SADRAJ

Stranica

1. UVOD .............................2

2. KAMATNI RAUN...............................................................................................3
2.1. Kamatna stopa...................................................................................................3
2.2. Kamata..............................................................................................................4

3. JEDNOSTAVNI KAMATNI RAUN..................................................................6

3.1. Dekurzivni obraun kamata..............................................................................6
3.1.1. Primjena dekurzivnog obrauna kamata tednja po vienju........8
3.2. Anticipativni obraun kamata.........................................................................14
3.2.1. Primjena anticipativnog obrauna kamata potroaki kredit.....19
4. SLOENI KAMATNI OBRAUN.....................................................................22
4.1. Dekurzivni obraun kamata............................................................................23
4.1.1. Ispodgodinje ukamaivanje.........................................................25
4.1.2. Nominalna i efektivna kamatna stopa...........................................27
4.1.3. Primjena dekurzivnog obrauna kamata- zajam...........................28
4.2. Anticipativni obraun kamata.........................................................................42

5. ZAKLJUAK.......................................................................................................45

LITERATURA...................................................47

POPIS TABLICA...............................48

POPIS PRIKAZA....................................................................................................................48

POPIS GRAFOVA..................................................................................................................48

1
 1. UVOD

Kamate se obino veu uz novac. Pri tome se zaboravlja naturalni kredit koji je postojao prije
pojave novca. Naime, posudba nekog dobra nekada se ugovarala uz obvezu da dunik vrati
istu koliinu uveanu za neki postotak. Tako se u starim sumerskim dokumentima iz vremena
oko 3000. godine prije Krista ukazuje na sustavnu upotrebu kredita koji je nastajao
iznajmljivanjem ita u prostornim jedinicama i metala u tenim jedinicama. esto su te
posudbe donosile i kamate. Na primjer, vjerovnik je mogao na godinu dana posuditi nekome
1000 kilograma penice, a dunik je preuzimao obvezu da nakon godine dana vrati primjerice
1030 kilograma. To znai da su godinje kamate iznosile 3%, odnosno godinja kamatna
stopa ili kamatnjak 3. Dakle, naturalni kredit donosio je kamate in natura, to znai da je
postojala kamatna stopa, to jest izraeno u postocima, viak koji je morao dunik vratiti pored
glavnice.1

Kada je rije o novanom kreditu, kamate se kao i dug plaaju u novcu, a kamatna stopa ili
kamatnjak pokazuje postotak p za koji dunik mora vratiti, nakon isteka odreenog
(ugovorenog) vremena, vie nego to je posudio.

U ovom radu panja e biti usmjerena na koritenje kamatnog rauna u financijskom

poslovanju. Kroz mnogobrojne primjere i zadatke obradit emo primjenu jednostavnog i
sloenog kamatnog rauna.

1
ego B. (2008) Financijska matematika. Zagreb: Zgombi & Partneri, str.: 89
2
 2. KAMATNI RAUN

Kamatni raun je raun koji odreuje odnose koji se uspostavljaju izmeu dunika (debitora) i
vjerovnika (kreditora). Drugim rijeima, kamatni raun se bavi problematikom izrauna
naknada za koritenje tueg kapitala. Naime, dunik pozajmljuje odreeni novac od
vjerovnika na odreeno vrijeme i plaa odreenu novanu nadoknadu vjerovniku, kao
naknadu za koritenje pozajmljenog novca. Suma koju dunik pozajmljuje od vjerovnika
(osnovna vrijednost) naziva se kapital ili glavnica i najee se oznaava sa C.

2.1. Kamatna stopa

Dunik na posuenu glavnicu plaa ugovorene kamate. Iznos kamata ovisi o visini glavnice,
vremenu na koje je posudba dogovorena te o unaprijed dogovorenom postupku kojim se
odreuju kamate, a koji se naziva kamatnom stopom ili kamatnjakom. Kamatna stopa (engl.
interest rate, rate of interest, njem. Zinssatz) je stoti dio izraene cijene za posueni kapital.
Visina je kamatne stope razliita i ovisi o trajanju osiguranja naplate te o sigurnosti
potraivanja. U vremenu kamatna stopa se mijenja pod utjecajem ponude i potranje na tritu
kapitala te je stoga i barometar konjunkturnih kretanja. Temelj je ope kamatne stope
diskontna stopa centralne banke.2 Razlikujemo dvije vrste kamatnih stopa, promjenjiva
kamatna stopa i nepromjenjiva (fiksna) kamatna stopa.

Nepromjenjiva (fiksna) kamatna stopa uvijek je ista, neovisno o uvjetima na tritu, kretanju
teaja, promjenama politike banke. Ova kamatna stopa je poeljna ako imamo oroenu
tednju u periodu kada oekujemo pad kamatnih stopa. Nepromjenjiva kamatna stopa
poeljna je ukoliko podiemo kredit te oekujemo da e kamatna stopa rasti. Promjenjiva
kamatna stopa kako sama rije kae moe varirati, banke usklauju kamatne stope prema
uvjetima na tritu. U zadnje dvije tri godine moemo vidjeti koliko su u stanju varirati
kamatne stope.

2
Kamatna stopa, Limun.hr. dostupno online na: http://limun.hr/main.aspx?id=10444&Page, pogledano:
01.09.2012.

3
U financijskoj djelatnosti, a prvenstveno u bankarstvu susreemo se jo i sa nominalnom i
konfornom kamatnom stopom. Kamatna stopa vezana za jedno obraunsko razdoblje naziva
se nominalna kamatna stopa. Kod preraunavanja na novo (krae ili due) obraunsko
razdoblje koristi se relativna i konformna kamatna stopa.

Uobiajeno je da se kamatna stopa oznaava malim slovom p kad je obraun kamata

dekurzivan, odnosno malim slovom q kad je obraun kamata anticipativan. Budui da kamate
predstavljaju naknadu za financijska sredstva ustupljena na odreeno vrijeme, nuno je uvijek
naglasiti za koje vrijeme se ta naknada plaa. Najee se kamatna stopa ugovara na godinjoj
(godinji kamatnjak p(G)), polugodinjoj (polugodinji kamatnjak p(P)), kvartalnoj
(kvartalni kamatnjak p(K)), mjesenoj (mjeseni kamatnjak p(m)) ili dnevnoj (dnevni
kamatnjak p(d)) razini.3 Kamatna stopa p moe se vremenski mijenjati i moe biti razliita
za razliite iznose glavnice, to je predmet dogovora izmeu dunika i vjerovnika.

2.2.Kamata

Ukupan iznos koju dunik isplauje vjerovniku, kao nadoknadu za pozajmljeni novac na
odreeno vrijeme, uz kamatnu stopu p, naziva se kamata i najee se oznaava sa K za
jednostavne kamate ili sa I za sloene kamate.

Kamata se izraunava u nekim vremenskim intervalima, koji se odreuju dogovorom izmeu

dunika i vjerovnika. Taj se vremenski period u kojem se izraunava kamata zove razdoblje
ukamaivanja ili kapitalizacija.4 Vrijeme t za koje dunik koristi novac vjerovnika i za koje
se i rauna kamata se moe dati u godinama ( tg ) , u mjesecima ( tm ) i u danima ( td ). Ako je
vrijeme za koje se rauna kamata u danima, onda se ono moe raunati ili po kalendaru uz
pretpostavku da godina ima 360 ili 365 dana, to se biljei sa (k,360) ili (k,365), ili uz
pretpostavku da svaki mjesec ima 30 dana, a godina 360 ili 365 dana, to se biljei (30,360) ili
(30,365).

Obzirom na to pribrajamo li kamate glavnici ili ne, razlikujemo jednostavni i sloeni kamatni
raun. Kamata se moe raunati na istu glavnicu u svim obraunskim periodima i tada se
takav raun naziva jednostavni kamatni raun, a moe se raunati i tako to se glavnica, na

3
ego B. (2008) Financijska matematika. Zagreb: Zgombi & Partneri, str.: 89
4
Reli B. (2002) Gospodarska matematika. Zagreb: RIF, str.: 77
4
koju se kamata rauna u danom obraunskom periodu, uveava za kamatu iz prethodnog
obraunskog perioda i tada se takav raun naziva sloeni kamatni raun.

Postoje dva naina obrauna kamata:

dekurzivni obraun kamata i

anticipativni obraun kamata.

Razlika izmeu ova dva naina obrauna kamata najbolje se moe odrediti kroz njihove
definicije. Tako se kod dekurzivnog obrauna kamata, kamate obraunavaju na kraju
razdoblja ukamaivanja u odnosu na glavnicu s poetka tog razdoblja. Kod anticipativnog
obrauna kamata, kamate se obraunavaju na poetku razdoblja ukamaivanja u odnosu na
glavnicu s kraja tog razdoblja. Glavnica kod jednostavnog kamatnog rauna u oba je sluaja
ista, a ukoliko se radi o jednakoj kamatnoj stopi, kamate e i kod dekurzivnog i kod
anticipativnog obrauna biti jednaka.5

Dakle, ako posudimo 100 novanih jedinica uz dekurzivnu godinju kamatnu stopu p, onda
emo na kraju godine morati vratiti 100 + p novanih jedinica. U sluaju da smo isti iznos
posudili uz anticipativnu godinju kamatnu stopu q, tada se na poetku godine oduzimaju
kamate te e se raspolagati sa iznosom 100 q.

Jednostavni dekurzivni kamatni raun koristimo kod tednih uloga, tekuih rauna i mjenica,
dok jednostavni anticipativni kamatni raun koristimo kod izrauna potroakih kredita.

Sloeni kamatni raun koristimo kod izrauna neprekidne kapitalizacije, za svako razdoblje
kapitalizacije na promjenljivu glavnicu, tj. na glavnicu uveanu za kamatu iz prethodnog
razdoblja. Primjenjujemo ga kod otplate zajma jednakim anuitetima, izrauna sadanje i
budue vrijednosti novanih tokova.

5
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 87-90
5
 3. JEDNOSTAVNI KAMATNI RAUN

Jednostavni kamatni raun je raun koji odreuje zavisnosti izmeu kapitala (glavnice) C0
(poetna vrijednost), kamate K u k-tom razdoblju ukamaivanja, kamatne stope p (koja je
dana na godinjem nivou) i vremena za koje se rauna kamata n, gdje se kamata obraunava
uvijek na istu osnovicu. Kao to je ve reeno u prethodnom poglavlju, postoji jednostavni
dekurzivni i anticipativni obraun kamata.

