Financijska Matematika

Financijska i aktuarska matematika
Drago Franci skovi c 2006.
Financijska i aktuarska atematika
O ovom materijalu za u cenje - skripti

Ovaj materijal za u cenje (skripta) napravljen je na osnovu rukopisa predavanja prof. dr. Damira Baki ca za kolegij Financijska matematika kojeg je odr zao na Sveu cili snom odjelu za matematiku u Osijeku, skolske godine 2004/05. Rukopisi su na cinjeni koriste ci [1] i [2]. Namjera mi je bila dati studentima ikakav pisani materijal na osnovu kojeg bi mogli lak se nau citi gradivo. Ovaj materijal je potrebno nadogradivati i smatram ga polaznom to ckom ka potpunijem materijalu koji bi se u budu ce tiskao kao skripta te su svake primjedbe i prijedlozi dobrodo sli. Rukopise su u ve cinom prekucali studenti Odjela za matematiku koji su skolske godine 2005/06 slu sali kolegij Financijska matematika. U vi se sam navrata tekst korigirao i ispravljao pogre ske, no previdi su mogu ci te molim sve vas koji uo cite pogre sku, bilo koje vrste, da to javite na dfrancis@mathos.hr. Ja sam, u cilju boljeg razumijevanja, dodao neke komentare, poku sao ponegdje pojasniti tekst, te sistemati cnije organizirao neke dijelove (pododjeljak 2.3, 4.1, 4.2, 6.1, 6.2, 6.3 i 6.4). Takoder sam dodao pododjeljak 2.4 koji se odnosi na otplatu zajma jednakom anuitetima i nekoliko primjera u 3.1 . Napomena: Mi sljenja sam da bi se u prvi dio (odjeljci 1-4) trebalo ne sto vi se integrirati gradivo koje se predavalo ranijih godina.
Drago Franci skovi c
Osijek, 11.02.2008.
Sadr zaj
1 Teorija kamatnih stopa 1.1 Kamatna stopa . . . . . . . . . . 1.2 Nominalne kamatne stope . . . . 1.3 Akumulacijski faktor . . . . . . . 1.4 Intenzitet kamata . . . . . . . . . 1.5 Sada snje vrijednosti . . . . . . . 1.6 Stoodleyjeva formula . . . . . . . 1.7 Sada snje vrijednosti tokova novca 1.8 Vrednovanje tokova novca . . . . 1.9 Prihod od kamata . . . . . . . . Zadaci i rje senja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 5 5 6 8 12 13 14 15 18 20 24 24 26 31 36 41 44 44 46 48 49 52 52 53 57 57 59 61 64 65 67 70 70 72 76 76 78 79 80 82
2 Osnovne funkcije slo zenog ukama civanja 2.1 Osnovne relacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2 Jednad zbe vrijednosti i prinos u transakciji . . . . . 2.3 Financijske rente: sada snje vrijednosti i akumulacije 2.4 Otplata zajma jednakim anuitetima . . . . . . . . . Zadaci i rje senja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
3 Nominalne kamatne stope i necjelobrojne funkcije 3.1 Kamate plative p puta godi snje . . . . . . . . . . . . . . 3.2 Rente koje se ispla cuju p puta godi snje . . . . . . . . . . 3.3 Rente koje se ispla cuju u intervalima du zim od godi snjih Zadaci i rje senja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
4 Diskontirani tokovi novca i osiguranje otplate kapitala 4.1 Diskontirani tokovi novca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2 Police povratka kapitala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Tablica smrtnosti 5.1 Vjerojatnosti do zivljenja i umiranja . . . . . . . . . . . . . . . 5.2 Intezitet smrtnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.3 Procjene intenziteta smrtnosti i interpolacija . . . . . . . . . . 5.4 Zakoni smrtnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.5 Odabrane(select), krajnje(ultimate) i slo zene tablice smrtnosti . Zadaci i rje senja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Osiguranje zivota i osobne rente - osnove 6.1 Osiguranje do zivljenja (Pure endowment) 6.2 Zivotne rente (Life annuities) . . . . . . . 6.3 Akumulacije . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.4 Osiguranje zivota (Life insurance) . . . . 6.5 Neto premije . . . . . . . . . . . . . . . . 6.6 Bruto premije . . . . . . . . . . . . . . . . 6.7 Relacije izmedu funkcija smrtnosti . . . . Zadaci i rje senja . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . .
Financijska i aktuarska atematika 85 85 88 91 93 93 94 96 99
7 Ispodgodi snje funkcije 7.1 Zivotne rente koje se ispla cuju m puta godi snje . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2 Neprekidne zivotne rente . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zadaci i rje senja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Vrijednost police (rezerva) 8.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8.2 Prospektivna i retrospektivna rezerva 8.3 Decit i gubitak zbog smrtnosti . . . . Zadaci i rje senja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1
1.1
Teorija kamatnih stopa

Kamatna stopa
Samo radi konkretnosti uzet cemo da je jedini cni vremenski interval 1 godina - u teoriji je to nebitno, a u praksi je naj ce s ce tako. Razmatranje zapo cinjemo s opisom sustava u kojem su kamata ispla cuje na kraju ksiranog perioda. Promotrimo investiciju u iznosu 1 ulo znenu na period od 1 godine u trenutku t; prepostavimo da se u trenutku t + 1 ispla cuje (odnosno vra ca) iznos 1 + i(t) Po deniciji, i(t) je kamatna stopa za jedini cni vremenski period [t, t + 1] (relativna kamata jedini cnog kapitala za jedini cni interval). i(t) se zove godi snja efektivna kamatna stopa (za razliku od nominalne kamatne stope o kojoj cemo govoriti kasnije). Daljna pretpostavka je da kamatna stopa i(t) ne ovosi o visini ulo zenog kapitala. Ako dakle ulo zimo iznos C , nakon jedne godine dobit cemo C (1 + i(t)) (Moglo bi se primjetiti da u praksi to nije tako, no to ovdje ignoriramo). Ako sada u sustavu slo zene kamate investiramo iznos C u trenutku 0, imati cemo u trenutku n N ( dakle, nakon n godina ) Cn = C (1 + i(0))(1 + i(1))(1 + i(2)) (1 + i(n 2))(1 + i(n 1)), n N. (1.1.1)
Ukoliko je na sa efektivna kamatna stopa konstantna u vremenu, gornji izraz prelazi u Cn = C (1 + i)n , n N. (1.1.2)
Cn se zove akumulacija od C za n godina po godi ssnjoj kamatnoj stopi i .
1.2
Nominalne kamatne stope
Ponovo, i ovdje i kasnije, uzimamo da je vremenska jedinica 1 godina. Zelimo promatrati transakcije u trajanju h > 0 vremenskih jedinica pri cemu h nije nu zno cijeli broj. Promotrimo period [t, t + h]. Uz pretpostavku da kamatna stopa ne ovisi o visini investiranog kapitala, gledamo povrat na depozit u iznosu 1 ( tj. C0 = 1 ), a sve ostale veli cine dobivamo proporcionalno. Neka depozit u iznosu 1 investiran u trenutku t u trenutku t + h vrijedi A(t, t + h). Pi semo A(t, t + h) = 1 + h ih (t) (1.2.1)
a broj ih (t) zovemo (godi snja) nominalna kamatna stopa u trenutku t za transakciju na intervalu [t, t + h] . Drugim rije cima, denirali smo A(t, t + h) 1 ih (t) = (1.2.2) h
Za h = 1 o cito je nominalna kamatna stopa ista kao efektivna kamatna stopa i(t) za godinu [t, t + 1]. Vrijedi dakle i1 (t) = i(t) (1.2.3)
U praksi su cesto kamatne stope, odnosno akumulacije A(t, t + h) neovisne o vremenu, tj. o t. Tada pi semo ih (t) = ih , t. (1.2.4) 1 gdje je p N . p Na primjer, ako gledamo polugodi snje, kvartalne, mjese cne ili dnevne transakcije imat cemo 1 1 1 1 redom, h = , h = , , h = , h = . 2 4 12 365 1 Obi caj je u slu cajevima h = , gdje je p prirodan broj, pisati p U tom slu caju, u konkretnim situacijama za h < 1, cesto cemo imati h = i 1 = i(p) ,
p
pN
(1.2.5)
Istaknimo, ovo je samo oznaka, u slu caju h = polo zena u bilo kojem trenutku po isteku
1 godine daje povrat p 1 1 + i(p) . p
1 formula (1.2.1) ka ze da investicija u iznosu 1 p
(1.2.6)
Ka ze da je i(p) (godi snja) nominalna kamatna stopa plativa ili konvertibilana p puta godi snje.
1.3
Akumulacijski faktor
Zamislimo da se prati (u pro slosti) ili prognozira (u budu cnost) povrat koji investicije daju u raznim vremenskim intervalima; ovdje dakle ne polazimo od unaprijed zadane kamatne stope nego samo pratimo ili prognoziramo realizirane povrate. Za t1 t2 deniramo veli cinu A(t1 , t2 ) kao akumulaciju (tj. povrat) u trenutku t2 koju proizvodi jedini cni kapital (depozit u iznosu 1) investiran u trenutku t1 . Ka zemo da je t1 trenutak investicije, a t2 trenutak dospje ca. Po deniciji je, prema formuli (1.2.1), A(t, t + h) = 1 + hih (t) . Po deniciji uzimamo da je A(t, t) = 1, t. Istaknimo, veli cine A(t, t + h) smatramo poznatima (odnosno predvidivima) t, h. A(t, t + h) je akumulacijski faktor na [t, t + h] . Za investiciju C1 investiranu u t1 , akumulacija u t2 je C2 = C1 A(t1 , t2 ) , tj. vrijedi proporcionalnost, a koecient proporcionalnosti je akumulacijski faktor. Uzmimo sada t0 t1 t2 i promotrimo investiciju u iznosu 1 u trenutku t0 . U trenutku t2 imamo A(t0 , t2 ). S druge strane, ako akumulirani iznos u trenutku t1 , a to je A(t0 , t1 ), povu cemo
Financijska i aktuarska matematika i onda reinvestiramo, u trenutku t2 dobit cemo iznos A(t0 , t1 )A(t1 , t2 ) . U konzistentnim tr zi stima ovo se mora podudarati. Zato proklamiramo A(t0 , t2 ) = A(t0 , t1 )A(t1 , t2 ), Indukcijom lagano slijedi A(t0 , tn ) = A(t0 , t1 )A(t1 , t2 ) A(tn1 , tn ), t0 t1 t2 . . . tn , n N. t0 t1 t2 . (princip konzistencije)
(1.3.1)
(1.3.2)
Od sada na dalje cemo pretpostavljati da tr zi ste zadovoljava ovaj uvjet (no mo ze se primjetiti da u praksi zapravo nije tako zbog poreza, administrativnih tro skova i sl.) Uzmimo sada ksnu godi snju efektivnu kamatnu stopu i = konst. (dakle i je neovisno o t). Izra cunat cemo odgovaraju ce nominalne kamatne stope uz pomo c principa konzistencije. ( p ) Fiksirajmo p N i nadimo i 1 1 (p) Gledamo vremenski interval [0, 1] . Prema (1.2.1) imamo A t, t + p =1+ p i , t.
1 Zato je A 0, p = 1+ tencije (1.3.1) daje 1 (p) pi
=A
1 2 p, p
=A
2 3 p, p
= = A
p1 p ,1
i onda princip konzis-
1 1 + i(p) p
= A 0,
1 p
1 2 , p p
A i(p) 1+ p
p1 ,1 p
p
= A(0, 1) = 1 + i1 =(1.2.3) = 1 + i .
Dokazali smo dakle
=1+i
(1.3.3)
odnosno
i(p) = p (1 + i) p 1 .
(1.3.4)
Ka zemo da je efektivna kamatna stopa (k.s.) i ekvivalentna (tj. da odgovara) nominalnoj k.s. ( p ) i i obratno. Poka zimo da je i > i(p) p > 1 . Binomna formula primjenjena na (1.3.3) daje 1+i= Dakle je i(p) < i, p > 1 (odnosno p 2) (1.3.5) i(p) 1+ p
p p
=
k=0
p k
i(p) p
pk
i(p) =1+p + p
p k=2
p k
i(p) p
1 + i(p)
Primjer 1.3.1 Neka je efektivna godi snja kamatna stopa i = 6%. Tada imamo slijede ce vrijednosti p ip 1 0.06000 2 0.05913 3 0.05884 4 0.05870 6 0.05855 12 0.05841
8 Primjer sugerira da op cenito vrijedi i = i(1) > i(2) > i(3) > . . . ovo je zaista to cno i dokazat cemo to u slijede coj to cki.
Primjer 1.3.2 ( a ) Nadite ekvivalentnu godi snju efektivnu kamatnu stopu za nominalnu godi snju kamatnu stopu 4% plativu tromjese cno. ( b ) Izra cunajte iznos na koji se akumulira investicija u iznosu 100 po nominalnoj godi snjoj 1 kamatnoj stopi 6% s trajanjem 2 godine. Kolika ja ekvivalentna godi snja efektivna kamatna stopa? Rje senje:
(4) = 0.04 (1.3.3) i = 1 + (a) h= 1 4 , p = 4, i 0.04 4 4
1 = 0.0406,
tj.
i = 4.06%
1 (2) = 0.06 pa se akumulira 100 A 0, 1 =(1.2.1) = 100(1 + 1 0.06) = 103. (b) h= 2 , p = 2, i 2 2 0,06 2 i = (1 + 2 ) 1 = 1, 032 1 = 0, 0609, tj. i = 6, 09%
1.4
Intenzitet kamata
U pro sloj to cki vidjeli smo da pomo cu akumulacijskih faktora A(t1 , t2 ) deniramo veli cinu ih (t) (vidi 1.2.2 ). Razumno je pretpostaviti da postoji (t) := lim ih (t) .
h0+
(1.4.1)
Ova veli cina se zove intenzitet kamate u trenutku t (puni naziv bi bio intenzitet kamate po jedinici vremena u trenutku t). Vrijedi (t) = lim A(t, t + h) 1 . h0+ h (1.4.2)
Kao primjer promotrimo najprije slu caj ksne efektivne kamatne stope i. U tom slu caju za, 1 ( p ) ( p ) p h = 1/p, imamo prema (1.3.4) i = p ((1 + i) 1); sjetimo se da je i zapravo i 1 . Dalje, p po deniciji je jasno da ce ovdje biti (t) = const = . Da ga nademo, ovdje cemo gledati lim i(p) . (1 + i) p (1 + i)0
1 p
1
= lim i
p
(p)
= lim
= def inicija derivacije od (1 + i)x = (1 + i)x
x=0
Slijedi
= ln(1 + i) , odnosno e = 1 + i (1.4.3)
r = 1 + i . se cesto naziva dekurzivni kamatni faktor. Pitanje: da li vrijedi (t) = ln(1 + i(t)) ? Za sto?
Teorem 1.4.1 Ako su (t) i A(t0 , t) neprekidne funkcije u varijabli t [t0 , ) te ako je na snazi princip konzistencije (1.3.1), (1.3.2) , onda1 je
t2
A(t1 , t2 ) = exp
(t)dt
t1
, t2 t1 t0 .
(1.4.4)
Dokaz : Denirajmo funkciju f (t) = A(t0 , t) ( sto je akumulacija investicije u iznosu 1 u periodu [t0 , t]). Primjetimo da vrijedi A(t0 , t + h) = A(t0 , t) A(t, t + h) = A(t, t + h) = pa zato imamo A(t, t + h) 1 (t) = lim = lim h0+ h0+ h
f (t+h) f (t)
f (t + h) f (t)
1 f (t + h) f (t) lim = f (t) h0+ h
(sad koristimo obje pretpostavke o neprekidnosti) = Dakle je (t) =

t2 d dt
d 1 f (t) = ln f (t) . f (t) dt
ln f (t) . Slijedi integracijom od t1 do t2

t2 t1
(t)dt = ln f (t)
t1
= ln f (t2 ) ln f (t1 ) = ln
f (t2 ) = = f (t1 )
R t2 f (t2 ) = e t1 (t)dt . f (t1 )
Na kraju, lijeva strana po principu konzistencije je upravo A(t1 , t2 ). 2 A (t0 , t) , sto zna ci da je (t) brzina akumulacije A(t0 , t) po jedinici kapitala (brzina kapitalizacije jedini cnog kapitala) u trenutku t. U predhodnom dokazu se vidi da je (t) = Koriste ci ovaj teorem formulu (1.2.2) mo zemo pisati kao
t+h
exp ih (t) =
1
(s)ds 1
t
(1.4.5)
Vrijedi i obrat. Vidi [3] str.7.
10
Posebno, za h = 1 imamo i1 (t) = i(t) sto je efektivna kamatna stopa za godinu [t, t + 1]. Slijedi
t+1
i(t) = exp
t
(s)ds 1
(1.4.6)
Ovo je u skladu i sa zdravim razumom; naime, teorem nam ka ze da je prvi clan s desne strane upravo akumulacija A(t, t + 1), tj. akumulacija investicije u iznosu 1 u periodu [t, t + 1], a to po deniciji zna ci 1 + i(t). Dalje, kad je (t) = , t (tako je npr. u slu caju ksne efektivne kamatne stope i ), onda teorem daje
t0 +n
A(t0 , t0 + n) = exp
dt = en , t, n R (n 0)
(1.4.7)
t0
Posebno, za n = 1 izraz na lijevoj strani je 1 + i te je zato 1 + i = e . Sad formula (1.4.7) daje A(t0 , t0 + n) = en = (e )n = (1 + i)n , n 0 sto zna ci da formula iz uvoda (povrat Cn = C (1 + i)n ) vrijedi i za necjelobrojne n ! (1.4.8)
Primjer 1.4.1 Neka je (t) = 0.12 (vrijeme se mjeri u godinama). Treba na ci nominalnu godi snju kamatnu stopu na depozite za vremenski period od (a) 7 dana, (b) 1 mjesec, (c) 6 mjeseci . Rje senje: Formula (1.4.5) daje ih (t) = ih =
1 h
eh 1
1 h
e0.12h 1 . Supstituiramo redom
7 1 h = 365 , h = 12 , h= 1 s uo cimo da je ovdje 2 i dobivamo 0.120138, 0.120602, 0.123673. (jo prema (1.4.3) i = 12.7497% )
Primjer 1.4.2 Neka je dana konstantna efektivna godi snja kamatna stopa i. (2) (3) (4) Poka zimo da vrijedi i > i > i > i > ... Rje senje: Sjetimo se da je prema (1.3.4) ip = p((1 + i)1/p 1). No, i ovdje je primjenjiva formula (1.4.5) t+h 1 ih = h (exp( t (s)ds) 1). Medutim, kako je u ovom slu caju (s) = =(1.4.3) = ln(1 + i); kad 1 dobije se uva zimo h = p (*) i(p) = i 1 = p (e p 1) = p ((1 + i) p 1)
p 1
kako i mora biti.
Op cenito je ovdje za bilo koji h
ih =
1 h h (e 1).
Promotrimo funkciju f (x) = x(e/x 1), x > 0
Financijska i aktuarska matematika gdje je > 0 konstanta. Dokazat cemo da je funkcija f padaju ca. To ce za posljedicu imati ( ) ( m ) ( p ) m > p = f (m) < f (p) = i < i ; drugim rije cima i = i(1) > i(2) > i(3) > i(4) > ...
11
(1.4.9)
Preostaje vidjeti da f zaista pada na (0, ). f (x) = e/x 1 x 2 e x = e x (1 ) 1. Sad je dovoljno vidjeti da je f (x) < 0, odnosno x x supstituiraju ci y sto je bijekcija u R+ u R+ jer > 0, da je g (y ) = ey (1 y ) 1 < 0. x Sad je ey (1 y ) 1 < 0 1 y < ey , a ovo je evidentno y > 0. Primjer 1.4.3 Banka posluje s akumulacijskim faktorima baziranim na promjenjivom intenzitetu kamate. Na dan 1.7.2000. klijent je polo zio depozit u iznosu od 50000. Dana 1.7.2002. depozit je narastao na 59102. Pretpostavimo da je godi snji intenzitet kamate tokom tog vremenskog razdoblja bio linearna funkcija. Odredite intenzitet kamate na dan 1.7.2001. ! Rje senje: Kao u dokazu teorema denirajmo f (t) = A(t0 , t); kao u dokazu imamo (t) = (lnf (t)) = 1 f (t) , f (t) (1.4.10)
(kad ve c tamo nismo zabilje zili onu formulu). Odavde je

