonačno mnogo rješenja, ali se ne mogu grafički prikazati.

y
Za r = 0 jednadžba nema rješenja. Jed
nadžba oblika – 1 = 0 ne može se prika
zati u koordinatnom sustavu.
30
Zadatak 18.
Pomoću Geogebre grafički prikaži rješenje sustava iz primjera 14 i 15.
Pogledajmo primjer 16.

Trebalo je odrediti realan broj p tako da za rješenje (x, y) zadanog sustava vrijedi
x = y.
y
Dobili smo p = –10.
Postavit ćemo u Geo
gebri klizač na p = –10,
unijeti sustav i pogleda
ti grafički prikaz. Pravci
koji predstavljaju zada
ne jednadžbe sijeku se u
x
točki A(–2, –2) koja zado
voljava uvjet x = y.
Zadatak 19.
Grafički prikaži rješenje sustava pomoću Geogebre.
2x + 3y = 8
py – 5x = –7 tako da vrijedi 7x – 3y = 1.
» p = –1 ∎
31
Pogledajmo primjer 17.
U ovisnosti o parametru p ϵ R diskutiraj o rješenju zadanoga sustava.
3х + (p + 1)у = 3
(p – 1)х + у = 1
y
(p + 2)х + у = 1 x
Za p = –2 sustav nema rješenja jer su pravci paralelni.

y
Za p = 2 sustav ima beskonačno rješenja jer se pravci podudaraju.
1 3 1 3
Za p ≠ –2 sustav ima jedinstveno rješenje х = ,у= tj. � , �.
2+p 2+p 2+p 2+p
32
Uzmimo, primjerice, p = –1 i izračunajmo rješenje. Dobivamo х = 1, у = 3, tj. (1, 3), kao

što vidimo u grafičkom prikazu.
y
Za p = 0 sustav ima rješenje х = 1 , у = tj. � , �.

3 1 3
2 2 2 2
Na slici je rješenje prikazano kao presjek dvaju pravaca u točki A(0.5, 1.5).
Zadatak 20.
Pomoću Geogebre prikaži rješenje sustava.
x – py = 1
3 – 2x – y = 0
KREATIVNOST
3p 1
» 2p 1 , 2p1 1 za p 12 .∎ Potraži koji još alati za
grafički prikaz postoje osim

Geogebre.
Sni-
mi svoj rad u
Geogebri tako da
se vidi unos podataka i
automatsko crtanje grafa.
Pokaži postav i uporabu
klizača. Prikaži film u ra-
zrednom odjelu.
33
LISTA SAMOPROCJENE
razumijem u djelomično ne
potpunosti razumijem razumijem
• rješavam sustav metodom

zamjene ili supstitucije određujući
postojanje rješenja

suprotnih koeficijenata određujući
postojanje rješenja

usporedbe ili komparacije
određujući postojanje rješenja
• Gdje najčešće griješim?

Za što trebam pomoć?
Tri važna pojma:
Dvije zanimljivosti:
Jedna činjenica koju ne znam:
34
LISTA SAMOPROCJENE
LINEARNI SUSTAV DRUGOG REDA razumijem u djelomično ne

OVISAN O PARAMETRU potpunosti razumijem razumijem
• rješavam parametarsku jednadžbu

s jednom nepoznanicom
diskutirajući postojanje rješenja
• rješavam parametarski sustav

2. reda diskutirajući postojanje
rješenja

Tri ključne riječi:
Dvije ideje:
Jedna misao:
35
LISTA SAMOPROCJENE
GRAFIČKI PRIKAZ LINEARNOG razumijem u djelomično ne

SUSTAVA DRUGOG REDA potpunosti razumijem razumijem
• grafički prikazujem linearnu

jednadžbu u koordinatnom
sustavu diskutirajući postojanje
rješenja
• grafički prikazujem linearni
sustav drugog reda u
koordinatnom sustavu
diskutirajući postojanje rješenja

Dvije ideje:
Jedna misao:
36
PREGLED GRADIVA
LINEARNA JEDNADŽBA S DVJEMA NEPOZNANICAMA
ax + by = c
slobodni koeficijent
koeficijenti uz nepoznanice
metoda
metoda suprotnih metoda
supstitucije koeficijenata komparacije
metode rješavanja
SUSTAV DVIJU LINEARNIH JEDNADŽBA S DVJEMA NEPOZNANICAMA
HOMOGEN NEHOMOGEN
uvijek ima barem
jedno rješenje
ax + by = 0 ax + by = h
x=y=0
cх + dу = 0 cх + dу = k
trivijalno rješenje
diskusija rješenja
nema jedinstveno
bezbroj rješenja
rješenja rješenje
y y y
ax + b ax + b
y=h y=h
=h
+ by k cх + d y0
ax dу = у=k k
d у=
cх + cх+
O x O x O x0 x
rješenje: (x0, y0)
37
ZADATCI
1. Š� to je rješenje linearne jednadžbe s dvjema 12. Riješi metodom komparacije.

nepoznanicama? 3
y 3x 5 y 2 x 1
2. Š� to je rješenje sustava dviju linearnih jed a) y 2 x 5 b)
nadžba s dvjema nepoznanicama? y 5 x 7
2
3. Kakav je linearni sustav koji je homogen? x y 1 4
x 3 y 1
c) x 1 y 3 d)
4. Za koje rješenje kažemo da je trivijalno? 2 x 1 y 10
Kakav sustav ima takvo rješenje? 2
5. U kojem slučaju linearni sustav ima jedin 13. Riješi metodom suprotnih koeficijenata.
stveno rješenje?
x 4 y 6 x 3 y 8 0
6. Uz koji uvjet linearni sustav ima bezbroj a) 3x 4 y 2 b) x 4 y 1 0

rješenja?
2x y 9 0 x 3 y 4 0
7. Koji uvjet zadovoljavaju koeficijenti linear c) x 4 y 1 0 d) 7 x 4 y 6 0
nog sustava koji nema rješenja?
8. Š� to grafički predstavlja jedinstveno rješenje 14. Riješi sustav jednadžba.

linearnog sustava?
4( x 3 y ) 2( x y ) 30
a)
9. Kako grafički izgleda linearni sustav koji 2( x y ) 3(2x 3 y ) 10
nema rješenja?
4( x 2 y 1) 3(2x y 2) 10
10. Kako su grafički prikazane jednadžbe susta b)
va koji ima bezbroj rješenja? 2( x y 3) 8(2x 4 y 5) 0
3( x 2 y ) 2( x 4 y 3) 38
11. Riješi metodom supstitucije. c)
2(2x 4 y 3) 3(2x y 6) 5
y 2x 3 y x 3

a) b) ( x 2)(2 y 3) 2 xy 8
2x 3 y 17 0 5x y 11 d)
( x 2)( y 4) xy 20

x y 3
x 4 y 3
c) d) 3
5x 2 y 8 0 5x 2 y 1 0
38
15. Riješi sustav jednadžba. 18. U Majinoj su štednoj kasici samo kovanice
od 5 i 10 lipa. Ukupno je 58 kovanica. Ako
x 3 y 4
0 Majau štednoj kasici ima 4.20 kuna, koliko
2 3 ima kovanica po pet, a koliko po deset lipa?
a) y
x 5 5 2 0 19. Č� emu je jednak y u rješenju sustava jed
3 4
nadžba? (Državna matura, ljeto 2020.)
2x 5 y 4 3x – 25 y = – 57.6
1 y
–x=0
b) 3 2 3
y 6
x 3 2 A. 0.9 B. 1.6 C. 2.4 D. 3.2
5 2
20. Kolika je vrijednost nepoznanice y u rješe
2x 3 y 8 3x y nju sustava jednadžba? (Državna matura,
ljeto 2013.)
3 9
c)
x 3 y 2 4 x 3y 7 –2x + 7 = 3y

3 2 3x + 50 = y
2x 3 y 9 351 421
A. 11 B. 12 C. D.
8 12 11
4x y 7
d) 21. Riješi sustav jednadžba. (Državna matura,
x 3y 2
1 ljeto 2018.)
3 x y 4
3y = 9 – 2x
16. Koliko rješenja ima sustav? 4x – 8 = 5y – 1
5x y 1 x y 1
a)
5x 2 y 3 b)

22. Za koji realni broj m sustav ima je
2x 2 y 2 dinstveno rješenje?
3 x 3 y 6 mx 3 y 5 mx 2 y 1
c)
2x 2 y 4 a) b)
x 3 y 2 4 x y 3
17. Ante je investirao ušteđevinu od 12 800 kn u 23. Za koji realni broj m sustav nema rješenja?
dva novčana fonda. Jedan je dio ušteđevine
mx 2 y 0 x 2my 1
uložio u fond ANA s godišnjom kamatnom a) b)
stopom 3.125 %, a drugi dio u fond NAN s 3x y 5 mx 2 y 1
godišnjom kamatnom stopom 4.75 %.
24. Za koji je realni broj m sustav neodređen?
Nakon godinu dana Ante je od oba fonda
zaradio 465 kn. Koliko je novca Ante uložio x 2my 1 2x my 1
u fond ANA, a koliko u fond NAN? a) b)
mx 2 y 1 mx 2 y 1
39
25. Riješi sustav jednadžbi u ovisnosti o real 29. Riješi grafički sustav jednadžba.
nom parametru k.
x 3 y k a) 6 x 3 y 15 b) 2x y 5
kx y 1 0
a) b) 2x y 5 4 x 2 y 10
kx 6 y 4 x ky 1 0
x ky 2 0
c) Zadane sustave riješi grafički pomoću Geo
2x k y k 0
2 2
gebre. Diskutiraj rješenje u ovisnosti o para
metru p.
d) ( k 3)x ( k 9) y k 4
2 2
30. 6х + 4у = 2p
( k 3)x ( k 3) y 3k
2х – 10у = 18
26. Riješi računski i grafički sustav jednadžba.
3 31. 18х – 12у = 18
y x 1 y 4 x 1 pх – 6у = 96
a) b)
y 2x 2 y 1 x 4 32. 17х – 12у = 52
2
34х – 24у = 4
y 1 x 2
c) 3
y x 2 33. х – pу = –1
–2х – у = –3
27. Riješi računski i grafički sustav jednadžba.
34. –pх + pу = –1
x y 3 0 3 x 4 y 2 0
a) b) –2pх – 4у = –6
x 5 y 3 0 x 2 y 4 0
2 y 3 0 35. 2pх + 6х = 2
c) 3 x 2 y 6 0 6х – 3у = 3p

28. Riješi grafički sustav jednadžba. 36. 3pх – 3х = –6
2x y 5 2x y 5 3х – 3у = 3p
a) b)
4 x 2 y 6 2x y 6
RJE ENJA
1. Uređeni par. 4. Trivijalno je rješenje x = y = 0. Homogeni su

stav uvijek ima trivijalno rješenje.
2. Uređeni par.
dgovori na 5., 6. i 7. odnose se na sustav:
O
3. Homogeni sustav ima slobodne koeficijente ax + by = h
jednake nuli. cx + dy = k.
40
19. C.
5. a ≠ c
b d
20. A.
6. a= c= h
b d k 21. x = 3, y = 1
7. a c h
22. a) m ≠ –1 b) m ≠ 8
b d k
8. Točka. 23. a) m = –6 b) m = –1
9. Kao paralelni pravci. 24. a) m = 1 b) m = 2
10. Pravcem. 25. a) Za k = –2 sustav je neodređen, za k ≠ –2 je
11. a) x = 2, y = 7 b) x = 2, y = –1 2k
x = 2, y 3
c) x = –2, y = – 1 d) x = 1, y = 3 b) Za k = 1 sustav je neodređen, za k = –1
12. a) x = 2, y = 1 b) x = 2, y = 2 nemoguć, za k ≠ –1, k ≠ 1 je x y �
1
.
k �
1
c) x = –5, y = 4 d) x = 7, y = 6 c) Za k = 0 sustav je nemoguć, za k = –2 neo
13. a) x = 2, y = 1 b) x = 5, y = 1 dređen, za k ≠ 0, k ≠ –2 je x k , y k 2 .
k
c) x = 5, y = 1 d) x = – 2, y = – 2 d) Za k = –4 sustav je neodređen, za k = 3 ne
k 1
14. a) x = 1, y = 2 b) x = 1, y = 2 moguć, za k ≠ –4, k ≠ 3 je x 2k 1 , y k 3 .
3k
c) x = 2, y = 3 d) x = 2, y = – 2
6. a) (1, 0)
2 b) (4, 2)
15. a) x = 1, y = 2 b) x = 2, y = 4
c) (–3, –1)
c) x = 2, y = 3 d)
= x 10
= , y 1 27. a) (2, 1) b) (2, 1)
7 7
16. a) jedno b) niti jedno c) (3, 1.5)
c) bezbroj 28. U oba su zadatka pravci međusobno paralelni,
17. U fond ANA Ante je uložio 8 800 kn, a u fond pa sustavi nemaju rješenja.
NAN 4 000 kn. 29. U oba se zadatka zadani pravci podudaraju,
18. Maja ima 32 kovanice od 5 lipa i 26 kovanica zato sustavi imaju bezbroj rješenja.
od 10 lipa.
41
42
2. Matrice
2.1. Tipovi matrica
2.2. Operacije s matricama
2.3. Inverzna matrica
2.4. Regularna matrica

• prikazati matricu bilo kojeg reda,
• prikazati i prepoznati nul-matricu, dijagonalnu matricu i jediničnu matricu,
• prikazati i prepoznati trokutastu matricu, transponiranu matricu, simetričnu
i antisimetričnu matricu,
• određivati matricu,
• primijeniti matričnu jednadžbu,
• provjeriti ortogonalnost matrice,
• primijeniti osnu simetriju, centralnu simetriju, rotaciju i translaciju
u koordinatnom sustavu,
• rješavati zadatke s translacijom ili rotacijom pomoću matrične jednadžbe,
• razlikovati singularnu i regularnu matricu,
• provjeravati regularnost matrice,
• računati inverznu matricu,
• rabiti nove alate za račun.
43
2. MATRICE
Početci razvoja teorije matrica i determinanata vezani su za rješavanje linearnih su
stava. Tim su se problemima bavile i stare civilizacije. Kinezi su u 2. stoljeću pr. Kr.
koeficijente sustava zapisivali u tablicu koja je transponirana matrica sustava i rješa
vali sustav Gaussovom metodom eliminacije.
Gauss u djelu Disquisitiones Arithmeticae opisuje računanje inverza matrice i postu
pak množenja matrica.
Algebra matrica potječe od Cayleya. Njegov je rad na matricama znatno pridonio
primjeni matrica. Godine 1858. Cayley je dao prvu apstraktnu definiciju matrica, de
CARL FRIEDRICH GAUSS finirao množenje matrica i opisao određivanje inverza matrica pomoću determina
(1777. – 1855.) nata.
Ovaj je njemački mate Sredinom 19. stoljeća matrice su se počele primjenjivati u rješavanju sustava linear
matičar rješavao sustav
linearnih jednadžba s
nih jednadžba. Danas imaju vrlo široku primjenu. Svakodnevno se služimo matrica
n nepoznanica pomoću ma iako toga nismo svjesni.
proširene matrice sustava.
Ova mu je metoda otkrila
Softverski alati za uljepšavanje fotografija upotrebljavaju matrice kad linearnim
put kako odrediti inverznu transformacijama renderiraju slike. Kvadratne matrice upotrebljavaju se kod linear
matricu. ne transformacije geometrijskih tijela.
 0 −1 
U Kartezijevom koordinatnom sustavu matrica   reflektira objekt, a u igri
1 0 
cama to je renderiranje gore – dolje ili pogled u lokvi vode u kojoj se vidi zrcaljenje
objekata.
Osim u programiranju, matrice se primjenjuju u arhitekturi u programima za crta
nje. Matrično se rješavaju problemi u električnim krugovima, kvantnoj mehanici, op
tici, kemiji. Matričnim se računom služe i geofizika (za obradu podataka seizmičkih
aktivnosti), geologija (za određivanje starosti)...
ARTHUR CAYLEY
(1821. – 1895.) Matrice su našle široku primjenu u obradi baza podataka: za pronalaženje korisnič
Ovaj je engleski mate kih informacija, za sigurnost na internetu, u analizi anketa, u proračunskim tablica
matičar pionir teorije ma...
grupa. Utemeljio je ap
straktnu algebru uvodeći Zavod za statistiku, koji istražuje društvene promjene, koristi se matricama u obradi
algebru matrica. Započeo prikupljenih podataka kao i u obradi i primjeni svjetskih podataka.
je rad na teoriji grafova.
Invertibilne matrice upotrebljavaju se u kriptografiji, šifriranje se vrši pomoću
umnoška matrica, a dešifriranje pomoću umnoška inverznih matrica.
U ekonomiji se matrice upotrebljavaju kod optimizacije problema vezanih uz zara
du, za najbolju iskoristivost svih resursa u proizvodnji, opskrbi, prijevozu i slično.
44
MATRICE
Pogledajmo tablicu koja prikazuje broj kvarova po kategorijama na nekoliko računala.
Broj računala/
Tipkovnica Monitor Hardver Softver
Kvar
1. 2 4 3 1
2. 1 0 5 6
3. 1 1 3 2
4. 0 0 4 2
5. 1 2 3 2
6. 0 1 3 6
Tablici pridružimo matricu čiji su elementi jednaki onima u tablici.
2 4 3 1
1 0 5 6
1 1 3 2
B=� 0 0 4 2
�
1 2 3 2
0 1 3 6
Pravokutnu tablicu realnih brojeva nazivamo matricom.
Matrica B ima 6 redaka i 4 stupca, kažemo da je tipa (6, 4). Brojevi u matrici nazivaju
se elementi matrice. Elementi matrice određuju se prvo retkom, a zatim stupcem.
Primjerice, element 4 matrice B nalazi se u četvrtom retku i trećem stupcu što zapi
sujemo (B)4 3= 4. Uočimo da je (B)6 4= 6.
Elemente matrice općenito označavamo malim slovom bi j = (B)i j.
Tako je b6 4= (B)6 4= 6.
Matricu u općem obliku zapisujemo:
b11 b12 b13 … b1n
b b22 b23 … b2n
B = � 21 �
⫶ ⫶ ⋱ ⫶
b m1 b m2 b m3 … bmn
Matrica B ima m redaka i n stupaca. Matrica B tipa je (m, n).
Svaki element matrice B zapisat ćemo ovako: bi j, gdje je i broj retka, a j broj
stupca u kojem se taj element nalazi, pri čemu je 1 ≤ i ≤ m, 1 ≤ j ≤ n za svaki
m, n ϵ N.
45
PRIMJER 1.
25 31 69
Zadana je matrica B = � 43 72 2022 �. Napišimo elemente b3 1, b2 3 i b1 2.
1975 1 2
» Element b 3 1
nalazi se u trećem retku i prvom stupcu, b3 1 =1975.
b23 = 2022, b12 = 31. ∎
Zadatak 1.
Zadane su matrice.
21 22 23 8
10 11 12
A = � 5 6 �, B = � �, C = � 24 25 26 �, D = � 7 �, E = � 5 7 9 �.
7 8 13 14 15
27 28 29 6
Odredi tip matrice. Napiši elemente a1 1, b2 3, c2 3, d2 1, e1 3.
» Matrica A jest tipa (2, 2), matrica B tipa (2, 3), matrica C tipa (3, 3), matrica D tipa
(3, 1), a matrica E tipa (1, 3).
a1 1 = 5 b2 3 = 15 c2 3 = 26 d2 1 = 7 e1 3 = 9 ∎
Matrice A i B jednake su:

• ako su istog reda,
• ako vrijedi ai j = bi j za sve i, j.
PRIMJER 2.
Promatrajmo matricu B iz primjera 1. Kojeg je tipa matrica A za koju vrijedi A = B?
Napišimo elemente a2 1, a1 2 i a3 3.
» Matrica A tipa je (3, 3).
a2 1 = 43 a1 2 = 31 a3 3 = 2 ∎
46
MATRICE
2.1. Kvadratne matrice
b11 b12 b13 … b1n

b b22 b23 … b2n
Matrica općeg oblika B = � 21 � tipa je (m, n) jer ima m redaka i
⫶ ⫶ ⋱ ⫶
n stupaca. b m1 b m2 b m 3 … bmn
Ako je m = n imamo matricu tipa (n, n) koju nazivamo kvadratna matrica reda n.
Takve su kvadratne matrice:

15 14 13 12 1 0 2 0 3
2 3 4 0 4 0 5 0
1 2 11 10 9 8
A=� � B=� 5 6 7 � C=� � D=� 6 0 7 0 8 �
3 4 7 6 5 4 0 9 0 1 0
8 9 10
3 2 1 2 2 0 3 5 0
reda 2 reda 3 reda 4 reda 5
Zadatak 2.
Napiši po jednu kvadratnu matricu reda 2, 3, 4 i 5.
Nul-matrica jest matrica koja ima sve elemente jednake nuli.
Uobičajeno se nul-matrica označava slovom O.