3.1. Dekurzivni obraun kamata

Kod jednostavnog dekurzivnog obrauna kamata, iznos kamata za svako razdoblje

ukamaivanje bit e jednak, a kamate se pribrojavaju glavnici na kraju zadnjeg perioda
ukamaivanja. Ovakav nain ukamaivanje prikazan je grafiki na prikazu 1.

poetak razdoblja kraj razdoblja

C + Kd
K

C
Prikaz 1: Jednostavni dekurzivni nain obrauna kamata6

Kao to se vidi iz prikaza, na poetku razdoblja dunik je posudio iznos C uz kamatnu stopu
p. Na kraju razdoblja dunik e vratiti iznos C + . Iznos kamata K na glavnicu C0 za
godinu dana, uz kamatnu stopu p, dan je formulom7:

C p
Kd
100

Konana vrijednost glavnice uvijek je jednaka sumi njezine poetne vrijednosti i kamata.
Tako su vrijednosti glavnica na kraju prve, druge, tree itd. godine dane sljedeim relacijama:

6
Luka Z. i ego B: op.cit., str. 90
7
Luka Z. i ego B. : op.cit., str. 90
6
 C1 C 0 K C 0 1K ,

C 2 C1 K C 0 2 K ,

C3 C 2 K C 0 3K , itd.

Iz relacija se moe zakljuiti da konana vrijednost glavnice nakon n godine iznosi:

Cn C0 n K ,

odnosno8:

n p
C n C0 1 .
100

U praksi se esto javljaju sluajevi kada je kamate potrebno obraunati nakon nekoliko
mjeseci ili ak dana. Tada je rije o ispodgodinjem ukamaivanju. Onda se broj godina treba
pretvoriti u odgovarajui broj polugodita, kvartala, mjeseci ili dana. Kako godina ima 12
mjeseci, odnosno 365 dana, ako sa n oznaimo broj mjeseci, odnosno broj dana, dobivamo
sljedee varijante formula9:

n p
C n C0 1
1200

n p
C n C0 1
36500

8
Mateja J. Kamatni raun, 2007. godine [pdf: Fin_mat_1] dostupno on line na
http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=1990. , pogledano: 15.08.2012., str. 10
9
Mateja J. Kamatni raun, 2007. godine, str. 10-11 [pdf: Fin_mat_1] dostupno on line na
http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=1990. , pogledano: 15.08.2012., str. 11

7
U literaturi se esto mogu pronai tri slina oblika dane formule, ali ne i istovjetna. Razlog
lei u tri razliite metode obraunavanja dana unutar mjeseci ili unutar godine10:

francuska metoda,
njemaka metoda i
engleska metoda.

Francuska metoda rauna da godina ima 360 dana, a dani u mjesecu se obraunavaju prema
kalendaru. U njemakoj metodi, godina ima 360 dana, a svaki mjesec ima 30 dana. U
Engleskoj metodi, godina ima 365 dana (prijestupna 366 dana), a dani u mjesecu se
obraunavaju prema kalendaru. Njemaku metoda se osim u Njemakoj, koristi i u Danskoj,
vedskoj, Norvekoj, Rusiji i vicarskoj. Engleska metoda se koristi u Velikoj Britaniji,
Sjedinjenim Amerikim Dravama, Portugalu i Hrvatskoj, dok se francuska metoda koristi u
ostalim europskim zemljama.

3.1.1. Primjena dekurzivnog obrauna kamata - tedni ulozi po vienju

tednja predstavlja suzdravanje od potronje materijalnih dobara ili novaca. Osobito je

rasprostranjena novana tednja dranjem gotovine ili ulaganjem u tedne ustanove, kao to
su primjerice, poslovne banke, tedionice, pote. tedni ulozi (depoziti) po svojim temeljnim
karakteristikama nalaze se izmeu depozita po vienju (a vista depoziti) i oroenih depozita.
Ovisno o vremenu na koje se tedni ulozi odnose razlikujemo oroene i neorone tedne
uloge. Kako neoroenim tedni ulozima tedia moe raspolagati po svom nahoenju, to jest u
skladu sa svojim potrebama i zahtjevima, banka na njih odobrava manje kamate, nego na
oroene uloge. Oroeni depoziti predstavljaju za banku dugorone izvore novanih sredstava,
pa ih banke mogu koristiti za odobravanje dugoronih kredita. Kamata na tedne uloge
redovito je prilagoena duljini otkaznog roka koji je ulaga ugovorio. Openito se odobravaju
vee kamatne stope to je dulji otkazni rok, a svoja sredstva ulaga moe koristiti tek nakon
isteka tog roka (u suprotnome se tretiraju kao a vista depozit ili depoziti po vienju).11
tednja po vienju je najjednostavniji oblik tednje te se koriste onda kada tedia eli tedjeti

10
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na: http://www.vus.hr/,
pogledano: 18.6.2012., slide 10-11
11
ego B. : op.cit., str.: 112
8
na nain da mu sredstva tednje budu dostupna u svakom trenutku. Iako se kod ove vrste
tednje esto primjenjuju niske kamatne stope, one se vrlo praktine tediama jer u bilo
kojem trenutku mogu podii dio ili sva sredstava tednje.

Primjer 1
Matija je odluio tedjeti u banci. Kako nije bio siguran da mu novac nee biti potreban
tijekom godina tednje, odluio se za tednju po vienom. Ukupno trajanje tednje iznosilo je
5 godina. Nakon 3. godine, Matija je odluio podii iznos od 2.000 kuna. Koliko je Matija
imao na tednji nakon 5 godina tednje ako je ukamatio glavnicu od 10.000 kuna uz
jednostavni obraun kamata i godinju dekurzivnu kamatnu stopu od 6%?

Rjeenje
Najprije izraunamo koliko bi Matija imao novaca da nije dizao sa tednje 2.000 kuna. Nakon
5 godina tednje uz zadanu kamatnu stopu, imao bi:

n p
C n C0 1
100

56
C5 10 .000 1 13 .000 .
100

Dakle, konana vrijednost glavnice iznosila bi 13.000 kuna. Kamate su jednake razlici
konane i poetne vrijednosti glavnice, dakle I = C5 C0 = 3.000 kuna. No, Matija je nakon 3.
godine tednje podigao iznos od 2.000 kuna. Potrebno je najprije izraunati kolikim je
iznosom raspolagao nakon 3. godine tednje:

3 6
C3 10 .000 1 11 .800 .
100

Nakon to je utvreno kolikim bi iznosom Matija raspolagao nakon 3 godine tednje, od tog
iznosa potrebno je oduzeti 2.000 kune pa je:

C3 11 .800 2.000 9.800 ,

9
odnosno, Matija je nakon podizanja raspolagao sa 9.800 kuna. Nakon toga taj se iznos jo
drao na tednji naredne dvije godine pa je nakon 5 godina Matija utedio:

26
C5 9.800 1 10 .976 .
100

Dakle, Matija e nakon 5 godina raspolagati sa 10.976 kuna.

Primjer 2.
Kolikim iznosom raspolae tedia 1. travnja 2006. godine ako je 15. travnja 2007. godine u
banku uloio 10.000 kuna, a banka mu je obraunala kamate po jednostavnom kamatnom
raunu uz godinju dekurzivnu kamatnu stopu od 6%?

Rjeenje
Dakle, poznati nam je poetni iznos C0 = 10.000 kuna te p = 6. Najprije je potrebno prebrojati
koliko e dana novac biti u banci. Ukoliko i 15. travnja ubrojimo u raunicu, u travnju imamo
16 dana te dalje redom brojimo dane u mjesecima kako slijede, poevi od svibnja 2006.
godine do travnja 2007. godine te se dobije:

16 + 31 + 30 + 31 + 31 + 30 + 31 + 30 + 31 = 261 (2006. godina),

31 + 28 + 31 = 90 (2007. godina).

U ovom izraunu uzeto je u obzir da je 2008. godina prijestupna godina te u konani izraun
nije uzeti i 1. travnja 2008. godine. Pribroje li se glavnici kamate u 2007. i 2008. godini,
dobije se:
6 261 6 90
C n 10.000 10.000 10000 10.576,96 .
36500 36500

Dakle, tedia e raspolagati sa iznosom od 10.576,96 kuna.

10
Primjer 3.
Kolikim e iznosom raspolagati tedia 31.12.2012. godine ako je poetkom godine uplatio
13.000,00 kuna na tednu knjiicu? Izraunajmo ukupne kamate za 2012. godinu ako je
godinji kamtnjak p = 4,00 %, a obraun kamata po jednostavnom dekurzivnom obraunu.

Razdoblje Datum dospjea Uplata depozita Isplata depozita Stanje depozita

1 28.01.2012. 13.000,00 0,00 13.000,00
3 01.03.2012. 1.600,00 0,00 14.600,00
4 11.05.2012. 0,00 6.000,00 8.600,00
5 01.08.2012. 2.500,00 0,00 11.100,00
8 01.09.2012. 1.800,00 0,00 12.900,00
9 25.10.2012. 0,00 2.900,00 10.000,00
11 14.11.2012. 5.000,00 0,00 15.000,00
12 01.12.2012. 3.000,00 0,00 18.000,00

Ukupno 26.900,00 8.900,00 18.000,00

Tablica 1. Podaci tedne knjiice u 2012. godini

Do iznosa ukupnih kamata moe se doi na dva naina.