t
lnf (t) =
t0
(s)ds
(1.4.11)
(ovo je samo parfraza formule (1.4.4) iz teorema.) Ako sada iskoristimo pretpostavku da je (s) linearna funkcija, onda zadnja formula direktno pokazuje da je lnf (t) kvadratna funkcija. Zamislimo sada proizvoljnu kvadratnu funkciju g (t) = t2 + t + , t [a h, a + h]. Vrijedi g (a) = 21 h (g (a + h) g (a h)); dakle vrijednost derivacije kvadratne funkcije u sredini nekog intervala je razlika vrijednosti na krajevima podijeljene s du zinom intervala. Zaista, g (t) = 2t + 1 pa je g (a) = 2a + , a s druge strane je (lako se vidi) 2h (g (a + h) g (a h)) = = 2a + . Sada je na sa funkcija lnf (t) = g (t) , znamo da je kvadratna, a promatrane vremenske to cke su 0, 1, 2 (dakle vrijeme t = 0 po cnemo mjeriti na dan 1.7.2000.). Nama treba (1) = lnf (t) , a poznajemo lnf (0) i lnf (2). t=1 1 59102 1 ) = 0.083621. Dakle je (1) = (lnf (2) lnf (0)) = (ln 2 2 50000 Napomena za kraj 0, 06 , t < 5 0, 04 , t 5 . Pokazujemo (ali to ovdje ne cemo ciniti) da i u takvim slu cajevima vrijede i teorem 1.4.1 i sve navedene formule. Ponekad cemo operirati i s po dijelovima neprekidnim funkcijama kao npr. (t) =
12
1.5
Sada snje vrijednosti

t2
Neka je t1 < t2 . U teoremu smo dokazali A(t1 , t2 ) = exp depozit u iznosu t2 do iznosa C . Ka zemo da je C exp
t1
(t)dt . Posebno, to zna ci da

t1
C = C exp A(t1 , t2 )
t2 t1
(t)dt investiran u trenutku t1 , naraste u trenutku
t2
(t)dt
(1.5.1)
diskontirana vrijednost u trenutku t1 iznosa C koji dospijeva u trenutku t2 . Posebno, diskontirana vrijednost u trenutku t = 0 (dakle sada) zove se sada snja vrijednost, i iznosi:
t
C exp
0
(s)ds .
(1.5.2)
(Puno ime: sada snja vrijednost iznosa C koji dospijeva u trenutku t ) Denirajmo funkciju koja mjeri sada snje vrijednosti iznosa 1
t
v (t) = exp
0
(s)ds =
1 A(0, t)
t 0.
(1.5.3)
Primjetimo da gornja formula ima smisla i za t < 0. Zaista, tada je

t o
v (t) = exp
0
(s)ds = exp
t
(s)ds
sto to cno po teoremu predstavlja akumulaciju od 1 u intervalu [t, 0] . Uz ovako uvedenu funkciju v (t) formulu (1.5.2) mo zemo pisati kao C v (t), t 0 i istaknimo jo s jednom: v (t) je sada snja vrijednost iznosa 1 koji dospijeva u trenutku t. U specijalnom slu caju kad je (t) = const = (dakle kad je efektivna kamatna stopa konstantna, tj. i(t) = i ) imamo v (t) = et = (e )t . (1.5.5) Uvedemo li veli cinu v (diskontni faktor) formulom v = v (1) = e = prethodna formula prelazi u v (t) = v t , t 0. (1.5.7) 1 1+i (1.5.6) (1.5.4)
13
Primjer 1.5.1 Neka je (t) = 0.06 0.9t , t. Ukoliko je t0 = 0, tra zi se sada snja vrijednost iznosa C = 100 koji dospijeva nakon 3.5 godine. Rje senje: v (t) = exp
0
0.06 0.9s ds = exp 0.06
1 (0.9t 1) ln 0.9
Posebno, v (3.5) = 0.838927 i tra zena vrijednost iznosi 83.89.
1.6
Stoodleyjeva formula
Ponekad je mogu ce (t) aproksimirati funkcijom oblika (t) = p + s 1 + rest (1.6.1)
pri cemu se parametri p, r, s trebaju odabrati tako da rezultiraju ci intenzitet kamate dovoljno dobro slijedi praksu. Vi se o tome se mo ze na ci u (J.J. McCutcheon [1], Some remarks on Stoodlys formule) . Neka je (t) kao gore. Tada imamo
t t
v (t) = exp
0 t
(y )dy = exp
0
(p +
s )dy 1 + resy
t 0
= exp
0
rsesy (p + s )dy = exp (p + s)y ln(1 + resy ) 1 + resy 1 + rest 1+r 1 + rest 1+r
= exp (p + s)t + ln(1 + rest ) ln(1 + r) = exp (p + s)t + ln = = e(p+s)t
1 (p+s)t r pt e + e 1+r 1+r
(1.6.2)
Uvedimo veli cine v1 = e(p+s) , v2 = ep ( sto su diskontni faktori koji odgovaraju konstantnim intenzitetima kamate = p + s i = p). Sada je v (t) = 1 r vt + vt 1+r 1 1+r 2 (1.6.3)
sto obja snjava ideju u pozadini. Funkcija v (t), uvedena formulom (1.5.3) kojom se ra cunaju r 1 , dviju takvih funkcija sada snje vrijednosti, ovdje je te zinski prosjek s paunderima 1+r 1+r koje dolaze od konstantnih intenziteta kamate = p + s i = p .
14
1.7
Sada snje vrijednosti tokova novca
U mnogim problemima je potrebno odrediti sada snju vrijednost vi sekratnih nov canih uplata i isplata - casto se ka ze tokova novca, koje se imaju izvr siti u budu cnosti. Razlikujemo dva slu caja. Diskretni tokovi novca Sada snja vrijednost iznosa C1 , ...Cn koji dospijevaju u trenutcima t1 , ...tn , t1 t2 ... tn o cito iznosi
n
C1 v (t1 ) + C2 v (t2 ) + ... + Cn v (tn ) =

j =1
Cj v (tj ) .
(1.7.1)
Kada je Cj > 0 radi se o uplati, a za Cj < 0 o isplati. U slu caju beskona cno mnogo transakcija (isplata ili uplata) sada snja vrijednost je
Cj v (tj )
j =1
(1.7.2)
s tim da red treba konvergirati ( sto ce u praksi uvijek i biti slu caj) . Neprekidni tokovi novca Ovaj koncept je zapravo sasvim teorijski. Rije c je o matemati ckoj idealizaciji, no ona ima primjenu u praksi i mo ze se primijeniti kad se radi o vrlo frekventnim isplatama. Pretpostavimo da je T > 0 i da se u vremenskom intervalu [0,T] novac ispla cuje kontinuirano. Ozna cimo s (t) stopu isplate po jedinici vremena (dakle u na sem dogovoru (t) je godi snja stopa isplate) u trenutku t. Da, prvo objasnimo ovaj pojam. Uo cimo: brzina iznosi 62 km h u trenutku t - koncept je isti idejno. Neka M (t) ozna cava ukupnu isplatu u intervalu [0, t], zamislimo da je to derivabilna funkcija. Deniramo (t) = M (t), t. (1.7.3) Sad uzmimo da je 0 < T . Ukupna izvr sena isplata u intervalu [, ] je

M ( ) M () =
M (t)dt =
(t)dt
(1.7.4)
Ako je (t) neprekidna funkcija (dovoljno je i po dijelovima neprekidna), onda mo zemo rezonirati ovako: izmedu t i t + dt ukupna isplata je M (t + dt) M (t). Ako je dt vrlo malen, onda je to pribli zno M (t)dt, dakle (t)dt. Teoretski je dakle sada snja vrijednost isplate u intervalu [t, t + dt] v (t)(t)dt. Ukupna sada snja vrijednost je zato
T
v (t)(t)dt,
0
(1.7.5)
odnosno
0
v (t)(t)dt
(1.7.6)
15
(pod uvjetom da integral konvergira). Op cenito, sve isplate ne moraju biti pozitivne (istosmjerne). U tom op cem slu caju je sada snja vrijednost zapravo razlika odgovaraju cih suma, odnosno integrala. Primjer 1.7.1 0, 04 , t < 10 0, 03 , t 10 Treba izra cunati sada snju vrijednost kontinuiranih isplata koje ce se vr siti kroz 15 godina po cev si od sada (t = 0) po konstantnom godi snjojstopi 1. Kolika je ukupna isplata na tom intervalu? Neka je (t) = Rje senje: Ovdje je (t) = 1 , t [0, 15].
t
Po deniciji (1.5.3) imamo
v (t) = exp(
0
(s)ds), t 0. Sada je
t 0
t < 10 v (t) = exp( t 10 v (t) = exp(

0
0.04ds) = e0.04t ,
t
10
(s)ds
10
(s)ds) = exp(0.4 (t 10)0.3) = e0.10.03t
Odavdje je tra zena sada snja vrijednost prema (1.7.5)

15 10 15 10
v (t)(t)dt =
0 0
v (t) 1 dt +
10
v (t) 1 dt =
0
e0.04t dt + e0.1
15 10
e0.03t dt =
1 0.04
e0.4
+ e0.1
e0.3
0.03
e0.45
= 8.242 + 3.112 = 11.354
Ukupna isplata je M (15) M (0) =

0
15
(t)dt = 15.
1.8
Vrednovanje tokova novca
Uzmimo u razmatranje dvije vremenske to cke t1 i t2 . Vrijednost u trenutku t1 iznosa C koji dospijeva u trenutku t2 je:
t2
(a) ako je t1 < t2 : Cexp
(t)dt ;
t1 t1
(b) ako je t1 t2 onda se zapravo radi o akumulaciji u intervalu [t2 , t1 ] iznosa C; dakle upla cenog u t2 , gledano u t1 ; rezultat je dan teoremom kao Cexp
t2
(t)dt , a primjenom uobi cajene

t2
konvencije to opet mo zemo pisati kao Cexp

t1
(t)dt .
Sve zajedno: neovisno o odnosu t1 i t2 , vrijednost iznosa C, ra cunata u trenutku t1 , koji dospijeva u trenutku t2 je
t2
C exp
t1
(t)dt .
(1.8.1)
16

t1 t2 t2
To mo zemo izraziti i preko sada snjih vrijednosti. Kako je (bilo t1 manji ili ve ci od t2 ), imamo
t2 t2 t1 0
(t)dt +
t1 t2
(t)dt =
0
(t)dt
C exp
t1
(t)dt = C exp
0
(t)dt+
0
(t)dt = C exp
0
(t)dt
1 exp
t1 0
(t)dt
=C
v (t2 ) , v (t1 )
(1.8.2)
sto predstavlja vrijednodnost u trenutku t1 iznosa C koji dospijeva u t2 . Ovo sad mo zemo kombinirati s rezultatima prethodne to cke da izra cunamo vrijednost tokova novca, ne u trenutku 0 (sada snjem), ve c u trenutku ta . Rezultat je:
n
Cj
j =1
v (tj ) , v (ta ) v (t) dt v (ta )
(1.8.3)
odnosno
0
T ()
(t)
(1.8.4)
i to vrijedi za svaki ta , bio on prije, poslije, ili u toku (izmedu) pojedinih transakcija. O cito, kad je ta = 0, dobiju se sada snje vrijednosti. Alternativni pogled: ako znamo sada snje vrijednosti koje smo izra cunali u prethodnoj to cki, stavljaju ci t2 = 0, t1 = ta dobijemo gornje izraze (jer je v (0) = 1, po deniciji, (1.5.3)). Obje gornje formule mo zemo is citati i na sljede ci na cin: Vrijednost toka novca u trenutku ta analogno, Vrijednost toka novca u trenutku tb iz cega slijedi: v (ta ) Vrijednost toka novca u trenutkuta = v (tb ) Vrijednost toka novca u trenutkutb = Sada snja vrijednost toka novca . (1.8.6) =
1 v (tb )
1 v (ta )
Sada snja vrijednost toka novca
(1.8.5)
Sada snja vrijednost toka novca ,
Primjer 1.8.1 Du zni smo platiti 1000 na dan 1.1.2006., dana 1.1.2007. daljnjih 2500, te dana 1.7.2007. zavr snih 3000. Uz konstantan iznos kamatnog intenziteta = 0.06 treba na ci vrijednost ovih isplata 1.1.2004., te 1.3.2005.
Financijska i aktuarska matematika Rje senje (Ovo se mo ze interpretirati i kao stednja u banci uz ksnu kamatnu stopu.) Vrijeme po cnemo mjeriti 1.1.2004., naravno u godinama. Ovdje je v (t) = exp e0.06 t .
17
t 0 (s)ds
snja, prema (1.7.1) Zato je vrijednost na dan 1.1.2004, tj. u casu t0 , dakle, sada
1000 (v (2)) + 2500 (v (3)) + 3000 (v (3.5)) = 5406.85. Prema (1.8.5) vrijednost tog istog toka je u t = 1 (sad. vr.) 14 = 5798.89. v ( 12 )
14 12
dana kao
Napomena Rezultati ove to cke omogu cuju mijenjanje trenutka vrednovanja. U prakti cnim problemima to cesto u startu cinimo prikladnim izborom sada snjeg trenutka, (u ovom primjeru 1.1.2004.) no to mo zemo samo kad je odnosno i vremenski invarijantno (tj. konstantno).
Primjer 1.8.2 Neka je (t) dan Stoodleyevom formulom uz p = 0.076961, r = 0.5, s = 0.12189 (a) Koliko treba uplatiti u t = 10, da bi u t = 20 vrijedilo 30000? (b) Koliki je akumulirani iznos nakon 10 godina serije od 10 godi snjih uplata po 1000, koje se upla cuju na po cetku svake godine, prva u t = 0? Rje senje je v1 = e(p+s)
Imamo (t) = p +
r s 1 (v1 )t + (v2 )t , gdje , a izra cunali smo da je tada v (t) = st 1+re 1+r 1+r = 0.819672, v2 = ep = 0.925926.
2 t Sad se uo ci da vrijedi v11 = 1.22, v12 = 1.08, pa mo zemo pisati v (t) = 3 1.22t + 1 3 1.08 . (Uvijek je dobro provjeriti recipro cne vrijednosti u slu caju = const., jer svejedno je da li poznajemo 1 1 1 + i ili v , a znamo da je v = e = = ; ovdje se dakle radi o kamatnim stopama 22%, e 1+i odnosno 8%.)
(a) Rje senje je: 30000
v (20) 0.084010 = 30000 = 10259.18. v (10) 0.245664
(b) Ovdje imamo diskretni tok novca. Vrijednost sada (u t = 0) je, prema (1.7.1): 1000 Sad ima posla u ra cunanju (ina ce, za to trebaju tablice, o tome naknadno). Dalje, prema (1.8.5) imamo: g 1 1000 (Vrijednost u t=10) = (Sada snja vrijednost) = v (t) = 22821.01. v (10) v (10)
t=0 t=0
v (t).
18
1.9
Prihod od kamata
Pretpostavimo situaciju u kojoj investitor nije zainteresiran za akumulaciju kapitala ve c zeli samo ubirati prihod od kamata zadr zavaju ci svoj kapital uvijek u istom iznosu C . U slu caju ksne efektivne godi snje kamatne stope i = konst. ; na isteku svake godine prihod je Ci sve dok se kapital ne povu ce. Sada zamislimo investiciju u iznosu C u trenutku t0 , koju se namjerava povu ci u trenutku t > t0 . Zamislimo da investitor zeli da mu se isplati prihod od kamata u n > 1 vremeskih to caka t0 + h, j +1 tt0 t0 + 2h, , t0 + nh = t (dakle je h = n ). Kamata plativa u trenutku t0 + h za vremenski interval [t0 + jh, t0 + (j + 1)h] po deniciji nominalne kamatne stope (tu dode u obzir nominalna stopa ih (t0 + jh), vidi (1.2.1)) iznosi C h ih (t0 + jh). Dakle, ukupni prihod od kamata je
n1
C
j =0
h ih (t0 + jh)
(1.9.1)
Prema na soj stalno prisutnoj pretpostavci je ih (t) (t) za h 0. Ako je jo s (t) neprekidna tt0 funkcija i ako n (pa zato h = n 0) onda gornja suma prelazi u integral pa ukupni prihod od kamata I (t) u intervalu [t0 , t] za n konvergira k
t
I (t) = C
t0
(s)ds .
(1.9.2)
Ako je ovo prihod od kamate u intervalu [t0 , t] onda vrijedi da je I (t) = C (t), (1.9.3)
sto je po deniciji stopa prihoda po jedinici vremena (godina kod nas) za ulo zeni kapital C . Primje cujemo da I (t) ima istu ulogu kao (t) = M (t) (vidi (1.7.3)) u diskusiji kontinuiranog toka novca. Isto rezoniramo kao tamo, i sad zaklju cujemo: Sada snja vrijednost prihoda od kamata u intervalu [0, T ] je
T T T
v (t)I (t)dt =
0 0
v (t)C (t)dt = C
0
(t)v (t)dt.
(1.9.4)
Naime, sada snja vrijednost povu cenog kapitala C u trenutku T je C v (T ) . U drugu ruku, ukupnu sada snju vrijednost znamo - to je to cno C ! Zato je
T T
(1.9.5)
C = Cv (T ) + C
0
(t)v (t)dt = C v (T ) +
0
(t)v (t)dt .
Financijska i aktuarska matematika Zaista,