Primjeri nul-matrica:
0 0 0 0 0 0 0 … 0
A=� 0 0 � B=� 0 0 � C = � 0 � D = � 0 0 0 � E = � ⫶ ⋱ ⫶ �
0 0 0 0 0 0 0 … 0
Za matricu koja ima barem jedan element ≠ 0 kažemo da je nenul-matrica.

Promotrimo kvadratnu matricu reda n.
a11 a12 … a1n
a a22 … a2n
A = � 21 �
⫶ ⫶ ⋱ ⫶
an1 an2 … ann
Za elemente a11, a22, ..., ann kažemo da su na glavnoj dijagonali kvadratne matrice A,
a za elemente a1 n, a2 n – 1, ..., an1 kažemo da su na sporednoj dijagonali.
47
Dijagonalna matrica jest kvadratna matrica koja ima sve elemente izvan glavne
dijagonale jednake nuli.
Općenito, dijagonalna matrica reda n ima oblik

a11 0 … 0
0 a22 … 0
� �.
⫶ ⫶ ⋱ ⫶
0 0 … bnn
Primjeri dijagonalnih matrica:
Dijagnoza postavljena?
15 0 0 0
Ma ne, dijagonalna 2 0 0 0 … 0
0 10 0 0
matrica! A=� 5 0 � B=� 0 3 0 � C=� � D=� ⫶ ⋱ ⫶ �
0 8 0 0 5 0
0 0 4 0 … 0
0 0 0 2
Uočimo da je matrica D nul-matrica.
Zadatak 3.
Napiši po jednu dijagonalnu matricu reda 2, 3 i 4.
1 0 0 0
5 0 0
»�5 0� � 0 6 0 � �
0
0
3
0
0
5
0
0
�∎
0 5
0 0 7 0 0 0 7
Jedinična matrica jest dijagonalna matrica kojoj su svi elementi na glavnoj

dijagonali jednaki 1. Uobičajena oznaka jedinične matrice jest I.
Navedimo nekoliko jediničnih matrica.

1 0 0 0
1 0 0 0 1 0 0
A=� 1 0 � B=� 0 1 0 � C=� 0 0 1 0
�
0 1
0 0 1 0 0 0 1
Zadatak 4.
Napiši jediničnu matricu reda 5. Označi je I5. 1 0 0 0 0

0 1 0 0 0
» I 5
= 0 0 1 0 0 ∎
0 0 0 1 0
0 0 0 0 1
48
MATRICE
Trokutasta matrica jest kvadratna matrica čiji su elementi iznad ili ispod glavne
dijagonale jednaki nuli.
Matrica je gornja trokutasta ako su joj svi elementi ispod glavne dijagonale
jednaki nuli.
Evo primjera:
0 5 6 7 d11 d12 … d
1 6 2 0 0 8 9 …
1n
A= 7 8 B=� 0 C=� � D=� 0 d22 �

5 5 � 0 0 0 8
0 1 ⫶ ⫶ ⋱ ⫶
0 0 1 0 0 0 0 … d
0 0 nn
Uoči da matrica C, osim nula ispod glavne dijagonale, ima nule i na glavnoj
dijagonali.
Zadatak 5.
Napiši gornju trokutastu matricu reda 5. 1 2 1 2 1

0 3 2 3 2
» I 5
= 0 0 5 3 5 ∎
0 0 0 7 5
0 0 0 0 9
Matrica je donja trokutasta ako su joj svi elementi iznad glavne dijagonale
jednaki nuli.
Navedimo nekoliko donje trokutastih matrica.

15 0 0 0 d11 0 … 0
15 0 0 … 0
A= 5 0 B=� 6
7 1 0 0 d d
1 0 � C=� � D = � 21 22 �
6 1 2 3 1 0 ⫶ ⫶ ⋱ ⫶
2 5 5 … d
1 5 5 1 dn1 dn2 nn
Zadatak 6.
1 0 0 0 0
Napiši jednu donje trokutastu matricu reda 5.
2 3 0 0 0
» A = 3 4 5 0 0 ∎
5 4 3 7 0
5 6 7 8 9
49
Promotrimo matricu B reda (3, 2) i matricu C reda (2, 3).
5 8
5 6 7
B=� � C = � 6 9 �
8 9 10
7 10
Elementi prvog retka matrice B ujedno su elementi prvog stupca matrice C. Isto je
s elementima drugog retka matrice B, odnosno drugog stupca matrice C. Za takve
matrice kažemo da su transponirane.
Matrica C jest transponirana matrica matrice B ako je

(C)i j = (B)j i za svaki i i j.
Transponiranu matricu dobijemo tako da zamijenimo retke i stupce polazne matrice.

Uobičajeno je transponiranu matricu matrice A označiti s AT.
PRIMJER 3.
9 8 7
Zadana je matrica B =� 6 5 4 �. Napišimo njoj transponiranu matricu BT.
3 2 1
» Uočimo prvi redak matrice B. Napišimo ga kao prvi stupac matrice B . Na isti način
T
dobit ćemo ostale stupce matrice B . T
9 6 3
BT = � 8 5 2 �∎
7 4 1
Zadatak 7.
Napiši transponirane matrice zadanih matrica.

3 2 11 25 30
A=� 5 6 7 � B=� 1 4 � C = � 9 61 23 �
5 6 55 74 18
5 11 9 55
»A=� 6 � B= 3 1 5 C = � 25 61 74 � ∎
7 2 4 6 30 23 18
50
MATRICE
PRIMJER 4.
Pogledajmo matricu D i napišimo njoj transponiranu matricu DT. Zatim transponi
rajmo matricu DT.
1 0 2 0 3 1 0 6 0 2 1 0 2 0 3
0 4 0 5 0 0 4 0 9 0 0 4 0 5 0
» D =� 6 0 7 0 8 � D =�
T
2 0 7 0 3 � (D ) =�
T T 6 0 7 0 8 �
0 9 0 1 0 0 5 0 1 5 0 9 0 1 0
2 0 3 5 0 3 0 8 0 0 2 0 3 5 0
Dobili smo početnu matricu. ∎
Zadatak 8.
Provjeri da transponiranjem transponirane matrice dobivaš početnu matricu.
3 2 11 25 30
A=� 5 6 7 � B=� 1 4 � C = � 9 61 23 �
5 6 55 74 18
Za svaku matricu D vrijedi

(DT)T = D.
PRIMJER 5.
1 6 2
Transponirajmo gornju trokutastu matricu B = � 0 5 5 �.
0 0 7
1 0 0
» Dobit ćemo donju trokutastu matricu B T
=� 6 5 0 �. Obratimo pažnju na
2 5 7
raspored brojeva u odnosu na glavnu dijagonalu matrica B i BT.
1 6 2 1 0 0
B=� 0 5 5 � BT = � 6 5 0 �
0 0 7 2 5 7
Ako je matrica kvadratna, transponirana se matrica dobiva zrcaljenjem elemenata
matrice B s obzirom na glavnu dijagonalu. ∎
51
Zadatak 9.
Transponiraj matrice i izvedi zaključak.
15 0 0 0
15 0 0
B=� 6 0 10 0 0 �
1 0 � C = �
0 0 5 0
2 5 5
0 0 0 2
15 0 0 0
15 6 2
»B =� 0
T
1 5 � CT = �
0 10
0 0
0
5
0 �
0
0 0 5
0 0 0 2
Ako je B donja trokutasta matrica, tada je BT gornja trokutasta matrica.
Ako je C dijagonalna matrica, tada je (CT ) = C. ∎
Promatrajmo sljedeće matrice.

15 14 13 12
2 3 4
A=� 5 6 � B=� 3 6 0 � C = � 14 5 6 7 �
6 8 13 6 7 8
4 0 4
12 7 8 9
Obrati pažnju na zrcaljenje elemenata matrica A, B i C s obzirom na glavnu dijagonalu.
Za matricu B kažemo da je simetrična ako je BT = B, tj.

bi j = bj i za svaki i i j.
Zadatak 10.
Napiši simetrične matrice reda 2, reda 3 i reda 4.
10 11 12 13
5 6 7
»A=� 1 2 � B=� 6 8 0 � C = � 11 1 2 3 � ∎
2 3 12 2 3 4
7 0 8
13 3 4 5
Za matricu B kažemo da je antisimetrična ako je BT = – B, tj.

bi j = – bj i za svaki i i j.
52
MATRICE
Na glavnoj dijagonali antisimetrična matrica ima sve elemente jednake nuli.

Napišimo nekoliko antisimetričnih matrica.
0 14 13 12 Simpatična ili
0 –3 4
0 5 – 14 0 0 –7 antisimpatična?
A=� � B=� 3 0 0 � C=� �
–5 0 – 13 0 0 –8
–4 0 0 Ma ne, simetrična
– 12 7 8 0
ili antisimetrična!
Zadatak 11.
Napiši antisimetričnu matricu reda 4.
0 5 6 7
» A = � –5 0 0 –3 � ∎
–6 0 0 –2
–7 3 2 0
Matrica koja ima samo jedan redak zove se jednoredna matrica ili vektor redak, a
ona koja ima samo jedan stupac zove se jednostupčana matrica ili vektor stupac.
Dakle, matricu od jednog retka ili stupca zovemo vektorom, a njezine elemente
komponentama vektora.
8
10
Tako su jednostupčane matrice A = � � i B = � 7 �, a jednoredne D = � 12 13 � i
11
6
C = � 8 9 10 11 �.
Zadatak 12. UPAMTI

Napiši matricu A reda (1, 4) i matricu B reda (4, 1). Stupac – stupčana
matrica!
2 Redak – retčana
»A=� 1 2 3 4 � B=� 3 �∎ matrica!
4
5
53
2.2. Operacije s matricama
2.2.1. Množenje matrice skalarom
Neka je zadana matrica A = � 5 6 �. Pomnožimo svaki njezin element s 5. Dobit

7 8
ćemo matricu 5A = � 25 30 �. Kažemo da smo matricu A pomnožili skalarom 5.
35 40
Matrica se množi skalarom tako da se svaki njezin element množi tim skalarom.
Uoči da se množenjem matrice skalarom tip matrice ne mijenja.
Zadatak 13.
Pomnoži zadane matrice skalarom 12.
5
10 11 2
A = � 5 6 � B = � � C = � 6 �
7 8 3 4 5
7
120 132 24 60
» 12A = � 60 72 � 12B = � � 12C = � 72 � ∎
84 96 36 48 60
84
2.2.2. Zbrajanje matrica
Da bismo zbrajali matricu A s matricom B, one moraju biti istog tipa.
Zbroj matrice A = � ai j � i matrice B = � bi j � tipa (m, n) jest matrica C = � ci j � za čije

elemente vrijedi ci j = ai j + bi j za svaki i = 1, 2, ..., m i j =1, 2, ..., n.
Zapisujemo C = A + B.
PRIMJER 6.
Za zadane matrice odredi zbroj B + F, C + G te A + (–1)D.

5 1
10 11 2 0 1 12
A=� 5 6 � B=� � C = � 6 � D = � 0 –6 � F = � � G=� 1 �
7 8 3 4 5 2 –3 5 0 4
7 –1
54
MATRICE
6
» B + F = � 10
8
12 14
4 9
� C + G = � 7 � A + (–1)D = � 5 12 � ∎
5 11
6
Uoči da je posljednji zbroj u primjeru 6 zapravo oduzimanje matrica.
Zadatak 14.
Za zadane matrice
2 0 0 2 3 4
10 12 14 –5 7 –8
A=� 0 3 0 �, B = � 3 6 0 �, C = � �, D = � �
8 4 9 21 –6 –19 KREATIVA
0 0 4 4 0 4
Pronađi on-line
odredi 8A – 3B i –4D + 2C. kalkulator koji
će umjesto tebe
10 –9 –12 računati operacije
40 –4 60 s matricama.
» 8A – 3B = � –9 6 0 � –4D + 2C = � �∎
–68 32 94
–12 0 20
2.2.3. Množenje matrica
Kažemo da su matrice A i B ulančane ako je broj stupaca matrice A jednak broju

redaka matrice B.
3 2
1 2 3
Promotrimo matrice A = � 1 3 �iB=� �.
2 1 4
2 1
Matrica A jest reda (3, 2), tj. ima 3 retka i 2 stupca. Matrica B jest reda (2, 3), tj. ima 2 retka
i 3 stupca. Matrice A i B ulančane su jer matrica A ima 2 stupca koliko i matrica B ima
redaka (2 retka).
PRIMJER 7.
Koje su od zadanih matrica ulančane?
5 0 –3 –4
10 12 14
A=� 6 � B=� 5 6 � C = � –3 0 0 � D=� � E=� 5 6 7 �
7 8 8 4 9
7 43 0 0
55
» Ulančane su matrice: A (broj stupaca) i E (broj redaka), B i D, C i A, D i A, D i C, E i
A, E i C. ∎
Zadatak 15.
Koje su od zadanih matrica ulančane?
2 3 4 0 –3 –4
10 102 14
A=� 5 6 � B=� 3 6 0 � C = � –3 0 0 � D=� �
7 8 1 4 9
4 0 4 43 0 0
0 1 25
E = � 20 21 22 � F = � 12 6 � G = � 125 �
7 3 175
» A i D, B i C, B i F, B i G, C i B, C i F, C i G, D i B, D i C, D i F, D i G, E i B, E i C, E i F, E i G,
F i A, F i D, G i E. ∎
Napomena:
Ako je matrica B reda (m, n), a matrica C reda (n, p), tada su matrice B i C ulančane.
Općenito, matrice C i B nisu ulančane. Matrice C i B bit će ulančane jedino ako je m = p.
Zadatak 16.
1 0 2 11
Matrice A = � 5 0 4 � i B = � 0 3 5 7 � ulančane su, ali matrice B i A nisu.
7 4 1 2
Obrazloži.
» Matrice B i A nisu ulančane jer matrica B ima 4 stupca, a matrica A ima jedan re
dak. ∎
Zadatak 17.
Napiši dvije matrice koje u jednom poretku jesu ulančane, a u drugom poretku nisu.
» A = � 7 17 � B = � 51 15 55 �
71 1 4 41 14
Matrice A i B jesu ulančane, dok matrice B i A nisu. ∎
56
MATRICE
Neka je A = �ai j� matrica reda (m, n) i B = �bi j� matrica reda (n, p).
Umnožak matrica A i B jest matrica C = �ci j� reda (m, p) čiji su elementi
ci j = ai 1b1 j + ai 2b2 j + ai 3b3 j+ ... + ai nbn j za i = 1, 2, ..., m, j = 1, 2, ..., p.
Pišemo C = A · B = AB.
PRIMJER 8.
Pomnožimo matrice:
5 5 8
10 12 14
a) A = � 5 6 7 � i E = � 6 � b) D = � � i G=� 6 9 � Ovu fotografiju raču
8 4 9
7 7 10 nalo pamti kao neko
liko stotina (tisuća ili
c) B = � 7 –7 � i F = � 2 3 � d) C = � –4 4 � i H = � 1 5 �
milijuna) sitnih kva
0 2 4 5 6 –6 1 5
drata. Za svaki kvadrat
5 računalo pamti boju.
» a) A · E = � 5 6 7 � · � 6 � = �5 · 5 + 6 · 6 + 7 · 7� = �25 + 36 + 49� = �110� Dakle, radi se o tabli
7 ci od nekoliko stotina
5 8 (tisuća ili milijuna) re
10 12 14 daka i stupaca. To će
b) D · G = � �·� 6 9 �
8 4 9
7 10 zauzeti mnogo memo
220 328 rije u računalu.
= � 10 · 5 + 12 · 6 + 14 · 7 10 · 8 + 12 · 9 + 14 · 7 � = � �
8 · 5 + 4 · 6 + 9 · 7 8 · 8 + 4 · 9 + 9 · 10 127 190 Ako se podatci zapam
–14 –14 te kao jednostupčana
c) B · F = � 7 –7 � · � 2 3 � = � 7 · 2 + (–7) · 4 7 · 3 + (–7) · 5 � = � � matrica reda (m, 1) i
0 2 4 5 0·2 + 2·4 0·3+ 2·5 8 10
jednoredna matrica
14 –8 reda (1, n), tada, u
F · B = � 2 3 � · � 7 –7 � = � 2 · 7 + 3 · 0 2 · (–7) + 3 · 2 � = � �
4 5 0 2 4 · 7 + 5 · 0 4 · (–7) + 5 · 2 28 –18 trenutku prikaza sli
ke, računalo može te
d) C · H = � –4 4 � · � 1 5 �=� 0 0 �
dvije matrice pomno
6 –6 1 5 0 0
žiti i dobiti matricu
Pogledamo li umnoške B · F i F · B možemo zaključiti: B · F ≠ F · B, tj. množenje reda (m, n) koja će
matrica nije komutativno. generirati sliku. Dakle,
umjesto da pamti m ·
Umnožak matrica C ≠ O i H ≠ O, C · H = O, tj. za matrice koje nisu nul-matrice nji n podataka, računalo
hov umnožak može biti nul-matrica. ∎ ih pamti samo m + n.
57
Zadatak 18.
Odaberi između zadanih matrica pet parova ulančanih matrica pa ih pomnoži.

2 3 0 –3 –4
10 102 14
A=� 5 6 � B=� 3 6 � C = � –3 0 0 � D=� �,
7 8 1 4 9
4 0 43 0 0
0 1 25
E = � 20 21 22 � F=� � G = � 125 �
12 6
175
Rezultat provjeri pomoću računala.
163 –6 –8
» A · D = � 56 534 124
78 746 170
� A·F= �
72 41
96 55
� B · C = � –18 –9 –12 �
172 –12 –16
23 216 55 1 4 9
B · D = � 36 330 96 � F · D = � �∎
126 1 248 222
40 408 56
PRIMJER 9.
Odredimo sve matrice C istog tipa kao matrica B = � 7 1 � za koje vrijedi B · C = O.
4 2
» Neka je C = � х y �.
t v
B · C = O
� 7 1 � · � х y � = � 0 0 � matrična jednadžba
4 2 t v 0 0
� 7х + 1t 7y + 1v � = � 0 0 �
4х + 2t 4y + 2v 0 0
Dobivamo sustave jednadžba:
7х + t = 0 ⇒ t = –7х 7y + v = 0 ⇒ v = –7y
4х + 2t = 0 ⇒ x=t=0 4y + 2v = 0 ⇒ y=v=0
C = � 0 0 � ∎
0 0
58
MATRICE
PRIMJER 10.
Izračunajmo BTC i BCT za B = � 5 1 2 � i C = � 1 –1 4 �.
5
» B T
=� 1 �
2
5 5 –5 20
BTC = � 1 � · � 1 –1 4 � = � 1 –1 4 �
2 2 –2 8
1
CT = � –1 �
4
1
BCT = � 5 1 2 � · � –1 � = �5 – 1 + 8 � = �12� ∎
4
Matrica B jest ortogonalna ako vrijedi B · BT = BT · B = I.
–1 0 –1 0
Tako je za matricu B = � � transponirana matrica BT = � �, pa je
0 1 0 1
1 0
B · BT = � � = I.
0 1
59
2.2.4. Linearna preslikavanja ravnine
Osna simetrija
Neka jest o pravac. Osna simetrija s obzirom na pravac o jest preslikavanje ravni
ne koje svakoj točki T pridružuje točku T* tako da je o simetrala dužine TT*.
Pravac o je os simetrije.
T T*
o
Osna simetrija ravnine dužinu preslikava u dužinu jednake duljine, a geometrijski
lik u njemu sukladan lik.
P B A
P* A*
T T* C
B*
o o C*
|TP| = |T*P*|
Geometrijski je lik osnosimetričan ako postoji pravac o
s obzirom na koji osna simetrija taj lik preslika u samog sebe.
Tako je kvadrat osnosimetričan s obzirom na pravac
kojemu pripada dijagonala. o
Centralna simetrija
Neka jest S točka. Centralna simetrija s obzirom na točku S jest preslikavanje
ravnine koje svakoj točki T pridružuje točku T* tako da je S polovište dužine TT*.
Točka S je centar simetrije.
T S T* TS = T*S
Centralna simetrija ravnine dužinu preslikava u dužinu jednake duljine koja je pa
ralelna polaznoj dužini, a geometrijski lik u njemu sukladan lik.
60
MATRICE
P B A
T* A*
T S C S
P* C* B*
TP ∥ T*P*
|TP| = |T*P*|
Geometrijski je lik centralnosimetričan ako postoji
točka S s obzirom na koju centralna simetrija taj lik
preslika u samog sebe. S
Tako je pravokutnik centralnosimetričan s obzirom
na sjecište dijagonala.
Rotacija PODSJETNIK
Neka je S točka i α kut. Rotacija oko točke S za kut α preslikavanje je ravnine koje T*
svakoj točki T pridružuje točku T* tako da je |ST| = |ST*| i ∡TST*= α.
Točka S jest središte rotacije, a kut α kut rotacije.
T*
T S T
α
S ∡ TST* pozitivno je
orijentiran
Rotacija u ravnini dužinu preslikava u dužinu jednake duljine, a geometrijski lik u T*
njemu sukladan lik.
B* B*
A* A*
B C* B
S T
A C A
S S ∡ T* ST negativno je
orijentiran
|AB| = |A*B*|
61
PODSJETNIK Translacija
B
Neka je t vektor. Translacija za vektort jest
preslikavanje ravnine koje svakoj
točki T pridružuje točku T* tako da je TT * = t .
a

t
T*
A T
AB jest dužina. Translacija ravnine dužinu preslikava u dužinu jednake duljine paralelnu s pola
Njezine su krajnje znom dužinom, a geometrijski lik u njemu sukladan lik.
točke A i B. B*
AB jest usmjerena B*
B
dužina. Njezina je B
početna točka A, a C*
završna B. C
Sve usmjerene A* A*
dužine A A
• koje imaju dulji
nu |AB|, AB ∥ A*B*
• koje
su paralelne |AB| = |A*B*|
s AB i
• koje imaju istu Osnu simetriju, centralnu simetriju, rotaciju i translaciju nazivamo linearnim pre
slikavanjima ravnine.
orijentaciju
kao
AB nazivamo
vektorom. PRIMJER 11.
Uobičajeno je Točke iz prvog kvadranta preslikane su osnom simetrijom s obzirom na os apscisa
vektor obilježiti
(pa se preslike točaka nalaze u četvrtom kvadrantu). Osim toga, točke iz prvoga kva
malim latiničnim
slovom sa dranta preslikane su osnom simetrijom s obzirom na os ordinata. Dobivena je slika
u drugom kvadrantu.
strelicom, ovdje a .
62
MATRICE
Točke iz prvog kvadranta preslikane y

su centralnom simetrijom s obzi
rom na točku W kao centar simetrije.
x
Rotacijom oko točke W za kut od y