I.nain
Za svaku uplatu i svaku isplatu odredi se broja dana od datuma isplate i datuma uplate do
datuma obrauna kamata (31.12.2012.) i zatim se za svaku uplatu i isplatu izraunavaju
jednostavne kamate upotrebljavajui englesku metodu. Ukupne kamate dobiju se kao saldo
(razlika) zbroja kamata uplata i zbroja kamata isplata.12
Uplata Datum uplate Ukamaivanje Broj dana
i Od-do
1. 13000 28.01.2012. 28.01.2012. - 31.12.2012. 338
2. 1600 01.03.2012. 01.03.2012. -31.12.2012. 306
3. 2500 01.08.2012. 01.08.2012.- 31.12.2012. 153
4. 1800 01.09.2012. 01.09.2012. -31.12.2012. 122
5. 5000 14.11.2012. 14.11.2012.- 31.12.2012. 47
6. 3000 01.12.2012. 01.12.2012.- 31.12.2012. 31
Tablica 2. Prikaz ukupnih uplata u 2012. godini

12
Reli B. : op.cit., str.: 90
11
 Isplata
i Datum isplate Od - do
1. 6000 11.05.2012. 11.05.2012. - 31.12.2012. 234
2. 2900 25.10.2012. 25.10.2012. - 31.12.2012. 67
Tablica 3. Prikaz ukupnih isplata u 2012. godini

Kamate za pojedinanu uplatu iznose:

C1 p(G) d1 13000 4 338
K1 = = 480,22 kn
36500 36600
C 2 p(G) d 2 1600 4 306
K2 = = 53,51 kn
36500 36600
C 3 p(G ) d 3 2500 4 153
K3 = = 41,80 kn
36500 36600
C 4 p(G) d 4 1800 4 122
K4 = = 24 kn
36500 36600
C 5 p(G ) d 5 5000 4 47
K5 = = 25,68 kn
36500 36600
C 6 p(G) d 6 3000 4 31
K6 = = 10,16 kn
36500 36600

Ukupne jednostavne kamate za sve uplate:

K(U) =K1+K2 +K3+K4+K5+K6 = 480,22 + 53,51 + 41,80 + 24 + 25,68 + 10,16 = 635,37 kn

Analogno, kamate za pojedinanu isplatu iznose:

C1 p(G) d1 6000 4 234

K ( I1) = = 153,44 kn
36500 36600

C 2 p(G ) d 2 2900 4 67
K ( I 2) = = 21,23 kn
36500 36600

Ukupne kamate za sve isplate:

K(I) = = 153,44 + 21,23 = 174,67 kn

Ukupne jednostvane kamate iznose:

K(U) K(I) = 635,37 174,67 = 460,70 kn

12
II. nain

Za svako stanje (glavnicu) odreuju se dani od datuma stanja do datum sljedeeg stanja. Za
zadnje stanje odreuje se broj dana od datuma tog stanja do datum obrauna (31.12.2012.).
Ukupne kamate dobiju se zbrajanjem kamata svih stanja.13

Stanje Datum stanja Ukamaivanje Broj dana

od - do
28.01.2012. 01.03.2012. 32
13.000,00 28.01.2012.
01.03.2012.- 11.05.2012. 72
14.600,00 01.03.2012.
11.05.2012.- 01.08.2012. 81
8.600,00 11.05.2012.
01.08.2012. - 01.09.2012. 31
11.100,00 01.08.2012.
01.09.2012. - 25.10.2012. 55
12.900,00 01.09.2012.
25.10.2012.- 14.11.2012. 20
10.000,00 25.10.2012.
14.11.2012. - 01.12.2012. 16
15.000,00 14.11.2012.
01.12.2012. - 31.12.2012. 31
18.000,00 01.12.2012.
Tablica 3. Prikaz broja dana ukupnih kamata

Jednostavne kamate za stanja iznose:

C1 p(G) d1 13000 4 32
K1 = = 45,46 kn
36500 36600

C 2 p(G) d 2 14600 4 72
K2 = = 114,88 kn
36500 36600

C 3 p(G ) d 3 8600 4 81
K3 = = 76,13 kn
36500 36600
C 4 p(G) d 4 11100 4 31
K4 = = 37,61 kn
36500 36600
C 5 p(G ) d 5 12900 4 55
K5 = = 77,54 kn
36500 36600
C 6 p(G) d 6 10000 4 20
K6 = = 21,86 kn
36500 36600

13
Reli B. : op.cit. str. 91
13
 C 7 p(G) d 7 15000 4 16
K7 = = 26,23 kn
36500 36600
C8 p(G ) d 8 18000 4 31
K8 = = 60,98 kn
36500 36600

Ukupne kamate iznose:

K= = 45,46 + 114,88 + 76,13 + 37,61 + 77,54 + 21,86 +
26,23 + 60,98 = 460,70 kn

Uoimo da je rezultat koji smo dobili koristei se prvim nainom izrauna ukupnih kamata na
tednju jednak ovom dobivenom na drugi nain. No, ti rezultati se ponekad mogu razlikovati
zbog zaokruivanja svih meurezultata.

3.2. Anticipativni obraun kamata

Kod jednostavnog anticipativnog obrauna kamata, obraun kamata se vri unaprijed za neko
vremensko razdoblje14. Dunik na poetku nekog razdoblja posudi iznos uz kamatnu stopu q.
Na posueni iznos dunik odmah plaa kamate, dok osnovni iznos (Co) koji je posudio, vraa
na kraju razdoblja (prikaz 2).

poetak razdoblja kraj razdoblja

C

Co

Prikaz 2: Jednostavni anticipativni obraun kamata15

14
Luka Z. i ego B.: op.cit,, str. 87r. 87
15
Luka Z. i ego B. : op.cit., str. 88
14
Dakle, kao to je prikazano na prikazu 2, na poetku razdoblja dunik posuuje iznos Co i na
taj iznos obraunavaju se kamate uz pomo formule:

C0 q
K ,
100

a na kraju razdoblja dunik vraa posueni iznos. Obzirom da su zbog jednostavnog obrauna
kamate u svakoj godini jednake, nakon n godina ukupan iznos kamata je16:

Cn q n
K uk .
100
Pogledamo li navedeni prikaz, moemo vidjeti da je dunik zapravo na poetku dobio iznos
Cn koji predstavlja zbroj glavnice i kamata, odnosno:

C n C o K uk .

Otuda slijedi:
Cn q n
C0 C n
100
qn
C0 C n 1
100
100 q n
C0 C n
100
pa je konana vrijednost glavnice nakon n godina:
100
Cn C0 .
100 q n

Kod jednostavnog anticipativnog obrauna kamata, esto se uvodi koeficijent koji se

naziva anticipativni kamatni faktor, a dobiva se kada opiemo nain dunikova plaanja na
poetku razdoblja17:

16
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na: http://www.vus.hr/,
pogledano: 18.6.2012., slide 9
17
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na: http://www.vus.hr/,
pogledano: 18.6.2012., slide 9
15
 Co q q
C n C o K uk C o C o 1 ,
100 100
gdje je:
q
1 .
100

Kao to je ve reeno, jednostavni anticipativni kamatni raun koristi se kod potroakih

kredita. Potroaki kredit je imovinsko pravni odnos izmeu kreditora (banke, trgovakog
drutva i drugo) i korisnika kredita u kojem kreditor ustupa novani iznos korisniku kredita uz
odreene uvjete, a u svrhu namjenske kupnje neka roba ili usluga.

Obino se odnos izmeu kreditora i dunika regulira ugovorom i najee se radi o mjesenim
otplatama i kratkoronim pozajmicama do 5 godina. Ukupno dugovanje kod potroakog
kredita dobije se tako da iznosu stvarnog kredita, to je odobreni iznos umanjen za udjel u
godini, pribrojimo kamate.

Kod potroakog kredita koriste se sljedee oznake:

C iznos odobrenog potroakog kredita,
U iznos udjela (uea) u gotovini,
iznos stvarnog potroakog kredita,
K ukupne kamate,
p postotak udjela u gotovini,
q godinja anticipativna kamatna stopa,
k kamatni koeficijent,
ukupno dugovanje,
m broj mjeseci na koji je kredit odobren te
R visina mjesene rate.

Vrijede sljedee formule18:

=CU, = +K

18
Luka Z. i ego B. : op.cit., str. 177-178
16
 p
Nakon to se vrati uee u gotovini u iznosu U = C , preostaje da se vrati iznos:
100
p p
C1 C U C C C 1 ,
100 100
odnosno:
p k
C 1 1 Rm,
100 100
tj.19:
C p k
R 1 1
m 100 100

gdje je k anticipativni kamatni koeficijent:

q m 1
k
24

Kod potroakog kredita kamate se obraunavau poetkom svakog mjeseca po jednostavnom

kamatnom raunu na preostali dug. Budui da se poetkom svakog mjeseca plati po jedna
rata, nakon svake plaene rate, dug se smanjuje. To znai da bi poetkom svakog mjeseca
valjalo na raun kamata plaati e manji i manji iznos jer je kamatna stopa q fiksna, a dug sve
manji.20
C
Svakog mjeseca otplata je sastavljena od stvarnog duga visine i kamata. Dakle:
m
C1 q
k1 .
1200
C
Nakon plaene rate u prvom mjesecu, dug se smanjio i iznosi:
m
C1 1
C1 C11 .
m m

19
Luka Z. i ego B. : op.cit., str. 178
20
Luka Z. i ego B. : op.cit., str. 177
17
Poetkom drugog mjeseca raunamo kamate na ostatak duga s kraja drugog mjeseca. Tako se
dobiva:
1
C1 1 q
k2 m C1 q 1 1 .

1200 1200 m
Nakon plaene druge rate, dug se smanjio na:
C1 2
C1 2 C11 .
m m

Poetkom treeg mjeseca obraunaju se preostale kamate na preostali dug s kraja tog mjeseca
uz pomo formule:
2
C1 1 q
k3 m C1 q 1 2 .

1200 1200 m

3.2.1. Primjena anticipativnog obrauna kamata

Kao to je ve reeno, najea primjena anticipativnog obrauna kamata je za potroake

kredite. U sklopu ovog poglavlja ve su definirani potroaki krediti. On se jo naziva i
konzumni kredit te je namijenjen za trajna potroaka dobra veih vrijednosti poput
automobila, namjetaja, bijele tehnike, raunala i drugo21.

Primjer 1.
Marko je kupio raunalo na potroaki kredit u iznosu od 9.200 kuna. Kredit je odobren na
godinu dana uz godinju anticipativnu kamatnu stopu 9% i gotovinski udjel 20%. Potrebno je
odrediti udio u gotovini, ukupne kamate te iznos mjesenog obroka kojeg e platiti Marko.

21
Potroaki kredit, Limun.hr. dostupno online na: http://limun.hr/main.aspx?id=22640&Page=3, pogledano:
01.08.2012.
18
Rjeenje
C= 9.200
q= 9
m= 12
p= 20
U= ?
K= ?
R= ?
= ?
= ?

Udio u gotovini je:

p 20
U C 9200 1840 .
100 100
Iznos stvarnog potroakog kredita je:
C1 C U 9200 1840 7360 .
Kamatni koeficijent iznosi:
9 12 1
k 4,875
24
te su u skladu sa time ukupne kamate:
k 4,875
K C1 7360 358,80 .
100 100

Dakle, ukupno dugovanje iznosi:

C 2 C1 K 7360 358,80 7718,80
pa je mjeseni obrok:
C 2 7718,80
R 643,23 .
m 12

19
Primjer 2.

Orijentacijska tablica kredita s otplatnim anuitetima za korisnike American Expres kas osobnih
kartice. Iznos anuiteta u kunama prema roku otplate.