T T t t
19
(t)v (t)dt =
0 0
(t)exp
0
(s)ds dt = exp
0
(s)ds
T 0
= 1 v (T ).
Sli cnim rezoniranjem kako smo ovdje pokazali

T
v (T ) +
0
(t)v (t)dt = 1
(1.9.6)
pokazalo bi se da je i
0
(t)v (t)dt = 1 (ili pu stanjem predhodne jednakostina limes po T
uz hipotezu da je v (T ) 0 za T ).
20
Zadaci uz 1. odjeljak
Zadatak 1. Banka ispla cuje kamatu na depozite uz varijabilni intenzitet kamate. Na po cetku neke godine investitor deponira iznos 20000. Na sredini te godine akumulacija je iznosila 20596,21 a na kraju 21183,70. Mjere ci vrijeme u godinama, po cev si od te godine, izvedite izraz za godi snji intenzitet kamate (t), 0 t 1 uz pretpostavku da je u tom periodu (t) linearna funkcija. Odredite akumulaciju nakon 9 mjeseci. Rje senje Prema (1.4.4) imamo A(0, t) = exp (
0
(s) ds), a iz pretpostavke (s) = a + bs slijedi b ln A(0, t) = at + t2 , 2 t 1.
A(0, t) = exp (a t +
b 2 t ) 2
,21 a b 1 a b t= 1 daje ln 20596 2 20000 = 2 + 2 4 2 + 8 = 0, 029375 ,70 b b t = 1 daje ln 21183 20000 = a + 2 a + 2 = 0, 057500 Odavdje je a = 0, 06, b = 0, 005, pa je (t) = 0, 06 0, 005t ,
t 1 i zato akumulacija nakon
9 mjeseci iznosi 20000 exp(

0
3 4
(0, 06 0, 005)dt) = 20891, 16
Zadatak 2. Du znik treba platiti banci 6280 za 4 godine od danas, 8460 za 7 godina, te 7350 za 13 godina. Ovaj plan se zeli reprogramirati na na cin da se odabere jedna od sljede ce dvije opcije: (a) Jednokratna isplata, 5 godina od danas (b) Jednokratna isplata ukupnog zadu zenja 22090 u odgovaraju cem trenutku. Precizirajte reprogramirane obveze uz = const. = 0, 076961 Rje senje S.V.=6280 v 4 + 8460 v 7 + 7350 v 13 , jer je v = e = 1,1 08 (a) X v 5 = 12254, 90 X = 18006,47 (b) 22090 v t = 12254, 90 t= 7,66 7 godina i 8 mjeseci.
izlazi S.V.=12254,90
s uz parametre 1 + r est p = 0,058269, s = 0,037041, r = 1 ce uplatiti 5 puta iznos 600 na po cetku 5 uzas3 . Investitor topnih godina, prvu u trenutku t = 0. Zauzvrat mo ze birati jednu od ponudenih opcija: (a) Isplatu ukupnog akumuliranog iznosa po isteku svih 5 godina (b) Seriju od 5 jednakih isplata, svaku u iznosu 900 na po cetku 5 uzastopnih godina od kojih prva dospijeva 5 godina od sada. je povoljnije? Sto Zadatak 3. Neka je zadano, mjereno u godinama (t) = p +
21
Rje senje 1 r t v1 v t , v1 = e(p+s) = 0, 9090911 , v2 = ep = 0, 943396. v (t) = + 1+r 1+r 2 1 1 3 1 Kako je = 1, 1 i = 1, 06 imamo v (t) = 1, 1t + 1, 06t . v1 v2 4 4 Sada snja vrijednost svih uplata iznosi 600 (1 + v (1) + v (2) + v (3) + v (4)) . 600 Akumulacija svih uplata u trenutkuu t = 5 iznosi dakle (1 + v (1) + + v (4)) = 3902, 16 . v (5) t v (t) 1 0,91767 2 0,84233 3 0,77339 4 0,71028 5 0,65251 6 0,59996 7 0,55113 8 0,50674 9 0,46605
Neka je Y iznos fer godi snje isplate (s.v. svih isplata jednaka je s.v. svih uplata.). Izjedna cavanjem sada snjih vrijednosti uplata i isplata slijedi 600 1 + v (1) + + v (4) = Y v (5) + v (6) + v (7) + v (8) + v (9) Y = 917, 09. Vidimo da bi u drugom slu caju investitor trebao dobiti 917, 09 , a ne 900, 00. Prva je opcija dakle bolja (ako su sve druge okolnosti neutralne).
Zadatak 4. Intezitet kamate (t) po godini u trenutku t je linearna funkcija prvih m godina (mjereno od t = 0), a zatim konstanta na nivou dostignutom u trenutku m. (a) Nadite akumulaciju od 1 u vremenskom intervalu [0, n] u terminima n, m, (0), (m). (b) Specicirajte za m = 16, (0) = 0, 08, (16) = 0, 048, n = 15 i onda n = 40. (c) Nadite konstantan intezitet koji daje isti u cinak kao u (b) nakon 15 te nakon 40 godina. Rje senje (a) A(0, n) = exp (
Ozna cimo (0) = 0 , (m) = m . t Za t [0, m] imamo (t) = 0 + (m 0 ). Zato je m n n n t 1 n m = (t)dt = 0 + (m 0 ) dt = 0 t + (m 0 )t2 = m 2m 0 0 0 1 2 (m 0 )n = 0 n + 2m n = n(0 + (m 0 )). 2m Slijedi n n (t)dt = exp(n 0 + (m 0 ) ) n m A(0, n) = exp 2m 0 m n m n > m A(0, n) = exp (t)dt + (t)dt = exp (0 + m ) + (n m)m 2 0 m (b) n = 15 A(0, n) = 2, 6512 n = 40 A(0, n) = 8, 8110 (c) e15 = 2, 6512 = 0, 065, i = e 1 = 6, 72% e40 = 8, 8110 = 0, 0544, i = 5, 59%
n 0 (t)dt).
22
0, 08 , 0 t < 5 0, 06 , 5 t < 10 0, 04 , 10 t Investitor ce uplatiti 15 premija godi snje unaprijed, svaku u iznosu 600, prvu u t = 0. Zauzvrat mo ze birati jednu od sljede ce dvije opcije Neka je, mjereno u godinama (t) = a) Ukupni akumulirani iznos godini dana nakon zadnje uplate b) 8 jednakih godi snjih isplata koje ce se isplatiti u jednakim intervalima, a prva dospijeva jednu godinu nakon zadnje uplate Odredite iznose a) i b) Rje senje
t
Zadatak 5.
v (t) = exp
0
(s)ds =
exp(0, 08t) , 0t<5 exp(0, 06t 0, 1) , 5 t < 10 exp(0, 04t 0, 3) , 10 t
Jednad zbe vrijednosti glase a) 600 v (0) + v (1) + ... + v (14) = S v (15) S = 14119 b) 600 v (0) + v (1) + ... + v (14) = X v (15) + v (16) + ... + v (22) X = 2022
( + 1) , t 0, > 0 je konstanta. Odredite (t) ( + t)( + t + 1) i efektivnu kamatnu stopu i(n) za period [n, n + 1]. Odredite sada snju vrijednost a(n) od n uzastopnih uplata, svaka u iznosu 1 od kojih se k -ta upla cuje u trenutku t = k . Specicirajmo = 15. Nadite iznos godi snje premije koja bi se pla cala godi snje unaprijed tokom 12 godina koja bi osigurala isplatu 10 godi snjih isplata, svaka u iznosu 1800 s tim da prva dospijeva jednu godinu nakon zadnje usplate. Odredite u t = 12 vrijednost svih uplata, odnosno isplata. Zadatak 6. Neka je v (t) = Rje senje v (t) = exp
0
(s)ds
(s)ds = ln v (t) (t) = ln v (t)
U na sem slu caju je (t) =
v (t) . v (t)
v (t) ( + t)( + t + 1) ( + 1)(2 + 2t + 1) 2t + 2 + 1 = = . 2 2 v (t) ( + 1) ( + t) ( + t + 1) (t + )(t + + 1)

t+1
Prema (1.4.6) je i(t) = exp

n+1 t
(s)ds 1, a kod nas je (trik!)

n+1 n
v (n) 1 v ( n + 1) n 0 0 ( + 1) ( + n + 1)( + n + 2) +n+2 2 i(n) = 1= 1= . ( + n)( + n + 1) ( + 1) +n +n i(n) = exp (s)ds 1 = exp (s)ds (s)ds 1 =
23
Dalje, uva zavaju ci da prva uplata dospjeva u trenutku t = 1, a n-ta u t = n imamo a(n) = v (1) + ... + v (n). 1 1 Sad primjetimo da je v (t) = ( + 1) . Odavdje je +t +t+1 1 1 1 1 1 1 1 a(n) = ( + 1)( +1 +2 + +2 + ... + + n +n+1 ) = ( + 1)( +1 +n+1 ) n a(n) = . +n+1 Ozna cimo s P iznos uplate (premije). Jednad zba vrijednosti u t = 0 (danas) je P (1 + a(11)) = 1800(a(21) a(11)). 2115 1115 a(11) 37 27 Slijedi P = 1800 a(21) 1800 = 608.11 . = = 15 = 1+a(11) 15 1 + 11 27 Neka je X vrijednost u trenutku t=12 (obje strane su jednako vrijedne; tako smo i odredili premiju). 1 Prema (1.8.5) je X = 1800 a(21) a(11) = 13621.62 . v (12)
Zadatak 7. Investitor kupuje rentu koja se ispla cuje neprekidno n godina. Stopa isplate je linearna funkcija vremena, t (a) Neka Ir ozna cava iznos ispla cen u r-toj godini, r = 1, 2, ..., n. Izvedite izraz stopa isplate (t) u trenutku t po jedinici vremena (=godini) u terminima I1 i I2 . Nadite ukupni ispla ceni iznos do t n (b) Neka je intenzitet kamate po godini = const. Nadite sada snju vrijednost rente u terminima n, , I1 , I2 . Za n = 20, I2 = 1.07I1 , i = 6% i sada snju vrijednost rente 9047 nadite I1 te iznos ispla cen u zadnjoj godini. Rje senje Stavimo (t) = p + qt. Po formuli (1.7.4) u r-toj godini je ispla ceno
r
Ir =
q 3 1 Odavde je I1 = p + 2 , I2 = p + 3 2 q q = I2 I1 , p = 2 I1 2 I2 1 (t) = ( 3 0 t n. 2 I1 2 I2 ) + (I2 I1 )t, Dalje, po (1.7.5) je sada snja vrijednost izra zena kao n 0
r 1
q 2 q (p + q t)dt. Slijedi Ir = p + 2 (r (r 1)2 ) = p + 2 (2r 1), r = 1, 2, ..., n.
(p + qt)et dt = p
0 en
et dt + q
0
tet = parcijalna integracija =
1 1 = (3I1 I2 ) 2
+ (I2 I1 )
1 en nen 2
Ra cunom izlazi I1 = 500, In = 1165.
24
2
2.1
Osnovne funkcije slo zenog ukama civanja

Osnovne relacije
U citavom ovom poglavlju operirat cemo s ksnom efektivnom godi snjom stopom i = konst., a vremenska jedinica je opet godina. Najprije ponovimo neke temeljne relacije. Vrijednost u trenutku s iznosa 1 koji dospijeva u s + t dana je, s sa v (s + t) = exp v (s) Uz oznaku (ve c ranije navedenu) v = e = (1 + i)1 (2.1.2) mo zemo rekapitulirati: vrijednost u trenutku investicije iznosa investiranog bilo kada, koji dospijeva t godina kasnije u iznosu 1 je v (t) = et = (e )t = v t . Uvedimo jo s d = 1v, pa imamo relacije v = 1 d = e v (t) = (1 d)t . (2.1.5) (2.1.6) (2.1.4) (2.1.3)
s+t s
(r)dr = exp(t) = et .
(2.1.1)
Predzadnja formula se interpretira ovako: U zamjeni za uplatu iznosa 1 u trenutku t = 1 (a sada snja vrijednost toga prema (2.1.3) je v = e ) investitor u ovom trenutku t = 0 raspola ze s iznosom v = 1 d. Ovo mo zemo do zivjeti kao slijede cu kreditnu pogodbu: 1 d se mo ze shvatiti kao zajam u trenutku t = 0 koji ce biti ispla cen u iznosu 1 u casu t = 1 s tim da je ve c pla cena kamata d u trenutku t = 0. Ukratko: banka nam odobri zajam u iznosu 1 na rok od jedne godine; mi vra camo to cno 1, no na po cetku raspola zemo ne s 1, ve c s 1 d. Ka zemo da je d diskontna ili anticipativna kamatna stopa po jedinici vremena (kod nas je godi snje). Preciznije, d se zove efektivna anticipativna kamatna stopa (kasnije ce se pojaviti i nominalne) . Primjetimo jo s da je i = const = const.
t+1
Iz ranije formule i(t) = exp

t
(s)ds 1 znamo da je i = e 1 = ln(1 + i) (2.1.7) (2.1.8)
Kombiniraju ci prethodne relacije imamo jo s v= 1 1+i (2.1.9)
Financijska i aktuarska matematika 1 i = 1+i 1+i
25
d=1v =1
(2.1.10) (2.1.11)
d = iv
Zadnja relacija upravo potvrduje prethodnu opservaciju: d je sada snja vrijednost iznosa i koji dospijeva jednu godinu kasnije. Koja bi bila odgovaraju ca svota koja bi se pla cala kontinuirano kroz interval [0, 1]? Iznos ozna cimo sa , pretpostavimo stopu uplate (t) = const = pa po formuli (1.7.4) daje
1
=
0
dt = .
Sad formula (1.7.5) kojom se ra cuna sada snja vrijednost izjedna cena s d daje
1 1
d=
0
v (t)(t)dt =
0
et dt =
(1 e ) = (vidi 2.1.5) = d
Rezimirajmo: i, d, su alternativni opisi iste stvori; platiti iznos d u t = 0 je isto kao platiti i u trenutku t = 1 (je isto kao kontinuirana uplata svote kroz interval [0, 1] po konstantnoj stopi uplate ) . Veli cine i, , v, d se naravno mogu izraziti svaka pomo cu svake. Prethodne relacije daju sljede ci tabelarni pregled
\ vrijednost u terminima od \ i v d
e 1 ln(1 + i) ln v ln(1 d) 1 1 v d 1d
e 1 1+i
1 e i 1+i 1v
1d
Kad je i malen mogu se vr siti i razli cite aproksimacije koje pokazuju da su i, , d istog reda veli cine dok je v 1 i . Na primjer, za |i| < 1 razvojem logoritma u red dobiva se 1 1 1 = ln(1 + i) = i i2 + i3 i4 + 2 3 4 pa za male i vidimo 1 i i2 . 2
26 i = i (1 i + i2 i3 + ) za |i| < 1, pa je 1+i d i i2 .
Sli cno, d =
Takoder iz i = e 1 razvojem e u Taylorov red vidimo za male 1 i + 2. 2 Za male sli co se izvode i d 12 . 2
U konkretnim situacijama mogu ce su i preciznije ocjene. x Neka je f (x) = e . Prema Taylorovom teoremu je f (x) = f (0) + xf (0) + Dakle, za > 0 [0, ] t.d. Odavdje je i = e 1 = + f (0) 2 f () 3 x + x 2! 3! e = 1 + + 2 3 + e 2 6 e e0.1 > < 0.185 6 6 za neki [0, x], x > 0. (*) (**)
Zamislimo sad da je (0, Zaklju cak: < 0.1
1 ) . Tada je [0, ] 10 +
2 3 + e 2 6
2 2 < i < + + 0.185 3 2 2
2.2
Jednad zbe vrijednosti i prinos u transakciji
Promotrimo transakciju u kojoj investitor treba u vremenima t1 , . . . , tn platiti iznose a1 , . . . , an i u tim istim trenucima primiti uplate b1 , . . . , bn (u praksi ce samo jedan od brojeva aj , bj biti = 0, j ). Postavlja se pitanje uz koju konstantnu efektivnu kamatnu stopu je vrijednost svih uplata jednake vrijednosti svih isplata; znamo da je to jednako jednom jednako u t = 0 jednako uvijek (bazi cno, to je (1.8.6) ). Ako gledamo sada snje vrijednosti dobivamo jednad zbu
n n
aj v (tj ) =
j =1 j =1
bj v (tj ).
(2.2.1)
Uz oznaku cj = bj aj =neto tok novca u trenutku tj , kako je v (tj ) = etj , imamo

n
cj etj = 0.
j =1
(2.2.2)
27
Ovo se zove jednad zba vrijednosti za intenzitet kamate implicirane transakcijom. Ako uva zimo e = 1 + i , v =
n
1 mo zemo pisati i 1+i