138° (u pozitivnom smjeru) presli
kane su istaknute točke iz prvoga
kvadranta.
W x

Translacijom za vektor t presli y
kane su istaknute točke iz prvoga
kvadranta. x
Zadatak 19.
Napiši svoje ime u drugom kvadrantu. Preslikaj ga linearnim preslikavanjima ravnine.
63
Zadatak 20.
Uoči sliku. Pomoću programa Geogebra preslikaj

zadani lik linearnim preslikavanjima. Opiši svako
preslikavanje.
»
UPAMTI y
y
Linearna
preslikavanja x
ravnine jesu: x
osna simetrija,
centralna
simetrija, rotacija
i translacija. y y
∎
64
MATRICE
2.2.5. Matrični prikaz translacije ravnine
Prisjetimo se što znamo o vektorima u koordinatnom sustavu u ravnini.

U pravokutnom koordinatnom sustavu promatramo dva vektora i i j . Vektor i

paralelan je s x-osi i ima orijentaciju pozitivnog smjera x-osi. Vektor j paralelan je
s y-osi i ima orijentaciju pozitivnog smjera y-osi. Ova su dva vektora jedinična, tj.

njihova je duljina 1. Pomoću vektora i i j može se prikazati svaki vektor u ravnini.

Kažemo da vektori i i j čine bazu vektorskog sustava u ravnini.
y Promotri sliku.
5

Vektor AN može se zapisati kao
4 B
AN = 4 i . Analogno vrijedi: NB = 3 j .

3 a Vektor AB zbroj je vektora AN i NB ,

3j pa vrijedi:
2
AB = 4 i + 3 j .
1 A
4i N
x Kažemo da je vektor AB linearna

kombinacija vektora i i j .
i 1 2 3 4 5 6

Općenito, svaki vektor a u pravokutnom koordinatnom sustavu možemo zapisati:

a = ax i + a y j ,

pri čemu realne brojeve ax i ay zovemo komponente vektora a .

Ako su A(x1, y1) i B(x2, y2) točke, za vektor AB vrijedi:

AB = (x2 – x1) i + (y2 – y1) j .

Vektor AB na slici čini hipotenuzu pravokutnog trokuta ANB, pa se njegova du

ljina može izračunati pomoću Pitagorina poučka. Općenito za duljinu vektora a
vrijedi:

|=a| ax2 + a2y ,
odnosno, za duljinu vektora zadanog pomoću početne i završne točke vrijedi:

| AB | = ( x2 − x1 )2 + ( y2 − y2 )2 .
65

Neka je t ai bj zadani vektor. Translacija za vektor t jest preslikavanje koje sva

koj točki T ravnine pridružuje točku T* tako da je = t.
Promatrajmo u koordinatnom sustavu xOy točku T(x, y) i točku T* (x*, y*) dobivenu

translacijom točke T(x, y) za vektor t . Budući da je = t , to je
х* = x + a
� ⇒ (x*, y*) = ( x + a, y + b).
y* = y + b
Zapis translacije pomoću matrica:

� х* � = � x + a � = � х � + � a �
y* y+b y b
Dakle, zbrajanjem dviju jednostupčanih matrica ostvaruje se translacija.
PRIMJER 12.
Odredimo vektor translacije ako je početna točka B(3, 2), a translatirana B*(–7, –3).
» x = 3, y = 2, x* = –7, y* = 3
Iz matrične jednadžbe � –7 � = � 3 � + � a � ⇒ � a � = �–10�.
–3 2 b b –5

Dakle, a = –10, b = –5, pa je traženi vektor t = –10 i – 5 j . ∎
Zadatak 21.
Točka K(–2, –3) translatirana je u točku K*(–1, 51). Odredi vektor translacije.

» Vektor translacije jest t = i + 54 j ∎
PRIMJER 13.
Odredimo nove koordinate točke (4, 5) u koordinatnom sustavu x*O*y* koji nastaje

translacijom koordinatnog sustava xOy za t = –5 i + j .
66
MATRICE
» Ovdje je x = 4, y = 5, a = –5, b = 1.
Iz matrične jednadžbe mogu se pročitati tražene koordinate:
� х* � = � 4 � + �–5 � = �–1 � ⇒ (–1, 6). ∎

y* 5 1 6
PRIMJER 14.

Odredimo početnu točku A(x, y) koja je vektorom translacije t = 8 i – 2 j translati
rana u A* = (–2, 4).
» Ovdje je a = 8, b = –2, x* = –2, y* = 4.
� –2 � = � х � + � 8 � = � х + 8 � ⇒ x = –10, y = 6 ⇒ A(–10, 6) ∎
4 y –2 y–2
Zadatak 22.

Translacijom koordinatnog sustava xOy za vektor t = 2 i + 5 j dobivena je točka s
koordinatama (3, 7). Odredi koordinate početne točke.
» Koordinate početne točke jesu (1, 2). ∎
Zadatak 23.

Translacijom za vektor v = – 1 i + 5 j dobivena je točka T*(3, 7). Odredi početnu
2
točku.
» Početna je točka T � 7 , 2�. ∎

2
KREATIVA
Opiši sliku
i pripremi
samostalni
rad linearnog
preslikavanja
ravnine.
67
2.2.6. Matrični prikaz rotacija ravnine
Neka je T(x, y) točka ravnine, a T*(x*, y*) točka dobivena rotacijom točke T za kut α
oko ishodišta koordinatnog sustava.
y
T*(x*, y*)
Neka je r polumjer kružnice kojoj pripadaju T i T*. Ako radij-vektor točke T zatvara s
pozitivnim smjerom x-osi kut φ, tada je
x = r cos φ (1)
y = r sin φ. (2)
Budući da radij-vektor točke T* zatvara s pozitivnim smjerom x-osi kut φ + α, to je
x* = r cos (φ + α) = r (cos φ cos α – sin φ sin α) (3)
y* = r sin (φ + α) = r (sin φ cos α + cos φ sin α). (4)
Uvrštavanjem (1) i (2) u (3) i (4) dobije se:
x* = x cos α – y sin α
y* = x sin α + y cos α.
Zapis rotacije oko ishodišta za kut α pomoću matrica:
� х* � = � x cos α – y sin α � = � cos α –sin α � · � х �

y* x sin α + y cos α sin α cos α y
PRIMJER 15.
Rotiramo li točku K(2, 3) za 180° oko ishodišta koordinatnog sustava dobit ćemo
točku K*. Odredimo njezine koordinate.
68
MATRICE
» Grafički se može jednostavno odrediti nova točka jer je kut 180°.

y
Matrično određivanje: 3
K(2, 3)
� х* � = � cos180° – sin180° � · � 2 � 2
y* sin180° cos180° 3
� х* � = � –1 0 � · � 2 � 1
y* 0 –1 3 180
� х* � = � –2 � –2 –1 0 1 2 3
x
y* –3 –1
K*(–2, –3) ∎
–2
PRIMJER 16. –3
K*(–2, –3)
Rotirajmo točku K(2, 3) za 45° oko ishodišta.
» � х* � = �x cos α – y sin α� = � x cos 45° – y sin 45° � = �2 cos 45° – 3 sin 45° �
y* x sin α + y cos α x sin 45° + y cos 45° 2 sin 45° + 3 cos 45°
3
– 5
� х* � = �
2
� ⇒ K* = �– , �∎
y* 3 2 2
+
2
Zadatak 24.
Rotacijom oko ishodišta koordinatnog sustava za kut od 60° točka T preslikala se u

točku T * 7 , 5 . Odredi koordinate točke T.
3 4
5 3 7 3 5
» Koordinate točke T jesu T 8 6 , 6 8 . ∎
7

PRIMJER 17.
Rotacijom točke K(–4, 5) oko ishodišta koordinatnog sustava dobije se točka

2 9 2
K * , . Odredimo kut rotacije.
2 2
69
» � х* � = � x cos α – y sin α �
y* x sin α + y cos α
–
2
� � = � –4 cos α – 5 sin α �
9 –4 sin α + 5 cos α
–
2
– 5 sin α
4 cos α + 5 sin α = ⟹ cos α =
2 4
9 – 5 sin α 9
4 sin α – 5 cos α = ⟹ 4 sin α – 5 · = ⟹ sin α =
2 4 2 2
α1 = 45° + k · 360°
α2 = 135° + k · 360°
Uvrštavanjem rješenja u početne jednadžbe zaključujemo da je jedino rješenje
α = 135° + k · 360°. ∎ y
Do sada smo promatrali rotaciju oko is

hodišta. Promatrajmo nadalje rotaciju
za kut α oko točke S(xS, yS). Neka se toč
ka T(x, y) preslikava u točku T*(x*, y*).
x
Zapis rotacije oko točke S(xS, yS) za kut α pomoću matrica:
� х* � = � cos α –sin α � · � x – xS � + � xS �
y* sin α cos α y – yS yS
70
MATRICE
PRIMJER 18.
Zadana su dva vrha kvadrata A(2, 5) i B(5, 9). Rotacijom točke A oko točke B za 90°
u smjeru kretanja kazaljke sata i točke B oko točke A za 90° u smjeru suprotnom
gibanju kazaljke sata, dobit će se vrhovi C i D koji zajedno određuju kvadrat ABCD.
Odredimo točke C i D.
» Odredimo vrh D kao sliku točke B rotacijom oko točke A.
х* cos α –sin α x – xS x cos 90° –sin 90° 5–2 2
� �=� �·� �+� S �=� �·� �+� �
y* sin α cos α y – yS yS sin 90° –cos 90° 9–5 5
х* –2
� � = � � ⇒ D(–2, 8) y
y* 8
Vrh C dobijemo rotacijom vrha A oko vrha

B za 270° u smjeru gibanja kazaljke sata.
х* cos 270° –sin 270° 2 – 5 5
� �=� �·� �+� �
y* sin 270° cos 270° 5–9 9
х* 0 1 –3 5
� �=� �· � � + � �
y* –1 0 –4 9
х* 1
� � = � � ⇒ C (1, 12) ∎
y* 12
Zadatak 25.
Zadani su vrhovi kvadrata C(5, 1) i D(5, 2). Odredi preostale vrhove tako da jedan
zadani vrh rotira oko drugoga.
» Rotacijom točke D oko točke C za kut 90° dobije se točka B (4, 1), a za kut –90°
1
dobije se točka B2(6, 1).
Rotacijom točke C oko točke D za kut –90° dobije se točka A1(4, 2), a za kut 90° dobije
se točka A2(6, 2).
Dobiju se dva rješenja: A1B1CD i A2B2CD. ∎
Zadatak 26.
5 7 3 7 5 3
Rotacijom točke K(5, 7) oko ishodišta, dobije se točka K * , .

Koliki je kut rotacije? 2 2
» Kut rotacije jest 120°. ∎

71
PRIMJER 19.
Za zadanu matricu A = � 5 4 � odredimo matricu B tako da njihov umnožak bude
3 2
jedinična matrica: AB = I.
» Neka je B = � b11 b12 �.
b21 b22
� 5 4 � · � b11 b12 � = � 1 0 �
3 2 b21 b22 0 1
� 5b11 + 4b21 5b12 + 4b22 � = � 1 0 �

3b11 + 2b21 3b12 + 2b22 0 1
Dobivamo jednadžbe:
5b11 + 4b21 = 1
–4b22
5b12 + 4b22 = 0 ⇒ b12 =
5
–2b21
3b11 + 2b21 = 0 ⇒ b11 =
3
3b12 + 2b22 = 1.
Uvrstimo u prvu i četvrtu jednadžbu.
–2b21 3
Supstitucija 5·� � + 4b21 = 1 ⇒ b21 =
3 2
ili
–4b22 –5
zamjena 3·� � + 2b22 = 1 ⇒ b22 =
5 2
Sada je b11 = –1, b12 = 2, odnosno

–1 2
B = � b11 b12 � = � 3 5 � ∎
b21 b22 –
2 2
Zadatak 27.
–1 –2
Za zadanu matricu B = � 3 5 � odredi matricu A tako da vrijedi BA = I.
–
2 2
–5 4
» A = � –3 –2 � ∎
11 11
11 11
72
MATRICE
Neka je B kvadratna matrica reda n. Inverzna matrica B –1 matrice B jest

kvadratna matrica reda n za koju vrijedi
B · B –1 = B –1 · B = I.
PRIMJER 20.
Matrici B = � 0 0 � odredimo inverznu matricu B–1.

1 0
» Neka je B–1 = � b11 b12 �.
b21 b22
B · B–1 = I
� 0 0 � · � b11 b12 � = � 1 0 �
1 0 b21 b22 0 1
� 0 0 �=� 1 0 �
b11 b12 0 1
Jednadžba nema rješenja jer je 0 ≠ 1. Za zadanu matricu ne postoji inverzna. ∎
Inverzna matrica ne mora postojati.
Zadatak 28.
Napiši neku kvadratnu matricu koja nema svoj inverz. Može li matrica reda (3, 4) ili
reda (2, 3) imati svoj inverz? UPAMTI
Inverzna matrica
» � 0 0 � Ne, jer inverz mogu imati samo kvadratne matrice. ∎
je kvadratna
0 –6
matrica, ali svaka
kvadratna matrica
ne mora imati svoj
inverz.
73
2.4. Regularna matrica
Matrica B jest regularna ili invertibilna ako postoji B –1.
PRIMJER 21.
1 1 3 1
Za matrice A = � �i B=� � provjeri vrijedi li (AB)–1 = B–1A–1.
2 3 2 2
» Odredimo najprije A . –1
1 1 a a 1 0
� � · � 11 12 � = � �
2 3 a21 a22 0 1
a + a21 a12 + a22 1 0
� 11 �=� �
2a11 + 3a21 2a12 + 3a22 0 1
a12 + a22 = 0 ⇒ a12 = – a22

–3a21
2a11 + 3a21 = 0 ⇒ a11 =
2
a11 = 3, a12 = –1, a21 = –2, a22 = 11 ⇒ A–1 = � 3 –1 �
–2 1
Matrica A je regularna.
Odredimo sada B–1.
3 1 b b 1 0
� �� 11 12 � = � �
2 2 b21 b22 0 1
3b11 + b21 3b12 + b22 1 0
� �=� �
2b11 + 2b21 2b12 + 2b22 0 1
1 −1
b11= , b12= – , b21= – , b22= ⇒ B–1 = � 2
1 1 1 3 4 �
2 4 2 4 − 1 3
2 4
Matrica B je regularna.
Pomnožimo B–1 · A–1.

1 −1 2 −3
B A =�
–1 2 –14 �·� 3 –1 �=� 4 �
− 1 3 –2 1 −3 5
2 4 4
Pomnožimo A · B.
AB = � 1 1 � · � 3 1 � = � 5 3 �
2 3 2 2 12 8
74
MATRICE
Odredimo sada (AB)–1.

� 5 3 �� c11 c12 � = � 1 0 �
12 8 c21 c22 0 1
2 –3
4
Dobivamo: c11 = 2, c12 = – 3 , c21 = –3, c22 = 5 ⇒ (AB)–1 = � �
4 4 5
–3
4
Dakle, vrijedi (AB) = B A . ∎
–1 –1 –1
Zadatak 29.
Provjeri koja je od zadanih matrica regularna.
A = � 11 1 � B = � 5 2 � C = � 3 30 � D = � 10 10 � E = � 11 22 � F = � 0 0 �
2 22 10 6 1 15 2 3 3 2 15 0
» Regularne su matrice A, B, C, D i E, a neregularna je matrica F. ∎
Matrica B jest singularna ili neinvertibilna ako ne postoji B –1.
PRIMJER 22.
2 4
Provjerimo singularnost matrice A = � �.
1 2
» Odredimo A .
–1
2 4 a a 1 0
� � · � 11 12 � = � �
1 2 a21 a22 0 1
2a + 4a21 2a12 + 4a22 1 0
� 11 �=� �
a11 + 2a21 a12 + 2a22 0 1
a11 + 2a21 = 0 ⇒ a11 = –2a21 Uvrstimo u 2a11 + 4a21 = 1.
–4a21 + 4a21 = 1 ⇒ 0 = 1
Sustav linearnih jednadžbi nema rješenja. Ne možemo odrediti inverznu ma
tricu A–1 matrice A. Matrica A je singularna.
Zadatak 30.
Provjeri jesu li zadane matrice singularne.
3 12 1 2 6 333 10 5
A=� � B = � � C = � � D = � �
2 8 1 2 2 111 4 3
» Singularne su matrice A, B i C. Matrica D nije singularna matrica. ∎
75
LISTA SAMOPROCJENE
razumijem u djelomično
MATRICE, TIPOVI MATRICA ne razumijem
potpunosti razumijem
• prepoznajem i zapisujem
matricu
• prepoznajem tip matrice
nul-matricu, dijagonalnu i
jediničnu matricu
jedničnu matricu
trokutaste matrice
• izvodim transponiranu
matricu iz početne matrice
simetričnu i antisimetričnu
matricu
Dvije ideje:
Jedna misao:
76
MATRICE
LISTA SAMOPROCJENE
LINEARNA razumijem u djelomično

ne razumijem
PRESLIKAVANJA RAVNINE potpunosti razumijem
• primjenjujem osnu simetriju

u koordinatnom sustavu
• primjenjujem centralnu
simetriju u koordinatnom
sustavu
• primjenjujem rotaciju u
• primjenjujem translaciju u
• rješavam zadatke s
translacijom pomoću
matrične jednadžbe
• rješavam zadatke s
rotacijom pomoću matrične
jednadžbe

Tri važne činjenice:
Dvije zanimljive činjenice:
Jedna činjenica koju ne znam:
77
OPERACIJE razumijem u djelomično
ne razumijem
S MATRICAMA potpunosti razumijem
• množim matricu skalarom
• zbrajam matrice
• primjenjujem postupak
množenja matrica
• primjenjujem množenje
matrica
• primjenjujem matričnu
jednadžbu
• provjeravam ortogonalnost
matrice

Dvije zanimljive ideje:
Jedan osvrt na operacije s

matricama:
78
MATRICE
INVERZNA, REGULARNA I razumijem u djelomično

ne razumijem
SINGULARNA MATRICA potpunosti razumijem
• određujem inverznu matricu
• provjeravam regularnost
matrice
• poznajem singularnu
matricu
• razlikujem singularnu i
regularnu matricu

Dvije nove ideje:
Jedna misao:
79
PREGLED GRADIVA
regularna singularna donja trokutasta

svi elementi iznad
glavne dijagonale = 0
ima inverz nema inverz
gornja trokutasta
inverzna svi elementi ispod
Za B inverzna je B –1 ako vrijedi glavne dijagonale = 0
B · B –1 = B –1 · B = I
kvadratna
antisimetrična T T broj redaka jednak broju stupaca
(A ) = A
AT = –A
nul-matrica (0)
simetrična svi elementi = 0
AT = A
transponirana jedinična (I)
ortogonalna dobije se zamjenom elementi na glavnoj dijagonali = 1
A · AT = AAT = I redaka i stupaca ostali elementi = 0
pravokutna tablica realnih brojeva MATRICA dijagonalna

elementi na glavnoj dijagonali ≠ 0
ostali elementi = 0
LINEARNE TRANSFORMACIJE RAVNINE
osna simetrija rotacija oko S(xS, yS) zbrajanje matrica

T(x, y) T*(x*, y*) C=A+B
T T* za kut α
ci j = ai j + bi j
o � х* � = � cos α –sin α � · � x – xS � + � xS �
y* sin α cos α y – yS yS ulančane matrice
centralna simetrija
T S T* broj stupaca prve jednak
rotacija oko ishodišta broju redaka druge
T(x, y) T*(x*, y*)
za kut α
množenje skalarom
T* rotacija
T � х* � = � cos α –sin α � · � х � C=kA
α y* sin α cos α y
ci j = k a i j
S
translacija za vektor množenje matrica
t T(x, y) T*(x*, y*)
translacija t = ai + b j C=A·B
T*
T ci j = ai 1b1 j + ai 2b2 j + ai 3b3 j+
� х* � = � х � + � a � + ... + ai nbn j
y* y b
MATRICE
ZADATCI
1. Š� to je matrica? b) Odredi transponiranu matricu matrice

B i matrice C.
2. Š� to je tip matrice?
c) Odredi nepoznate elemente matrice D
3. Za kakve matrice kažemo da su jednake? tako da vrijedi 1 D = B.
2
4. Š� to je nul-matrica? . 0 0
D=� 8 . . �
5. Š� to su kvadratna, dijagonalna i trokutasta . 4 .
matrica? d) Odredi nepoznate elemente matrice E
6. Kako se matrica transponira? tako da vrijedi 2E = C.