Iznos
kredita Ukupno za Ukupno
otplatu* kamata
(u kn) 3 mj. 6 mj. 12 mj. 18 mj. 24 mj. 36. mj. 48 mj. 60 mj.
(u kn) (u kn)
10.000,00 **150 3.383,35 10.300,05 150,05

10.000,00 150 1.710,59 10.413,54 263,54

10.000,00 150 874,42 10.643,04 493,04

10.000,00 150 595,89 10.876,02 725,93

10.000,00 150 456,76 11.112,24 962,24

10.000,00 150 317,90 11.594,40 1.444,40

10.000,00 150 248,76 12.090,48 1.940,48

10.000,00 150 207,49 12.599,40 2.449,40

Tablica 4. Orijentacijska tablica kredita s otplatnim anuitetima za korisnike American Express

Minimalni iznos kredita: 1.000 kn

Maksimalni iznos kredita: 100.000 kn
Rok otplate kredita: od 3 do 60 mjeseci
Jednokratna naknada za posredovanje: 1,5%**
Kamatna stopa: 8,98%
EKS = 10,06% uz otplatu na 60 mjeseci

* Jednokratna naknada ukljuena

** Jednokratna naknada za posredovanje 1,5% plaa se PBZ Cardu i dolazi na
naplatu u prvom raunu, zajedno s prvim anuitetom.22

Prikazat emo nain izrauna potroakog kredita za korisnike American express kartice.
q m 1
Uvrstimo li oznaku za kamatni koeficijent, k , dobivamo da su ukupne kamate za
24
iznos kredita C = 10.000,00 kuna na rok otplate od m = 3. mjeseca jednake:

q m 1 8,98 3 1
k 1,499999
24 24

22
Potroaki kredit za korisnike osobnih kartica, dostupno online na http://www.americanexpress.hr/financijske-
usluge/potrosacki-kredit-osobne-kartice.html, pogledano: 14.07.2012.
20
te su u skladu sa time ukupne kamate:
k 1,49999
K C 10.000 150 .
100 100

Dakle, ukupno dugovanje iznosi:

C1 C K 10.000 150 10150
pa je mjeseni obrok:
C 10150
R 3.383,35kn .
m 3
Na rok otplate m = 6 mjeseci kamatni koeficijent iznosi:
q m 1 8,98 6 1
k 2,619166
24 24
te su u skladu sa time ukupne kamate:
k 2,619166
K C 10.000 263,54 .
100 100

Dakle, ukupno dugovanje iznosi:

C C1 K 10.000 263,54 10.263,54
pa je mjeseni obrok:

C 10263 ,54
R 1.710 ,59 kn
m 6

21
 4. SLOEN KAMATNI RAUN

Iako vrlo koristan kamatni raun, jednostavni se kamatni raun, obraen u prethodnom
poglavlju, u praksi rijetko koristi. Najee se koristi sloeni obraun kamata. Razlika izmeu
jednostavnog i sloenog obrauna kamata lei u injenici da se kod jednostavnog kamatnog
rauna kamate ne pribrajaju glavnici tako da su za svako razdoblje ukamaivanja jednake.
Kod sloenog kamatnog rauna kamate se pribrajaju glavnici tako da su kod svakog
slijedeeg razdoblja kamate obraunate na glavnicu koja je uveana za kamate iz prethodnog
razdoblja.

Zbog ovakvog poveanja glavnice iz perioda u period, vei su iznosi kamate kod sloenog
kamatnog rauna od kamata koje daje jednostavni kamatni raun. U praksi se kamata najee
obraunava i dodaje kapitalu godinje, polugodinje, kvartalno i neprekidno uz kamatnu stopu
p koja se odreuje u godinjem periodu.

Razlike u rastu glavnice grafiki su prikazane na grafu 1.

5000
4500
4000
3500
3000
kune

2500
2000
1500
1000
500
0
5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
godine

Graf 1: Usporedba iznosa kamata jednostavnoog i sloenog rauna

22
Kako to zapravo funkcionira? Pretpostavimo da smo na poetku godine u banku uloili 100
kuna uz godinju kamatnu stopu od 5%. Na kraju godine emo prema tome dobiti 5 kuna
kamata tako da e iznos kojim raspolaemo biti 105 umjesto prijanjih 100 kuna. No, umjesto
da smo podigli taj iznos, mi se odluujemo na daljnju tednju. Na kraju te godine, dakle na
kraju druge godine tednje, u banci neemo imati iznos od 110 kuna, dakle neemo dobiti 5
kuna kamata zato to se kamate obraunavaju na ve uveanu glavnicu. Prema tome,
raspolagat emo iznosom od 110,25 kuna. Osim 5 kuna na glavnicu od 100 kuna, dobivamo i
5% kamata na 5 kuna kamata iz prethodnog razdoblja, a to iznosi 0,25 kuna. Drugim rijeima,
dobivamo kamatu na kamatu.

4.1. Dekurzivni obraun kamata

Obzirom da se kod sloenog kamatnog rauna kamate u nekom razdoblju raunaju na

glavnicu iz prethodnog razdoblja, vrijednosti glavnica tijekom prve tri godine kapitalizacije
su23:
1
p p p
C1 C0 C0 Co 1 Co 1 ,
100 100 100
2
p p p
C2 C1 C1 C1 1 Co 1 ,
100 100 100
3
p p p
C3 C 2 C 2 C 2 1 Co 1 .
100 100 100

Odreivanje konane vrijednosti uloga moemo grafiki prikazati na sljedei nain:

C0 C1 C2 C3 Cn-2 Cn-1 Cn
- - - - - -
1 2 3 n-1 n
Prikaz 3. Konana vrijednost kapitalizacije24

23
Reli B. : op.cit., 118-119
24
Reli B. : op.cit., 118
23
Induktivnim zakljuivanjem dolazimo do konane vrijednosti glavnice nakon n godina:
n
p
Cn Co 1 ,
100
odnosno, uvedemo li oznaku za dekurzivni kamatni faktor:
p
r 1 ,
100
dobije se krai oblik formule za konanu vrijednost glavnice C0 nakon n godina kod sloenog
kamatnog rauna25:
Cn C0 r n .

Za praktinu upotrebu su za odreene vrijednosti p i n (uglavnom do p = 15 i n= 50) izraunate tzv.

financijske tablice. Tako se izraz rn, tj. potencija kamatnog faktora, moe nai u prvim

financijskim tablicama i oznaava se sa I pn .

Iznos kamata In na glavnicu C0 nakon n godina je:

I n C n C0 C0 r n 1 .

Primjer 1
Pogledajmo sada na koji nain to funkcionira na primjeru. Uloimo u banku 10000 kuna uz
godinju dekurzivnu kamatnu stopu od 6% na razdoblje ukamaivanja od 5 godina. Kolikim
emo iznosom raspolagati nakon 5 godina?

Rjeenje
Zapiimo najprije poznate brojeve zajedno sa njihovim oznakama kako bismo ih mogli
iskoristiti u formuli. Iznos od 10.000 kuna oznaava poetnu vrijednost, dakle to je iznos
kojim smo raspolagali prije nego to smo novac stavili u banku na tednju (i u trenutku kad je
stavljen na tednju). Kao n emo oznaiti iznos od 5 godina. Zasad nam nije direktno poznata
vrijednost dekurzivnog kamatnog faktora. No, znamo formulu po kojoj se rauna i znamo da

25
Luka Z. i ego B. : op.cit.,, str. 196
24
je prema toj formuli potrebno znati p. U naem sluaju p je 6. Prema tome, dekurzivni se
kamatni faktor izraunava prema formuli:

Kada to izraunamo, dobivamo iznos od:

Sada imamo sve potrebne podatke da bismo mogli izraunati vrijednost naeg uloenog
kapitala nakon 5 godina. samo je potrebno uvrstiti takve podatke u formulu za sloeni
kamatni raun.

Dakle, nakon 5 godina raspolagat emo iznosom od 13.382,26 kuna. Moemo li na temelju
tog iznosa znati koje su nam kamate? S obzirom da nam je poznat jo i iznos kojeg smo
uloili u banku, kamate se izraunaju na nain da se taj iznos oduzme od sadanjeg. Prema
tome, kamate iznose 3.382,26 kuna.

4.1.1. Ispodgodinje ukamaivanje

Kao to je ve reeno kod jednostavnog kamatnog rauna, kamate se mogu obraunavati i

vie puta tijekom godine. Takoer i kod sloenog kamatnog rauna ukamaivanje se osim
krajem svake godine moe vriti i krajem svakog polugodita, tromjeseja, mjeseca ili ak
dana. Tako govorimo o polugodinjem, kvartalnom, mjesenom ili dnevnom ukamaivanju.
Osnovni problem predstavlja odreivanje ispodgodinje (polugodinje, kvartalne, mjesene ili
dnevne) kamatne stope koja e odgovarati zadanoj godinjoj kamatnoj stopi.

Ovaj problem moe se rijeiti na dva naina. Prvi je sa relativnom kamatnom stopom.
Relativna kamatna stopa pr je godinja kamatna stopa podijeljena brojem razdoblja
ukamaivanja tijekom godine26:

26
Luka Z. i ego B. : op.cit., str. 200
25
 p
pr .
m

Meutim, iznos koji se dobije ako se glavnica C0 ukamati m puta godinje uz relativnu
kamatnu stopu pr razlikuje se od onoga koji dobijemo ako glavnicu C0 ukamatimo jednom
godinje uz godinju kamatnu stopu p.
Kako iznos kamata ne bi ovisio o broju ukamaivanja tijekom godine, uvodi se konformna
kamatna stopa p'. Konformna kamatna stopa p' je kamatna stopa koja viestrukim
ukamaivanjem tijekom godine daje isti iznos kamata kao i zadana godinja kamatna stopa
jednim ukamaivanjem. Ukamatimo li C0 m puta godinje uz p', dobit emo iznos jednak
onome kada C0 ukamatimo jednom na kraju godine uz p. Dakle, vrijedi:
m
p' p
C0 1 C0 1 ,
100 100
iz ega slijedi27:

p
p' 100 m 1 1 .
100

Posebno za konformni dekurzivni kamatni faktor r' vrijedi:

r' m r .

Primjer 1
Miro uloi 700. Nakon 5 mjeseci podigne 130, a dva mjeseca nakon toga uloi 100.
Koliko ima na kraju godine ako je godinja dekurzivna kamatna stopa 18%?

Rjeenje
Dakle, poetni uloeni iznos iznosi 700, odnosno C0 = 700, dok je kamatna stopa 18%, tj. p

= 18. Iz p dobivamo dekurzivni kamatni faktor r 12 1,18 . Novane uplate i isplate nalaze se
u tablici 6.

Mjesec 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Iznos +700 -130 +100
Tablica 6: Novani tijekovi iz primjera

27
Luka Z. i ego B: op.cit.,, str. 201
26
Nakon poetnog uloga do prve promjene dolazi nakon 5 mjeseci te je najprije potrebno
izraunati kojim iznosom Miro raspolae u tom trenutku. Dakle:
5
C5 C0 r 5 700 12 1,18 749,98 .