n tj
cj (1 + i)
j =1
= 0,
odnosno
j =1
cj v tj = 0.
(2.2.3)
Suma mo ze i ci i do samo sto tada moramo osigurati da redovi konvergiraju. Analogno jednad zba za kontiuirani tok isplate i uplate je
T () 0
(t)et dt = 0
(2.2.4)
ako su 1 (t), 2 (t) stope isplate i uplate, te je (t) = 2 (t) 1 (t) stopa toka novca u t. Vratimo se jednad zbi (2.2.2), odnosno (2.2.3). Ako ona ima jedinstveno rje senje onda se ono, u oznaci 0 zove se intenzitet kamate impliciran transakcijom, a pripadaju ca efektivna 0 kamatna stopa i0 = e 1 se zove prinos po jedinici vremena (dakle kod nas godi snji 0 prinos). Uo cimo da je nu zno i0 = e 1 > 1. Primjer 2.2.1 Pogledajmo dva projekta u kojima investitor cini inicijalnu investiciju od 10000, nakon jedne godine o cekuje se prihod, a nakon jo s jedne godine potrebna je nova, nalna investicija: t=0 (a) (b) -10 000 -10 000 t=1 21 500 20 400 t=2 -11 550 -10 395
Jednad zbe vrijednosti su : (a) 10000 + 21500 v 11550 v 2 = 0 (b) 10000 + 20400 v 10395 v 2 = 0 Prva jednad zba ima dva pozitivno rije senje i1 = 0, 05 i i2 = 0.10 , druga ima dodu se isto 2 ( i1 = 0, 05 i i2 = 0.01 ), no samo jedno je pozitivno. (Naime, i > 0 tra zi da bude = ln (1 + i) > 0). Ovdje se lako vidi sto se dogada. Medutim, op cenito je znatno te ze dobiti rje senje, cak i doznati je li jedinstveno.
Teorem 2.2.1 Za svaku transakciju u kojoj sve isplate prethode svim uplatama (ili obrnuto) jednad za (2.2.2) ima jedinstveno rje senje (tj. prinos je odbro deniran). Dokaz: Pretpostavimo da imamo k isplata i n k uplata.
28
Pi semo (1 et1 + + k etk ) + k+1 etk+1 + + n etn = 0 / etk pri cemu je j > 0, j = 1, . . . , n, t1 < t2 < < tn . Primjetimo da nisu sva pla canja s istim predznakom; ina ce cijeli problem uop ce nema smisla vidi (2.2.1). Zato je ovdje k 1 i k < n (tj. s negativnim/isplatama smo zapo celi, bila je barem jedna isplata i nisu sve isklju civo isplate, nego od trenutka tk+1 slijede uplate). t k Nazan ceno mno zenje s e daje 1 e(tk t1 ) + + k e(tk tk ) (k+1 e(tk+1 tk ) + + n e(tn tk ) ) = 0.
k n
Uz oznake jednad zbu
g ( ) =
j =1
j e(tk tj ) ,
h( ) =
j =k+1
j e(tj tk ) , trebamo dakle po rije siti
f ( ) = g ( ) h( ) = 0 . Medutim g ( ) rastu ca (ili konstanta ako je k=1), h( ) strogo padaju ca pa je f ( ) strogo rastu ca. Kako je lim f ( ) = , o cito f ima to cno jednu nul - to cku.

2 Primjetimo da su oba slu caja iz prethodnog primjera izvan dosega teorema. Postoje i drugi dovoljni uvijeti. Sljede ci navodimo bez dokaza.
Teorem 2.2.2 Za neto tokove novca C0 , C1 , . . . , Cn u vremenskim to ckama t0 < t1 < < tn
r
denirajmo Sr =
j =0
Cj ,
r = 0, 1, . . . , n. Pretpostavimo da je S0 , Sn = 0, da su S0 , Sn razli citih
predznaka, te da se predznak u nizu S0 , S1 , . . . , Sn mijenja to cno jednom. Tada jednad zba (2.2.2) ima jedinstveno pozitivno rje senje. 2
Primjer 2.2.2 Neka su Cj : 5, 1, 3, 8, 4 . Tada su Sr : 5, 4, 7, 1, 5 . Primjer 2.2.3 Neka se u t = 0 investira iznos X , neka se na kraju svake godine tokom n godina uprihodi jX te neka se u t = n povu ce po cetnu investiciju X. Jednad zba vrijednosti je (koristimo oblik (2.2.3)) X + jX (1 + i)1 + jX (1 + i)2 + + jX (1 + i)n + X (1 + i)n = 0 j (1 + i)0 + + (1 + i)n1 = (1 + i)n 1 j (1 + i)n , 1 X
(1 + i)n 1 = (1 + i)n 1. i
29
O cito je jedno rje senje j = i ; (rje savamo po i uz zadani j ). Primjer je porkiven s oba prethodna teorema, pa je rje senje jedinstveno. Ovo je u skladu sa zdravim razumom. Za i < j investitior ce biti na dobitku, za i > j na gubitku; naime, predlo zena shema je identi cna shemi prihoda od kamata. I op cenito, problem se mo ze bankovno ilustrirati: tra zi se ona efektivna kamatna stopa i uz koju su na se uplate i bankine isplate u ravnote zi.
Primjer 2.2.4 Investitor mo ze birati izmedu sljede ca dva plana stednje: (1) Deset godi snjih premija u iznosu 100 plativih unaprijed koje donose 1700 nakon 10 godina (2) Petnaest godi snjih premija u iznosu 100 plativih unaprijed koje donose 3200 nakon 15 godina Koji plan nudi vi si prinos? Koje druge faktore investitor mo ze uzeti u obzir? Rje senje (prema prvom teoremu postoji jedinstveno !) Tra zimo vrijednost kamatne stope inducirane transakcijom. (1) Jednad zba vrijednosti je 100 + 100(1 + i)1 + + 100(1 + i)9 = 1700(1 + i)10 (1 + i)10 1700 = 100(1 + i)(1 + (1 + i) + + (1 + i)9 ), dakle 17 = (1 + i) (1 + i)10 1 . i
(1 + i)10 1 Ozna cimo f (i) = 17 = (1 + i) . Dakle, treba rije siti jednad zbu f (i) 17 = 0. i Ona se rije sava numeri cki. Prvo pronademo i1 i i2 takve da su f (i1 ) 17 i f (i2 ) 17 suprotnog predznaka, odnosno da se tra zena vrijednost i nalazi izmedu i1 i i2 (ok, jer je f (i) neprekidna za i > 0). Zatim koristimo linearnu interpolaciju. Imamo f (0.08) = 15.6455, f (0.09) = 16.5603, f (0.10) = 17.5312. Kako je f (0, 09) 17 < 0 i f (0, 10) 17 > 0, tra zena vrijednost i je izmedu i1 = 0.09 i i2 = 0.10. Linearna interpolacija daje (sli cni trokuti) i2 i1 i i1 = f (i) f (i1 ) f (i1 ) f (i2 ) i 0.09 0.1 0.09 = , 17 16.5603 17.5312 16.5603 odatle je i = 0.0945, odnosno 9.45% .
Kad to uvrstimo gore u desnu stranu dobije se 16.990053 sto je zadovoljavaju ce. (1 + i)15 1 (2) Ovdje je jednad zba 32 = (1 + i) i istim na cinom iznademo da je rje senje i to cno 9% (u biti uvr stavanje daje 32.0034). Dakle prvi plan izgleda bolji. Da li je? Smisao je ovaj: uz kamatnu stopu 9.45%, odnosno 9% planovi su potpuno uravnote zeni . Dakle: prihva caju ci prvi plan mi odabiremo stednju u kojoj nam se priznaje ve ca kamatna stopa. Jasno, treba vidjeti sto bismo s novcem. Ako ga namjeravamo potro siti, nema daljnjih razmatranja. Ako ga namjeravamo reinvenstirati onda treba vidjeti koju kamatnu stopu mo zemo posti ci u periodu [10,15]. Ako je taj manji, onda treba ponovo razmisliti.
30
Zamislimo da je na tr zi stu na snazi efektivna godi snja kamatna stopa 8% i da ce takva biti na snazi tokom idu cih 15 godina. Izra cunajmo sada snju vrijednost oba plana 10 (1) (8%) s.v.1 = 1700 v (100 + 100 v + + 100 v 9 ) = 62.74 (2) (8%) s.v.2 = 3200 v 15 (100 + 100 v + + 100 v 14 ) = 84.35 . Za (8, 5%) s.v.1 = 39, 979, a s.v.2 = 40, 238 . Za (8, 7%) s.v.1 = 31, 259, a s.v.2 = 23, 670 . Dakle, ovako gledano drugi plan je bolji. Zaklju cak: va zno je kakva je kamatna stopa na tr zi stu ne samo u [10, 15] nego citavo vrijeme. Primjer 2.2.5 U zamjenu za uplatu 500 sada i uplatu 200 nakon dvije godine investitor ce dobiti 1000 nakon 5 godina od sada. Nadite prinos na transakciju. Rje senje 1000 = 500(1 + i)5 + 200(1 + i)3 10 = 5(1 + i)5 + 2(1 + i)3 i = 8.3248% Primjer 2.2.6 U zamjenu za zajam u iznosu 100 du znik treba platiti 110 nakon 7 mjeseci. Nadite godi snju kamatnu stopu, godi snju diskontnu stopu i godi snji intezitet kamate za ovu transakciju. Ubrzo nakon posudbe du znik predla ze reprogramiranje: platio bi 50 nakon 7 mjeseca a drugu, preostalu uplatu izvr sio bi 6 mjeseci kasnije. Uz suglasnost druge strane podrazumijevaju ci istu kamatnu stopu odredite odgovaraju ci iznos druge uplate. Rje senje 7 7 sto daje 12 ln(1 + i) = ln 1.1 i = 0.17749 . Imamo 100(1 + i) 12 = 110 Dakle je i = 17.75%, d = 1 v = 0.15074, = 0.16339 . Ozna cimo drugu uplatu sa X. Da sve bude u ravnote zi, preostalih 60 (60=110-50) bi nakon 1 idu cih 6 mjeseci trebalo vrijediti X; dakle, X = 60(1 + i) 2 = 65.11 . Alternativno, to smo mogli i izjedna cavaju ci sve skupa u casu npr. t = 13 12 : 13 1 100e 12 50e 2 X = 0 . Primjer 2.2.7 Du znik treba platiti iznose x1 , . . . , xk u vremenima t1 , . . . , tk . Umjesto toga, on predla ze jed nokratnu uplatu ukupnog duga x1 + + xk u trenutku t koji je te zinski prosjek originalnih vremena x1 t1 + + xk tk . t = x1 + + xk Je li ovo korektno? Uo ci t [t1 , tk ].
31
Rje senje Neka je T trenutak u kojem bi ukupna jednokratna uplata te svote bila fer. Izjedna cimo S.V.: (x1 + + xk )eT = x1 et1 + x2 et2 + + xk etk . Sad zamislimo da ra cunamo u lipama - svi xi su tada cijeli brojevi. Sad zamislimo skup koji se sastoji od x1 brojeva od kojih je svaki jednak et1 , x2 brojeva, svaki et2 , . . . , xk brojeva etk . Svi nisu jednaki jer ti = tj . Sad iskoristimo poznatu nejednakost aritmeti cke i geometrijske sredine (a + b > 2 ab). Dobivamo eT = x1 et1 + x2 et2 + + xk etk > x1 + + xk
1 (x1 ++xk )
> (et1 )x1 (et2 )x2 (etk )xk Jer je logaritam rastu ca funkcija slijedi uplata treba do ci ranije.
= exp
x1 t1 + + xk tk . x1 + + xk
T > t T < t . Investitor je lukav. Korektna
Primjer 2.2.8 (Komercijalni diskont) Zajmodavac temelji svoje kratkoro cne transakcije na stopi komercijalnog diskonta D, 0 < D < 1. Ako je 0 < t 1 nudi se zajam u iznosu X (1 Dt) u t=0 u zamjenu za otplatu X u casu t. Za takvu transakciju za period [o, t] treba izvesti izraz za efektivnu godi snju diskontnu stopu d u terminima D, t. Jasno je da d ovisi o t. Poka zite da d raste s t. Rje senje Jednad zba transakcije u 0 glasi 1 Dt = v t , dakle je 1 Dt = (1 d)t d = 1 (1 Dt)1/t . Dalje, 1 Dt = (1 d)t t ln(1 d) = ln(1 Dt) (jer |Dt| < 1 razvijemo u red) )2 )3 t ln(1 d) = Dt (Dt (Dt 2 3 t t2 2 3 ln(1 d) = D D 2 D 3 . . . Ako t raste desna strana pada, dakle ln(1 d) pada 1 d pada d raste.
2.3
Financijske rente: sada snje vrijednosti i akumulacije
Renta je seriji od n jednakih isplata/uplata, u jednakim vremenskim intervalima. Sve isplate/uplate su izvjesne, neovisne o smrti ili do zivljenju neke osobe. Takva serija se naziva 2 renta ili nancijska renta (annuity-certain) . Pretpostavljamo da se opet operira s konstantnom kamatnom stopom i. Promotrimo prvo slu caj isplate u iznosu 1 na kraju svake od n uzastopnih godina (jedini cnih intervala).
2
Ukoliko isplate nisu izvjesne i ovise o smrti ili o do zivljenju, radi se o zivotnoj renti (contingent annuity).
32
C 1 0 1
C 1 2
C 1 n
Sada snja vrijednost takve rente je an = v + ... + v n = v (1 + v + ... + v n1 ) = v 1 vn 1 vn 1 vn = = 1 1v i 1 v (2.3.1)
Ovakva se renta zove postnumeranda ili plativa unatrag (ordinary annuity). Uo cimo da je stvar translaciono invarijantna; rezultat je isti kad ra cunam vrijednost jednu godinu prije prve isplate. Jasno, s.v. = C an ako se ispla cuje iznos C . a n an 0 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 n S Sn
n1 n
Vrijednost u trenutku prve isplate (prenumerando, plativo unaprijed) (annuity due) je a n = 1 + v + ... + v n1 = O cito vrijedi (i aritmeti cki i zdravorazumski) a n = (1 + i) an , a n = 1 + an1 , n 2 . (2.3.3) 1 vn 1 vn = . 1v d (2.3.2)
Vrijednost ovakve serije od n godi snjih isplata u trenutku zadnje isplate je Sn = (1 + i)n1 + ... + (1 + i) + 1 = (1 + i)n 1 i (2.3.4)
a godinu dana nakon zadnje isplate

n n n = (1 + i)n + ... + (1 + i)2 + (1 + i) = (1 + i) (1 + i) 1 = (1 + i) 1 . S i d
(2.3.5)
Primjetimo da vrijedi Sn+k Sk = Sn (1 + i)k ; n+k S k = S n (1 + i)k . S
Financijska i aktuarska matematika n zovu i akumulacije, odnosno akumulirane vrijednosti renti. Ponekad se vrijednosti Sn i S Primijetimo jo s da smo npr. Sn mogli izvesti iz an i formule 1 (vr. toka novca u ta ) = (s.v. toka novca) v (ta ) U na sem slu caju bi bilo Sn = Lako se vide sljede ce formule n| = (1 + i)n a Sn| = (1 + i)n an| , S n| Sn+1| n| =1+S (2.3.6) = (1 + i)n = i Sn| + 1 n| + 1 = (1 + i)n = d S
prispjela kamata
33
1 1 vn (1 + i)n 1 an = (1 + i)n = . v (n) i i
i 0 1
i 2
kamata
i + 1
dug
n1 n
n| = (1 + i)Sn| S 1 = i a n| + v n 1 = da n| + v n
Ove jednakosti se mogu i algebarski izvesti i interpretirati. Npr. predzadnja je jednad zba vrijednosti na n godina u iznosu 1 u kojem se kamata (u godi snjem iznosu i) pla ca na kraju svake godine. Sad zamislimo sve ve ce i ve ce n i pustimo n . Dobiveni nizovi isplata zovu se vje cne 1 n rente (perpetuities). (primijetimo i > 0 = v = 1+i < 1 = v 0 za n ) Jasno je da vrijedi a| = v + v 2 + ... = v a | 1 1 = 1v i (2.3.7) (2.3.8) i a| a | 2% 50 51 4% 25 26 6% 16.66 17.66 10% 10 11 15% 6.66 7.66
1 1 = 1 + v + v 2 + ... = v = 1v d
Takodjer je jasno da mora biti a | a| =
i+1 1 1 1 = = 1. d i i i
Korisno je imati navedene veli cine tabelirane za razne konketne vrijednosti i. U praksi, obi cno se tabeliraju an| i Sn , a druge dvije se izvode iz njih. Primjer 2.3.1 Na dan 15.11. svake godine od 1984 do 1999 uklju civo investitor je upla civao iznos 500 na specijalan ra cun. Dana 15.11.2003. ce podi ci svoju u stedevinu. Odredite njezin iznos ako je i=7% . Koliko bi bio iznos u stedevine na dan 31.12.2003.?
34
Rje senje: cine Sn| ). Izvr seno je 16 uplata. Zato je vrijednost 500S16| na dan zadnje uplate (po deniciji veli 4 Rezultat: 500S16| (1 + i) . Alternativno, 500(S20| S4| ). Iznos u stedevine na dan 15.11.2003. je 18277, 77 . Na dan 31.12.2003. iznos bi bio 500S16| (1 + i)4 (1 + i)3/24 = . Odgodene rente (deferred annuities) Opi simo sada odgodene rente. Odgodena postnumerando renta (renta plativa unazad) koja traje n godina uz rok odgode m godina ima dijagram i sada snju vrijednost. 1 1 1 0 1 m m+1 1 1 1 1 m+n
m |an
q = vm an q = an+m| am| .
m . = vma n = a n+m| a
(2.3.9)
Analogno se vidi n m |a (2.3.10)
Neprekidne rente Neka je n 0 (ne nu zno cijeli). Vrijednost u t = 0 rente koja se ispla cuje kontinuirano u vremenskom intervalu [0, n] pri cemu je godi snja stopa isplate konstantna i iznosi 1, ozna cava se s a n q . Jasno je od prije a n q=
n n
(t)v (t)dt =
0 0
dt =
1 en 1 vn = , =0 n , =0.
(2.3.11)
Ako imamo takvu odgodenu rentu onda je n m |a Iz (2.3.11) i (2.3.1), za = 0, slijedi i a n q = an q. a an q je tabelirana. Rastu ce rente Preostalo je opisati rastu ce i padaju ce rente. Op cenito se ovo izvodi iz ve c poznate formule za s.v. toka novca. Va zan je sljede ci konkretan slu caj. Promatramo postnumerando rentu u kojoj se u vremenskim to ckama 1, 2, ..., n ispla cuju iznosi 1, 2, ..., n. (2.3.13) n+m| a m n q=a q = vma q. (2.3.12)
Financijska i aktuarska matematika (I a n ) 1 (Ian ) 0 Sada snja vrijednost takve rente je (Ia)n q = v + 2v2 + 3v3 + + (n 1) vn1 + n vn . Odavdje je (1 + i)(Ia)n q = 1 + 2v + 3v2 + + (n 1) vn2 + n vn1 . Oduzimanjem te jednakosti od (2.3.14) slijedi i (Ia)n n q = 1 + v + v2 + + vn1 nvn = a q nvn (Ia)n q= Obi caj je i funkciju (Ia)n q tabelirati. a n q nvn . i = 2 1 1 3 2 2 n n1 n n1 n
35
(2.3.14)
(2.3.15)
Ako sada imamo rentu, ciji iznosi isplate cine aritmeti cki niz, njezina se sada snja vrijednost mo ze napisati u terminima an q i (Ia)n q. P 0 1 P +Q 2 P + 2Q 3 n1 P + (n 1)Q n
Konkretno, ako je prva isplata P , druga P + Q, k ta P + (k 1)Q, s.v. svih takvih uplata je (P Q)an ili analogno (2.3.15); q + Q(Ia)n q s.v. = 1 Qa n + P Q (P + (n 1)Q)v n ) . i
Analogno imamo sada snju vrijednost u trenutku prve isplate (prenumerando) (I a )n q = 1 + 2v + 3v2 + 3v3 + + nvn1 = (1 + i)(Ia)n q (I a )n q= Takoder, lagano se vidi (I a )n q = 1 + an1| + (Ia)n1| . (2.3.17) Neprekidne rastu ce rente Slu caj neprekidnih renti koje se ispla cuju tokom perioda [0, n] mo ze se poop citi na dva na cina: (a) stopa isplate je konstantna tokom godine (t) = r, t [r 1, r] za r = 1, 2, ...., n; (b) stopa isplate je u trenutku t (t) = t, t [0, n] . U oba slu caja rezultat, tj. s.v. znamo iz (1.7.5) (I a )n q=
n n r r1
= (2.3.16)
a n q n vn . d
(t) v (t) dt =
0 r=1
r v t dt =
a n q n vn .
(2.3.18)
36 Takoder, lagano se vidi a (I )n q=