1 . .
7. Koje svojstvo ima simetrična matrica, a koje E=� . 1 . �
antisimetrična? . . 0
8. Kako se matrice zbrajaju? Kako se množe e) Riješi matričnu jednadžbu: 2BT – Y = I.
skalarom? f) Riješi matričnu jednadžbu: 2CT + Y = I.
17. Provjeri jesu li zadane matrice ortogo
9. Koji uvjet moraju zadovoljavati dvije matrice
nalne.
koje se množe?
10. Kako se matrice množe? B=� 3 0 �iC=� 2 0 �
–3 0 0 –4
11. Je li množenje matrica komutativno? Sljedeće zadatke riješi bez upotrebe kalkulato
ra ili računala. Prikaži postupak rješavanja.
12. Za koje matrice kažemo da su ortogonalne?
18. Odredi parametre b, c, d ϵ R tako da matri
13. Navedi linearna preslikavanja. ca bude dijagonalna.
14. Koje svojstvo ima inverzna matrica? 2b ln c b2 – d2
� c2 – 1 �c d+2 �
15. Kakva je regularna matrica, a kakva singularna? 0 0 b3 – 8
16. Zadane su matrice
19. Odredi parametre b, c, d ϵ R tako da matri
1 0 0 2 –1 1 ca bude gornja trokutasta.
B=� 4 2 0 �iC=� 0 2 3 �.
8 2 3 0 0 2 –4 In (3�) –5
� d –e2 sin b �
a) Kako nazivamo matricu B? Kako nazivamo 2–b 0 tg (c�)
matricu C?
81
20. Svaka se kvadratna matrica B može prika 25. Izračunaj A · B, A · AT i B · C ako je
zati kao zbroj simetrične i antisimetrične 17 4
matrice. A = � –25 11 �, B = � 10 2 18 �,
Provjeri tvrdnju za matricu –5 0 20
20 –9
B = � –2 1 �
3 0 10 4 3
tako da odrediš simetričnu matricu C = � –2 19 12 �.
19 2 98
Bs = 1 (B + BT)
2
i antisimetričnu matricu 26. Zadane su matrice A, B, C i D.
1 2 0 0 0 2 1 0 5
Ba = (B – BT),
2 A=� 3 6 0 0 �B=� 0 6 3 4 �
a zatim pokaži da vrijedi: B = Ba + Bs. 4 7 2 0 0 0 2 0
5 8 1 5 0 0 0 5
21. Zadana je kvadratna matrica
0 1 3 –1 1 3 7 8
0 1 0
B=� 1 C=� –1 0 –2 4 � D = � 3 0 –1 2 �
2 0 �.
–3 2 0 5 7 –1 1 –3
–1 2 –1
1 0 –5 0 8 2 –3 1
Provjeri je li matrica C = B – BT antisimetrič
a) Odredi koja je od zadanih matrica sime
na. Odredi 3B + C.
trična, a koje su trokutaste.
22. Odredi umnožak matrica
b) Izračunaj (DT · A)– (B + C).
B = � –2 4 � i C = � –2 6 –2 �.
2 0 4 4 2 c) Obrazloži zašto matrica C nije antisime
trična.
23. Na zadanim matricama provjeri vrijedi li
jednakost: (BC)T = CT · BT. 27. Nađi točku dobivenu translacijom
točke

T(–1, 0) za vektor =
v 3i + 2 j .
B = � –2 4 �, C = � –2 6 –2 �
2 0 4 4 2 28. Nađi vektor translacije koji prevodi točku
T(2, 1) u točku T*(1, 1).
Sljedeće zadatke riješi pomoću računala.
29. Odredi matricu rotacije oko ishodišta za
24. Izračunaj ( 1 A + 3B)T ako je kut od 0°? Je li rezultat očekivan?
2
A = � 18.5 20.5 –19.5 � 30. Napiši matricu rotacije oko ishodišta za
17.2 –11.8 14.4
kut 135°. Izračunaj koordinate slike točke
B = � –12.5 24.6 –8.6 �. T( 2 , 0) pri ovoj rotaciji.
29.3 –9.4 0
82
MATRICE
31. Za koji kut treba oko ishodišta rotirati 32. Koja je točka centralnosimetrična točki
točku T(2, 2) da njezina slika bude točka T(2, –3) s obzirom na ishodište kao centar
T*(–1 – 3 , –1 + 3 )? simetrije? Pokaži na ovom primjeru da je
centralna simetrija rotacija za 180°.
RJE ENJA
1. Pravokutnu tablicu realnih brojeva naziva 10. Neka je A = �ai j� matrica reda (m, n) i B = �bi j�
mo matricom. matrica reda (n, p).
2. Tip matrice jest uređeni par u kojem je prvi
Umnožak matrica A i B jest matrica C = �ci j�
član broj redaka matrice, a drugi broj stupaca. reda (m, p) čiji su elementi ci j = ai 1b1 j + ai 2b2 j +
3. Matrice A i B jednake su ai 3b3 j+ ... + ai nbn j za i = 1, 2, ..., m, j = 1, 2, ..., p.
• ako su istog tipa,
Pišemo C = A · B = AB.
• ako vrijedi αi, j = βi, j za sve i, j.
11. Ne.
4. Nul-matrica je matrica koja ima sve ele
mente jednake nuli. 12. Matrica B ortogonalna je ako vrijedi
5. Ako je m = n, imamo matricu reda (n, n) B · BT = BT · B = I.
koju nazivamo kvadratna matrica reda n. 13. Osna simetrija, centralna simetrija, rotacija
Dijagonalna matrica je matrica koja ima i translacija.
sve elemente izvan glavne dijagonale jed 14. B · B –1 = B –1 · B = I.
nake nuli. Trokutasta matrica je kvadrat
na matrica čiji su elementi iznad ili ispod 15. Matrica B regularna je ili invertibilna ako
glavne dijagonale jednaki nuli. postoji B –1.
6. Zamjenom redaka i stupaca. Matrica B singularna je ili neinvertibilna

ako ne postoji B –1.
7. Kod simetrične matrice vrijedi aij = aji za
16. a) B je donja trokutasta matrica, a C gornja
svaki i i j, a kod antisimetrične aij = –aji za trokutasta.
svaki i i j.
1 4 8 2 0 0
8. Zbroj matrice A = � ai j � i matrice B = � bi j �
b) BT = � 0 2 2 �, CT = � –1 2 0 �
reda (m, n) jest matrica C = � ci j � za čije ele 0 0 3 1 3 2
mente vrijedi ci j = ai j + bi j za svaki i = 1, 2, ..., 2 0 0
c) D = � 8 4 0 �
m i j = 1, 2, ..., n. Zapisujemo C = A + B.
16 4 6
Matrica se množi skalarom tako da se svaki
njezin element množi tim skalarom. 1 –0.5 0.5
d) E = � 0 1 1.5 �
9. Matrice moraju biti ulančane. 0 0 1
83
1 8 16 24. � � 18.5 20.5 –19.5 � · + 3 ·

e) Y = 2BT – I = � 0 3 4 � 17.2 –11.8 14.4
T
0 0 5
· �–12.5 24.6 –8.6 �� =
–3 0 0 29.3 –9.4 0
f) Y = I – 2CT = � 2 –3 0 � T –28.25 96.5
–2 –6 –3 = �–28.25 84.05 –35.55 � = � 84.05 –34.1 �
96.5 –34.1 7.2 –35.55 7.2
17. B · BT = � 9 –9 �≠ I 17 4
–9 9
25. A · B = � –25 11 � · � 10 2 18 � =
–5 0 20
20 –9
C · CT = � 2 0 � � 2 0 �= � 4 0 �≠ I
0 –4 0 –4 0 16 150 34 386
= � –305 –50 –230 �
18. b = ±2, c = 1, d = –2 245 40 180
19. b = 2, d = 0, c ϵ R
17 4
17 –25 20 � =
20. BT = � –2 3 �, Bs = � –2 2 �, Ba = � 0 –1 � A · AT = �
–25 11 � · �
1 0 2 0 1 0 4 11 –9
20 –9
0 0 1 305 –381 304
21. C = � 0 0 –2 � antisimetrična = � –381 746 –599 �
–1 2 0 304 –599 481
0 3 1 10 4 3
3B + C = � 3 6 –2 � B · C = � 10 2 18 � · � –2 19 12 � =
–4 8 –3 –5 0 20 19 2 98
= � 438 114 1818 �
22. B C = � 20 4 12 � 330 20 1945
–4 12 –4 26. D je simetrična, A je donja trokutasta, B je
gornja trokutasta.
20 –4
23. BC = � 20 4 12 �, (BC)T = � 4 12 � 1 3 7 8 2 0 0 0
–4 12 –4
12 –4 DT · A = � 3 0 –1 2 � · � 3 6 0 0 �=
7 –1 1 –3 4 7 2 0
–2 4

CT =� 6 –2 2 � 8 2 –3 1 5 8 1 5
4 � BT = �
4 0 79 131 22 40
–2 2
= � 12 9 0 10 �
20 –4 0 –23 –1 –15
C · B = � 4 12 �
T T 15 –1 –5 5
12 –4 2 2 3 4
–1 6 1 8
B+C=� �
–3 2 2 5
1 0 –5 5
84
MATRICE
77 129 19 36  2 2
13 3 –1 2 − 2 − 2 
(DT · A) – (B + C) = � � 30.   , T*(–1, 1)
3 –25 –3 –20
 2 2
14 –1 0 0  2 −
2 
C nije antisimetrična jer c24 ≠ – c42.
31. 120°
27. T*(2, 2) 32. T*(–2, 3)

28. v = −i Iz matrične jednadžbe slijedi:
–2 cos α – 3 sin α = –2
29. � 1 0 � 2 sin α + 3 cos α = 3,
0 1
iz čega slijedi α = 180°.
Matrica je jedinična, što je očekivano jer
množenjem s neutralnim elementom svaka
matrica, a to su ovdje koordinate točke, os
taje nepromijenjena.
Rješenja zadataka 24., 25. i 26. pomoću Geogebre

24.
25. 26.

85
86
3. Determinate
3.1. Determinante drugog i trećeg reda
3.2. Osnovna svojstva determinanata
3.3. Cramerovo pravilo
3.4. Laplaceovo pravilo
3.5. Gauss-Jordanova metoda rješavanja sustava jednadžbi i elementarne
promjene matrica
3.6. Rang matrice
3.7. Linearna nezavisnost (i rang)

• odrediti postojanje rješenja determinante 2. i 3. reda,
• rješavati determinantu 2. i 3. reda,
• primijeniti osnovna svojstva determinanti,
• primijeniti Binet-Cauchyjev teorem, Cramerovo pravilo i Laplaceovo pravilo,
• rješavati sustav jednadžbi Gauss-Jordanovom metodom,
• odrediti rang matrice, linearnu nezavisnost vektora i inverznu matricu.
87
3. DETERMINANTE
Godine 1693. prvi put se spominje determinanta u pismu koje je Gottfried Wilhelm
Leibniz pisao Guillaumeu de l'Hôpitalu.
GOTTFRIED WILHELM LEIBNIZ

(1646. – 1716.) Pojam determinante prvi je predstavio Gauss 1801. godine u djelu Disquisitiones
Ovaj je njemački filozof arithmeticae prilikom rasprave o kvadratnoj formi. Rabio je riječ determinanta jer
i matematičar rješavao determinanta determinira vrijednost kvadratne forme. Međutim, to nije oblik deter
algebarske jednadžbe minante kojom se danas služimo.
pomoću algoritama;
u rješavanje linearnih
sustava uveo je metodu
determinanata.
Moderni oblik determinante prvi je primijenio Augustin-Louis Cauchy 1812. godine.
Determinanta matrice upotrebljava se u matematičkom rješavanju problema s ve

likim brojem nezavisnih, ali povezanih vrijednosti. Determinante se javljaju sva
kodnevno u različitim granama znanosti koje se koriste velikim bazama podataka,
u analizi podataka, u raznim istraživanjima, kao i u radu na poslovnim računima. U
svakodnevnom životu ne radimo s determinantama, ali se koristimo njihovim vri
GUILLAUME DE L'HÔPITAL jednostima.
(1661. – 1704.)
Francuski matematičar
posvećen diferencijalnom
računu. Posebnu primjenu determinante imaju u izradi kodova za bežične sustave s više
strukim odašiljačima i prijemnim antenama. Osim toga, invertibilne matrice (čije su
determinante različite od nule) upotrebljavaju se za kodiranja.
AUGUSTIN-LOUIS CAUCHY
(1789. – 1857.)
Francuski matematičar
koji je dao ime determi
88nanti.
DETERMINANTE
3.1. Determinante drugog i trećeg reda
Kvadratnoj matrici B pridružen je skalar koji se naziva determinanta.

Skelar?
Determinanta matrice B označava se det B ili |‌‌‍‌ B|.
Ma ne,
SKALAR!
b11 b12 … b1n b11 b12 … b1n
Matrici B = � b21 b22 … b2n � pridružen je realni broj det B = � b21 b22 … b2n �.
⫶ ⫶ ⋱ ⫶ ⫶ ⫶ ⋱ ⫶
b n1 b n2 … bn n b n1 b n2 … bn n
Promatrajmo matricu prvog reda B = [b11]. Ona ima jedan element b11. Pridružena joj
je determinanta koja je jednaka tom elementu:
det B = b11.
PRIMJER 1.
Odredimo determinante matrica A = [17] i B = [– π].
» det A = det [17] = 17

det B = det [– π] = – π ∎
Matrici drugog reda B = � b11 b12 � pridružena je determinanta det B = � b11 b12 �.
b21 b22 b21 b22
Determinanta drugog reda računa se ovako:
� b11 b12 � = b11 · b22 – b12 · b21.

b21 b22
PRIMJER 2.
Izračunajmo determinante matrice A = � –2 4 �.
3 1
» det A = � –2 4 � = –2 · 1 – 4 · 3 = –2 – 12 = – 14 ∎
3 1
89
Zadatak 1.
Izračunaj determinante zadanih matrica.
A = � b – 1 1 � B = � 12 12 � C = � sin2α 2 �

b b+ 1 14 15 – cos2α 2
D = � 5 4 10–11 � E = � 2
9 –6
log6 + log4 �
10 5 2 log12
SEKI TAKAKAZU
(1642. – 1708.) » det A = b 2
– b – 1 det B = 12 det C = 2 det D = 3 det E = –2 log 2 ∎
100
Utemeljitelj japanske
matematike rješavao je
sustave jednadžba po Pojam determinante pojavio se sa sustavom linearnih jednadžba jer su se kroz po
moću determinanata. vijest nametnule determinante kao metoda rješavanja sustava.
Promatrajmo sustav linearnih jednadžba:
ax + by = h
cx + dy = k
i riješimo ga metodom suprotnih koeficijenata.
ax + by = h/·d ⇒ adx + bdy = hd
�+
cx + dy = k/·(–b) ⇒ –bcx – bdy = –bk
adx – bcx = hd – bk
x(ad – bc) = hd – bk/:(ad – bc)
x = hd – bk
ad – bc
Analogno dobivamo drugu nepoznanicu.
ax + by = h/·(–c) ⇒ –acx – bcy = –hc � +

cx + dy = k/· a ⇒ acx + ady = ak
–bcy + ady = –hc + ak

y(ad – bc) = ak – hc/:(ad – bc)
y = ak – hc
ad – bc
Primijetimo da su u brojniku i nazivniku determinante.
90
DETERMINANTE
Zapišimo rješenje linearnog sustava pomoću determinanata.

h b a h
� � � �
k d c k
x= y =
�a b� �a b� Pojam
c d c d
determinante
prethodio je
pojmu matrice.
PRIMJER 3. Do pojma
determinante
Pomoću determinanata riješimo linearni sustav. došli su gotovo
istovremeno
6x – 2y = 10 Leibniz
2x + 8y = –14 (1678. godine) i
Takakazu
» a = 6, b = –2, c = 2, d = 8, h = 10, k = –14 (1683. godine).
Japanski
h b10 –2 matematičar
� � � �
k d
–14 8 Takakazu
x= = = 80 – 28 = 52 = 1 objavio je djelo
48 + 4 52
� a b � � 6 –2 � koje sadrži
c d 2 8 tablične metode
rješavanja
a h 6 10 sustava. Vezano
� � � �
c k 2 –14 za rješavanje
y= = = –84 – 20 = –2 ∎ jednadžba,
48 + 4
�a b� � 6 –2 � upotrebljava
c d 2 8 determinante
te opisuje
njihovo
Zadatak 2. računanje do
Pomoću determinanata riješi zadane sustave. veličine 5×5.
a) 3x – 2y = 10 b) 4x – 3y = 0 c) 5x – 5y = 50 Leibniz je uveo
oznake kojima
–x + y = 0 2x + y = 20 2x + 3y = 5 se koristimo
i danas, znao
d) –x – 4y = –7 e) 0.5x + 2y = 7 je da se
determinanta
–5x – 6y = –11 3x – y = 2
može razviti po
proizvoljnom
» a) (10, 10), b) (6, 8), c) (7, –3), d) � 17 , 12
7
�, e) � 22 , 40 � ∎
13 13 stupcu, a
dokazao je i
Cramerovo
pravilo.
91
b11 b12 b13 b11 b12 b13
Matrici trećeg reda B = � 21 22 23 � pridružena je det B = � b21 b22 b23 �.
b b b
b31 b32 b33 b31 b32 b33
Determinanta trećeg reda računa se ovako:

b11 b12 b13
� b21 b22 b23 � = b11 � b22 b23 � – b12 � b21 b23 � + b13 � b21 b22 �.
b31 b32 b33 b32 b33 b31 b33 b31 b32
PRIMJER 4.
1 2 3
Odredimo determinantu matrice � 3 2 1 �.
0 1 1
1 2 3
» � 3 2 1 �= 1� 12 11 � – 2� 30 11 � + 3� 30 21 � = 1(2 – 1) – 2(3 – 0) + 3 · (3 – 0) = 4
0 1 1
Kažemo da smo determinantu riješili razvojem po prvom retku. Uočimo ele
ment b11. Njega množimo determinantom koju dobijemo kad u zadanoj determi
nanti precrtamo redak i stupac u kojima se taj element nalazi.
1 2 3
� 3 2 1 �
0 1 1
Analogno je s elementima b12 i b13.
1 2 3 1 2 3
� 3 2 1 � � 3 2 1 � ∎
0 1 1 0 1 1