Istovremeno, na kraju petog mjeseca Miro je podigao 130, tako da nakon podizanja ostaje:
C5 ' C5 130 749 ,98 130 619 ,98 .

Do idue promjene dolazi nakon dva mjeseca:

2
C7 C5 'r 2 619,98 12 1,18 637,32 .

U tom trenutku Miro uplati 100 te ima:

C7 ' C7 100 637 ,32 100 737 ,32 .

Konano, dobiveni iznos akumulira se na kraju godine te se dobije:

5
C12 C7 'r 5 737,32 12 1,18 789,96 .

Dakle, Miro na kraju godine ima 789,96.

4.1.2. Nominalna i efektivna kamatna stopa

Kamatna stopa kod sloenog obrauna kamata moe se pojaviti s razliitim pridjevima u
nazivu pa samim time dobiva i razliita znaenja. Ranije je definirana relativna i konformna
kamatna stopa kod ispodgodinjeg ukamaivanja, a sada je potrebno objasniti i pojam
nominalne kamatne stope. Nominalna kamatna stopa je poznata (zadana) kamatna stopa za
odreeno vremensko razdoblje. Nominalna kamatna stopa moe biti fiksna i varijabilna.
Fiksna nominalna kamatna stopa je navedena u ugovoru, tj. Precizno nominalno ugovorena i
po njoj banka vri obraun kamate duniku.

Visina varijabilne nominalne kamatne stope moe se utvrditi na dva naina:

- preko vaee kamatne stope na financijskom tritu u momentu obrauna kamate
(npr. LIBOR London Interbank Offred Rate ) i
- preko ostvarene vaee stope inflacije u momentu obrauna kamata (fiksira se
fiksni dio kamatne stope i na njega se dodaje promjenjivi dio vezan obino za godinju
stopu inflacije)

27
Efektivna kamatna stopa je godinja kamatna stopa koja ima isti uinak (efekt) kao i
nominalna godinja kamatna stopa uz ispodgodinje ukamaivanje28. Osnovu izrauna EKS
ine sloeni kamatni raun i dekurzivni obraun. Efektivni kamatnjak je ona kamatna stopa
primjenom koje se diskontirani novani primici izjednauju sa diskontiranim novanim
izdacima koji se odnose na dane kredite, odnosno primljene depozite, tj. ona kamatna stopa
primjenom koje se diskontirana serija neto novanih tokova izjednauje s nulom. Kod
kreditnog odnosa neto novanim tokom u odreenom razdoblju smatramo razliku izmeu svih
uplata u korist kreditora (primitaka banke) i svih isplata u koris korisnika kredita (izdataka
banke) tijekom tog razdoblja. Analogno tome, kod depozitnog odnosa neto novanim tokom u
odreenom razdoblju smatramo razliku izmeu svih uplata u korist primatelja depozita
(primitaka banke) i svih isplata u korist deponenta, tj. vlasnika sredstava (izdataka banke)
tijekom tog razdoblja. Razdoblje je jedan dan. Metoda neto novanih primitaka koristi
konformni kamatnjak, tj. EKS "koristi" konformni izraun.
U financijskog praksi je mogua situacija da je zadana nominalna godinja kamatna stopa, ali
je ukamaivanje, primjerice, mjeseno i u tom sluaju e odgovarajua efektivna kamatna
stopa biti vea od zadane nominalne.

4.1.3. Primjena dekurzivnog obrauna kamata - zajam

Zajam se odobrava na temelju ugovora izmeu zajmodavca (obino banka) i zajmoprimca ili
korisnika zajma. Ugovorom se utvruje iznos zajma, kamatna stopa, vrijeme i nain otplate
zajma. Zajam se otplauje anuitetima. Anuitet je periodiki iznos koji plaa korisnik zajma, a
sastoji se od dva dijela: otplatne kvote (dio kojim se otplauje nominalni iznos zajma) i
kamata (dio kojim se plaa naknada za uporabu dodijeljenih sredstava).29

Osnovne pretpostavke za model otplate zajma jednakim anuitetima:

obraun kamata je sloen i dekurzivan,
anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim razdobljima krajem termina,
razdoblje ukamaivanja jednako je jedinici vremenskog dospijea izmeu anuiteta,
konstantna kamatna stopa.

28
Kratkorono financiranje, Eonomski fakultet, Zagreb, dostupno online na:
http://web.efzg.hr/dok/EPO/sorsag//P12-Kratkoro%C4%8Dno%20financiranje.pdf, pogledano: 14.8.2012., slide
29
Reli B. : op.cit.,: 193
28
Oznake:
C = nominalni iznos odobrenog zajma
a = iznos anuiteta
Ik = kamate na kraju k-tog razdoblja

Rk = otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja

Ck = ostatak duga na kraju k-tog razdoblja

p = konstantna kamatna stopa

n = broja razdoblja otplate zajma

Zajam C mora biti jednak sadanjoj vrijednosti n postnumerando anuiteta:

r n 1
C a
r n r 1

Visina anuiteta moe se odrediti primjenom navedene formule:

Kamate se dobivaju iz ostatka duga iz prethodnog razdoblja:

p
I k Ck 1
100
Otplatna kvota Rk je razlika izmeu anuiteta i kamata:

Rk a I k

Preostali dug je razlika prethodnog ostatka duga i otplatne kvote:

Ck Ck 1 Rk

29
Primjer 1.
Izraun nenamjenskog kredita Erste&steiermarkische bank d.d.

Efektivna kamatna stopa/Efektivna godinja kamtna stopa: 12,41 %

Valuta: HRK
Iznos kredita u KN: 110.100,00 kn
Iznos depozita: 16.515,00 kn
Iznos naknade u valuti: 3.027,75 kn
Naknada u valuti: 2,750 %

Nominalna kamatna stopa: 9,9900 % promjenjiva

Odobren je gotovinski kredit u iznosu od 110.100,00 kuna. Korisnik kredita suglasan je

isplatiti depozit u iznosu od 15 % odobrenog kredita, te je u istom iznosu sklopio Ugovor
o oroenom depozitu. Ugovorena je promjenjiva kamatna stopa u iznosu od 9,990 %.
Otplata kredita izvrit e se u 120 mjesenih anuiteta nakon prijenosa kredita u otplatu.
Kredit dospijeva na naplatu svakog prvog u mjesecu.
Korisnik je duan platiti interkalarnu kamatu. Interkalana kamata obraunava se u visini
ugovorene kamatne stope na iskoriteni iznos kredita od poetka koritenja pa do
stavljanja kredita u otplatu.

Za obradu kredita korisnik je isplatio 2,750 % naknade na iznos kredita.

C = 110.100,00 kn
a = anuitet
Ik = kamate na kraju k-tog razdoblja

Rk = otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja

Ck = ostatak duga na kraju k-tog razdoblja

p = 9,9900
n = 120 / 12 = 10 godina

p 9,99
r 1 1 1,0999
100 100

30
Raunamo iznos nominalno jednakih anuiteta:

Kako je dobiveni iznos za n godina,a naa otplata na mjesenoj razini slijedi:

Za prvu godinu (i = 1) kamate se moraju platiti na cijeli iznos :

p 9,99
I C0 110.100 10.998,99kn 10.998,99 / 12. 916,58
100 100
Otplatna kvota Rk je razlika izmeu anuiteta i kamata:

R1 a I 17 .452 ,44 10 .998 ,99 6.453 ,45 / 12 537 ,79 kn

Preostali dug je razlika prethodnog ostatka duga i otplatne kvote:

C1 C 0 R 110 .100 ,00 537 ,79 109 .562 ,21kn

Za drugu godinu (i = 2) kamate se moraju platiti na preostali dug (109.562,21) :

p 9,99
I C1 109.562,21 10.945,26 10.945,26 / 12. 912,11
100 100

Otplatna kvota R2 je razlika izmeu anuiteta i kamate :

R2 a I 17.452,44 10.945,26 6.507,18 / 12 542,26kn

A preostali dug je razlika prethodnog ostatka duga i otplatne kvote:

C 2 C1 R2 109 .562 ,21 542 ,26 109 .019 ,95 kn

Na temelju navednih primjera moemo izraunati ukupne kamate i otplatne kvote kroz
cijelo razdoblje ukamaivanja. Dobiveni podaci iskazuju se na otplatnim tablicama
banaka.