n
t v (t) dt = parc.integ. =
0
a n q n vn .
(2.3.19)
Padaju ce rente Diskusija padaju cih renti se dobije kombinacijom konstantnih i rastu cih. Npr. niz n, n 1, , 3, 2, 1 dobijemo tako da od n, n, , n oduzmemo 0, 1, 2, , n 1. a Izvedite izraze za odgovaraju ce sada snje vrijednosti: (Da)n )n )n )n q , (Da q , (D a q , (D q! Ako je prva isplata P , druga P Q , (P + Q)an q Q(Ia)n q. k ta P (k 1)Q , s.v. svih takvih uplata je
Jo s na kraju spomenimo da kad se pojavljuje vi se kamatnih stopa cesto pi semo an q,i , Sn q,i , i sli cno.
Primjer 2.3.2 Rente se ispla cuju godi snje unatrag (krajem svake godine). Prva isplata je 8000, a iznos svake sljede ce se umanjuje za 300. Ukupno se vr si 20 isplata. Za i = 5% nadite s.v. u oznaci X. Kolika bi bila s.v. rente ako bi se isti iznosi ispla civali mjese cno unatrag? Rje senje: 1. na cin X = 8000v +7700v 2 +7400v 3 + +(8000 19 300)v 20 = (1+ i)X = 8000+7700v + +2300v 19 Oduzimanjem slijedi i X = 8000 300(v + v 2 + + v 19 ) 2300 v 20 = 1 X = (8000 300 a19 q 2300 v20 ) = 70151, 28. i 2. na cin X = 8300(v + v 2 + + v 20 ) 300(v + 2v 2 + 3v 3 + + 20v 20 ) X = 8300a20| 300(Ia)20| = = 70151, 08 .
2.4
Otplata zajma jednakim anuitetima
Pretpostavimo da u t = 0 investitor posudi nekome (du zniku) iznos L u zamjenu za seriju od n uplata u trenutcima t = j, j = 1, . . . , n. Pretpostavimo da je kamatna stopa i po kojoj je zajam ponuden konstantna, i da du znik u trenucima 1, 2, . . . , n otpla cuje jednake iznose (anuitete) x. 1 x 0 L 1 1 x 2 1 x 1 x
n1 n
Sa Fr ozna cimo ukupan ostatak duga neposredno nakon uplate r-tog iznosa x u trenutku
Financijska i aktuarska matematika t = r, r = 1, 2, . . . , n. (Tj. Fr je vrijednost u trenutku t svih neupla cenih anuiteta.) Uz oznaku F0 = L, imamo, F1 = (1 + i) F0 x itd., tj. vrijedi Fr+1 = (1 + i) Fr x .
37
(2.4.1)
U iznosu Fr , kao ostatku duga u t = r, primjetimo da je iznos kamata jednak 0 (prispjele kamate su u potpunosti otpla cene anuitetom x) kamate ce se nagomilati od r do r + 1 u iznosu i Fr . Iznos x se sastoji od prispjelih kamata (i Fr ) i dijela glavnice (zajma). Sa fr ozna cimo dio iznosa zajma (glavnice) u anuitetu x upla cenom u trenutku t = r ; tada je x = xr+1 = i Fr + fr+1 , Odatle i iz (2.4.1) imamo: fr+1 = Fr Fr+1 . Ako od Fr = (1+ i) Fr1 x oduzmemo (2.4.1) r = 0, 1, 2, . . . , n 1 . = Fr Fr+1 = (i +1)(Fr1 Fr ) = (2.4.2)
fr+1 = (1 + i)fr .
Kako sada snja vrijednost svih anuiteta x mora biti jednaka zajmu L, imamo (vidi Financijske cega slijedi izraz za anuitet plativ krajem godine. rente) da je L = x an . Iz x= L i (1 + i)n =L . an (1 + i)n 1 (2.4.3)
Ukupne kamata koja se plati tokom otplate zajma (cijena zajma) je n x L = n x an x = x(n an ) . Primjedba 1 U drugoj literaturi, cesto se anuitet izra zava u ovisnosti od dekurzivnog kamatnog faktora R = (1 + i). Tada (2.4.3) poprima poznatiji oblik x = L Rn R1 . Rn 1
Odnosno, ako se uplate vr se p puta u jedini cnom intervalu (godi snje), tokom n jedini cnih intervala, tada, uz oznaku m = p n , gdje je m broj uplata; imamo izraz za anuitet x : x=LR
m p
Rp 1 Rp
m
Rp 1 =LR Rn 1 1
n
(2.4.4)
Primjer 2.4.1 Zajam od 100000, na 5 godina, uz kamatnu stopu od 6% otpla cuje se tjedno. Uz pretpostavku da 1 godina ima to cno 52 tjedna treba na ci iznos (tjednog) anuiteta. Rje senje Uzmimo za jedini cni interval jedan tjedan. Tada u 5 godina imam n = 5 52 = 260 jedini cnih 1 260 intervala, a kamatna stopa na jed. int. je i = (1 + 0, 06) 52 1 = 0, 0011211. = 0, 7472681; v a260 = = 225, 44. Tada iz (2.4.3) slijedi da je tjedni anuitet x = 443, 58 . Za 5 godina se ukupno plati 260 443, 58 = 115330, 8. Cijena uzimanja zajma je 115330, 8
38
100000 = 15330, 8. 2. na cin: Ako koristili predhodnu primjedbu imamo p = 52 , m = 5 , n = 260 , R = 1.06 , te iz (2.4.4) dobivamo da je x = 443, 60 .
Tablica plana otplate

Sada se mo ze konstruirati tablica plana otplate koja pokazuje koji dio anuiteta (otplate) x u svakom trenutku r, r = 1, 2, . . . , n, se odnosi na kamate, a koji dio otpla cuje glavnicu (zajam), kao i koliki je ostatak duga. Neposredno nakon sto je r-ta uplata u cinjena, preostaje n r nepodmirenih uplata i u tom trenutku ostatak duga je Fr = x anr Tada iznos dijela zajma otpla cenog u t = r je fr = Fr1 Fr = x anr+1 x anr = x v nr+1 , (2.4.6) (2.4.5)
a iznos prispjelih kamata u trenutku r pla cenih u anuitetu x u trenutku r, je kr = x fr . Investitorov plan otplate za x = 1 (za x = 1 veli cine su proporcionalne) prikazan je slijede com tablicom:
kr redni broj otplate (r) 0 1 2 . . . r . . . n1 n kamate pla cene u r-toj otplati ... i an = 1 v n i an1 = 1 v n1 . . . i anr+1 = 1 v nr+1 . . . i a2 = 1 v 2 i a1 = 1 v 1 fr dio zajma otpla cenog u r-toj otplati ... vn v n1 . . . v nr+1 . . . v2 v Fr ostatak duga nakon r-te otplate
an an v n = an1 an1 v n1 = an2 . . . anr+1 v nr+1 = anr . . . a2 v 2 = a1 a1 v = a0 = 0
xr = x = fr + kr
39
Primjer 2.4.2 Zajam od 10000 ce biti vra cen u 10 godina, sa jednakim anuitetima plativim mjese cno unazad (krajem mjeseca). Iznos mjese cne otplate je ra cunat na osnovi efektivne kamatne stope od 12, 6825% (1% mjese cno). Treba na ci: (a) iznos mjese cne otplate? (b) Ukupni otpla ceni dio zajma i kamate pla cene u i) prvoj godini ii) posljednjoj godini (c) Nakon koje po redu otplate ce ostatak duga biti manji od 5000? (Planom otplate sa jednakim vremenskim anuitetima u jednakim vremenskim razmacima se uvijek pri svakoj otplati u potpunosti otplate sve do tada prispjele kamate, plus neki dio zajma.) (d) Kada ce (pri kojoj po redu otplati) u anuitetu, dio kojim se otpla cuje zajam biti ve ci od dijela kojim se otpla cuju prispjele kamate? Rje senje Odaberemo 1 mjesec kao na su jedinicu vremena! i = 1% = 0.01 . (a) : L L = 10000, iz (2.4.3) x = = 10000 = 143.47 a120 69.7005 v 120 1 120 a120 = 1 a120 = 69.7005 . 0.01 ; v = ( 1.01 ) Primjetimo da je totalna otplata u 1. godini 12 143.47 = 1721.64 . (b) (i) : 1. pristup: Ostatak zajma na kraju 1. godine (neposredno nakon 12-te otplate) je jednostavno ci vrijednost ostalih uplata u tom trenutku (r = 12) t.j. x a108 = 9448.62 pri i = 1%. To zna da je ukupno otpla ceni dio zajma u prvoj godini 10000 9448.62 = 551.38. Odnosno, kamate pla cene u prvoj godini su 1721.64 551.38 = 1170.26 . 2. pristup: Dio zajma otpla cenog u prvom obroku je 143.47 10000 0.01 = 43.47. Budu ci da se radi o otplati jednake anuitetima, iznosi otplate zajma u svakom anuitetu cine geometrijski niz sa kvocijentom (1 + i), tj. 1.01 . (vidi u 3. stupcu tablice plana otplate = a1 = v n = 43.47, ar = ar1 q, q = 1.01 ) t.j. a1 = 43.47, a2 = a1 1.01, . . . , ar = a1 (1.01)r1 . Zato je suma prvih 12 dijelova u otplati koji se odnosi na otplatu zajma 43.47 S12 = 551.31 . (b) (ii) : Dio zajma otpla cen u posljednjoj godini je jednostavno ostatak duga neposredno nakon 108 otplate, tj. na startu posljednje godine. To je 143.47 a12 = 1614.77 . Kamate pla cene u toj godini su 1721.64 1614.71 = 106.87 . (c) : Poslije otplate u r-tom mjesecu ostatak duga na zajam je 143.47 a120r . Iz jednad zbe 143.47 a120r 5000 = a120r 34.85 pri i = 1% .
Kako je a43 = 34.81 i a44 = 35.4555, ostatak duga na zajam je prvi puta manji od 5000 za 120 r = 43 r = 77. (d) : r-ta otplata zajma (dio otplate x u t = r) je 43.47 (1.01)r1 . Zelimo znati za koji r {1, . . . , n}
40
je taj iznos prvi puta ve ci od polovice mjese cne otplate x. Tj. za koji najmanji r vrijedi: 43.47 (1.01)r1 > Dakle, tra zena vrijednost je 52! 143.47 2 r1> ln 1.6502 = 50.34 . ln 1.01
Primjedba 2 [0, 1], p N, npr.

1 0, p , r1 r p ,p 1 p
Ispodgodi snja efektivna kamatna stopa - duljina ispodgodi snjeg intervala za koju tra zimo efektivnu kamatu
, r {1, . . . , p}
Ozna cimo tra zenu efektivnu kamatnu stopu sa i 1 . Mora biti (1 + i 1 )p = (1 + i) da bi i 1 bio ekvivalentan sa i . Tj.
p p 1 p
i 1 = (1 + i) p 1 =
p
p 1+i1
(2.4.7)
Usporedjuju ci sa (1.3.3) slijedi da je i1 i1 =

p p
i(p) p
(2.4.8)
tj. ispodgodi snja efektivna kamatna stopa i 1 , ekvivalentna je godi snjoj efektivnoj kamatnoj stopi i , jednaka je odgovaraju coj godi snjoj nominimalnoj kamatnoj stopi plativoj p puta godi snje, podijeljenoj sa brojem ispodgodi snjeg intervala p . Za bilo koji interval duljine t vrijedi da je efektivna kamatna stopa it koja se odnosi na taj interval, a ekvivalentna je godi snjoj efektivnoj kamatnoj stopi i , dana sa: it = (1 + i)t 1. (2.4.9)
p
41
Zadatak 1 Du znik je suglasan da kredit u iznosu 3000 otplati s 15 godi snjih uplata u iznosu 500 od kojih prva dospijeva 5 godina od sada. Nadite prinos ove transakcije. (Rje senje: i = 8.502%) Zadatak 2 Doka zite da vrijedi 1 1 +i= , Sn an q q nN !
Zadatak 3 Odresite onu konstantnu efektivnu kamatnu stopu uz koju se iznos C investiran na rok od 11 godina utrostru ci. Zadatak 4 U zamjenu za jednokratnu uplatu u iznosu 1000 banka nudi opcije: (a) Jednokratnu isplatu u iznosu 1330 nakon 3 godine. (b) Jednokratnu isplatu u iznosu 1550 nakon 5 godina. (c) Cetiri godi snje isplate, svaku u iznosu 425 od kojih prva dospijeva nakon 5 godina. Nadite prinos svake od ovih transakcija. Pretpostavimo da investitor odabere plan (a) te da ispla cenu svotu reinvestira uz ksnu kamatnu stopu. Kolika mora biti ta stopa da bi nakon 2 godine akumulacije iznosila 1550? (Rje senje: i = 7.954% ) Pretpostavimo da investitor odabere plan (b) te da nakon isplate odlu ci kupiti prenumerando rentu plativu tokom 4 godine. Koliko bi trebala biti kamatna stopa da bi iznos te rente bio 425? (Rje senje: i = 6.533% ) Zadatak 5 Neka se u danom planu stednje premija pla ca godi snje unaprijed u iznosu X tokom n godina. Za uzvrat investitor dobiva m godi snjih isplata u iznosu Y s tim da prva isplata dospijeva 1 godinu nakon zadnje uplate. (a) Napi site jednad zbu vrijednosti. (b) Neka je X = 1000, Y = 2000, n = 10. Odredite prinos na transakciju za m = 10. (7.19%) (c) Za koje m, uz X, Y, n kao u (b), ce prinos na transakciju biti izmedu 8 i 10 % ? Zadatak 6 Postnumerando rente se pla ca 20 godina; prvih 6 godina u iznosu 5, daljnjih 9 godina u iznosu 7 i preostalih 5 godina u iznosu 10. poka zite da je vrijednost u trenutku prve uplate 10a19| 3a14| 2a5| + 5 . Zadatak 7 Prenumerando godi snja renta se pla ca n godina, prva isplata je u iznosu 1, a svaka sljede ca je za faktor (1 + r) ve ca od prethodne. Doka zite da je uz ksnu godi snju kamatnu stopu i sada snje vrijednost takve rente jednaka ir a n gdje je j= . q,j , 1+r Odredite i sada snju vrijednost takve postnumerando rente. U zamjenu za jednokratnu uplatu iznosa 10 000 osoba ce primati rentu godi snje unatrag s tim da je savka isplata 5% ve ca od prethodne. Za i = 9% odredite iznos prve isplate. ( 758.95) (j = 3.81) Zadatak 8 Investitor upla cuje 20 premija godi snje unaprijed. Nakon 20 godina primit ce akumulirani iznos svojih uplata. Taj je izra cunat na bazi i = 8% za prvih 5 godina, i = 6% za idu cih 7, te i = 5% za zavr snih 8 godina. Nadite iznos isplate ako je svaka uplata iznosila 100. Izra cunajte i prinos na transakciju. (Rje senje: 3724.77, 5.59%)
42 Rje senje zadataka uz 2. poglavlje
1. Jednad zba vrijednosti 3000 = 500(v 5 + + v 19 ) = 500(a19| a4| ) = 500( a20| a 5| ) ili pak 5 14 5 3000 = 500v (1 + + v ) = 500v a 15| . Sve zajedno 1 vn 1 v 15 = v5 . 1v 1v Prvi teorem u ovom poglavlju jam ci da imamo jedinstveno rje senje. Uo cimo ina ce da je desna strana o cito padaju ca funkcija. Rje senje mo zemo aproksimirati po volji dobro. Ra cunamo desnu stranu: 6 = v5 Za i = 8% dobivamo 6.29147 . Za i = 9% dobivamo 5.71039 . Linearna interpolacija daje cca i = 8.5% . i 1 1 i i(1 + i)n i = = +i= + i = = . 1 n n n sn (1 + i) 1 (1 + i) 1 1v an 1 (1+i)n q q
2.
11 3. C (1 + i) = 3 C 11 31 i= i = 10.5%
4. Jednad zbe vrijednosti glase: 1000 + 1330v 3 = 0 1000 + 1550v 5 = 0 1000 + 425a4| v 4 , 1000(1 + i)3 = 1330 1000(1 + i)5 = 1550 odnosno 1000(1 + i)4 = 425a4| . i = 0.0997 , odnosno 9.97% i = 0.0916 , odnosno 9.16%
Opet pogadamo i linearno interpoliramo; treba nam i = 8% daje 0.41076 i = 9% daje 0.43571
(1 + i)4 = 0.425 . a4| 8.57% .
, interpolacija daje
(Primjetimo da v 4 a4| po deniciji pogodbe daje : kad i raste s.v. mora padati) Ozna cimo novu stopu sa j . Mora biti 1330(1 + j )2 1550 sto daje j 0.07954 . U tre cem slu caju opet ozna cimo novu kamatnu stopu s j . Treba biti 425 a4|,j 1550 (ve ca kamatna stopa jeftinija renta) . Pi semo a 4|,j = 1 + a3|,j 1550 a3|,j 2.64706 . 425 = 3.64706 Vrijedi a3|,6% = 2.6730 , a3|,7% = 2.6243 . Interpolacija daje j = 6.53265% . 5. X an + Y n |am = 0 (u trenutku 1 godine prije prve uplate) . Dakle je Xan ce je ovo izraziti i u terminima a k i q + Y (am+n| an q ) = 0 (jasno, mogu sli cno) . Sad u (b) imamo Y am+n| (X + Y )an q = 0 , odnosno 2000a20| 3000a10| = 0 . Linearnom interpolacijom slijedi i = 7.19% .
43
Jasno je po zdravom razumu: ako je n = 10 ksirano onda kako m raste, raste i prinos na transakciju. Za m = 12 prvi puta prijedemo 8% , sad se vidi m [12, 16] . 6. Vrijednost u trenutku prve isplate je 5 a6| + 7 6 |a 9| + 10 15 |a 5| = 5 a6| + 7( a15| a 6| ) + 10( a20| a 15| ) = = 10 a20| 3 a15| 2 a6| = 10(1 + a19| ) 3(1 + a14| ) 2(1 + a5| ) = = 10a19| 3a14| 2a5| + 5 . 7. Ozna cimo tra zenu vrijednost sa a n|,i,r , odnosno an|,i,r . Vrijedi 1 an|,i,r = 1 + (1 + r)(1 + i) + (1 + r)2 (1 + i)2 + + (1 + r)n1 (1 + i)(n1) . 1+i ir 1+ir+r ir 1+i Ozna cimo = 1 + 1+ = 1 + j , dakle 1+ r = 1+r r = 1 + j , dakle, j = 1 + r . 1+r Slijedi n|,j an|,i,r = 1 + (1 + j )1 + + (1 + j )(n1) = a an|,i,r = (1 + i)1 + (1 + r)(1 + i)2 + + (1 + r)(n1) (1 + i)n = 1 a . 1 + r n|,j
Dakle je ovdje izraz malo kompliciraniji od predhodnog, ali jo s uvijek lagan. Neka je prva isplata X . Jednad zba vrijednosti je 10000 = X 1 a , 1, 05 20|,j 1+j = 1+i 1, 09 = = 1, 0381, 1+r 1, 05 j = 3, 81 .
Opet linearnom interpolacijom; rezultat je X = 758, 95 .