Zadatak 3.
Izračunaj determinante zadanih matrica. Rješenja provjeri pomoću računala.
3 2 1 2 0 3 5 1 4
A = � 1 2 3 � B = � 1 2 3 � C = � 6 1 3 �
1 0 1 2 3 4 1 7 2
» det A = 8 det B = –5 det C = 60 ∎

92
DETERMINANTE
3.2. Osnovna svojstva determinanata
Ako jedan stupac ili redak determinante sadrži samo nule,

determinanta je jednaka nuli.
PRIMJER 5.
5 4 5
Izračunajmo determinantu matrice B = � 1 2 3 �.
0 0 0
» det B = 5 · � 20 3
0
�–4·�
1 3
0 0
�+5·�
1 2
0 0
�=5·0–4·0+5·0=0∎
Zadatak 4.
Napiši matrice A i B reda 3 tako da u jednom stupcu/retku imaju samo nule. Izraču
naj determinante tih matrica.
Ako je matrica trokutasta,

njezina je determinanta jednaka umnošku elemenata na glavnoj dijagonali.
PRIMJER 6.
5 6 7
Odredimo determinantu matrice B = � 0 8 9 �.
0 0 4
» det B = 5 · � 80 9
4
�–6·�
0 9
0 4
�+7·�
0 8
0 0
� = 5 · 8 · 4 = 160
Uočimo da smo rješenje dobili množenjem brojeva s glavne dijagonale. ∎
Zadatak 5.
5 0 0
Izračunaj determinantu matrice A = � 24 10 0 �.
7 8 9
» det A = 5 · 10 · 9 = 450 ∎
93
Ako su dva retka ili stupca determinante jednaka,
determinanta je jednaka nuli.
PRIMJER 7.
1 2 3
Odredimo determinantu matrice B = � 5 6 5 �.
5 6 5
» det B = 1 · � 66 5
5
�–2·�
5 5
5 5
�+3·�
5 6
5 6
� = 1 · (30 – 30) – 2 · (25 – 25) + 3 · (30 – 30) = 0. ∎
Zadatak 6.
7 8
Izračunaj determinantu matrice A = � �.
7 8
» det A = 0 ∎
Transportiramo?
Ma ne, Transponiramo li matricu, njezina se determinanta ne mijenja.
TRANSPONIRAMO! det BT = det B
PRIMJER 8.
3 2
Provjerimo prethodno izrečeno svojstvo na determinanti matrice B = � �.
1 0
T
» B = � 31 20 � = � 32 10 �
T
det B = 3 · 0 – 2 · 1 = –2
det BT = 3 · 0 – 1 · 2 = –2 ∎
Zadatak 7.
1 2 1
Izračunaj determinantu matrice B = � 1 0 2 � i matrice BT.
» det B = 1, det BT = 1 ∎ 2 1 3
94
DETERMINANTE
Determinanta se množi skalarom tako da se jedan stupac (ili redak)

pomnoži tim skalarom.
PRIMJER 9.
2 1 0
Pomnožimo determinantu � 0 1 2 � skalarom 5.
1 3 1
» Dobili smo šest determinanata. Svaka od njih ima vrijednost –40. Provjeri.
10 5 0 2 1 0 2 1 0 10 1 0 2 5 0 2 1 0
� 0 1 2 �, � 0 5 10 �, � 0 1 2 �, � 0 1 2 �, � 0 5 2 �, � 0 1 10 � ∎
1 3 1 1 3 1 5 15 5 5 3 1 1 15 1 1 3 5
PRIMJER 10.
2 6 11
Iz drugog retka determinante � 7 21 14 � izlučimo 7, a zatim iz drugog stupca 3.
1 9 7
2 6 11 2 6 11 2 2 11 2 2 11
» � 7 21 14 � = 7 · � 1 3 2 � = 7 · 3 · � 1 1 2 � = 21 · � 1 1 2 � ∎
1 9 7 1 9 7 1 3 7 1 3 7
Zadatak 8.
7 13
a) Pomnoži determinantu � � skalarom 7.
6 17
1 7 35
b) Izluči zajednički faktor stupca/retka determinante � 12 18 40 �.
3 14 5
» a) � 49 13
42 17
� �
7 91
6 119
� �
49 91
6 17
� �
7 13
42 119
�
1 7 7
b) 10 · � 6 9 4 � = 3 940 ∎
3 14 1
95
Ako se svaki element nekog retka/stupca determinante može prikazati kao
zbroj, tada se i determinanta može prikazati kao zbroj dviju determinanata.
PRIMJER 11.
a+b 3 b
Rastavimo determinantu � 2a – b 1 a � po prvom retku i po prvom stupcu.
5 6 7
a+b 3 b a 1 0 b 2 b
» � 2a – b 1 a � = � 2a – b 1 a � + � 2a – b 1 a �
5 6 7 5 6 7 5 6 7
a+b 3 b a 3 b b 3 b
� 2a – b 1 a � = � 2a 1 a � + � –b 1 a �
5 6 7 2 6 7 3 6 7
Ovo je jedno moguće rješenje. ∎
Zadatak 9.
3 7a + b 2
Determinantu � 1 a – 2b 5 � rastavi po drugom stupcu.
3 –a + b 0
3 7a 2 3 b 2
» � 1 a 5 � + � 1 –2b 5 � ∎
3 –a 0 3 b 0
Ako dva retka/stupca u determinanti zamijene mjesta,

determinanta će promijeniti predznak.
Znaš
li da u PRIMJER 12.
Excelu de 1 2 3
terminantu Zadana je matrica B = � 0 1 2 �.
računaš po 1 0 3
moću funkcije Provjerimo prethodno svojstvo zamjenom prvog i trećeg retka.
MDETERM?
1 0 3
» B' = � 0 1 2 � det B = 4 det B' = – 4 ∎
1 2 3
96
DETERMINANTE
Zadatak 10.
1 2 3
Zamijeni prvi i treći stupac matrice B = � 0 1 2 � pa usporedi determinante pola
1 0 3
zne i dobivene matrice.
3 2 1
» det B = 4 B' = � 2 1 0 � detB' = –4 ∎
3 0 1
Ako redak/stupac determinante pomnožimo skalarom i dodamo drugom

retku/stupcu, determinanta se neće promijeniti.
PRIMJER 13.
3 2
Provjerimo prethodno izrečeno svojstvo za matricu B = � �.
1 0
» Vrijedi: det B = –2.

Pomnožimo drugi redak matrice B s (–3) i dodajmo prvom retku.
3 2 0 2
B=� � /· (–3) ⇒ B' = � �
1 0 1 0
Izračunajmo determinantu nove matrice.
det B' = –2
Doista, determinanta je ostala jednaka. ∎
PRIMJER 14.
3 4 6
Izračunajmo determinantu matrice B = � 1 2 3 �.
2 2 3
» Iskoristimo 8. svojstvo.
0 –2 –3
Od prvog retka oduzmimo drugi redak pomnožen s 3. ⇒ � 1 2 3 �
2 2 3
0 –2 –3
Drugom retku dodajmo prvi. ⇒ � 1 0 0 �
2 2 3
0 –2 –3
Trećem retku dodajmo drugi pomnožen s (–2) ⇒ � 1 0 0 �
0 2 3
97
Dobivena matrica ima dva jednaka retka, pa je, prema 3. svojstvu, njezina determi
nanta jednaka nuli. Provjerimo računski.
3 4 6
det � 1 2 3 � = 3 · 0 + 4 · (6 – 3) + 6 · (2 – 4) = 12 – 12 = 0 ∎
2 2 3
Zadatak 11.
8 5 5
Izračunaj determinantu matrice B = � 5 8 5 � primjenom svojstva 8.
5 5 8
» det B = 162 ∎
Determinanta umnoška matrica jednaka je umnošku determinanata tih matrica.

det (A B) = det A · det B
Ovo je pravilo poznato kao Binet-Cauchyjev teorem.
JACQUES PHILIPPE MARIE BINET
(1786. – 1856.) PRIMJER 15.
Ovaj se francuski matema 1 2 4 3
tičar istakao radovima u Provjerimo 9. svojstvo za matrice B = � �iC=� �.
3 4 2 1
teoriji brojeva i matričnoj
algebri. » Pomnožimo matrice B · C = �
8 5
20 13
�.
Izračunajmo determinante: det B = –2, det C = –2, det B · C = 4.

Doista vrijedi det B · C = det B · det C. ∎
Zadatak 12.
Pokaži da vrijedi 9. svojstvo za dvije matrice trećeg reda po vlastitom izboru.
7 2 3 5 –2 –1
» A=� 4 5 6 � B=� 0 1 2 �
7 8 9 3 4 5
44 0 12
det A = –18 det B = –24 A · B = � 38 21 36 � det A · B = 432
62 30 54
Doista vrijedi: det A · B = det A · det B. ∎
98
DETERMINANTE
3.3. Cramerovo pravilo
Cramerovim pravilom rješavamo sustave linearnih jednadžba.

Neka je zadan sustav tri jednadžbe s tri nepoznanice.
b11x + b12 y + b13z = h
b21x + b22 y + b23z = k GABRIEL CRAMER
(1704. – 1752.)
b31x + b32 y + b33z = l
Iako je teoriju determi
Brojevi b11, b12, b13, b21, b22, b23, b31, b32, b33 zovu se koeficijenti uz nepoznanice, nanata postavio 1864.
godine Leibniz, rješavanje
a brojevi h, k i l zovu se slobodni koeficijenti zadanog sustava. sustava linearnih jed
nadžba danas je poznato
Ako je h = k = l = 0, sustav je homogen. Inače je sustav nehomogen. kao Cramerovo pravilo po
ženevskom matematičaru
Za gornji sustav vezana je determinanta koju čine koeficijenti uz nepoznanice
Gabrielu Crameru.
b11 b12 b13
D = � b21 b22 b23 �
b31 b32 b33
i determinante koje se dobiju zamjenom jednog stupca determinante D stupcem slo
bodnih koeficijenata.
h b12 b13 b11 h b13 b11 b12 h
Dx = � k b22 b23 � Dy = � b21 k b23 � Dz= � b21 b22 k �
l b32 b33 b31 l b33 b31 b32 l
Determinante Dx, Dy i Dz dobiju se zamjenom koeficijenata uz nepoznanicu slobod

nim članom (s desne strane jednadžbe).
CRAMEROVO PRAVILO
Ako je D ≠ 0, sustav ima jedinstveno rješenje:
D D D
x = x , y = y, z = z .
D D D
99
PRIMJER 16.
Cramerovim pravilom riješimo zadani sustav jednadžba.
3x + y – 4z = –5
2x + 3y – 11z = –19
KREATIVA y – 2z = –2
Pronađi digitalne 3 1 –4
alate kojim se
mogu riješiti
» D=� 2 3 –11 � = 11
sustavi jednadžba. 0 1 –2
Pomoću njih riješi
sustave s ove –5 1 –4 3 –5 –4 3 1 –5
stranice. Dx = � –19 3 –11 � = 11 D y
= � 2 –19 –11 � = 44 D z
= � 2 3 –19 � = 33
–2 1 –2 0 –2 –2 0 1 –2
Dx Dy Dz
x= =1 y= =4 z= =3
D D D
Rješenje je sustava uređena trojka (1, 4, 3). ∎
Zadatak 13.
Cramerovim pravilom riješi zadane sustave jednadžba.

a) 3x – 2y = 2, 5x + y – 3z = –3, 2x – z = 2
b) 5x – 8y – z = 4, 2x + 3y + 4y = 6, x – y – z = 0
c) 7x + 8y + z = 2, 2x – 3y = 0, x + 3z = 6
» a) (–16, –25, –34) b) (1, 0, 1) c) (0, 0, 2) ∎
100
DETERMINANTE
3.4. Laplaceovo pravilo
5 6 7
Prisjetimo se matrice B = � 0 8 9 � iz primjera 6. Njezinu smo determinantu izraču
0 0 4
nali razvojem po prvom retku:
8 9 0 9 0 8
det B = 5 · � �–6·� �+7·� � = 5 · 8 · 4 = 160.
0 4 0 4 0 0 PIERRE SIMON DE LAPLACE
(1749. – 1827.)
Taj smo razvoj mogli učiniti po bilo kojem retku, odnosno stupcu. Primjerice, po pr
Radovi ovog francuskog
vome stupcu: matematičara i astrono
8 9 6 7 6 7 ma znatno su doprinijeli
det B = 5 · � �–0·� �+0·� � = 5 · (32 – 0) = 160. razvoju matematike,
0 4 0 4 8 9 astronomije i statistike.
Općenito, determinante matrica bilo kojeg reda računamo po Laplaceovu pravilu.
LAPLACEOVO PRAVILO
Determinantu matrice možemo razvijati po nekom retku ili stupcu. Razvijamo li
po retku, svaki element toga retka množimo determinantom koju dobijemo izo
stavljanjem retka i stupca u kojima se taj element nalazi. Taj se umnožak množi s
(–1)i + j, gdje su i i j broj spomenutog retka, odnosno stupca. Zbroj tih umnožaka
jest vrijednost determinante.
Primjerice, razvoj determinante trećeg reda po prvom retku izgleda ovako:
a b c e f d f d e
� d e f �=a·� �–b·� �+c·� �.
h i g i g h
g h i
PRIMJER 17. 1 0 0 –1
2 0 1 –1
Izračunajmo Laplaceovim pravilom determinantu matrice B = � �
0 1 2 3
1 5 –1 1
» Razvijmo po prvom retku.
0 1 –1 2 0 1
det B = (–1)1+1 · 1 · � 1 2 3 � + 0 + 0 + (–1)4+1 · (–1) · � 0 1 2 �
5 –1 1 1 5 –1
Sad smo izračun determinante 4. reda sveli na izračun dviju determinanata 3. reda.
Riješimo ih razvojem po prvom retku.
101
0 1 –1
� 1 2 –1 � = 0 + (–1)2+1 · 1 · � 1 –1 � + (–1)3+1 · (–1) · � 1 2 � = –1 · 6 – 1 · (–11) = 5
5 1 5 –1
5 –1 1
2 0 1 1 2 0 1
� 0 1 2 � = (–1)1+1 · 2 · � � + 0 + (–1)3+1 · 1 · � � = 2 · (–11) + 1 · (–1) = –23
5 –1 1 5
1 5 –1
Općenito
pravilo o Sada je det B = 25 – 23 = 2. ∎
razvoju
determinante
objavio je Zadatak 14.
1750. godine
švicarski Izračunaj determinantu matrice B iz prethodnog primjera
matematičar a) razvojem po 2. stupcu
Gabriel Cramer,
po kojemu b) razvojem po 3. retku.
je pravilo
i nazvano. » a) det B = 2 b) det B = 2 ∎
Otkrio ga je
pokušavajući Jednadžba kružnice kojoj pripadaju tri zadane točke
odrediti
jednadžbu Neka su T1(x1, y1), T2(x2, y2) i T3(x3, y3) nekolinearne točke (ne leže na istom pravcu).
ravninske Zanima nas kako glasi jednadžba kružnice kojoj zadane točke pripadaju.
krivulje
kojoj pripada Kružnica ima jednadžbu oblika x2 + y2 + Px + Qy + R = 0 gdje su (x, y) koordinate bilo
određeni koje točke koja pripada kružnici. To znači da za bilo koju točku kružnice T(x, y) i tri
broj točaka.
Pravilo nije zadane točke vrijedi:
dokazao iako x2 + y2 + Px + Q y + R = 0
ga je detaljno
opisao. x12 + y12 + Px1 + Q y1 + R = 0
Godine 1772. x22 + y22 + Px2 + Q y2 + R = 0

Laplace dolazi
do zaključka da x32 + y32 + Px3 + Q y3 + R = 0
su prethodno
objavljene Sveukupno imamo 4 jednadžbe s četiri nepoznanice 1, P, Q, i R (uz x2 + y2, x12 + y12 ,
metode x22 + y22, x32 + y32 stoji faktor 1), koji ima netrivijalno rješenje. Prethodni sustav može
računanja mo zapisati pomoću determinante.
determinanata
nepraktične te x2 + y2 x y 1
opisuje svoj
� x1 2 + y12 x1 y1 1
2 2
(Laplaceov) �=0
x2 + y2 x2 y2 1
razvoj
determinante. x32+ y32 x3 y3 1
Izračunavanjem determinante dobit ćemo jednadžbu kružnice.
102
DETERMINANTE
PRIMJER 18.
Kako glasi jednadžba kružnice kojoj pripadaju točke (4, –4), (4, 2), (–1, 1)?
x2 + y2 x y 1
» � 32
20
4 –4 1
4 2 1
�=0
Razvoju teorije
2 –1 1 1 determinanti
Izračunajmo determinantu razvojem po prvom retku. doprinijeli su
Vandermonde,
4 –4 1 32 –4 1 32 4 1 32 4 –4 Lagrange,
(–1)2 (x2 + y2 )� 4 2 1 � + (–1)3 x� 20 2 1 � + (–1)4y� 20 4 1 � + (–1)5 · 1 � 20 4 2 � = 0 Cauchy, Jacobi,
–1 1 1 2 1 1 2 –1 1 2 –1 1 Kronecker,
Weierstrass,
30(x2 + y2 ) – 120x + 60y – 240 = 0
Henzel,
30 x2 + 30 y2 – 120x + 60y – 240 = 0 /:30 Stephanos,
Frobenius...
x2 + y2 – 4x + 2y – 8 = 0
x2 – 4x + 4 + y2 + 2y + 1 – 13 = 0
(x – 2)2 + (y + 1)2 = 13 ∎
Zadatak 15.
Kako glasi jednadžba kružnice kojoj pripadaju točke (2, 2), (5, –7) i (2, 10)?
» Jednadžba te kružnice glasi: (x – 29) 2

+ (y – 6)2 = 745. ∎
103
3.5. Gauss-Jordanova metoda rješavanja sustava
jednadžba
Promotrimo sustav linearnih jednadžba

2x + 3y = 5
5x + 7y = 12.
Riješimo ga sljedećim postupkom.
CAMILLE JORDAN
3
(1838. – 1922.) y= 5.
Podijelimo prvu jednadžbu 2x + 3y = 5 brojem 2. Dobijemo: x +
Ovaj je francuski matema
2 2
tičar poznat po radovima 15 25
Pomnožimo tu jednadžbu brojem (–5). Dobijemo: –5x – y = – .
iz područja algebre i 2 2
teorije funkcija. Sada imamo sustav linearnih jednadžba:
15
–5x – y = –25
2 2
5x + 7y = 12.
KREATIVA Zbrojimo jednadžbe.
1
Gauss- Jordanovu –1 y=–
metodu možemo 2 2
primijeniti u Pomnožimo dobivenu jednadžbu s (–2).
Osnovama
elektrotehnike y=1
pri izračunu
struja petlji. 3 5
Dobili smo vrijednost jedne nepoznanice. Uvrstimo je u linearnu jednadžbu x + y = .
Pokaži 2 2
3 5
kako. x+ =
2 2
Dobili smo linearnu jednadžbu s jednom nepoznanicom iz koje izračunamo x = 1.
Zadani sustav linearnih jednadžba ima jedinstveno rješenje (1, 1).
Koja smo pravila

primijenili u
ovom postupku
pronalaženja
rješenja?
104
DETERMINANTE
Množenjem linearne jednadžbe realnim brojem različitim od nule dobiva se ekvi

valentna linearna jednadžba.
Zamjenom poretka jednadžba u linearnom sustavu dobiva se ekvivalentan sustav.
Zbrajanjem jednadžba sustava dobiva se ekvivalentna jednadžba.
Polaznom linearnom sustavu možemo pridružiti matricu sustava s koeficijentima
uz nepoznanice � 2 3 � i proširenu matricu koju ćemo iz matrice sustava dobiti

5 7
dodavanjem stupca slobodnih koeficijenata � 2 3 5 �.
5 7 12
Primijenimo na ovu matricu sljedeće transformacije.
Podijelimo prvi redak s 2.
3 5
� 1
2 2 �
5 7 12
Pomnožimo prvi redak nove matrice s (–5) i dodajmo ga drugom retku.
� 1
3 5
2 2 � / · (–5)
+ ⇒ �
1
3 5
2 2
�
5 7 12 1 1 KREATIVA
0 − −
2 2
Izradi
Pomnožimo drugi redak nove matrice s (–2). prezentaciju o
3 5 Gaussu i prikaži
� 1
2 2 � u razrednom
odjelu.
0 1 1
3
Pomnožimo sada drugi redak s – i pribrojimo ga prvom retku.
2
3 5
� 1
2 2 � 3 + ⇒ � 1 0 1 �
0 1 1 /( )
· –
2
0 1 1
Posljednja je matrica proširena matrica sustava:

1x + 0y = 1
0x + 1y = 1
iz koje se može pročitati rješenje sustava: x = 1, y = 1.
105
U ovom smo postupku primijenili elementarne transformacije na matricama:
• množenje retka skalarom koji nije nula,
• zamjenu redaka,
• dodavanje retka pomnoženog skalarom nekom drugom retku.
PRIMJER 19.
Riješimo sustav linearnih jednadžba Gauss-Jordanovom metodom.
2x + 3y = 18
2x – 3y = 6
» � 2 3 18 �/(–1) ∼ � 2 3 18 �
+ 0 –6 –12 /: (–6)
∼
2 –3 6
+ 2 0 12 /: 2 1 0 6
∼ � 2 3 18 � ∼ � � ∼ � �
0 1 2 /(–3) 0 1 2 0 1 2
Primjenom elementarnih transformacija dobili smo niz ekvivalentnih matrica.