31
 Tablica 7. Otplatna tablica nenamjenskog kredita Erste&Steiermarkische banke

Datum Iznos Otplatna Otplatna Uplata Druge

Raz. dospijea kredita rata kvota kamata uplate Stanje kredita
0 9.3.2007 110.100,00 0,00 0,00 0,00 3.027,75 110.100,00
1 1.4.2007 0,00 0,00 702,71 110.100,00
2 1.5.2007 1.454,37 537,79 916,58 109.562,21
3 1.6.2007 1.454,37 542,26 912,11 109.019,95
4 1.7.2007 1.454,37 546,78 907,59 108.473,17
5 1.8.2007 1.454,37 551,33 903,04 107.921,84
6 1.9.2007 1.454,37 555,92 898,45 107.365,92
7 1.10.2007 1.454,37 560,55 893,82 106.805,37
8 1.11.2007 1.454,37 565,22 889,15 106.240,16
9 1.12.2007 1.454,37 569,92 884,45 105.670,23
10 1.1.2008 1.454,37 574,67 879,70 105.095,57
11 1.2.2008 1.454,37 579,45 874,92 104.516,12
12 1.3.2008 1.454,37 584,27 870,10 103.931,85
13 1.4.2008 1.454,37 589,14 865,23 103.342,71
14 1.5.2008 1.454,37 594,04 860,33 102.748,67
15 1.6.2008 1.454,37 598,99 855,38 102.149,68
16 1.7.2008 1.454,37 603,97 850,40 101.545,71
17 1.8.2008 1.454,37 609,00 845,37 100.936,70
18 1.9.2008 1.454,37 614,07 840,30 100.322,63
19 1.10.2008 1.454,37 619,18 835,19 99.703,45
20 1.11.2008 1.454,37 624,34 830,03 99.079,11
21 1.12.2008 1.454,37 629,54 824,83 98.449,57
22 1.1.2009 1.454,37 634,78 819,59 97.814,80
23 1.2.2009 1.454,37 640,06 814,31 97.174,73
24 1.3.2009 1.454,37 645,39 808,98 96.529,34
25 1.4.2009 1.454,37 650,76 803,61 95.878,58
26 1.5.2009 1.454,37 656,18 798,19 95.222,40
27 1.6.2009 1.454,37 661,64 792,73 94.560,76
28 1.7.2009 1.454,37 667,15 787,22 93.893,60
29 1.8.2009 1.454,37 672,71 781,66 93.220,90
30 1.9.2009 1.454,37 678,31 776,06 92.542,59
31 1.10.2009 1.454,37 683,95 770,42 91.858,64
32 1.11.2009 1.454,37 689,65 764,72 91.168,99
33 1.12.2009 1.454,37 695,39 758,98 90.473,60
34 1.1.2010 1.454,37 701,18 753,19 89.772,43
35 1.2.2010 1.454,37 707,01 747,36 89.065,41
36 1.3.2010 1.454,37 712,90 741,47 88.352,51
37 1.4.2010 1.454,37 718,84 735,53 87.633,68
38 1.5.2010 1.454,37 724,82 729,55 86.908,86
39 1.6.2010 1.454,37 730,85 723,52 86.178,00
40 1.7.2010 1.454,37 736,94 717,43 85.441,07
41 1.8.2010 1.454,37 743,07 711,30 84.697,99
32
42 1.9.2010 1.454,37 749,26 705,11 83.948,73
43 1.10.2010 1.454,37 755,50 698,87 83.193,24
44 1.11.2010 1.454,37 761,79 692,58 82.431,45
45 1.12.2010 1.454,37 768,13 686,24 81.663,32
46 1.1.2011 1.454,37 774,52 679,85 80.888,80
47 1.2.2011 1.454,37 780,97 673,40 80.107,83
48 1.3.2011 1.454,37 787,47 666,90 79.320,36
49 1.4.2011 1.454,37 794,03 660,34 78.526,33
50 1.5.2011 1.454,37 800,64 653,73 77.725,69
51 1.6.2011 1.454,37 807,30 647,07 76.918,39
52 1.7.2011 1.454,37 814,02 640,35 76.104,36
53 1.8.2011 1.454,37 820,80 633,57 75.283,56
54 1.9.2011 1.454,37 827,63 626,74 74.455,93
55 1.10.2011 1.454,37 834,52 619,85 73.621,40
56 1.11.2011 1.454,37 841,47 612,90 72.779,93
57 1.12.2011 1.454,37 848,48 605,89 71.931,45
58 1.1.2012 1.454,37 855,54 598,83 71.075,91
59 1.2.2012 1.454,37 862,66 591,71 70.213,25
60 1.3.2012 1.454,37 869,84 584,53 69.343,40
61 1.4.2012 1.454,37 877,09 577,28 68.466,32
62 1.5.2012 1.454,37 884,39 569,98 67.581,93
63 1.6.2012 1.454,37 891,75 562,62 66.690,18
64 1.7.2012 1.454,37 899,17 555,20 65.791,01
65 1.8.2012 1.454,37 906,66 547,71 64.884,35
66 1.9.2012 1.454,37 914,21 540,16 63.970,14
67 1.10.2012 1.454,37 921,82 532,55 63.048,32
68 1.11.2012 1.454,37 929,49 524,88 62.118,83
69 1.12.2012 1.454,37 937,23 517,14 61.181,60
70 1.1.2013 1.454,37 945,03 509,34 60.236,56
71 1.2.2013 1.454,37 952,90 501,47 59.283,66
72 1.3.2013 1.454,37 960,83 493,54 58.322,83
73 1.4.2013 1.454,37 968,83 485,54 57.354,00
74 1.5.2013 1.454,37 976,90 477,47 56.377,10
75 1.6.2013 1.454,37 985,03 469,34 55.392,07
76 1.7.2013 1.454,37 993,23 461,14 54.398,84
77 1.8.2013 1.454,37 1.001,50 452,87 53.397,34
78 1.9.2013 1.454,37 1.009,84 444,53 52.387,50
79 1.10.2013 1.454,37 1.018,24 436,13 51.369,26
80 1.11.2013 1.454,37 1.026,72 427,65 50.342,53
81 1.12.2013 1.454,37 1.035,27 419,10 49.307,27
82 1.1.2014 1.454,37 1.043,89 410,48 48.263,38
83 1.2.2014 1.454,37 1.052,58 401,79 47.210,80
84 1.3.2014 1.454,37 1.061,34 393,03 46.149,46
85 1.4.2014 1.454,37 1.070,18 384,19 45.079,29
86 1.5.2014 1.454,37 1.079,08 375,29 44.000,20
87 1.6.2014 1.454,37 1.088,07 366,30 42.912,13
88 1.7.2014 1.454,37 1.097,13 357,24 41.815,01
33
 89 1.8.2014 1.454,37 1.106,26 348,11 40.708,75
90 1.9.2014 1.454,37 1.115,47 338,90 39.593,28
91 1.10.2014 1.454,37 1.124,76 329,61 38.468,52
92 1.11.2014 1.454,37 1.134,12 320,25 37.334,40
93 1.12.2014 1.454,37 1.143,56 310,81 36.190,84
94 1.1.2015 1.454,37 1.153,08 301,29 35.037,76
95 1.2.2015 1.454,37 1.162,68 291,69 33.875,08
96 1.3.2015 1.454,37 1.172,36 282,01 32.702,72
97 1.4.2015 1.454,37 1.182,12 272,25 31.520,60
98 1.5.2015 1.454,37 1.191,96 262,41 30.328,64
99 1.6.2015 1.454,37 1.201,88 252,49 29.126,75
100 1.7.2015 1.454,37 1.211,89 242,48 27.914,86
101 1.8.2015 1.454,37 1.221,98 232,39 26.692,88
102 1.9.2015 1.454,37 1.232,15 222,22 25.460,73
103 1.10.2015 1.454,37 1.242,41 211,96 24.218,32
104 1.11.2015 1.454,37 1.252,75 201,62 22.965,57
105 1.12.2015 1.454,37 1.263,18 191,19 21.702,39
106 1.1.2016 1.454,37 1.273,70 180,67 20.428,69
107 1.2.2016 1.454,37 1.284,30 170,07 19.144,39
108 1.3.2016 1.454,37 1.294,99 159,38 17.849,40
109 1.4.2016 1.454,37 1.305,77 148,60 16.543,62
110 1.5.2016 1.454,37 1.316,64 137,73 15.226,98
111 1.6.2016 1.454,37 1.327,61 126,76 13.899,37
112 1.7.2016 1.454,37 1.338,66 115,71 12.560,72
113 1.8.2016 1.454,37 1.349,80 104,57 11.210,91
114 1.9.2016 1.454,37 1.361,04 93,33 9.849,87
115 1.10.2016 1.454,37 1.372,37 82,00 8.477,51
116 1.11.2016 1.454,37 1.383,79 70,58 7.093,71
117 1.12.2016 1.454,37 1.395,31 59,06 5.698,40
118 1.1.2017 1.454,37 1.406,93 47,44 4.291,46
119 1.2.2017 1.454,37 1.418,64 35,73 2.872,82
120 1.3.2017 1.454,37 1.430,45 23,92 1.442,37
121 1.4.2017 1.454,37 1.442,36 12,01 0,01
122 9.4.2017 0,00 0,00 0,00 0,00
110.100,00 174.524,40 110.100,00 64.424,40 3.730,46

Ukupan iznos kamata Ik = 64.424,40 kuna.

Nakon 10 godina korisnik kredita vratit e banci ukupan iznos glavnice i kamata,
= 174.524,40 kn

34
Primjer 2.

Otplatna tablica stambenog kredita Zagrebake banke d.d. Prva stambena tedionica

Efektivna kamatna stopa/Efektivna godinja kamtna stopa: 6,40 %

Postotna godinja stopa: 6,40 %

Valuta: EUR
Iznos kredita u KN: 66.518,56 KN
Iznos kredita u valuti: 9.000,00 EUR
Iznos naknade u valuti: 90,00
Naknada za KVR u valuti: 4,50

Nominalna kamatna stopa: 5,99 % fiksna

Odobren je stambeni kredit u iznosu od 9.000,00 EUR. Korisnik kredita suglasan je

isplatiti depozit u iznosu od 90 EUR. Ugovorena je promjenjiva kamatna stopa u iznosu
od 5,99 %. Otplata kredita izvrit e se u 180 mjesenih anuiteta nakon prijenosa
kredita u otplatu. Kredit dospijeva na naplatu svakog prvog u mjesecu.
Korisnik je duan platiti interkalarnu kamatu. Interkalana kamata obraunava se u
visini ugovorene kamatne stope na iskoriteni iznos kredita od poetka koritenja pa do
stavljanja kredita u otplatu.

Za obradu kredita korisnik je isplatio 2,750 % naknade na iznos kredita.

C = 9.000,00 EUR
a = anuitet
Ik = kamate na kraju k-tog razdoblja

Rk = otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja

Ck = ostatak duga na kraju k-tog razdoblja

p = 5,99
n = 180 / 12 = 15 godina

p 5,99
r 1 1 1,0599
100 100

35
Raunamo iznos nominalno jednakih anuiteta:

Kako je dobiveni iznos za n godina,a naa otplata na mjesenoj razini slijedi:

Za prvu godinu (i = 1) kamate se moraju platiti na cijeli iznos :

p 5,99
I C0 9000 539,10eur 539,10 / 12. 44,93
100 100
Otplatna kvota Rk je razlika izmeu anuiteta i kamata:

R1 a I 910 ,92 539 ,10 371,82 / 12 30,98

Preostali dug je razlika prethodnog ostatka duga i otplatne kvote:

C1 C 0 R 9000 30 ,98 8.969 ,02 eur

Za drugu godinu (i = 2) kamate se moraju platiti na preostali dug (8.969,02) :

p 5,99
I C1 8.969,02 537,24 537,24 / 12. 44,77
100 100

Otplatna kvota R2 je razlika izmeu anuiteta i kamate :

R2 a I 910,92 537,24 373,68 / 12 31,14

A preostali dug je razlika prethodnog ostatka duga i otplatne kvote:

C 2 C1 R2 8969 ,02 31,14 8.937 ,88eur

Na temelju navednih primjera moemo izraunati ukupne kamate i otplatne kvote kroz
cijelo razdoblje ukamaivanja. Dobiveni podaci iskazuju se na otplatnim tablicama
banaka.