7 8. Akumulacija nakon 5 godina 100 S 5|,8% , akumulacija nakon 12 godina 100 S5|,8% 1, 06 + 7 8 8 100 S 7|,6% ; ukupna akumulacija 100(S5|,8% 1, 06 1, 05 + S7|,6% 1, 05 + S8|,5% ) = 3724, 77 .
Prinos na transakciju i dobijemo rje savanjem jednad zbe (izjedna cavanem vrijednosti u 20 i = 3724, 77; rezultat je i = 5, 59% . trenutku isplate) 100 S
44
3
3.1
Nominalne kamatne stope i necjelobrojne funkcije

Kamate plative p puta godi snje
Nadalje, opet pretpostavimo da je efektivna kamatna stopa i ksna. Neka je p prirodan broj, gledat cemo transakcije koje se odvijaju p puta godi snje u jednakim razmacima duljine 1/p . Denirali smo u 1. poglavlju nominalnu kamatnu stopu i(p) konvertibilnu (plativa) p puta godi snje 1 1 1 relacijom A 0, = A t, t + = 1 + i(p) ; t. Pokazali smo da vrijedi (1.3.3) p p p 1+ i(p) p
p
= 1 + i,
odnosno
i(p) = p (1 + i) p 1 .
Veli cine i(p) mo zemo opisati i alternativno. Zamislimo da du znik koji je uzeo zajam u iznosu 1 u trenutku 0 svoju kamatu zeli platiti u p 1 p 1 2 jednakih obroka u trenucima p , p , ..., p , = 1 . p p 1 ( p ) Tvrdimo da je ukupni iznos i , tj. svaka rata je i(p) . p Zaista, tada bi moralo vrijediti (izjedna cavanjem vrijednosti u t = 1)
p j =1
pj i(p) (1 + i) p = i p
(3.1.1)
a provjera je jednostavna
p j =1
pj i(p) (1+i) p = pj = k = p
p1 (p) i k=0
(1+i)
1 p
i(p) i i(p) (1 + i) p 1 = =i = 1 1 p (1 + i) p 1 p (1 + i) p 1
Sad mo zemo zamisliti i analogni manevar.

1 1 Zamislimo da se kamata zeli otplatiti u p jednakih obroka, ali u trenucima 0, p , ..., p p . 1 (p) Ozna cimo ukupnu otplatu s d(p) tako da je svaka rata jednaka p d . Ina ce, sjetimo se da je, po na soj analizi, odnosno interpretaciji jednakosti d = iv , d(1) = d. Sad izjedna cimo vrijednosti u t = 0:
p1 1 2 d(p) (1 + v p + v p + ... + v p ) = d p 1
(3.1.2)
d(p) 1 (v p )p d(p) 1 v d(p) d d= = = 1 1 1 /p p p 1v p 1 (1 d) p 1 vp d(p) = p 1 (1 d)1/p = d(p) p

p
= (3.1.3)
i(p) 1+
i(p) p
=1d
(3.1.4)
d(p) se zove nominalna diskontna (anticipativna) kamatna stopa plativa(konvertibilna) p puta godi snje.
Financijska i aktuarska matematika Uo cimo da svake od veli cina i, i(p) , d, d(p) denira ostale. Iz svega sto je re ceno slijede ca shema predstavlja ekvivalatne na cine pla canja kamate.
1 p 2 p 3 p p1 p
45
0 d
d(p) p
d(p) p i(p) p
d(p) p i(p) p
d(p) p i(p) p
d(p) p i(p) p i(p) p
<
i >
Primjer 3.1.1 Neka je nominalna kamatna stopa 12% godi snje, plativa kvartalno. Tada je sada snja vrijednost od iznosa 1 koji dospijeva za t godina jednak (1 + i)t = [1 + Primjer 3.1.2 Za dani = 0, 1 nadite vrijednosti: i) i, i(4) , i(12) , i(52) , i(365) ii) d, d(4) , d(12) , d(52) , d(365) Rje senje: i) i(p) = p[(1 + i)1/p 1] = p[e/p 1] = p[e0,1/p 1] ii) d(p) = p[1 (1 d)1/p ] = p[1 e/p ] = p[1 e0,1/p ] p i(p) d(p) 1 0, 105171 0, 095163 4 0, 098760 12 0, 100418 52 365 0, 100014 0, 099986 i(4) 4t 0, 12 4t ] = (1 + ) = 1, 034t . 4 4
Sjetimo se da smo pokazali (vidi (1.4.9)) da vrijedi i = i(1) > i(2) > i(3) > . ( p ) (p) Uo cimo da je jasno d(p) < i(p) , p (jer d p se pla ca ranije nego i p , a jednak je broj pla canja). Kako je d = i v iz (3.1.1) i (3.1.2) slijedi da je d(p) = i(p) v 1/p . Dalje, sjetimo se da smo imali v = e , d = 1 v, i(p) = p e/p 1 , a sad isto lagano dobijemo iz (3.1.3) d(p) = p 1 e/p . (3.1.7) (3.1.6) (3.1.5)
46
Sad se mo ze analizirati funkcija g (x) = x(1 e x ), x 0, = konst. pokazuje se da je rastu ca i to odmah povla ci > d(3) > d(2) > d(1) = d (3.1.8) Dalje, kako je
p x
lim x(e x 1) = i
p
slijedi lim i(p) = , lim d(p) = (prvu relaciju znamo otprije) i kako su to limesi padaju ceg, odnosno rastu ceg niza to su njihovi inmum, odnosno supremum. Zaklju cujemo i = i(1) > i(2) > i(3) > > > > d(p) > > d(3) > d(2) > d(1) = d . Dalje, 1 d(p) = 1 p(1 v )
1 p
lim x(1 e x ) = (oboje ide HLopitalovim pravilom)
(3.1.9)
1 i(p)
= 1
1 p(1 (1 d) )
1 p 1 p
1 p((1 + i) p 1)
1 p 1
= 1 =
p((1 + i) 1) 1 = p (1 + i) p
1 1 p
p(1 (1 + i) 1
1 p
p((1 + i) p 1) 1 . p
(1 + i) 1
(1 + i) 1
Dakle je (iznenaduju ce, neovisno o i) 1 d(p) 1 i(p) = 1 . p (3.1.10)
3.2
Rente koje se ispla cuju p puta godi snje
Uzmimo rentu koja se ispla cuje p puta godi snje, postnumerando, u godi snjem iznosu 1, tokom n godina, dakle u intervalu [0, n]; dakle dijagram je
1 p 1 p 2 p
1 p
1 p p+1 p
1 p
0 Sada snja vrijednost je
1 p
an q =
(p)
i an q i(p)
(p)
(3.2.1)
1 1 2 i Naime, uplate/isplate u trenucima p , p , . . . , p cno i (vidi p , 1 u iznosu p vrijede u t = 1 to 3.1.1). Tada uplata/isplata u tim trenucima u iznosu 1/p u trenutku t = 1 vrijede to cno i/i(p) . Dakle, situaciju koju imamo vidimo iz slijede ceg dijagrama
i/i(p) 0 1
i/i(p) 2
i/i(p) n
Financijska i aktuarska matematika Alternativno, koriste ci osnovne principe mo zemo do ci do jednakosti (3.2.1) Naime,
np
47
an q =
(p)
t=1
t 1 p v p
= =
1 vn 1 1 p 1 vn 1 vn v 1 = = 1 1 p vp 1 p (v p 1) p ((1 + i) p 1) 1 vn 1 vn i i = = (p) an q. ( p ) ( p ) i i i i
Denicija simbola a n q
(p)
je analogna. Prvim principom dobijemo a n q =

(p)
an d(p)
q.
(3.2.2)
Zapi simo i alternativne formule koje smo dobili putem an q a n q

(p)
= =
(p)
1 vn , i(p) 1 vn . d(p)
(3.2.3) (3.2.4)
Napomena: Ukoliko se ispla cuje p puta godi snje u godi snjem iznosu C , tada se s.v. svih uplata dobije tako da se sa C pomno ze jednakosti (3.2.1), (3.2.2), (3.2.3) i (3.2.4). n Jo s vidimo (iz dijagrama) an q = vp a q i an q =
(3.2.1)
(p)
(p)
i takoder
1
(p) (p) n n i(p) an q =d a q = q = i vp a
(p)
(p)
(p) (3.2.4)
1 vn .
(3.2.5)
Nastavljaju ci dalje dobivamo i an q = 1 vn =

p
(2.3.2)
da n q
(2.3.11)
a n q.
(3.2.6)
Kad u prethodnim relacijama uva zimo lim i(p) = lim d(p) = slijedi
p
lim an n = a n q = lim a
p
(p)
(p)
(2.3.11)
1 vn ,
(3.2.7)
sto je i intuntivno jasno; kad p isplate se kontinuiraju. (Sjetimo se da je = ln(1 + i). ) Lako bi dobili i akumulacije a takoder i odgodene rente. Za vje cne ispodgodi snje rente imamo: a q= a q= Specijalno, a q a q = (3.1.10) =
(p) (p) (p) (p)
1 i(p) 1 d(p)
, .
(3.2.8) (3.2.9)
1 sto je opet i intuitivno jasno. p
48
3.3
Rente koje se ispla cuju u intervalima du zim od godi snjih