Iz posljednje se može pročitati rješenje sustava: (6, 2). ∎
PRIMJER 20.
Tijelo mase 2 kg i brzine 3 m/s giba se ususret tijelu mase 1 kg koje se giba brzinom
5 m/s. Kolike su brzine tijela nakon sudara? Sudar je centralan i elastičan.
» m1 = 2 kg
3 m/s 5 m/s
m2 = 1 kg 2 kg 1 kg
PRIMJENA
v1 = 3 m/s
Pronađi probleme
iz drugih nastavnih v2 = – 5 m/s
predmeta koje
možemo rješavati v1' , v2' = ?
Gauss- Jordanovom
metodom. Za centralan elastičan sudar vrijedi:
Prikaži primjenu m1 v1 + m2 v2 = m1 v'1 + m2 v'2
prezentacijom u
razrednom odjelu. v1 – v2 = v'2 – v'1
Uvrštavanjem mase i brzine dobijemo sustav 2. reda.
2 v'1 + v'2 = 1
– v'1 + v'2 = 8
106
DETERMINANTE
Napišimo matricu i primijenimo Gauss-Jordanovu metodu.
� 2 1 1 � Drugi redak pomnožimo s 2 i dodajmo prvom retku.

–1 1 8
� 0 3 17 � Prvi redak podijelimo s 3, a drugi pomnožimo s (–1).

–1 1 8
�
0 1 � Prvi redak dodajmo drugom retku.
1 –1 –8
0 1
� �
1 0 –
Dobili smo brzine tijela poslije sudara:
v1' = – m/s = –2.3 m/s
v2' = m/s = 5.7 m/s. ∎
Promatrajmo sustav triju linearnih jednadžba:

b11x + b12 y + b13z = h
b21x + b22 y + b23z = k
b31x + b32 y + b33z = l.
Proširena matrica ovog sustava jest:
b11 b12 b13 h
B = � b21 b22 b23 k �.
b31 b32 b33 l
Elementarnim transformacijama možemo svesti matricu B na dijagonalnu. Iz
dijagonalne matrice očitat ćemo rješenja sustava.
Opisani način rješavanja naziva se Gauss-Jordanova metoda.
107
PRIMJER 21.
Riješimo sustav Gauss-Jordanovom metodom.
2x – 3y + 3z = 6
3x + 2y – 9z = –12
4x – 5y + 7z = 18
2 –3 3 6
»� 3 2 –9 –12 � ∼
1. redak podijelimo s 2 kako bismo
dobili 1 na glavnoj dijagonali.
4 –5 7 18
1 – 3 1. redak prepišimo.
~� 3 2 –9 –12 � ∼ 2. retku dodajmo prvi pomnožen s (–3).
3. retku dodajmo prvi pomnožen s (–4).
4 –5 7 18
1 – 3
∼� 0 – –21 � ∼ 2. i 3. redak zamijenimo kako bismo u

2. retku na glavnoj dijagonali imali 1.
0 1 1 6
1 – 3 2. redak prepišimo.
∼� 0 1. retku dodajmo drugi pomnožen s .
1 1 6 �∼
3. retku dodajmo drugi pomnožen s – .
0 – –21
1 0 3 12
∼� 0 3. redak podijelimo s –20 kako bismo na
1 1 6 � ∼
glavnoj dijagonali dobili 1.
0 0 –20 –60
1 0 3 12 3. redak prepišimo.
∼� 0 1 1 6 � ∼ 1. retku dodajmo treći pomnožen s –3.
0 0 1 3 3. retku dodajmo treći pomnožen s –1.
x y z
1 0 0 3 x=3
∼� 0 1 0 3 � y=3
0 0 1 3 CILJ z=3
CILJ je da matrica sustava bude jedinična. Tada se rješenje nalazi u stupcu slobodnih
koeficijenata.
Dakle, rješenje je zadanog sustava uređena trojka (3, 3, 3). ∎
108
DETERMINANTE
Zadatak 16.
Riješi sustav Gauss-Jordanovom metodom.

x + 4y – z = –5
–x + 5y + 4z = 2
5x + 3y + z = 4
» Rješenje je zadanog sustava (1, –1, 2). ∎

PRIMJER 22.
Riješimo Gauss-Jordanovom metodom zadane sustave linearnih jednadžba.
a) x + y + z = 5 b) x – y – z = –2
2x + 3y – z = 8 2x – y + z = 5
3x + 4y = 13 4x – 2y + 2z = 5
1 1 1 5 1 1 1 5 1 0 4 7
» b) � 2 3 –1 8 � ∼ � 0 1 –3 –2 � ∼ � 0 1 –3 –2 �
3 4 0 13 0 1 –3 –2 0 0 0 0
Posljednji redak matrice daje istinitu tvrdnju: 0 = 0, a iz ostalih redaka čitamo:
x + 4z = 7 i y – 3z = –2, pa je rješenje sustava x = 7 – 4z, y = –2 + 3z za svaki z ∈ R.
Dakle, sustav ima beskonačno mnogo rješenja oblika (7 – 4z, –2 + 3z, z),
z ∈ R.
1 –1 –1 –2 1 –1 –1 –2 1 0 2 7
2 –1 1 5 � ∼ � 0 1 3 9 � ∼ � 0 1 3 9 �
b) �
4 –2 2 5 0 2 6 13 0 0 0 –5
Posljednji redak matrice daje neistinitu tvrdnju: 0 = –5, pa sustav nema rješe-
nja. Možemo pisati: (x, y, z) ∈ ∅.
Zadatak 17.
Riješi zadani sustav linearnih jednadžba.
a) x + y + z = 3 b) x – y + z = 5
x + y – z = 3 2x + 3y + z = 4
2x + 2y + z = 6 4x + 6y + 2z = 5
» a) (3 – y, y, 0), y ∈ R b) (x, y, z)∈ ∅
109
3.6. Rang matrice
Za matricu nad kojom su izvršene elementarne transformacije kažemo da je reduci-
rana. Reducirani je oblik jedinstven ako:
• u svakom retku prvi element različit od nule (ako postoji) jest broj 1,
• svi ostali elementi u stupcu te jedinice iznose 0,
• ta jedinica stoji na mjestu (i, i).
Rang matrice jest broj redaka koji nisu jednaki nuli (nenul redaka) u njezinom re
duciranom obliku.
Ranglanje?
Ma ne! RANG!!! PRIMJER 23.
Odredimo rang matrice.
6 8 2 0 2 1 0 –1 2
A=� 2 4 � B = � –4 4 3 � C = � –10 0 10 –20 �
10 12 –6 2 –2 –2 0 2 –4
6 8 6 8 + 0 –4 /: (–4)
» A = � 2 4 � /: 2 ∼ � 1 2 � /(–6) /(–10)
+
∼ � 1 2 � ∼
10 12 10 12 0 –8
0 1 /(–2) /8 0 1 1 0
∼� 1 2 � + + ∼� 1 0 �∼� 0 1 �
0 –8 0 0 0 0
U posljednjem smo koraku zamijenili prvi i drugi redak. Dobili smo reducirani
oblik matrice A. Prebrojimo li koliko ima nenul redaka, dobit ćemo rang matrice
A, r(A) = 2.
2 0 2 /: 2 1 0 1 /4 /6 1 0 1
B = � –4 4 3 � ∼ � –4 4 3 � + + ∼� 0 4 7 � ∼
–6 2 –2 –6 2 –2 0 2 4 /: 2
1 0 1 1 0 1 1 0 1 +
∼� 0 4 7 � + ∼ � 0 0 –1 �/:(–1) ∼ � 0 0 1 �/(–1) /(–2) ∼
+
0 1 2 /(–4) 0 1 2 0 1 2
1 0 0 1 0 0
∼� 0 0 1 �∼� 0 1 0 �
0 1 0 0 0 1
Dobili smo reducirani oblik matrice, r(B) = 3.
110
DETERMINANTE
1 0 –1 2 /·10 /·2 1 0 –1 2
C = � –10 0 10 –20 � ∼ + + ∼� 0 0 0 0 �
–2 0 2 –4 0 0 0 0
Dobili smo reducirani oblik matrice, r(C) = 1. ∎

Godine 1773.
francuski
matematičar
Zadatak 18. Lagrange
proučava
determinante
Odredi rang matrice. kvadratnih
–6 2 –2 10 12 matrica trećeg
a) � 2 0 2 � b) � 6 8 � c) � 3 4 5 � reda.
9 12 15
–4 4 3 4 4 Naziv
determinanta
uveo je Gauss
» a) 3 b) 2 c) 1 ∎ 1801. godine, ali
nije bio korišten
u suvremenom
značenju.
Francuz Cauchy
prvi rabi naziv
determinanta
u suvremenom
smislu te
dokazuje
pravilo da je
determinanta
umnoška matrica
jednaka umnošku
njihovih
determinanata
(Binet-Cauchyjev
teorem).
Njemački
matematičar
Carl Gustav
Jacob Jacobiprvi
je dao opću
definiciju
determinante.
111
3.7. Linearna nezavisnost (i rang)
Podsjetimo se da se vektor može prikazati jednostupčanom ili jednoretčanom ma

tricom.
Kažemo da su vektori b1, b2, b3, …, bk linearno nezavisni ako iz jednakosti
�1b1 + �2b2 + �3b3 + ... + �kbk = 0 nužno slijedi �1= �2 = �3 = ... = �k = 0.
PRIMJER 24.
5 5
Provjerimo linearnu nezavisnost vektora: b1 = � 0 � i b2 = � 5 �.
5 0
» Pogledajmo za koje �1 i �2 vrijedii �1 + �2 = 0.
5 5 5�1 5�2 5�1+ 5�2 0
�1 · � 0 � + �2 · � 5 � = 0 ⇒ � 0 � + � 5�2 � = 0 ⇒ � 5�2 �=� 0 �
5 0 5�1 0 5�1 0
Iz drugog i trećeg retka slijedi �1= �2 = 0. Vektori su linearno nezavisni. ∎
Zadatak 19.
Provjeri linearnu nezavisnost vektora.
3 1 3 0
a) b1 = � 0 � i b2 = � 2 � b) c1 = � 0 � i c2 = � 5 �
5 0 0 0
» U oba zadatka vektori su linearno nezavisni. ∎
112
DETERMINANTE

Naučili smo množiti matrice. Neka su X i B kvadratne matrice čiji je umnožak matri
ca C: Podsjetnik
Za matricu A
X · B = C.
Promotrimo sljedeći problem. inverzna je matrica
Za zadane matrice B i C treba odrediti matricu X tako da vrijedi prethodna jednakost. A–1 ako vrijedi
Iskoristit ćemo svojstvo inverzne matrice. Ako je B regularna matrica, onda postoji
B–1 tako da vrijedi B · B–1 = I. A · A–1 = A–1 · A = I.
Pomnožimo prethodnu jednakost s B–1 i iskoristimo svojstvo jedinične matrice.
X · B · B–1 = C · B–1 ⇒ X · I = C · B–1 ⇒ X = C · B–1
Dakle, nepoznatu matricu X dobit ćemo kao umnožak matrica C i B–1. Kako odrediti
inverznu matricu matrice B?
Napišimo proširenu matricu kojoj je s lijeve strane početna matrica B, a s desne stra
ne odvojeno jedinična matrica.
b11 b12 b13 1 0 0
B = � b21 b22 b23 0 1 0 �
b31 b32 b33 0 0 1
Istovremeno provodimo elementarne promjene nad retcima obiju matrica sve dok
na lijevoj strani ne dobijemo jediničnu matricu.
PRIMJER 25.
1 2 –1
Odredimo inverznu matricu matrice A = � 2 –1 3 �.
3 –2 3
1 2 –1 1 0 0 /(–2) /(–3)
» � 2 –1 3 0 1 0 � + + ∼
3 –2 3 0 0 1
1 2 –1 1 0 0 1 2 –1 1 0 0
∼�
0 –5 5 –2 1 0 � /(–8) ∼ � 0 40 –40 16 –8 0 � ∼
0 –8 6 –3 0 1 /5 0 –40 30 –15 0 5 +

1 2 –1 1 0 0 1 2 –1 1 0 0
∼� 0 40 –40 16 –8 0 � /: 4 ∼ � 0 10 –10 4 –2 0 �+ ∼
0
0 –10 1 –8 5 /(–1) 0 0 10 –1 8 –5
1 2 –1 1 0 0 /10 10 20 –10 10 0 0
∼� + ∼
0 10 0 3 6 –5 � ∼ � 0 10 0 3 6 –5 �
0 0 10 –1 8 –5 0 0 10 –1 8 –5
113
10 20 0 9 8 –5 +
∼� 0 10 0 3 6 –5 � / (–2) ∼
0 0 10 –1 8 –5

10 0 0 3 –4 5 / :10
∼� 0 10 0 3 6 –5 � / :10 ∼
0 0 10 –1 8 –5 / :10
1 0 0 0.3 –0.4 0.5
∼� 0 1 0 0.3 0.6 –0.5 �
0 0 1 –0.1 0.8 –0.5
0.3 –0.4 0.5 3 –4 5

1
A–1 = � 0.3 0.6 –0.5 � = � 3 6 –5 �
10
–0.1 0.8 –0.5 –1 8 –5
Provjera:
3 –4 5 1 2 –1 10 0 0 1 0 0
1 1 �
A–1 · A = � 3 6 –5 � · � 2 –1 3 � = 0 10 0 �=� 0 1 0 �∎
10 10
–1 8 –5 3 –2 3 0 0 10 0 0 1
Zadatak 20.
12 2 –1
Odredi inverznu matricu matrice � 2 –3 3 �.
3 –2 3
–
» � – – �∎
– –
114
DETERMINANTE
LISTA SAMOPROCJENE
DETERMINANTE razumijem u djelomično

ne razumijem
2. I 3. REDA potpunosti razumijem
• rješavam determinantu
2. reda
• rješavam determinantu
3. reda

Jedna činjenica koju ne

znam:
115
LISTA SAMOPROCJENE
OSNOVNA SVOJSTVA razumijem u djelomično

ne razumijem
DETERMINANATA potpunosti razumijem
• rješavam determinantu 3.
reda primjenom osnovnih
svojstava
• primjenjujem
Binet-Cauchyjev teorem

Jedan zaključak:
116
DETERMINANTE
LISTA SAMOPROCJENE
CRAMEROVO PRAVILO I razumijem u djelomično

ne razumijem
LAPLACEOVO PRAVILO potpunosti razumijem
• rješavam sustav jednadžba

Cramerovim pravilom
određujući postojanje
rješenja
• računam determinantu
pomoću Laplaceovog pravila

Dvije nove ideje:
Jedna misao:
117
LISTA SAMOPROCJENE
GAUSS- JORDANOVA
METODA RJEŠAVANJA
SUSTAVA JEDNADŽBA, razumijem u djelomično
ne razumijem
RANG MATRICE, LINEARNA potpunosti razumijem
NEZAVISNOST, INVERZNA
MATRICA.
• rješavam sustav jednadžba
Gauss- Jordanovom
metodom
• određujem rang matrice
• ispitujem linearnu
nezavisnost vektora
• određujem inverznu matricu

Dvije nove ideje:
Jedna misao:
118
PREGLED GRADIVA DETERMINANTE
DETERMINANTE
Kvadratnoj matrici B pridružen je skalar koji se naziva determinanta.
Determinanta matrice B označava s det B ili |B|.
b11 b12 … b1n
b21 b22 … b2n
det B = � ⫶ ⫶ ⋱ ⫶
�
b n1 b n2 … bn n
Determinanta drugog reda Determinanta trećeg reda

b11 b12 b13
� b11 b12 � = b11 · b22 – b12 · b21
b21 b22 � b21 b22 b23 � = b11 � b22 b23 � – b12 � b21 b23 � + b13 � b21 b22 �
b31 b32 b33 b32 b33 b31 b33 b31 b32
Rješenje linearnog sustava ax + by = h

cx + dy = k
h b a h
� � � �
k d c k
x= y =
�a b� �a b�
c d c d
OSNOVNA SVOJSTVA DETERMINANATA

Ako jedan stupac ili redak determinante sadrži samo nule, Ako je matrica trokutasta, njezina je determinanta jednaka
determinanta je jednaka nuli. umnošku elemenata na glavnoj dijagonali.
Ako su dva retka ili stupca determinante jednaka, Transponiramo li matricu, njezina se determinanta
determinanta je jednaka nuli. ne mijenja. det BT = det B
Determinanta se množi skalarom tako da se jedan stupac Ako se svaki element nekog retka/stupca determinante
(ili redak) pomnoži tim skalarom. može prikazati kao zbroj, tada se i determinanta može
prikazati kao zbroj dviju determinanata.
Ako dva retka/stupca u determinanti zamijene mjesta, Ako redak/stupac determinante pomnožimo skalarom i
determinanta će promijeniti predznak. dodamo drugom retku/stupcu, determinanta se neće
promijeniti.
Determinanta umnoška matrica jednaka je umnošku determinanata tih matrica.

det (A B) = det A · det B
Ovo je pravilo poznato kao Binet-Cauchyjev teorem.
119
CRAMEROVO PRAVILO
b11x + b12y + b13z = h CRAMEROVO PRAVILO
Ako je D ≠ 0, sustav ima jedinstveno rješenje:
b21x + b22y + b23z = k D D D
x = x , y = y, z = z .
b31x + b32y + b33z = l D D D
b11 b12 b13 h b12 b13 b11 h b13 b11 b12 h

D = � b21 b22 b23 � Dx = � k b22 b23 � Dy = � b21 k b23 � Dz= � b21 b22 k �
b31 b32 b33 l b32 b33 b31 l b33 b31 b32 l
LAPLACEOVO PRAVILO RANG MATRICE

Determinantu matrice B reda n možemo razvijati: Rang matrice jest broj redaka
n
• po i-tom stupcu: det B ( 1) k i
bki det Bki koji nisu jednaki nuli (nenul
k 1 redaka) u njezinom reducira
n
• po i-tom retku: det B ( 1)k i bik det Bik . nom obliku.
k 1
JEDNADŽBA KRUŽNICE KOJOJ PRIPADAJU TRI ZADANE TOČKE

x2 + y2 + Px + Qy + R = 0 x2 + y2 x y 1
x1 + y1 + Px1 + Qy1 + R = 0
2 2
x12 + y12 x1 y1 1
x22 + y22 + Px2 + Qy2 + R = 0
� x22 + y22 x2 y2 1 � =0
x32 + y32 + Px3 + Qy3 + R = 0 x32 + y32 x3 y3 1
GAUSS-JORDANOVA METODA INVERZNA MATRICA

RJEŠAVANJA SUSTAVA
Za matricu B napišemo proširenu ma
JEDNADŽBA tricu
Sustav jednadžba napišemo u obliku proširene b11 b12 b13 1 0 0
matrice. Primjenom elementarnih transforma- � b
21
b22 b23 0 1 0 �.
cija dobijemo niz ekvivalentnih matrica. b31 b32 b33 0 0 1
Cilj je dobiti matricu oblika Istovremeno provodimo elementarne
1 0 0 e1 promjene nad retcima obiju matrica
� 0 1 0 e2 � sve dok na lijevoj strani ne dobijemo
0 0 1 e3 jediničnu matricu. Tada je na desnoj
iz koje se očita rješenje (e1, e2, e3). strani inverzna matrica B –1.
120
DETERMINANTE
ZADATCI
1. Što je determinanta matrice? 14. Izračunaj determinante.
2. Koju vrijednost ima determinanta matrice 0 – 4 6 1 2 –1

kojoj jedan redak sadrži samo nule? a) � 2 8 4 � b) � 4 1 –2 �
4 2 8 –1 2 0
3. Čemu je jednaka determinanta trokutaste cos 2α sin 2α cos α sin α
matrice? c) � � d) � �
sin 2α cos 2α sin α – cos α
4. Kako se determinanta množi skalarom?
15. Riješi pomoću Cramerova pravila.
5. Koje posljedice ima zamjena dvaju retka/
stupaca u determinanti? a) 2x + y = 5 b) 3x + 4y = 1
3x – 4y = 2 –2x + 3y = 5
6. Koje posljedice ima dodavanje jednog reda
ka/stupaca drugome? c) 2x + y – z = 1 d) 3x + 4y – 2z = 7
3x – 4y + z = –2 x – y + 5z = 8
7. O čemu govori Binet-Cauchyjev teorem? –2x + 3y = 4 3x – 2y + z = 10
8. O čemu govori Cramerovo pravilo? 16. Odredi rang matrice.
9. U kojem slučaju sustav n jednadžba s n nepo 1 0 0 2 –1 1

A = � 4 2 0 � B = � 0 2 3 �
znanica
8 2 3 2 1 4
a) ima jedinstveno rješenje,
b) nema rješenja, 6 3
c) ima beskonačno mnogo rješenja i koliki je C =�
0 3 � D=� 1 2 3 �
2 4 6
broj parametara o kojima ovise rješenja? 6 –3
10. Za što služi Laplaceovo pravilo? 17. Riješi Gauss-Jordanovom metodom.