36
 Tablica 8. Iznos anuiteta u EUR prema roku otplate u mjesecima
Datum Isplata Otplatna Otplatna Uplata Druge Stanje
Period dospijea Kredita Rata kvota kamata uplate kredita
0 15.4.2009 9.000,00 90,00 9.000,00
1 1.5.2009 23,30 9.000,00
2 15.5.2009 4,50
3 1.6.2009 75,91 30,98 44,93 8.969,02
4 1.7.2009 75,91 31,14 44,77 8.937,88
5 1.8.2009 75,91 31,30 44,61 8.906,58
6 1.9.2009 75,91 31,45 44,46 8.875,13
7 1.10.2009 75,91 31,61 44,30 8.843,52
8 1.11.2009 75,91 31,77 44,14 8.811,75
9 1.12.2009 75,91 31,92 43,99 8.779,83
10 1.1.2010 75,91 32,08 43,83 8.747,75
11 1.2.2010 75,91 32,24 43,67 8.715,51
12 1.3.2010 75,91 32,41 43,50 8.683,10
13 1.4.2010 75,91 32,57 43,34 8.650,53
14 1.5.2010 75,91 32,73 43,18 8.617,80
15 15.5.2010 4,50
16 1.6.2010 75,91 32,89 43,02 8.584,91
17 1.7.2010 75,91 33,06 42,85 8.551,85
18 1.8.2010 75,91 33,22 42,69 8.518,63
19 1.9.2010 75,91 33,39 42,52 8.485,24
20 1.10.2010 75,91 33,55 42,36 8.451,69
21 1.11.2010 75,91 33,72 42,19 8.417,97
22 1.12.2010 75,91 33,89 42,02 8.384,08
23 1.1.2011 75,91 34,06 41,85 8.350,02
24 1.2.2011 75,91 34,23 41,68 8.315,79
25 1.3.2011 75,91 34,40 41,51 8.281,39
26 1.4.2011 75,91 34,57 41,34 8.246,82
27 1.5.2011 75,91 34,74 41,17 8.212,08
28 15.15.2011 4,50
29 1.6.2011 75,91 34,92 40,99 8.177,16
30 1.7.2011 75,91 35,09 40,82 8.142,07
31 1.8.2011 75,91 35,27 40,64 8.106,80
32 1.9.2011 75,91 35,44 40,47 8.071,36
33 1.10.2011 75,91 35,62 40,29 8.035,74
34 1.11.2011 75,91 35,80 40,11 7.999,94
35 1.12.2011 75,91 35,98 39,93 7.963,96
36 1.1.2012 75,91 36,16 39,75 7.927,81
37 1.2.2012 75,91 36,34 39,57 7.891,47
38 1.3.2012 75,91 36,52 39,39 7.854,95

37
39 1.4.2012 75,91 36,70 39,21 7.818,25
40 1.5.2012 75,91 36,88 39,03 7.781,37
41 15.5.2012 4,50
42 1.6.2012 75,91 37,07 38,84 7.744,30
43 1.7.2012 75,91 37,25 38,66 7.707,05
44 1.8.2012 75,91 37,44 38,47 7.669,61
45 1.9.2012 75,91 37,63 38,28 7.631,98
46 1.10.2012 75,91 37,81 38,10 7.594,17
47 1.11.2012 75,91 38,00 37,91 7.556,17
48 1.12.2012 75,91 38,19 37,72 7.517,97
49 1.1.2013 75,91 38,38 37,53 7.479,59
50 1.2.2013 75,91 38,57 37,34 7.441,02
51 1.3.2013 75,91 38,77 37,14 7.402,25
52 1.4.2013 75,91 38,96 36,95 7.363,29
53 1.5.2013 75,91 39,15 36,76 7.324,13
54 15.5.2013 4,50
55 1.6.2013 75,91 39,35 36,56 7.284,78
56 1.7.2013 75,91 39,55 36,36 7.245,24
57 1.8.2013 75,91 39,74 36,17 7.205,49
58 1.9.2013 75,91 39,94 35,97 7.165,55
59 1.10.2013 75,91 40,14 35,77 7.125,41
60 1.11.2013 75,91 40,34 35,57 7.085,07
61 1.12.2013 75,91 40,54 35,37 7.044,52
62 1.1.2014 75,91 40,75 35,16 7.003,78
63 1.2.2014 75,91 40,95 34,96 6.962,83
64 1.3.2014 75,91 41,15 34,76 6.921,67
65 1.4.2014 75,91 41,36 34,55 6.880,31
66 1.5.2014 75,91 41,57 34,34 6.838,75
67 15.5.2014 4,50
68 1.6.2014 75,91 41,77 34,14 6.796,97
69 1.7.2014 75,91 41,98 33,93 6.754,99
70 1.8.2014 75,91 42,19 33,72 6.712,80
71 1.9.2014 75,91 42,40 33,51 6.670,40
72 1.10.2014 75,91 42,61 33,30 6.627,79
73 1.11.2014 75,91 42,83 33,08 6.584,96
74 1.12.2014 75,91 43,04 32,87 6.541,92
75 1.1.2015 75,91 43,25 32,66 6.498,66
76 1.2.2015 75,91 43,47 32,44 6.455,19
77 1.3.2015 75,91 43,69 32,22 6.411,51
78 1.4.2015 75,91 43,91 32,00 6.367,60
79 1.5.2015 75,91 44,13 31,78 6.323,47
80 15.5.2015 4,50

38
 81 1.6.2015 75,91 44,35 31,56 6.279,13
82 1.7.2015 75,91 44,57 31,34 6.234,56
83 1.8.2015 75,91 44,79 31,12 6.189,77
84 1.9.2015 75,91 45,01 30,90 6.144,76
85 1.10.2015 75,91 45,24 30,67 6.099,52
86 1.11.2015 75,91 45,46 30,45 6.054,06
87 1.12.2015 75,91 45,69 30,22 6.008,37
88 1.1.2016 75,91 45,92 29,99 5.962,45
89 1.2.2016 75,91 46,15 29,76 5.916,30
90 1.3.2016 75,91 46,38 29,53 5.869,93
91 1.4.2016 75,91 46,61 29,30 5.823,32
92 1.5.2016 75,91 46,84 29,07 5.776,48
93 15.05.2016. 4,50
94 1.6.2016 75,91 47,08 28,83 5.729,40
95 1.7.2016 75,91 47,31 28,60 5.682,09
96 1.8.2016 75,91 47,55 28,36 5.634,54
97 1.9.2016 75,91 47,78 28,13 5.586,76
98 1.10.2016 75,91 48,02 27,89 5.538,74
99 1.11.2016 75,91 48,26 27,65 5.490,47
100 1.12.2016 75,91 48,50 27,41 5.441,97
101 1.1.2017 75,91 48,75 27,16 5.393,22
102 1.2.2017 75,91 48,99 26,92 5.344,23
103 1.3.2017 75,91 49,23 26,68 5.295,00
104 1.4.2017 75,91 49,48 26,43 5.245,52
105 1.5.2017 75,91 49,73 26,18 5.195,80
106 15.05.2017. 4,50
107 1.6.2017 75,91 49,97 25,94 5.145,82
108 1.7.2017 75,91 50,22 25,69 5.095,60
109 1.8.2017 75,91 50,47 25,44 5.045,12
110 1.9.2017 75,91 50,73 25,18 4.994,40
111 1.10.2017 75,91 50,98 24,93 4.943,42
112 1.11.2017 75,91 51,23 24,68 4.892,18
113 1.12.2017 75,91 51,49 24,42 4.840,69
114 1.1.2018 75,91 51,75 24,16 4.788,95
115 1.2.2018 75,91 52,01 23,90 4.736,94
116 1.3.2018 75,91 52,26 23,65 4.684,68
117 1.4.2018 75,91 52,53 23,38 4.632,15
118 1.5.2018 75,91 52,79 23,12 4.579,36
119 15.5.2018 4,50
120 1.6.2018 75,91 53,05 22,86 4.526,31
121 1.7.2018 75,91 53,32 22,59 4.473,00
122 1.8.2018 75,91 53,58 22,33 4.419,41

39
123 1.9.2018 75,91 53,85 22,06 4.365,56
124 1.10.2018 75,91 54,12 21,79 4.311,45
125 1.11.2018 75,91 54,39 21,52 4.257,06
126 1.12.2018 75,91 54,66 21,25 4.202,40
127 1.1.2019 75,91 54,93 20,98 4.147,46
128 1.2.2019 75,91 55,21 20,70 4.092,26
129 1.3.2019 75,91 55,48 20,43 4.036,77
130 1.4.2019 75,91 55,76 20,15 3.981,01
131 1.5.2019 75,91 56,04 19,87 3.924,98
132 15.5.2019 4,50
133 1.6.2019 75,91 56,32 19,59 3.868,66
134 1.7.2019 75,91 56,60 19,31 3.812,06
135 1.8.2019 75,91 56,88 19,03 3.755,18
136 1.9.2019 75,91 57,17 18,74 3.698,01
137 1.10.2019 75,91 57,45 18,46 3.640,56
138 1.11.2019 75,91 57,74 18,17 3.582,82
139 1.12.2019 75,91 58,03 17,88 3.524,80
140 1.1.2020 75,91 58,32 17,59 3.466,48
141 1.2.2020 75,91 58,61 17,30 3.407,88
142 1.3.2020 75,91 58,90 17,01 3.348,98
143 1.4.2020 75,91 59,19 16,72 3.289,78
144 1.5.2020 75,91 59,49 16,42 3.230,30
145 15.5.2020 4,50
146 1.6.2020 75,91 59,79 16,12 3.170,51
147 1.7.2020 75,91 60,08 15,83 3.110,43
148 1.8.2020 75,91 60,38 15,53 3.050,02
149 1.9.2020 75,91 60,69 15,22 2.989,33
150 1.10.2020 75,91 60,99 14,92 2.928,35
151 1.11.2020 75,91 61,29 14,62 2.867,05
152 1.12.2020 75,91 61,60 14,31 2.805,46
153 1.1.2021 75,91 61,91 14,00 2.743,55
154 1.2.2021 75,91 62,22 13,69 2.681,33
155 1.3.2021 75,91 62,53 13,38 2.618,81
156 1.4.2021 75,91 62,84 13,07 2.555,97
157 1.5.2021 75,91 63,15 12,76 2.492,82
158 15.5.2021 4,50
159 1.6.2021 75,91 63,47 12,44 2.429,35
160 1.7.2021 75,91 63,78 12,13 2.365,57
161 1.8.2021 75,91 64,10 11,81 2.301,47
162 1.9.2021 75,91 64,42 11,49 2.237,05
163 1.10.2021 75,91 64,74 11,17 2.172,30
164 1.11.2021 75,91 65,07 10,84 2.107,24