(p) (p)
Ovdje cemo opet primjeniti tehniku kojom smo izveli izraze za sada snje vrijednosti an n q ia q. Fiksirajmo r N i promotrimo seriju isplata koje se dogadaju svakih r godina, dakle u vremenskim to ckama r, 2r, 3r, . . . , kr, k N ksan. Ideja je da iznos koji se ispla cuje svakih r godina, recimo X , zamijenimo odgovaraju cim iznosom Y koji bi se pla cao svake godine, ali tako da vrijednost bude ista. X Y 0 1 Y 2 Y r Y r+1 Y X Y 2r Y Y X Y kr
Po denicji akumulacija u trenutkuu t = r (nakon r-te isplate iznosa Y ) vrijedi: 1 X = Sr Y, Y = X pa je s.v. (svih k uplata u iznosu X ) = Y akr , t.j. Sr s.v. = (k r godine postnumeranto renta u iznosu X a Sr k r X 1 X = . Sr i (1 + i)r 1 (3.3.1)
X Sr ) .
Za vje cnu rentu u ovom slu caju imamo s.v. =
Naravno, to se mo ze dobiti i primjenjuju ci osnovne principe. Primjer 3.3.1 Kupujemo rentu koja ce se u godi snjem iznosu 120 pla cati u jednakim iznosma na kraju svakog kvartala tokom 5 godina. Odredite sada snju vrijednost ako je godi snja kamatna stopa 12%. a) efektivna b) nominalna, plativa polugodi snje c) nominalna, plativa kvartalno d) nominalna, plativa mjese cno i 1 v5 = 451, 58 i i(4) i(4) jer i(4) = 4((1 + i)1/4 1) = 0, 1149492 . (b) Ovo je kao da imamo vremensku jedinicu 1 2 godine i efektivnu kamatnu stopu 6% po jedinici vremena. U toj vremenskoj jedinici imamo postnumerando rentu u iznosu 60 po jedinici vremena koja se ispla cje 2 puta po jedinici vremena tokom 10 vremenskih jedinica. 1 v 10 (2) S.V. = 60 a10| = 60 (2) = i = 0, 06, i(2) = 0, 059126 = 448, 13 . i (c) 1 v 20 = 446, 32 . 30a20 (po3%) = 30 i (d) Ovdje mo zemo iskoristiti (3.3.1) pa imamo (iz perspektive rezultata(c) iz kvartalne perspektive) 30 a (po 1%) = 445, 08 . S3 60 (a) S.V. = 120 a5 = 120
(4)
Rje senje
a5 = 120
49
Zadatak 1 Neka je na snazi efektivna kamatna stopa j. Banka A nudi zajam koji se otpla cuje u jednakim godi snjim iznosima na kraju svake godine. Za isti zajam i na isti rok banke B tra zi iste godi snje iznose, ali zahtijeva da se usplate vr se svake godine u jednakim iznosima koji dospijevaju p puta godi snje, postnumerando. Poka zite da za efektivnu kamatnu stopu i koju koristi j p banka B vrijedi i > j = (1 + p ) 1 za svaki n (dakle neovisno o broju godina trajanja zajma). Uo cimo da je j > j sto i mora biti, naime po uvjetima zadatka banka B o cito koristi ve cu kamatnu stopu - jer godi snja uplata je ista u iznosu, no u slu caju B dospijeva ranije. Odredite i ako je j = 0, 08, p = 12, n = 10. Rje senje: Jasno je da na rezultat ne utje ce iznos kredita X ve c samo ev. broj godine n; to mora pokazati X ; za banku A to daje ra cun, za banku B i ra cun. Godi snji iznos otplate za oba dru stva je an q,j uvjet zadatka. X (p) Sada je dalje an = X i ova strana odreduje i. Lijeva strana je za zadane j, n, p paq,i an q,j (p) daju ca funkcija od i jer kako i raste s.v. an cito opada. Zato, ako ho cemo pokazati da vrijedi q,i o 1 (p) (p) > 1, dakle, dovoljno je vidjeti da vrijedi an > an i> j , dovoljno je pokazati an q,j . q, j q, j an q,j Sad uo cimo da je j (p) = p((1 + j ) p 1) = j (po deniciji od j ).
j np ) 1 (1 + p 1 (1 + j )n 1 ((1 + j ) p )np Zato je q = = (). = = j j (p) j (p) j j Sad koristimo (1 + )np > (1 + j )n sto dolazi od (1 + )p > 1 + j . p p Zato, nastavljaju ci gornji ra cun nalazimo
1 1
(p) an , j
an > q, j
(p)
1 (1 + j )n = an q,j . j
(12)
Posebno, za j = 0, 08 imamo a10 zimo i tako da bude a10 q = 6, 7101 pa sad dakle tra q,i = 6, 7101. Vidi se da lijeva strana gornje jednakosti iznosi 6, 95273 za i = 0, 08 i takoder 6,67826 za i = 0, 09. Linearna interpolacija daje i = 0, 0887 . Zadatak 2 Svake 3 godine se uplati 100 na ra cun koji donosi kamatu po ksnoj stopi. Nadite akumulirani iznos neposredno prije seste uplate, ako je a) kamatna stopa efektivna, 10% godi snje b) kamatna stopa nominalna, 10% godi snje, konvertibilna polugodi snje. Rje senje: Uplate su po 100 u to ckama t = 0, 3, 6, 9, 12, . (a) Ovdje ra cunamo u godinama. Efekt je kao da ra cunamo s godi snjim uplatama u iznosu 100 S . Vrijednost na dan 5. uplate, usitnjeno 15, je neposredno prije seste uplate je
100 S3
S15 ; vrijednost 3 godine kasnije - to je vrijeme
100 (1 + i)15 1 S15 (1 + i)3 = 100 (1 + i)3 = 1277.62 . S3 (1 + i)3 1
50
(b) Ra cunamo polugodi snje, istim rezoniranjem dobivamo i = 0.05. Rezultat: 1308.96.
100 S6
S30 (1 + i)6 samo sto je ovdje
Zadatak 3 Neka je efektivna godi snja kamatna stopa 12%. Nadite sada snju vrijednost rente koja se ispla cuje u godi snjem iznosu 600, tokom 20 godina. a) godi snje, postnumerando b) kvartalno, postnumerando c) mjese cno, postnumerando d) kontinuirano. Zadatak rije site i kada je zadana nominalna godi snja kamatna stopa 12%, plativa kvartalno. Rje senje: i = 0.12 Ovdje ra cunamo u kvartalima, stopa je 3%, vrijeme je 20 godina. 1 vn i 1 vn (b) 600 (4) i 1 vn (c) 600 (12) i 1 vn (d) 600 (a) 600 = 4481.67 = 4678.59 = 4723.11 = 4745.49 600 a80 = 4331.28 S4 150 a80 = 4530.11 150 a80 = 4575.13 150 1 v 80 = 4597.33
(3)
Zadatak 4 Renta se ispla cuje postnumerando 15 godina, polugodi snje prvih 5 godina, kvartalno idu cih 5 godina i mjese cno zadnjih 5 godina. Svakih 5 godina godi snja isplate se podvostru cuju. Na bazi nominalne kamatne stope 8% plative kvartalno za prve 4 godine, nominalne kamatne stope 8% plative polugodi snje za idu cih 8 godina, te efektivne kamatne stope 8% za zadnje 3 godine, izra cunata je sada snja vrijednost u iznosu 2049. Odredite po cetni godi snji iznos rente. Rje senje: Neka je po cetni godi snji iznos rente X. Uo cimo podintervale [0, 4], [4, 5], [5, 10], [10, 12], [12, 15]. Jednad zba za sada snju vrijednost glasi: 2049 = + 1 1 1 X 1 X (2) a2 ,4% + a16 ,2% + X a10 ,4% + 16 16 2 S2 ,2% 1.02 2 1.02 1.042
1 1 1 1 (6) (12) 2 X a4 ,4% + 4 X a3 ,8% = 15, 73917 X . 16 12 16 1.02 1.04 1.02 1.0416 Rje senje je X = 130.15. Zadatak 5 Renta se ispla cuje 20 godina, iznos u godini k neka je k 2 , k = 1, 2, , 20. Neka je efektivna kamatna stopa 5%. Nadite sada snju vrijednost ako se renta pla ca: (a) godi snje unaprijed (b) kvartalno unaprijed u jednakim godi snjim iznosima (c) polugodi snje unatrag u jednakim godi snjim iznosima (d) kontinuirano uz konstantnu stopu isplate tokom svake godine
Financijska i aktuarska matematika Rje senje: (a) U trenutku k 1 ispla cuje se k 2 . s.v = X = 1 + 4 v + 9 v 2 + ... + 361 v 18 + 400 v 19 = v X = v + 4 v 2 + 9 v 3 + ... + 361 v 19 + 400 v 20 X v X = 1 + 3 v + 5 v 2 + ... + ((k + 1)2 k 2 ) v k + ... + 39 v 19 400 v 20 = = 1 + v + v 2 + ... + v 19 + 2 (v + 2 v 2 + 3 v 3 + ... + k v k + ... + 19 v 19 ) 400 v 20 X (1 v ) = 1 + a19 + 2 (Ia)19 400 v 20 = X = s.v. = 1452.26 . (b) Na [k 1, k ] ispla cuje se ukupno k 2 ; i to
k2 4 3 1 1 u trenucima k 1, k 4 , k 2 , k 4 .
51
Prema (3.2.4) za n = 1 imamo da je ukupna vrijednost te 4 uplate na po cetku godine tj. u d caju (a), samo se sve isplate trenutku k 1 jednaka (4) k 2 . Sada smo u situaciji kao u slu d d d mno ze sa faktorom d(4) , pa imamo da je s.v.= (4) 1452, 26 = 1426, 06 . d (c) Rezoniramo kao u slu caju (b). Iznosi Uva zavaju ci (3.2.3), za n = 1 s.v.= d (d) s.v.= 1452, 26 = 1417, 40 . Zadatak 6 Dana 1.11.1995. investitor je imao pravo na primitak triju renti (od istog dru stva). (1) 200 godi snje, na dan 1.2.1996. do uklju civo 1.2.2017. (2) 320 godi snje, plativo kvartalno na dane 1.1., 1.4., 1.7., 1.10. svake godine s tim da zadnja isplata dospijeva 1.1.2012. (3) 180 godi snje, plativo mjese cno, po cetkom svakog mjeseca i zadnjom isplatom na dan 1.8.2014. Neposredno nakon primitka mjese cne isplate 1.11.1995. investitor je podnio zahtjev da se ove 3 rente objedine u rentu plativu polugodi snje na dane 1.2. i 1.8. svake godine s tim da isplata krene 1.2.1996., da zadnja isplata bude 1.2.2017.. Odredite iznos nove rente ako je i = 0.08. Rje senje: Neka je X godi snji iznos nove rente. Na dan podno senja zahtjeva jednad zba vrijednosti je: X (1 + i) 4 a21.25 = 200 v 4 a 22 + 320 (1 + i) 12 a16.25 + 180 a18.75 Alternativno, iz temeljnih principa
1 1 1 1 1 1 (v 12 )3 1 + v 2 + (v 2 )2 + ... + (v 2 )42 = 200 (v 12 )3 1 + v + v 2 + ... + v 21 + 2 1 1 1 1 1 1 1 1 320 180 + (v 12 )2 1 + v 4 + (v 4 )2 + ... + (v 4 )64 + v 12 1 + v 12 + (v 22 )2 + ... + (v 22 )224 4 12 X = 656.90(??) 1
k2 2
se ispla cuju u trenucima k
1 2
i k.
d 1452, 26 = 1400, 18 . i(2)
(2)
(4)
(12)
52
4
4.1
Diskontirani tokovi novca i osiguranje otplate kapitala

Diskontirani tokovi novca
Cesto je potrebno procijeniti tokove novca povezane s nekom budu com investicijom i to s vi se strana, ponekad i uz kori stenje raznih skupova pretpostavci, odnosno scenarija. Sjetimo se da je neto tok novca u trenutku tk bio deniran sa ck = dotok u tk - odljev u tk (4.1.1)
Ako je rije c o toku novca povezanom s nekom poslovnom investicijom onda se sada snja vrijednost N P V (i) =
t
ct v t =
t
ct et
v=
1 1+i
(4.1.2)
zove sada snja vrijednost ulaganja pri efektivnoj kamatnoj stopi i. Kao i prije, jednad zba vrijednosti u t = 0 glasi N P V (i) = 0 a njezino rje senje i0 (ako postoji i ako je jedinstveno) zove se prinos od transakcije. Jasno je da je projekt protabilan ako i samo ako je N P V (i1 ) > 0 gdje je i1 ona efektivna kamatna stopa po kojoj se investitor mo ze zadu zivati, odnosno posudivati svoj novac. Tipi cna je sljede ca situacija: i0 postoji; N P V (i) je padaju ca funkcija u okolini i0 . Tada je i < i0 N P V (i) > N P V (i0 ) = 0 pa ce dakle projekt biti protabilan ako je i1 < i0 . Ovo poma ze pri usporedbi dva investicijska projekta. Zamislimo dva potencijalna projekta A, B. Pretpostavimo da su ulaga cke mogu cnosti investitora neograni cene. Neka su iA , iB prinosi od transakcija ( recimo da postoje ); Zamislimo da su obje funkcije N P VA (i), N P VB (i) padaju ce. Ako bi bilo iA > iB to jo s uvijek ne zna ci da je A bolji izbor. Relevantno je ono sto se dogada s N P VA (i1 ), N P VB (i1 ) za onu kamatnu stopu i1 po kojoj investitor mo ze ostvariti prihod od ulaganja i zadu zivati. Zamislimo situaciju kao na slici. Evidentno je, u danim okolnostima projekt B protabilniji. Dok je projekt A eksibilniji ili sigurniji; ve ci je raspon dozvoljivih vrijednosti za i1 . Neka je i, t.d. je N P VB (i, ) = N P VA (i, ) . Tada za i1 < i, projekt B je protabilniji; za i, < i1 < iA projekt A je protabilniji, a za i1 > iA oba projekta su neprotabilna.
i1
iB NPVB i
iA NPVA i
Primjer 4.1.1 Investitor mo ze odabrati jedan od sljede ca dva ulaganja (zajma) (A) Za ulo zenih 10000 dobit ce 1000 godi snje plativo kvartalno unatrag kroz 15 godina
53
(B) za ulo zenih 11000 dobit ce 605 godi snje plativo godi snje unatrag kroz 18 godina te na kraju tog razdoblja povrat ulo zenog novca. snje. Kroz sve to vrijeme on se mo ze zadu zivati i posudivati svoj novac po stopi 4% efektivno godi Da li bi trebao u ci u neki od ovih projekata, ako da, u koji? Rje senje (4) N P VA (i) = 10000 + 1000 a15| (Uo cimo da funkcija N P VA (i) opada kako i raste.) Iz N P VA (i) = 0 = a15| = 10 ; nalazi se da je a15|,5% = 10, 57 , a15|,6% = 9, 93 Interpolacijom dobijemo iA = 5, 89 i sad, jer N P VA (i) opada, znamo: i < iA = N P VA (i) > 0 i projekt je protabilan. Takoder, N P VB (i) = 11000 + 605 a18| + 11000 v 18 (takoder opada) iB = 5, 50. Kako je i = 4% < iA , iB pa su oba projekta protabilna. Medutim je N P VA (0, 04) = 1284 , N P VB (0, 04) = 2088, 78 pa dakle treba birati B, ako su svi ostali cimbenici neutralni. Treba naravno op cenito razmatrati jo s koje sta; efekte inacije, razli cite kamatne stope pri zadu zivanju i posudivanju,etc.
(4) (4) (4)
4.2
Police povratka kapitala
Polica povratka kapitala3 je ugovor kojim se, u zamjenu za jednokratnu uplatu ili niz uplata u zadanom iznosu, osigurava isplata unaprijed utvrdene svota novca na kraju odredenog poznatog razdoblja. Uplate, od strane nosioca police, se nazivaju premije a svota koja se ispla cuje na datum dospije ca zove se osigurana svota. Premije se u pravilu upla cuju unaprijed. Upla cene premije osiguravaju ce dru stvo investira kako bi na datum dospije ca moglo isplatiti ugovorenu osigurani svotu. Pri izra cunu premije osiguravaju ce dru stvo mora u ciniti prikladnu pretpostavku o kamatnoj stopi, po kojoj ce biti u mogu cnosti investirati prikupljene premije cuna o tro skovima vezanih tokom ugovorenog vremenskog razdoblja. Ono takoder mora voditi ra uz policu i njih na neki na cin ukalkulirati u premije. Jednad zba vrijednost je Vrijednost svih premije = Vrijednost Vrijednost + . osigurane svote tro skova
Premija u kojoj su ura cunati tro skovi naziva se bruto premija, a ukoliko tro skovi nisu ura cunati rije c je o neto premiji. Tro skovi (administrativni i drugi) mogu biti po cetni i tro skovi obnove, odnosno tro skovi pri uplati premije (svi drugi nastaju pri pla canju premija i ponekad se zovu inkaso tro skovi). Primjer 4.2.1 Osigurana svota 10000, rok 15 godina, jednake godi snje premije plative unaprijed kroz citavo razdoblje trajanja police. Kamatna stopa je 8 %, po cetni tro skovi 100 + 10% prve premije, tro skovi obnove 4 %, od druge i daljnjih premija.
3 Nekada su takve police bile ceste u UK, no danas su vrlo rijetke. Bez obzira na to, korisno ih je prou cavati kao uvod u neki od koncepta police zivotnog osiguranja, o cemu ce biti rije ci u poslije.
54
Rje senje n = 15 , i = 0, 08. Neka je P godi snja premija. Jednad zba vrijednosti (u t = 15) je
14
(0.9P 100)(1 + i)
15
+
j =1
0.96P (1 + i)j = 10000 .
Jednad zba vrijednosti u t = 0 bi se mogla ovako postaviti Pa 15 = 10000 v 15 + 0, 1 P + 100 + 0, 04 P a14 . Dobiva se P = 368.99 . Ina ce da nema tro skova jednad zba vrijednosti bi bila P a 15 = 10000 v 15 P = 329, 7662 . Vrijednost police Promatrajmo slu caj konstantne kamatne stope od investicije premija, tokom ugovornog perioda u trajanju od n godina. Pretpostavimo da nema tro skova vezanih uz policu. U tom slu caju govorimo o neto premiji, koja se u ovom kontekstu obi cno ozna cava s Pn (godi s nje) odnosno An q q (jednokratne) pri cemu je vrijednost osigurane svote 1 . Tada imamo: An n q = vn = 1 d a q Pn q= 1 1 = d n Sn q q a n godi snje unaprijed pa je Pn qS q = 1. (4.2.1) (4.2.2)
Uzmimo da se premije pla caju godi snje unaprijed u jednakim iznosima tokom n godina, neka je n i rok osiguranja. Uzmimo da je osigurana svota 1. Tada sa t Vn , 0 t n ozna cimo akumulirani iznos premija pla cenih neposredno prije trenutka t, u trenutku t. To zna ci da premija koja dospijeva u t nije uklju cena u t Vn q. Jasno je da vrijedi
t Vn
t = Pn S
tN
(retrospektivno)
(4.2.3)
pa slijedi
t Vn
t S (1 + i)t 1 = . n (1 + i)n 1 S
(4.2.4)
Mno ze ci razlomak s v n /v n dobivamo

t Vn q=
a nt| v nt v n 1 v n t = 1 =1 . n n 1v 1v a n q
t Vn
(4.2.5)
Jasno se vidi da je alternativni zapis nt| . q = vnt Pn qa (4.2.6)
A ovako ide tuma cenje: vrijednost osigurane svote u trenutku t , v nt minus vrijednost (u t) svih premija koje dospijevaju u trenutku t i svih kasnijih. Zbog toga je formula (4.2.6) prospektivna .
Cilmerizirana rezerva(pri cuva) Opet neka je osigurana svota 1 na rok od n godina i neka se premije upla cuju po cetkom godine, neto premija godi snja neka je Pn , a bruto premija P s tim da su ura c unati inicijalni tro skovi q n q
55
I i tro skovi pri svakoj uplati e ; oboje mo ze biti izra zeno bilo u novcu, bilo u postotku premije ili osoguranog iznosa. Godi snja bruto premija je dana jednad zbom Pn n n q ea q I = vn qa = Pn q= vn I + +e a n n q a q = Pn q+ q = Pn
(iz (4.2.2) i 1 d a n = v n slijedi Pn n qa q = vn)
I + e (4.2.7) a n q
Rezerva u trenutku t N, t Vn ze izra cunati prospektivno kao vrijednost osigurane svote q se mo n t v i budu cih tro skova e a nt , umanjene za vrijednost nedospijelih bruto premija Pn a nt ; (sve iskazano u trenutku t). Dakle je t Vn
= = =
(4.2.5)
v nt + e a nt| Pn nt| qa v nt + e a nt| (Pn q+ v nt Pn nt| I qa (1 + I ) t Vn I
a nt| a n q
I + e) a nt| a n q
(4.2.6)
t Vn
a nt| a n (4.2.8)
Ovo se zove Cilmerizirana4 rezerva (pri cuva)