11. Koje su elementarne transformacije na matri 3 –2 1 10 3 –2 –1 0
cama? a) � –1 1 2 3 � b) � 1 2 –2 5 �
–2 3 –1 –11 –1 –6 7 –20
12. Gdje se upotrebljava Gauss-Jordanova meto
da? U čemu se ona sastoji? 1 2 3 3
c) � –2 3 5 1 �
13. Kako se dobiva inverzna matrica? 1 –2 –8 –2

121
18. Riješi Gauss-Jordanovom metodom. 21. Riješi homogeni sustav i provjeri rješenje.
1 –2 1 3 –2 a) 2x1 – 3x2 + x3 = 0 b) x1 – x2 + x3 = 0
–1 3 0 –4 3 –x1 + x2 – x3 = 0 2x1 – 2x2 – x3 = 0
a) � 0 –2 5 3 –1 � 3x1 + 2x2 – x3 = 0 3x1 – 3x2 + x3 = 0
3 0 –3 4 1
c) 2x1 + 2x2 – x3 = 0
3 1 0 –1 0 x1 + x2 – x3 = 0
–1 0 3 2 1 x1 – x2 + x3 = 0
b) � 2 3 –1 0 –1 �
4 4 2 1 0 22. Riješi sustav jednadžba.
a) x1 – x2 + x3 – x4 + x5 = –2
19. Riješi sustav. x2 – x3 + x4 – x5 = 4
a) –4x + 8y = 8 b) 5x – y + 2z = –1 x3 – x4 + x5 = –1
6x – 2y = 8 x + 3y + 4z = 7 x4 – x5 = –1
2x – 6y + z = 0 x1 + x5 = 3
c) 5x + 3y + 4z = 2 d) 5x + 4y – 3z = 4 b) x1 + 2x2 + 3x3 = –1
3x – 3y +7z = –13 x – 3y + 6z = 13 x2 + 2x3 + 3x4 =5
x + 5y – z = 11 2x + 7y – z = 13 x3 + 2x4 + x5 = 2
x1 + 2x2 + 3x5 = –1
e) 2x – 3y + 2z = 5 x1 + 2x2 + 3x4 =8
5x – 4y – z = 11
3x – 5y + 6z = 12 23. Riješi sustav u ovisnosti o parametru.
a) x1 + px2 + x3 = p
20. Riješi sustav jednadžba i provjeri rješenje. px1 + x2 – x3 = 1
a) 2x1 – 2x2 = –2 b) x1 + 2x2 + 3x3 – 4x4 = 0 x1 + x2 + px3 = p2
3x1 + 3x2 = 9 3x1 – x2 + 2x3 + 2x4 = 0
–5x1 – 4x2 = –13 4x1 + x2 + 5x3 – 2x4 = 0 b) px1 + px2 + x3 = 4
x1 + 2x2 = 5 2x1 + x2 + 2x3 = 5
3x1 + 2x2 + 3x3 = 12
c) x1 – x2 + x3 = –1 d) x1 – 3x2 – 11x3 = –4
2x1 + 3x2 – x3 = 9 3x1 + 2x2 = 10 c) x cos β – y sin β = cos 2β
5x1 + 2x2 – x3 = 14 x sin β + y cos β = sin 2β
x1 + 3x3 = –4
– 4x2 – 2x3 = 0 3
24. Dokaži da pravci y = x, x = 2y – 6, 2x = 5y – 17
2
sadrže istu točku.
122
DETERMINANTE
25. Odredi p tako da sjecište pravaca 29. Tijelo mase 200 g koje se giba brzinom 30 m/s,
(p + 2)x + (1 + 5p)y – 6 = 0 sustiže tijelo mase 10 kg koje se giba brzinom
(5 – 2p)x + (1 – p)y – 9 = 0 5 m/s. Sudar je centralan i elastičan. Kolike
pripada pravcu y = –x + 5. su brzine tijela nakon sudara?
26. Odredi jednadžbu kružnice kojoj pripadaju
30 m/s 5 m/s
zadane točke. Služi se računalom. 200 g 10 kg
a) A (12 505 001, –5 003)
B (–5 000, 12 504 998)
C (1, –12 505 003)
10 –5
30. Zadana je matrica B = � �.
b) A (5 000, –12 504 998) –5 5
B (–12 505 002, 2) a) Odredi inverznu matricu matrice B.

C (–12505001, 5003) b) Riješi matričnu jednadžbu B · X = I.

27. Odredi polinom četvrtog stupnja 2 1
31. Zadana je matrica C = � �.
P4(x) = a4x4 + a3x3 + a2x2 + a1x1 + a0 ako je: 10 4
a) P4(10) = 8 911, P4(–10) = 10 891, a) Odredi inverznu matricu matrice C.

P4(–1) = 1, P4(1) = 1, P4(0) = 1 b) Riješi matričnu jednadžbu X · C = I.

b) P4(10) = 10 891, P4(–10) = 8 911,
P4(–1) = 1, P4(1) = 1, P4(0) = 1.
28. Za električni krug na slici uporabom Kirch

hoffovih zakona izračunaj jakost struje I1, I2,
I3 po granama ako je poznato: R1 = R2 = 8 Ω,
R3 = 20 Ω, R4 = 40 Ω, E1 = 3 V, E2 = 2 V.
R3
I1 I3 + –
I2
– +
R1 R2 +
IA IB
R4
+ –
+ + –
E1 E2
– –
123
RJE ENJA
1. Determinanta je skalar pridružen kvadrat 10. Laplaceovo pravilo služi za izračunavanje de
noj matrici. terminante razvojem po retku ili stupcu.
2. Determinanta je jednaka nuli. 11. Elementarne transformacije na matricama
3. Determinanta je jednaka umnošku eleme jesu:
nata na glavnoj dijagonali. • množenje retka skalarom koji nije nula,
4. Determinanta se množi skalarom tako da se • zamjena redaka,
skalarom pomnoži jedan redak ili stupac. • dodavanje retka pomnoženog skalarom
drugom retku.
5. Zamjenom dvaju retka/stupaca determi
nanta mijenja predznak. 12. Gauss-Jordanovom metodom rješavaju se
6. Dodavanjem jednog retka/stupaca drugome sustavi linearnih jednadžba tako da se napiše
vrijednost determinante se ne mijenja. proširena matrica i elementarnim transfor
macijama lijevi se dio te matrice svodi na jed
7. Binet-Cauchyjev teorem glasi: iničnu matricu.
det AB = det A · det B.
13. Matricu proširimo jediničnom pa elementa
8. Cramerovo pravilo govori o rješavanju sus rnim transformacijama, nad redcima lijevi
tava linearnih jednadžba pomoću determi dio matrice dovodimo do jedinične. Tada se u
nanata. desnom dijelu dobiva inverzna matrica.
9. Sustav n jednadžbi s n nepoznanica ima 14. a) –168 b) –1 c) cos 4α d) –1
jedinstveno rješenje ako je determinanta
sustava D ≠ 0. Tada je za svaki i = 1, ..., n 15. a) (2, 1) b) (–1, 1) c) (1, 2, 3) d) (3, 0, 1)
D
xi = i , 16. r (A) = 3 r (B) = 2 r (C) = 2 r(D) = 1
D
pri čemu je Di determinanta dobivena iz D 17. a) (1, –2, 3)
zamjenom i-tog stupca stupcem slobodnih
b) (–1, 0, –3)
koeficijenata.
Sustav nema rješenja ako je D = 0 i za svaki c) 33 , 2 , 7
34 3 33
i = 1, ..., n vrijedi Di ≠ 0.
Sustav ima beskonačno mnogo rješenja ako 18. a) (–1, 2, 0, 1)
je D = 0 i postoji i = 1, ..., n za koji je Di = 0. U
tom slučaju rješenje ovisi o toliko parame
( 5 7 8
b) 11 − t , − 11 + t , t , 11 − 2t )
tara koliko je determinanata Di = 0. 19. a) (2, 2) b) (–1, 0, 2) c) (0, 2, –1)
d) (1, 2, 3) e) (5, 3, 2)
124
DETERMINANTE
20. a) (1, 2) b) (–u, –u + 2v, u, v), u, v ∈  24. Treba pokazati da sustav jednadžba zadanih
c) (2, 1, –2) d) (2 + 2t, 2 – 3t, t), t ∈  pravaca ima jedinstveno rješenje – njihovo
sjecište.
21. Svi zadani sustavi imaju trivijalno rješenje
(0, 0, 0). Sustav b) ima i netrivijalno rješenje 25. p = 2, sjecište ima koordinate (7, – 2)
(t, t, 0), t ∈ .
27. a) P4(x) = x4 – x3 – x2 + x + 1
22. a) nema rješenja b) (0, 1, –1, 2, –1)
b) P4(x) = x4 + x3 – x2 – x + 1
23. a) Sustav je nemoguć ako je p = 1 i p = 0.
Sustav je neodređen i rješenje ima oblik 28. I1 = 0.65 A, I2 = 0.55 A, I3 = 0.45 A
(0, 1 –t, t), t ∈ R ako je p = –1.
Sustav ima jedinstveno rješenje 29. v’1 = –19 m/s, v’2 = 6 m/s
2
 p + 1 , − 1 , p − 1  ako je p ≠ 1, p ≠ –1, p ≠ 0. 1 1 1
 p p p  30. a) B–1 = �
5 1 2
�
b) Sustav nema rješenja ako je p = 1. 1 1 1
Sustav ima jedinstveno rješenje (–9, 9, 7) b) X = B–1 · I = B–1 = � �
5 1 2
ako je p ≠ 1.
–2 0.5
31. a) C–1 = � �
c) (cos β, sin β), β ≠ (2k – 1) π , k ∈ . U pro 5 –1
2 –2 0.5
tivnom sustav je neodređen i ima rješe b) X = I · C–1 = C–1 = � �
5 –1
nje (x, ±1), x ∈ R.
125
126
4. Linearno programiranje
4.1. Uvod u linearno programiranje
4.2. Grafičko rješavanje nejednadžbe Ax + By + C > 0
4.3. Minimum i maksimum polinoma Ax + By + C na konveksnom poligonu
4.4. Problem linearnog programiranja

• opisati proizvodnju uz što manji gubitak,
• opisati transportiranje uz manju potrošnju,
• opisati kako smanjiti troškove,
• opisati kako povećati korisnost,
• koristiti se IKT alatima.
127
4. LINEARNO PROGRAMIRANJE
4.1. Uvod u linearno programiranje

Linearno je programiranje nastalo iz potrebe rješavanja problema u industriji, tran
sportu, općenito rečeno, u ekonomiji.
LEONID KANTOROVIČ
(1912. – 1986.)
Problemi koje je trebalo rješavati: kako proizvesti što više uz što manje gubitke, kako
Ovaj je sovjetski mate- transportirati uz manju potrošnju, kako optimizirati prijevoz vojske i opreme...
matičar i ekonomist
poznat po svojoj Kantorovič i Koopmans dobili su 1975. godine Nobelovu nagradu za ekonomiju za
teoriji i razvoju teh rad u području optimalne alokacije neobnovljivih resursa pomoću linearnog progra
nika za optimalno miranja.
raspoređivanje resursa.
Smatra se utemeljiteljem Cilj rješavanja problema pomoću linearnog programiranja jest optimizacija, smanji
linearnog programiranja. vanje troškova i povećanje korisnosti uz zadana ograničenja.
Danas je linearno programiranje ušlo u područje financija (ulaganja i dobiti), pro
izvodnje, transporta, telekomunikacija, marketinga...
PRIMJER 1.
Tvornica u Samoboru proizvodi čarape. Dnevno može proizvesti najviše 600 stopali
ca ili najviše 200 termo-čarapa. Dnevno mogu kontrolirati najviše 300 čarapa.
Prodajna cijena termo-čarapa dvostruko je veća od cijene stopalica. Odredi plan pro
izvodnje koji će ostvariti najveću dobit.
TJALLING KOOPMANS
» Postavlja se pitanje koliko je kojih čarapa potrebno proizvesti u jednom danu da
zarada bude najveća.
(1910. – 1984.)
Ovaj je nizozemsko- x – broj stopalica
-američki matematičar i
ekonomist dao značajan y – broj termo-čarapa
doprinos razvoju D – dobit
ekonometrije.
x � 0 y�0
3x + y � 600 x + y � 300
D = 2x + y ⟶ max
Tražimo dobit, maksimalnu vrijednost funkcije D(x, y) = 2x + y.
128
LINEARNO PROGRAMIRANJE
Uvjeti zadatka geometrijski određuju presjek četiri poluravnine, od

nosno obojeni poligon P na slici desno.
Potrebno je odrediti točku T(x0, y0) tako da vrijednost D(x0, y0) = 2x0 + y0
bude maksimalna. Neka je p pravac s jednadžbom 2x + y = c, c ϵ .
Promatrajmo kako se pravac p pomiče „prema gore” sijekući poligon
kad c raste. Pravac napušta poligon u točki T i tada realni broj c ima
najveću vrijednost. Dakle, u točki T ostvaruje se najveća dobit.
Potrebno je riješiti sustav linearnih jednadžba:
x + y = 300
2x + y = 450,
iz kojeg dobijemo x = 150, y = 150.
D(150, 150) = 2 · 150 + 150 = 450 ⇒ T(150, 150)
Optimalno je da tvornica dnevno proizvede 150 stopalica i 150 termo-čarapa. ∎
Problem linearnog programiranja sastoji se u određivanju najveće/najmanje vrijed KREATIVA

nosti funkcije cilja (u prethodnom slučaju dobiti), ovisno o zadanim ograničenjima. Samostalno
prikaži primjer 1.
Problem s dvije varijable: u Geogebri.
f (x, y) = ax + by + c → min/max
a1x + b1 y + c1 � 0
a2x + b2 y + c2 � 0
............ Podsjetnik
optimalan – koji
anx + bn y + cn � 0
nabolje odgovara
Problem s tri varijable:
f (x, y, z) = ax + by + cz + d → min/max
a1x + b1 y + c1z + d � 0 Podsjetnik
a2x + b2 y + c2z + d � 0 optimizirati –
ostvariti najbolje
............
postignuće u da-
anx + bn y + cnz + d � 0 nim okolnostima
• Za više varijabla, zaključite sami.
129
4.2. Grafičko rješavanje nejednadžbe
Ax + By + C > 0
Promatrajmo pravac p ... Ax + By + C = 0 u xOy ravnini. On dijeli ravninu na dvije po

luravnine.
Za sve točke s iste strane pravca broj Ax + By + C istog je predznaka, što znači da
za sve točke T(x, y) jedne poluravnine kojoj je rub pravac p vrijedi nejednadžba
Ax + By + C � 0, dok za točke druge poluravnine vrijedi nejednadžba Ax + By + C > 0.
Postavljamo pitanje kako razlikovati dvije poluravnine.
Dovoljno je uzeti bilo koju točku (primjerice ishodište) i provjeriti u kojoj se polurav
nini nalazi. Ako za odabranu točku nejednadžba vrijedi, onda nejednadžba opisuje
poluravninu kojoj ta točka pripada.
Poluravnina je otvorena ako ne sadrži pravac p ... Ax + By + C = 0, a nju opisuje nejed
KREATIVA
nadžba Ax + By + C � 0 ili Ax + By + C � 0.
Otkrij Desmos! Poluravnina je zatvorena ako sadrži pravac p ... Ax + By + C = 0, a nju opisuje nejed
nadžba Ax + By + C � 0 ili Ax + By + C � 0.
Grafove s ove
stranice prikaži p p
u Desmosu.
130
PRIMJER 2.
Prikažimo poluravninu x + 3y – 6 � 0.
» Nacrtajmo pravac x + 3y – 6 = 0. Uvrstimo koordinate točke A(0, 0) u nejednadžbu.

Dobivamo –6 � 0, što nije istina, pa slijedi da A ne pripada traženoj poluravnini, već
je ona s druge strane pravca.
Zadatak 1.
Prikaži poluravninu x � 7y + 8.
131
Neka je K skup točaka ravnine. Kažemo da je skup K konveksan ako on zajed
no sa svake svoje dvije točke sadrži i dužinu kojoj su te točke krajevi, odnosno
T1, T2 ϵ K ⇒ T1T2 ⊆ K.
Prazan skup i jednočlan skup konveksni su skupovi.
Svaka poluravnina (otvorena ili zatvorena) konveksan je skup.
Promatrat ćemo samo konveksne skupove koji su rješenja sustava linearnih nejed
nadžba.
A1x + B1 y + C1 � 0
A2x + B2 y + C2 � 0
A3x + B3 y + C3 � 0
...
Za skup točaka u ravnini K kažemo da je omeđen ako postoji krug kojemu je K pod
skup. Ako takav krug ne postoji, K je neomeđen.
PRIMJER 3.
Odredimo (Geogebrom) skup svih rješenja sustava linearnih nejednadžba.
a) y – x – 3 � 0 b) 9x + 3y – 9 � 0
2y – x + 10 � 0 9x + 6y – 33 � 0
11 – 2x – 2y � 0 3x – 6y – 3 � 0
3 – 3x – y � 0 3x – 3y + 9 � 0
»
Rješenje je neomeđen skup. Rješenje je omeđen skup. ∎

132
Zadatak 2.
Odredi (Geogebrom) skup svih rješenja sustava:

2x + 2y + 2 � 0
2x – 4y – 4 � 0
Kantorovič je
4x – 2y – 8 � 0. 1939. godine
proučavao
» probleme vezane
uz planiranje
opskrbe u
vojsci. No ta
istraživanja nisu
bila općepoznata
zbog mnogih, pa
i ratnih, razloga.
Godine 1975.
Kantorovič je
dobio Nobelovu
nagradu za
ekonomiju za
doprinos teoriji
optimalnog
korištenja
resursa.
133
4.3. Minimum i maksimum polinoma Ax + By + C
na konveksnom poligonu
Zatvoreni poligon presjek je konačno mnogo zatvorenih poluravnina.
Promatrat ćemo zatvorene konveksne poligone.

Zanima nas koje vrijednosti ima funkcija f(x, y) = ax + by + c u točkama konveksnog
poligona. Pokazuje se da najmanju i najveću vrijednost funkcija poprima u nekom od
vrhova tog poligona.
PRIMJER 4.
Za funkciju f(x, y) = –5x + 4y odredi najmanju i najveću vrijednost na području
3x + 2y + 6 � 0
x�y
x � –4.
» Dovoljno je izračunati vrijednosti funkcije u

vrhovima zatvorenog konveksnog poligona P.
f(–4, 3) = 20 + 12 = 32
f(–4, –4) = 20 – 16 = 4
6 6 24 6
f , 6
5 5 5 5
Najveća je vrijednost funkcije u točki (–4, 3)
i iznosi 32, a najmanja vrijednost u točki
6 6 6
, i iznosi .
5 5 5
134
Zadatak 3.
Za funkciju f(x, y) = –3x – 5y odredi najmanju i najveću vrijednost na području

3x + 2y – 6 � 0
x�0
y�0
» f (0, 0) = 0, f (2, 0) = –6, f (0, 3) = –15

Na zadanom poligonu najmanja je vrijednost funkcije –15, a najveća 0. ∎
4.4. Problem linearnog programiranja
PRIMJER 5.
Potrebno je organizirati vožnju koja neće trajati više od 8 sati. Pretpostavimo da je
pet puta zabavnije putovati obalom nego kontinentom, ali je potrebno tri puta više
vremena provesti na kontinentu. Ako je cilj maksimalno uživati u vožnji, potrebno je
odlučiti koliko vremena voziti uz obalu, a koliko na kontinentu.
» x – broj sati vožnje kontinentom

y – broj sati vožnje obalom
U(x, y) – količina užitka
Tražimo najveću vrijednost užitka U(x, y) = x + 5y.