40
 165 1.12.2021 75,91 65,39 10,52 2.041,85
166 1.1.2022 75,91 65,72 10,19 1.976,13
167 1.2.2022 75,91 66,05 9,86 1.910,09
168 1.3.2022 75,91 66,38 9,53 1.843,71
169 1.4.2022 75,91 66,71 9,20 1.777,00
170 1.5.2022 75,91 67,04 8,87 1.709,96
171 15.5.2022 4,50
172 1.6.2022 75,91 67,37 8,54 1.642,59
173 1.7.2022 75,91 67,71 8,20 1.574,88
174 1.8.2022 75,91 68,05 7,86 1.506,83
175 1.9.2022 75,91 68,39 7,52 1.438,44
176 1.10.2022 75,91 68,73 7,18 1.369,71
177 1.11.2022 75,91 69,07 6,84 1.300,64
178 1.12.2022 75,91 69,42 6,49 1.231,22
179 1.1.2023 75,91 69,76 6,15 1.161,46
180 1.2.2023 75,91 70,11 5,80 1.091,35
181 1.3.2023 75,91 70,46 5,45 1.020,88
182 1.4.2023 75,91 70,81 5,10 950,07
183 1.5.2023 75,91 71,17 4,74 878,90
184 15.5.2023 4,50
185 1.6.2023 75,91 71,52 4,39 807,38
186 1.7.2023 75,91 71,88 4,03 735,50
187 1.8.2023 75,91 72,24 3,67 663,26
188 1.9.2023 75,91 72,60 3,31 590,66
189 1.10.2023 75,91 72,96 2,95 517,70
190 1.11.2023 75,91 73,33 2,58 444,37
191 1.12.2023 75,91 73,69 2,22 370,68
192 1.1.2024 75,91 74,06 1,85 296,62
193 1.2.2024 75,91 74,43 1,48 222,19
194 1.3.2024 75,91 74,80 1,11 147,39
195 1.4.2024 75,91 75,17 0,74 72,22
196 1.5.2024 72,58 72,22 0,36 0,00

9.000,00 13.660,47 9.000,00 4.683,78 157,50

Ukupan iznos kamata Ik = 4.683,78 eur.

Nakon 15 godina korisnik kredita vratit e banci ukupan iznos glavnice i kamata,
= 13.660,47 eur

41
 4.2. Anticipativni obraun kamata

Kao to je ve naglaeno, kod anticipativnog obrauna kamata, kamate se obraunavaju na

poetku razdoblja ukamaivanja u odnosu na glavnicu s kraja tog razdoblja. Uz sloeni
obraun kamata za vrijednost glavnice tijekom prve tri godine dobije se30:
1
q 100 100
C1 C1 C0 C1 C0 C0 ,
100 100 q 100 q
2
q 100 100
C2 C2 C1 C2 C1 C0 ,
100 100 q 100 q
3
q 100 100
C3 C3 C2 C3 C 2 C0 .
100 100 q 100 q

Induktivnim zakljuivanjem dolazimo do konane vrijednosti glavnice nakon n godina:

n
100
Cn C0 .
100 q
Uvede li se oznaka za anticipativni kamatni faktor:
100
,
100 q
dobije se krai oblik formule za konanu vrijednost glavnice C0 nakon n godina kod sloenog
anticipativnog obrauna kamata:
C n C0 n .

Primjer 1
Kolika je konana vrijednost glavnice 10.000 kuna uz sloeni anticipativni obraun kamata i
godinju anticipativnu kamatnu stopu od 6%, ako je razdoblje ukamaivanja 5 godina?

30
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na: http://www.vus.hr/,
pogledano: 18.6.2012., slide 19
42
Rjeenje
Dakle, poetni iznos jednak je 10.000 kuna, tj. C0 = 10.000 kuna. Takoer, poznato je da je q
100
= 6 iz ega slijedi da je 1,063829787 te je n = 5. Poznate podatke potrebno je
100 6
uvrstiti u formulu:
C n C0 n ,

C5 10000 1,063829787 5
13 .625 ,76 .

Konana vrijednost glavnice je 13.625,76 kuna.

43
 ZAKLJUAK

Primjena kamatnog rauna u dananje je vrijeme svakodnevna ljudska potreba, premda je nivo
poznavanja ovog rauna veoma nizak, ak i kod osoba koje se po prirodi svojih djelatnosti
svakodnevno susreu sa njime. U suvremenom svijetu kredit je postao visoko standardiziran
bankarski posao, pa se moe rei da je odobravanje kredita i time koritenje kamatnog rauna
postao odgovoran zadatak koji zahtjeva detaljnu analizu samih investicija u pojedine projekte.

Postoji nekoliko razloga zato se zahtijeva nadoknada u obliku kamate za posueni novac.

Vremenska vrijednost novca - ljudi vie vole posjedovati novac sada nego u
budunosti. Ukoliko im se neko obrati traei na zajam novac uz obeanje da e ga
vratiti u budunosti pristat e jedino ako im se za tu posudbu plati odreena
nadoknada.
Alternativne investicije - novac koji neko posjeduje se moe uloiti u razliite projekte
na nain da donosi neki profit. U sluaju posudbe novca taj profit se ne ostvaruje i on
predstavlja oportunitetni troak, odnosno proputenu priliku za zaradom. Stoga se ta
zarada iskazuje u vidu kamate.
Inflatorna oekivanja - zbog inflacije novac gubi na vrijednosti, to znai da se
eventualno ostvaruje gubitak ako se uva bez ulaganja ili posuuje bez kamata.
Rizik investicije (posudbe) - sasvim je mogue da e posuiva ostati bez izvora
prihoda i nee biti u stanju vratiti posueni novac, to stvara izvjesni rizik prilikom
posudbe. Kamata je jedan vid premije za taj rizik i svojevrstan vid nagrade onome ko
je spreman upustiti se u rizik.
Likvidnost - ljudi obino vie vole da imaju gotov novac pri sebi, u sluaju da iskrsne
neoekivana potreba za njim. Oni koji se odriu te komocije posjedovanja rezerve
novca smatraju da zasluuju naknadu za to, opet u vidu kamate.

Za sve gore navedene nadoknade koristit e se kamatni raun prilikom izrauna kamata. Stoga
zakljuujemo da se kamatani raun primjenjuje u naim svakodnevnim gospodarskim i
financijskim poslovima i ukoliko nismo upoznati sa njime teko emo balansirati izmeu
tednje i investicija, te ponude i potranje na financijskom tritu.

44
 POPIS NAVODA I IZVORA PODATAKA

1
ego B. (2008) Financijska matematika. Zagreb: Zgombi & Partneri, str.: 89
1
Kamatna stopa, Limun.hr. dostupno online na: http://limun.hr/main.aspx?id=10444&Page,
pogledano: 01.09.2012.
1
ego B. (2008) Financijska matematika. Zagreb: Zgombi & Partneri, str.: 89
1
Reli B. (2002) Gospodarska matematika. Zagreb: RIF, str.: 77
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 87-90
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 90
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 90
Mateja J. Kamatni raun, 2007. godine [pdf: Fin_mat_1] dostupno online na:
http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=1990, str.10
Mateja J. Kamatni raun, 2007. godine [pdf: Fin_mat_1] dostupno online na:
http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=1990, str.11
1
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na:
http://www.vus.hr/, pogledano: 18.6.2012., slide 10-11
1
ego B. (2008) Financijska matematika. Zagreb: Zgombi & Partneri, str.: 112
Reli B. (2002) Gospodarska matematika. Zagreb: RIF, str.: 90
1
Reli B. (2002) Gospodarska matematika. Zagreb: RIF, str.: 91
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 87r. 87
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 88
1
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na:
http://www.vus.hr/, pogledano: 18.6.2012., slide 9
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 177-178
1
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na:
http://www.vus.hr/, pogledano: 18.6.2012., slide 24
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 179
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 179
1
Potroaki kredit, Limun.hr. dostupno online na:
http://limun.hr/main.aspx?id=22640&Page=3, pogledano: 01.08.2012.

45
1
Potroaki kredit za korisnike osobnih kartica, dostupno online na
http://www.americanexpress.hr/financijske-usluge/potrosacki-kredit-osobne-kartice.html,
pogledano: 14.07.2012.
1
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na:
http://www.vus.hr/, pogledano: 18.6.2012., slide 17
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 196
1
Luka Z. i ego B.(2011) Financijska matematika. Zagreb: RRIF, str. 200
1
Kratkorono financiranje, Eonomski fakultet, Zagreb, dostupno online na:
http://web.efzg.hr/dok/EPO/sorsag//P12-Kratkoro%C4%8Dno%20financiranje.pdf,
pogledano: 14.8.2012., slide
1
Reli B. (2002) Gospodarska matematika. Zagreb: RIF, str.: 193
1
Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na:
http://www.vus.hr/, pogledano: 18.6.2012., slide 19

46
 LITERATURA

1. Luka Z. i ego B. Financijska matematik, RRIF, Zagreb, 2011.

2. Reli B. Gospodarska matematika. RRIF, Zagreb, 2002.
3. ego B. Financijska matematika. Zgombi & Partneri, Zagreb, 2008.
4. Jednostavni i sloeni kamatni raun, Veleuilite u ibeniku, dostupno online na:
http://www.vus.hr/
5. Mateja J. Kamatni raun, 2007. godine [pdf: Fin_mat_1] dostupno online na:
http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=1990
6. Kratkorono financiranje, Ekonomski fakultet, Zagreb, dostupno online na:
http://web.efzg.hr/dok/EPO/sorsag//P12-Kratkoro%C4%8Dno%20financiranje.pdf
7. Potroaki kredit, Limun.hr. dostupno online na:
http://limun.hr/main.aspx?id=22640&Page=3
8. Potroaki kredit za korisnike osobnih kartica, dostupno online na
http://www.americanexpress.hr/financijske-usluge/potrosacki-kredit-osobne-
kartice.html

47
 POPIS TABLICA
STRANICA

Tablica 1. tednja po vienju za razdoblje od 01.01.2012. 31.12.2012. 11

Tablica 2. Uplate po raunu 11
Tablica 3. Isplate po raunu 12
Tablica 4. Obraun kamata od datuma stanja do datuma stanja 13
Tablica 5. Orijentacijska tablica kredita sa otplatnim anuitetima za korisnike
American express kartice 20
Tablica 6. Prikaz novanih uplata i isplata oroene tednje 26
Tablica 7. Otplatna tablica nenamjenskog kredita 32 - 34
Tablica 8. Otplatna tablica stambenog kredita 37 - 41

POPIS PRIKAZA

Prikaz 1. Jednostavni dekurzivni nain obrauna kamata 6

Prikaz 2. Jednostavni anticipativni obraun kamata 14
Prikaz 3. Konana vrijednost kapitalizacije 23

POPIS GRAFOVA
Graf 1. Usporedba jednostavnog i sloenog rauna 22

48