Za vrijeme provedeno u vožnji vrijedi x + y � 8.
Ž� elja je da triput više putujemo uz obalu nego kontinentom: 3y � x.
Postavljamo ograničenja vrijednosti x � 0, y � 0 jer ne provodimo negativne sate
u vožnji.
Skicirajmo sustav nejednadžba.
x+y�8
3y � x
x � 0, y � 0
135
Trokut na slici naš je poligon dopuštenih vrijednosti: za točku (0, 0) nećemo gledati
jer to znači da se nismo vozili. Imamo još dvije točke: (6, 2) i (8, 0).
U(x, y) = x + 5y
U(6, 2) = 6 + 10 = 16
U(8, 0) = 8
x = 6, y = 2
Odgovor je da smo zadovoljni kad se vozimo 6 sati kontinentom i dva sata uz obalu. ∎
PRIMJER 6.
Tiskara tiska markice za vožnju autobusom. Markica može biti tiskana za poduzeća
VIS ili BIS. Tiskajući za VIS zarada je 4 eura, a za BIS 3 eura. Markice su različite.
Tiskanje markice za VIS traje 3 minuta, a za BIS 2 minute. Vlasnik tiskare odlučio je
tiskati 800 sati na tiskarskom stroju, znajući da bi trebao tiskati barem 10 000 mar
kica za VIS i ne više od 6 000 za BIS. Koliko će markica biti tiskano za VIS, a koliko za
Minimum BIS, kako bi dobit tiskare bila najveća?
je najmanja
vrijednost.
» x – broj markica VIS prometa
y – broj markica BIS prometa
D(x, y) = 4x + 3y – funkcija dobiti
Maksimum
je najveća Uvjeti:
vrijednost. • tiskanje traje 800 sati = 48 000 min, pa možemo zapisati 3x + 2y � 48 000
• minimalni je broj markica za VIS 10 000, pa slijedi x � 10 000
• maksimalni je broj markica za BIS 6 000, pa slijedi y � 6 000
• x, y � 0 jer nema negativnog broja markica
136
Uvrstimo koordinate vrhova poligona sa slike u funkciju dobiti.
D(10 000, 8 000) = 64 000

D(12 000, 6 000) = 66 000
D(10 000, 0) = 40 000
D(16 000, 0) = 64 000
Najveća je dobit 66 000 eura. Ona se postiže ako se tiska 12 000 markica za VIS i
6 000 za BIS. ∎
PRIMJER 7.
Zbog nedostatka plave i crvene boje ličilac savjetuje upotrebu svijetlo ljubičaste i
tamno ljubičaste boje.
Cijena je jednog dekagrama svijetlo ljubičaste boje 0.4 €, a tamno ljubičaste 0.5 €.
Sadržaj boja predočen je tablicom.
plava boja crvena boja
svijetlo ljubičasta 1 dkg 3 dkg
tamno ljubičasta 3 dkg 2 dkg
Ličilac je preporučio 40 dkg plave boje i 50 dkg crvene boje za jednu malu prostoriju.
Koja je količina svijetlo ljubičaste i tamno ljubičaste boje potrebna da bi se zadovolji
la preporuka ličioca uz minimalne troškove?
137
» Uočimo da postoji beskonačno mnogo kombinacija boja koje možemo primijeni
ti, a da se zadovolji preporuka ličioca. Kako od svih kombinacija odabrati baš onu
s najmanjim troškovima?
Neka je x1 – svjetlo ljubičasta boja, a x2 – tamno ljubičasta boja.
Funkciju troška 0.4x1 + 0.5x2 treba minimizirati uz uvjete:
- zbog preporuke da se upotrijebi 40 dkg plave boje, slijedi x1 + 3x2 ≥ 40
- zbog preporuke da se upotrijebi 50 dkg crvene boje, slijedi 3x1 + 2x2 ≥ 50
- količina boje ne može biti negativna, pa slijedi x1 ≥ 0, x2 ≥ 0.
Unesemo podatke u Linear Programming Solver (Wolfram Alpha).
KREATIVA
Riješi sve
zadatke pomoću
LP Solver -a.
Sigurno možeš!
Potrebno je 10 dkg svijetlo ljubičaste i 10 dkg tamno ljubičaste boje uz minimalni

trošak od 9 eura. ∎
138
DETERMINANTE
LISTA SAMOPROCJENE
GRAFIČKO RJEŠAVANJE
NEJEDNADŽBE ne razumijem
AX + BY + C > 0
• razumijem razliku između

otvorene i zatvorene
poluravnine
• prikazujem poluravninu
grafički
• prikazujem skup svih

rješenja sustava grafički

Jedna činjenica koju ne

znam:
139
LISTA SAMOPROCJENE
MINIMUM I MAKSIMUM
POLINOMA AX + BC + C NA ne razumijem
KONVEKSNOM POLIGONU
• razumijem značenje minimuma

i maksimuma na zadanom
poligonu
• određujem najveću i najmanju

vrijednost funkcije
• grafički prikazujem najmanju i

najveću vrijednost funkcije na
zadanom području

Jedan zaključak:
140
LISTA SAMOPROCJENE
PROBLEM LINEARNOG razumijem u djelomično

ne razumijem
PROGRAMIRANJA potpunosti razumijem
• postavljam problem
linearnog programiranja
• koristim se alatom za
grafički prikaz linearnog
programiranja
• rješavam problem linearnog

programiranja

Dvije nove ideje:
Jedna misao:
141
PREGLED GRADIVA
Problem linearnog programiranja sastoji se u određivanju najveće/najmanje vrijednosti funkcije cilja
f (x, y) = ax + by
ovisno o zadanim ograničenjima:

a1x + b1 y + c1 ≥ 0
a2x + b2 y + c2 ≥ 0
............
anx + bn y + cn ≥ 0.
NEJEDNADŽBE I POLURAVNINE
Ax + By + C > 0 Ax + By + C ≥ 0
MINIMUM I MAKSIMUM POLINOMA Ax + By + C

NA KONVEKSNOM POLIGONU
Najveću (i najmanju) vrijednost na konveksnom poligonu linearna funkcija f (x, y) = ax + by
poprima u nekom od vrhova tog poligona.
142
ZADATCI
1. Što je problem linearnog programiranja? 10. Odredi najveću i najmanju vrijednost funk
cije f (x, y) = x + 2y na konveksnom skupu.
2. Kako se grafički prikazuje nejednadžba
a) Ax + By + C > 0 a) x ≥ 0 b) x ≥ 0
b) Ax + By + C ≥ 0? y ≥ 0 y ≥ 0
3. Koji je skup točaka u ravnini konveksan? x + y – 4 ≤ 0 x + y – 7 ≤ 0
4. Što je grafičko rješenje sustava linearnih ne c) x – 2y – 1 ≤ 0 d) 3x + 3y + 3 ≥ 0

jednadžba? x – y + 3 ≥ 0 2x – 4y – 4 ≥ 0
5. U kojim će točkama poligona neka linearna 3x + 2y – 11 ≤ 0 4x – 2y – 8 ≥ 0

funkcija imati najveću/najmanju vrijednost? 3x + y – 3 ≥ 0
6. Skiciraj skup opisan zadanom nejednadžbom. 11. Poduzeće Teo za izradu sportske opreme u
a) x – 3 ≥ 0 b) x + y – 2 > 0 jednoj hali izrađuje dijelove, a u drugoj ih
hali sastavlja. U svakoj hali rade dva radni
c) 4x – 6y + 12 < 0 d) 2x – y – 6 ≤ 0 ka 7.5 sati na dan. U hali za izradu stroj za
4 minute proizvede dijelove za skateboard,
7. Skiciraj skup rješenja sustava nejednadžba.
dok je u drugoj hali potrebno dvije minute da
a) x ≥ 0 b) x ≥ 0 radnik sastavi skateboard. Jedna je minuta
y ≥ 0
y ≥ 0 potrebna da se proizvedu dijelovi za kotače
na koturaljkama, a tri su minute potrebne da
x + y – 4 < 0 x + y – 7 ≤ 0 radnik montira te kotače. Proizvođač proda
sve što proizvede. Ako je dobitak od skate
8. Skiciraj skup rješenja sustava nejednadžba.
boarda 20 eura, a od koturaljka 10 eura, ko
a) x – 2y – 1 ≤ 0 b) 3x + 3y + 3 ≥ 0 liko komada koje robe treba proizvesti svaki
x – y + 3 ≥ 0 2x – 4y – 4 ≥ 0 dan da se maksimizira ukupni dnevni dobi
tak?
3x + 2y – 11 ≤ 0 4x – 2y – 8 ≥ 0
3x + y – 3 ≥ 0 12. Ivan prodaje pokladnice i vodu. Pokladnica
je mase 0.125 kg, a voda 0.5 kg. Ivan svako
9. Graf funkcije f (x, y) = 3x – 4y + 6 presijeca tro
dnevno mora imati barem 80 pokladnica
kut ABC s vrhovima A(–1, 0), B(3, –4). C(1, 7).
i 60 boca vode. Na dvije prodane poklad
Odredi minimum i maksimum na dobivenom
nice Ivan proda dvije boce vode. Dobit je po
konveksnom poligonu.
pokladnici 80 centa, a po boci vode 40 cen
ta. Koliko pokladnica i boca vode Ivan treba
prodati da ostvari najveću moguću dobit?
143
13. Tvrtka želi proizvoditi dvije vrste ormara i 16. Marketinški stručnjak proračunava na koji na
obojiti ih. Potrebna su 2 radna sata za izradu čin reklamirati proizvod uz određene uvjete.
ormara A i 1 radni sat za bojanje tog ormara. Može se koristiti televizijskim reklamama koje
Potrebna su 3 radna sata za izradu ormara B okvirno gleda 2 000 000 ljudi. Može se ogla
i 4 radna sata za bojanje. Tvrtka ima dobit od šavati preko radija koji sluša oko 1 000 000
1 000 eura po paleti ormara A, a 2 000 eura ljudi. Televizijska reklama stoji 7 500 eura po
po paleti ormara B. Imajući u vidu da odjel emitiranju, a radijska 4 000 eura po emitira
za izradu ormara može raditi samo 20 sati, a nju. Ukupni je proračun 200 000 eura. Ugovor
odjel za bojanje samo 15 sati, odredi koliko osigurava emitiranje barem 20 radijskih re
će trebati izraditi ormara A, a koliko ormara klamnih poruka. Koliko i kojih reklamnih po
B da bi tvrtka ostvarila maksimalnu dobit? ruka treba ugovoriti kako bi poruka stigla do
najvećeg broja ljudi?
14. Programer koji izrađuje igrice ima 12 potpro
grama i namjerava izraditi dvije vrste novih 17*. Poduzeće Bitonida želi proizvoditi tri mode
igrica u roku od 36 sati. Za prvu igricu po la velikih dječjih automobila na daljinsko up
trebna su 3 potprograma i 9 sati rada, dok ravljanje: dvosjed, džip i sportski automobil
su za drugu igricu potrebna 2 potprograma i pritom ostvariti što veću zaradu. Za izradu
i 8 sati rada. Programer prodaje distributeru dvosjeda limaru treba 1 sat, dizajneru 2 sata i
prvu igricu za 150 eura, a drugu igricu za 290 sastavljaču 4 sata rada, a zarada je po dvosje
eura. Koliko komada svake igrice programer du 60 eura. Za džip limaru i dizajneru treba
mora prodati da bi ostvario najveću moguću po 3 sata, sastavljanje traje 2 sata, a očekiva
dobit? na je zarada po džipu 30 eura. Za sportski au
tomobil limaru treba 1 sat, dizajneru 3 sata, a
15. U procesu proizvodnje, aparat za igre na sastavlja se u sat vremena uz moguću zaradu
sreću mora imati masu manju od 150 kg. U od 20 eura. Limar može raditi 45 sati, diza
proizvodnji se upotrebljava materijal A koji jner 50 sati, a radnik na sastavljanju automo
donosi zaradu od 4 eura po jedinici i materi bila 60 sati. Pod pretpostavkom da poduzeće
jal B, koji donosi zaradu od 8 eura po jedinici. Bitonida radi za veliko tržište i da mogu pro
Upotrebljava se najviše 20 jedinica materijala dati sve što proizvedu, napiši uvjete i opiši
A i najmanje 14 jedinica materijala B. Svaka rješenje problema maksimiziranja zarade.
jedinica materijala A ima masu 5 kg, dok sva
ka jedinica materijala B ima masu 10 kg. Ko
liko materijala A, a koliko materijala B treba
biti iskorišteno za pojedinu jedinicu završnog
proizvoda kako bi zarada bila maksimalna?
144
RJE ENJA
1. Problem linearnog programiranja sastoji 10. a) f (0, 0) = 0, f (0, 4) = 8, f (4, 0) = 4
se u određivanju najveće/najmanje vri Najveća je vrijednost 8, a najmanja 0.
jednosti funkcije cilja ovisno o zadanim
b) f (0, 0) = 0, f (0, 7) = 14, f (7, 0) = 7
ograničenjima.
Najveća je vrijednost 14, a najmanja 0.
2. Pravac Ax + By + C = 0 dijeli koordinatnu c) f (–7, –4) = –15, f (3, 1) = 5, f (1, 0) = 1,
ravninu na dvije poluravnine. f (1, 4) = 9, f (0, 3) = 6
Obje nejednadžbe vrijede za jednu od tih Najveća je vrijednost 9, a najmanja –15.
poluravnina, s tim da u b) slučaju nejed
d) f (0, –1) = –2, f (1, –2) = –3, f (2, 0) = 2
nadžba vrijedi i za točke koje pripadaju
Najveća je vrijednost 2, a najmanja –3.
pravcu.
12. Maksimalna dobit od 560 eura ostvaruje se
3. Konveksan je onaj skup točaka u ravnini
ako Ivan proda 560 pokladnica i 280 boca
za čije bilo koje dvije točke A i B vrijedi da
vode.
dužina AB pripada tom skupu.
13. 11 000 eura.
4. Grafičko rješenje sustava linearnih nejed
nadžba jest poligon. 14. Ako programer proda 4 prve igrice i nijed
nu drugu igricu, ostvaruje 600 eura.
5. Linearna funkcija ima najveću/najmanju
vrijedost u vrhovima poligona. 15. Broj jedinica mora biti prirodan broj, pa su
dva rješenja: (0, 15) i (2, 14).
9. f (–1, 0) = 3, f (3, –4) = 31, f (1, 7) = –19
Minimum se ostvaruje u točki C i iznosi 16. 16 televizijskih i 20 radijskih reklama.
–19, a maksimum u točki B i iznosi 31.
17. Najpovoljnije je proizvesti 13 modela
dvosjeda i 8 modela sportskih automobila,
a odustati od proizvodnje džipa.
145
Poveznice na alate koji se mogu upotrijebiti u laboratorijskim vježbama.
https://wiki.geogebra.org/hr/Tutorijal:Glavna_stranica
https://www.geogebra.org/classic
https://designschool.canva.com/tutorials/
https://www.canva.com/
https://learn.desmos.com/
https://www.desmos.com/calculator
https://matrixcalc.org/en/
https://matrixcalc.org/en/slu.html
https://matrixcalc.org/en/det.html
https://www.wolframalpha.com/widgets/view.jsp?id=daa12bbf5e4daec7b363737d6d496120
146

Primijenjena Matematika 3: Udžbenik Za 3. Razred Srednje Strukovne Škole Zanimanje: Tehničarka / Tehničar Za Računalstvo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Primijenjena Matematika 3: Udžbenik Za 3. Razred Srednje Strukovne Škole Zanimanje: Tehničarka / Tehničar Za Računalstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Biljana Kuhar

Uporabu udžbenika odobrilo je stručno povjerenstvo

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati

1. LINEARNI SUSTAV DRUGOG REDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Učiti kako učiti

Ovaj udžbenik namijenjen je učenicima 3. razreda

U skladu s naslovom udžbenika Primijenjena matematika učenici će

Na početku svakog poglavlja navedeni su obrazovni ishodi koji se ostvaruju

Novo gradivo izlaže se na jednostavan i pristupačan način uz mnogo

Udžbenik je na platformi Mozabook dostupan i u digitalnom obliku

Poslije ovog poglavlja moći ćeš:

Francuski filozof i matematičar René Descartes pronašao je način vizualizacije su­

1.1. Sustav dviju linearnih jednadžba

Jednadžba aх + bу = c u kojoj su a, b i c realni brojevi i barem je jedan od brojeva a

» Uvrstimo ponuđene vrijednosti umjesto х i у u jednadžbu.

» Izrazimo x iz zadane jednadžbe:

» Označimo li broj kovanica od 1 eura J, a broj kovanica od 2 eura D, dobivamo:

Sustav dviju linearnih jednadžba s dvjema nepoznanicama oblika:

Linearni sustav može biti homogen i nehomogen.

Homogeni sustav ima barem jedno rješenje:

» Uvrstimo (1, 2) u zadane jednadžbe.

– 1 –2 · 2 ≠ –3 ne zadovoljava prvu jednadžbu, pa nije rješenje sustava.

Metoda zamjene ili supstitucije

Uvrstimo dobivenu vrijednost za y u jednadžbu (1').

» Neka je x volumen antifriza u otopini izražen u litrama, a y volumen vode. Prika­

antifriz x 80 % od x 80 % od x je 0.8x

x + y = 48 0.8x + 0 = 0.25 · 48

» Kemičarka će uzeti 10 mL 30-postotne kiseline i 90 mL 10-postotne kiseline. ∎

Metodom komparacije riješimo sustav.

Jednadžba u kojoj rješenje ovisi o koeficijentu naziva se parametarska, a promatra­

» Pomnožimo jednadžbu zajedničkim nazivnikom.

Diskutiraj rješenje jednadžbe u ovisnosti o parametrima p i r.

Diskutiraj rješenje jednadžbe u ovisnosti o parametru p.

Nehomogeni sustav linearnih jednadžba

Riješimo ovaj sustav metodom supstitucije. Izrazimo x iz prve jednadžbe.

Dobiveni izraz uvrstimo u drugu jednadžbu.

у(ad – cb) = ak – ch /: (ad – cb)

» Eliminirajmo nepoznanicu x služeći se metodom suprotnih koeficijenata.

Zbrajanjem jednadžba dobivamo 0 ≠ –1, pa sustav nema rješenja.

» Izrazimo y iz druge jednadžbe:

Doista, vrijedi: a = b = –1 ≠ h = 3, što znači da sustav nema rješenja.

Doista, sada je a = = = 3, pa sustav ima beskonačno mnogo rješenja.

• Pogledajmo za p = 0. Sustav ima rješenje х = 1 , у = 3 tj. � 1 , 3 �. ∎

Sustav nema rješenja ako njegove

y Sustav ima beskonačno mnogo

Prikažimo grafički sustav jednadžba iz primjera 5.

p2 ... 1 х + у = 103 p1 ... х + 1 у = 201

Grafičko značenje: pravci se sijeku u jednoj točki A(200, 3) kojoj su koordinate

Sustav koji nema rješenja upoznali smo u primjeru 10.

Pravci p1… 3х + 4у = 5 i p2 … 6х + 8у = 7 nemaju zajedničkih točaka jer su međusobno

U primjeru 13 promatrali smo jednadžbu

Za r = 1 jednadžba ima beskonačno mnogo rješenja, ali se ne mogu grafički prikazati.

Pogledajmo primjer 16.

Grafički prikaži rješenje sustava pomoću Geogebre.

Za p = –2 sustav nema rješenja jer su pravci paralelni.

Za p = 2 sustav ima beskonačno rješenja jer se pravci podudaraju.

Uzmimo, primjerice, p = –1 i izračunajmo rješenje. Dobivamo х = 1, у = 3, tj. (1, 3), kao

Za p = 0 sustav ima rješenje х = 1 , у = tj. � , �.

Pomoću Geogebre prikaži rješenje sustava.

• rješavam sustav metodom

• rješavam sustav metodom

• rješavam sustav metodom

• Gdje najčešće griješim?

Francuski filozof i matematičar René Descartes pronašao je način vizualizacije su

» Neka je x volumen antifriza u otopini izražen u litrama, a y volumen vode. Prika

Jednadžba u kojoj rješenje ovisi o koeficijentu naziva se parametarska, a promatra

1. Uređeni par. 4. Trivijalno je rješenje x = y = 0. Homogeni su