Primjetimo da je 0 Vn q = I (dakle kao da se ra cuna da su inicijalni tro skovi ve c napla ceni iako prva premija jo s nije sjela)
Alternativno, retrospektivno :
t Vn
t I (1 + i)t e S t = Pn S
Tuma cenje: napla civali smo bruto i prvi clan odaje kao da je cijeli bruto cuvan, no nije, nego smo tro sili na re zije; tih novaca nema pa ih moramo odbiti ba s na isti na cin kako su u ra cun i u sli; dakle akumulirane u ovisnosti kad i kako su dospijeli.
Primjer 4.2.2 Iznos je 10000, n = 15, premije godi snje unaprijed, i = 4%, tro skovi 3% svake bruto premije + 1% osigurane svote. Odredite godi snju bruto premiju i Cilmeriziranu rezervu neposredno nakon pete godisnje uplate. Rje senje n = 15 , i = 0, 04 , I = 1% od 10000 = 100 , e = 3% od premije . 15 100(1 + i)15 = 10000 = P = 503, 97 Bruto premija je P godi snja; 0.97 P S Uo cimo da za godi snju neto premiju P imamo: P a n q = vn 10000 = P = 480, 20. Prema (4.2.7) je 503, 97 = 480, 20 + 8, 65 + 15, 12 . Cilmerizirana rezerva neposredno prije pete uplate je
(4.2.8) 4 V15 =
4
(1 + I ) 4 V15 I
4 V15
(4.2.5)
= 0, 2120731 ,
prema njema ckom aktuaristi Augustu Zillmeru 1831-1893.
56
= 10000((1 + 0, 01) V tj. ovdje je 100004 V15 4 15| 0, 01) = 2041, 94 (I ude u postotku jer t Vn su simboli koji odgovaraju svoti 1.) Rezerva neposredno nakon pete uplate je : 2041, 94 + 503, 97 0, 97 = 2530, 79 (0, 97) 3% premije je odmah umanjeno (potro seno) za tro skove.
57
Tablica smrtnosti
Kao i u izlaganju osnova nancijske matematike i ovdje cemo slijediti deterministi cki pristup. Iako je zapravo rije c o distribuciji dobi umiranja unutar odredene populacije, ovo je uglavnom zadovoljavaju ce jer u stvarnosti cesto drugi momenti (inacija, administrativni tro skovi, diskontinuiteti u industriji i zakonodavstvu) budu utjecajniji od smrtnosti.
5.1
Vjerojatnosti do zivljenja i umiranja
Promatramo grupu od l0 novorodenih individua (dakle u dobi 0). Zamislimo da u toj skupini nema novih radanja, ni useljavanja, ni iseljavanja. Kako vrijeme prolazi grupa se postepeno smanjuje, jer njeni clanovi umiru. Tablica smrtnosti je reprezentacija smrtnosti takve grupe. To je ustvari, model do zivljenja izra zen pomo cu o cekivanog broja pre zivjelih od po cetnog broja l0 . Prvu tablicu smrtnosti konstruirao je engleski astronom Sir Edmond Halley 1693. Danas su one sveprisutne u djelovanju osiguravaju cih dru stava. Izdaju se i u Hrvatskoj. Cesto je za potrebe zivotnog osiguranja konstruiraju tablice odvojene po spolovima jer praksa pokazuje razli cite stope smrtnosti za zene u odnosu na mu skarce. Za na se potrebe u ovom kolegiju to nije bitno. U na sim primjerima koristit cemo LAT A 1967-70 (Life Assurance table). Po cetni broj l0 se naziva korijen tablice i obi cno se uzme da je l0 = 100000. No to nije bitno; LAT A 1967-70 l0 = 34489. U svakoj tablici x ozna cava dob (ponekad se y uzme kao oznaka dobi za zene). Obi cno se tabeliraju samo veli cine za x N . Sad veli cina lx ozna cava broj svih osoba, odnosno clanova promatrane skupine, koji su do zivjeli dob x (tj. koji ce do zivjeti najmanje dob x). Broj onih individua koji ce do zivjeti dob x; lx se nade iz prakse, a onda to koristimo za predvidanje smanjenja populacije za koju vjerujemo da je podvrgnuta istim stopama smrtnosti kao ona cijim smo promatranjem dobili brojeve lx . Kako i koliko dobro to cinimo drugo je pitanje. lx je fundamentalna funkcija, no va zno je razumjeti da brojevi lx sami za sebe nemaju nekakvog korisnog smisla. Oni smisao dobivaju samo u usporedbi s po cetnim l0 , odnosno, svaki lx u usporedbi sa predhodnim lx1 . To je razlog zbog kojeg neke tablice po cinju s nekom drugom dobi x0 , x0 > 0 - takav je npr. slu caj kod nekih primjena u mirovinskom osiguranju. U svijetlu cinjenice da lx ima samo relativni smisao - uglavnom kao medusobni omjeri - nije niti va zno da oni budu cijeli brojevi. Naj ce s ce jesu, jer empirijski podaci se podvrgnu zaokru zivanju, tako da ne moramo govoriti o 3,18 osoba. Primjer LAT A 1967-70. Grani cna dob tablice smrtnosti ozna cava se s i denira se kao ona dob za koju vrijednost lx postaje zanemarivo mala (u odnosu na l0 ), te se progla sava l = 0. U LAT A1967-70 imamo = 110, a u stvari = 112 kako pokazuje ekspandirana verzija tih tablica. U Hrvatskoj je obi caj bio uzeti = 101. Za necijelobrojne x funkcija lx se obi cno odredi nekom interpolacijom tako da l u stvari postane neprekidna funkcija. U stvari, u teorijskim razmatranjima se pretpostavlja da je lx := l(x) cak glatka, tj. derivabilna funkcija. I mi cemo tako pretpostavljati. Pritom je va zno da mi je poznato to su: zami sljamo da je rije c o derivabilnoj funkciji, bez da je nu zno poznajemo. Sto njezine vrijednosti u cijelobrojnim to ckama x [0, ) N0 . Kada se lx interpolira, njezin graf obi cno izgleda ovako (uo cimo dvije to cke ineksije).
58
6
10 8 6 4 2 0
x 10
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Slijede ce veli cina u tablici smrtnosti je dx ; po deniciji je dx = broj smrti u dobnom intervalu [x, x + 1); dx = lx lx+1 ; (5.1.1) dakle dx je broj onih osoba koje su do zivjele dob x no ne i dob x + 1. Kako uzimamo da je l = 0 to je d1 = l1 i takodjer je d = 0. Zato je
1
lx =
k=x
dk ;
(5.1.2)
Ova formula, kao i mnoge koje slijede, mo ze se doku citi i op cim, zdravorazumskim rezoniranjem ( lx je broj svih onih koji su do zivjeli dob x, a umrli su bilo kada kasnije; ili prije x + 1, njih dx , ili prije x + 2, njih dx+1 , . . . ) ili pak analiti cki/aritmeti cki. Ovdje npr. imamo
1 1
dk =
k =x k=x
(lk lk+1 ) = lx lx+1 + lx+1 lx+2 + . . . + l1 l = lx .
Nadalje, denira se qx kao uvjetna vjerojatnost smrti u dobnom intervalu [x, x + 1) uz uvjet da je osoba do zivjela dob x. Dakle, qx = dx lx lx+1 lx+1 = =1 ; lx lx lx (5.1.3)
Analogno, px je uvjetna vjerojatnost do zivljenja dobi x + 1 uz uvjet da je osoba do zivjela dob x. Zato je lx+1 px = = 1 qx ; (5.1.4) lx Uo cimo da je jednakost lx+1 = px lx mo zemo interpretirati i ovako: o cekivani broj onih koji ce do zivjeti dob x + 1 = o cekivani broj onih koji uvjetna vjerojatnost su do zivjeli dob x do zivljenja dobi x + 1
Ovdje jo s mo zemo primjetiti da tablice mogu biti generirane i tako da se pored korijena l0 zadaju i ove prijelazne vjerojatnosti (uvjetne vjerojatnosti do zivljenja) pa se brojevi lx+1 deniraju jednako s cu (5.1.4); tada naravno nema nade (a niti potrebe) da rezultati budu cijeli brojevi.
59
Dalje se denira n px kao uvjetna vjerojatnost do zivljenja dobi x + n uz uvjet da je osoba do zivljela dob x; dakle je
n px
lx+n lx+1 lx+2 lx+3 lx+n = = px px+1 px+n1 lx lx lx+1 lx+2 lx+n1 kao uvjetna vjerojatnost smrti u dobnom intervalu [x, x + n)
n qx
(5.1.5)
Analogno se denira
n qx ,
= 1 n px = i
1 qx
lx lx+n lx .
(5.1.6)
Nadalje primjetimo da je Jo s deniramo

m/n qx
1 px
= px
= qx
lx+m lx+m+n = lx
m px
m+n px
(=
m px n qx+m )
(5.1.7)
sto je uvjetna vjerojatnost smrti u dobnom intervalu [x + m, x + m + n) uz uvjet da je osoba do zivjela dob x. Za m = 0 imamo 0/n qx = n qx . Za n = 1 pi semo m/ qx =m/1 qx i imamo
m/ qx
=m px m+1 px =m px qx+m
(5.1.5)
(5.1.8)
Zaista,
m/ qx
lx+m lx+m+1 lx+m lx+m+1 (5.1.3) = (1 ) = lx lx lx+m
m px qx+m
Primjer 5.1.1 Izrazite formulom i onda izra cunajte (koriste ci LAT A 1967-70) vjerojatnost da ce osoba koja do zivi dob 30 (a) do zivjeti dob 40 (b) umrijeti prije dobi 40 (c) umrijeti nakon navr senja dobi 60 ali prije dobi 80 Rje senje (a) (b) (c)
10 p30
Vidi tablice na str. 416, stupac lx+2 , za x + 2 = 30, 40, . = = 33542.311 l40 = = 0.99122 l30 33839.370 l30 l40 33839.370 33542.311 = = 0.00878 l30 33839.370 = l60 l80 30039.787 12522.890 = = 0.51765 l30 33839.370
10 q30
30/20 q30
5.2
Intezitet smrtnosti
Pogledajmo funkciju lx := l(x) smatraju ci da smo interpolirali necjelobrojne vrijednosti. Pretpostavimo i da je tako dobivena funkcija derivabilna. Intezitet smrtnosti se denira kao funkcija x := (x) , x (0, ) denirana s x = 1 d d lx = ln(lx ) = ln(lx ) lx dx dx (5.2.1)
60
Kako je funkcija lx padaju ca, derivacija joj je negativna pa ce predznak minus osigurati x > 0. 1 Faktor osigurava neovisnost o korijenu l0 . Ako se naime uzme neki drugi korijen s istim uvjetlx nim vjerojatnostima do zivljenja dobit cemo funkciju proporcionalnu s lx i x ce ostai isti. Pi semo formalno varijablu t umjesto x i integrirajmo lt t po [x, ]:

lt t dt =
x x
lt dt = lt
= lx l = lx
; dakle je
lx =
x
lt t dt
(5.2.2)
(Ponekad se napi se i gornja granica , no to nema efekta jer je lt = 0 , t .) Prethodna formula odmah daje
x+1
dx = lx lx+1 =
x
lt t dt
(5.2.3)
Dalje
t dt =
0 0
d (ln(lt ))dt = ln lt dt
x 0
lx = ln lo
x
t dt lx =e 0 lo
x R
lx = l0 exp(
0
t dt)
(5.2.4)
Uo cimo analogiju s intenzitetom kamate; prethodna formula je potpuno analogna formuli za akumulaciju - treba samo primjetiti da je ovaj proces padaju ci za razliku od akumulacije.
x+n
Formula (5.2.4) ina ce vrijedi x 0 ; uzmimo sada x, n N pa imamo lx+n = l0 exp( Djeljenjem sa (5.2.4) dobivamo lx+n = exp( lx
x+n x x+n 0
t dt).
t dt +
0 0
t dt) = exp(
x x+n
t dt)
n px
= exp(
x
t dt)
n
(5.2.5)
odnosno
n px = exp( x+t dt) 0
(5.2.5 )
Primjetimo da i ova formula, kao i (5.2.4) ima smisla i za necjelobrojne x , n.

x+n
Dalje,
n qx
= 1 n px = 1 exp(
x
t dt)
. Alternativno,

x+n x+n
61
lt t dt =
x x
lt dt = lx lx+n
x+n
povla ci
x+n
lx lx+n 1 = n qx = lx lx
lt t dt =
x x
lt t dt = lx
x+n tx px t dt x
Nakon zamjene y = t x dobivamo

n n qx
=
0
y px
x+y dy
1
, a specijalno za n = 1 je
(5.2.6)
qx =
0
y px
x+y dy
(5.2.7)
Naravno, sve postaje bitno jednostavnije kada je t = const = (kao i u slu caju konstantnog intenziteta kamate). Realni zivot nije takav, ali takva aproksimacija je cesto dovoljno dobra. U tom slu caju je (npr.)
n px (5.2.5)
= en
n
, takoder
n 0
n qx
(5.2.6)
et dt = et
0
= 1 en
kako i mora biti.
5.3
Procjene intenziteta smrtnosti i interpolacija
U praksi naravno nisu poznate vrijednosti funkcije lx u necjelobrojnim to ckama x tako da niti funkcija x nije poznata niti je mo zemo eksplicitno rekonstruirati. Ostaje nam na raspolaganju procjenjivanje:
x+n x+1
Prvo, iz (5.2.5),
n px
= exp(
x+1 x
t dt) za n = 1 imamo px = exp(

x
t dt)
a odavdje je
ln px =
x
t dt x+ 1
x+1
ako smo t na segmentu [x, x + 1] aproksimirali
njenom vrijedno s cu u sredini intervala, u to cki x + 1 2. Sli cno, 1 1 (ln px + ln px1 ) = ( 2 2

x
t dt +
x x1
1 t dt) = ( 2
x+1
t dt)
x1
1 2x 2
(5.3.1)
1 x (ln px + ln px1 ) 2
Nadalje; ako pretpostavimo da je lx kvadratna funkcija na [x 1, x + 1] onda se dobije, kao kod lx1 lx+1 kamatnog ra cuna, x = . 2lx Op cenito medutim lx nije kvadratna , pa imamo pribli znu formulu x 1 lx1 lx+1 2 lx (5.3.2)
62
Sli cno dobivamo aproksimaciju polinomom cetvrtog stupnja. Uz pretpostavku da je lx dovoljno puta derivabilna funkcija, Taylorov razvoj daje (svuda pi semo jednakosti, ali smo svjesni da se radi samo o pribli znim vrijednostima) h3 h4 (iv) h2 lx + lx + l lx+h = lx + h lx + 2! 3! 4! x Odavdje je 16 (iv) 8 lx2 = lx 2 lx + 2 lx lx + l 6 24 x 1 1 1 (iv) lx1 = lx lx + lx lx + l 2 6 24 x 1 1 1 (iv) lx+1 = lx + lx + lx + lx + l 2 6 24 x 8 16 (iv) lx+2 = lx + 2 lx + 2 lx + lx + l 6 24 x Oduzmemo od prve jednakosti cetvrtu, od druge tre cu pa slijedi lx2 lx+2 = (4 lx + 8 1 l ) i lx1 lx+1 = (2 lx + lx ) 3 x 3 l (uz x = x ) lx (5.3.3)
lx2 lx+2 8 (lx1 lx+1 ) = 12 lx x Primjer 5.3.1 Nadite lx ako je x = Rje senje x = (ln lx ) lx = l0
x
1 8 (lx1 lx+1 ) (lx2 lx+2 ) 12 lx
1 . 100 x
x x
t dt =
0
(ln lt ) dt = ln lt
x 0
x 0
= ln
lx l0
100 x 100
ln
lx 100 x = l0 100
1 dt = ln (100 t) 100 t lx = l0 100 x 100
= ln (100 x) ln 100 = ln
Primjer 5.3.2 Zivot u dobi 60 podvrgnut je konstantnom intenzitetu smrtnosti od = 0.05. Nadite vjerojatnost smrti u dobi izmedu 65 i 75 godina. Rje senje
65 5/10 q60 (5.1.7) 75
5 p60
15 p60
(5.2.5)
= exp(
60
t dt) exp(
60
t dt) = e5 e15 = 0.30643
Primjer 5.3.3 Odredite 90 pribli zno iz LAT 1967-70.

1 (a) 90 2 (ln p90 + ln p89 ) = 0.23422
(b) 90 (c) 90
1 lx1 lx+1 2 lx 1 12 lx
= 0.23407 (tabelirano je 0.23398)
8(lx1 lx+1 ) (lx2lx+2 ) = 0.23399
63
Sli can problem predstavlja i rekonstrukcija funkcije lx , tj. njezinih vrijednosti u necjelobrojnim to ckama x. Jedna je mogu cnost binarne interpolacije: lx+t = (1 t) lx + t lx+1 = lx t (lx lx+1 ) = lx t dx (5.3.4)
Zadnja jednakost sugerira da su smrti uniformno rasporedene unutar dobnog intervala [x, x + 1). Od ukupnog broja koji ce tokom tog dobnog intervala umrijeti, a taj je dx , do trenutka/dobi 1 1 1 , k N onda do x + k nastupi k dx smrti) x + t nastupit ce t dx smrti (konkretno, ako je t = k 1 Posebno, za t = 2 imamo 1 1 1 lx+ 1 = lx + lx+1 = lx dx (5.3.5) 2 2 2 2 Na cinjena interpolacija cini funkciju lx po dijelovima linearnom. Primjetimo da ovo implicira i linearnu interpolaciju za funkciju d, ako dx+t i ovdje ozna cava broj smrti tokom jedne godine, tj. u dobnom intervalu [x + t, x + 1 + t). Zaista, tada je dx+t = lx+t lx+1+t = (1 t) lx + t lx+1 (1 t) lx+1 t lx+2 = (1 t)(lx lx+1 )+ t (lx+1 lx+2 ) dx+t = (1 t) dx + t dx+1 To naravno ne vrijedi za funkcije t px , t qx (studentov san). Zaista,
t qx
(5.3.6)
lx lx+t lx
(5.3.4)
t dx = t qx lx
t px
( sto se uklapa s t = 1)
(5.3.7) (5.3.8)
= 1 t qx
Primjetimo jo s da linearna interpolacija (dakle linearni pad funkcije l u dobnom intervalu [x, x + 1) ) ne zna ci da je tada intenzitet smrtnosti konstantanan. Fiksirajmo y N i pogledajmo x [y, y + 1] te pretpostavimo da je lx = ly (x y )(ly ly+1 ) , x = x [y, y + 1]. Tada je
ly ly+1 1 d lx = . lx dx ly (x y )(ly ly+1 )

y +h h py
Odatle je prema formuli (5.2.5) Slijedi

y +h h py
= exp
y
x dx) ,
h 1.
= exp
y h py
ly ly+1 +h dx = exp ln (ly (x y )(ly ly+1 ))|y , y ly (x y )(ly ly+1 )
dakle
h py
y+h
ly h (ly ly+1 ) ly h (ly ly+1 ) = i zato ly ly ly h (ly ly+1 ) ly ly+1 ly ly+1 = = = const (neovisno o h) ly ly h (ly ly+1 ) ly = exp ln
Drugim rije cima smo dokazali da je

h py
y+h = qy .
64
5.4
Zakoni smrtnosti
Postoje mnogi poku saji da se iz tabeliranih vrijednosti lx funkcija l (ili mo zda funkcija ) poku sa odrediti eksplicitno, tj. da se nade analiti cki opis za l. Koliko god su takvi poku saji bili nedovoljno precizni, ponekad su dobiveni rezultati imali prili cno veliku prakti cnu va znost. Op cenito pod zakonom smrtnosti podrazumijeva se matemati cki izraz za neku od tabeliranih funkcija lx , qx , px ili x . Najpoznatiji su sljede ci: (1) De Moivreov (1784) : lx = k ( x) Ovdje izlazi 1 k 1 x = (lx ) = = lx k ( x) x x = B cx Ovdje je
x 0 x
(5.4.1)
(2) Gompertz (1825) : (5.4.2)
t dt =
Bct dt =
1 Bct ln c
x 0
B (cx 1) = ln c
x 0
g = const, ln g =
B ln c
= (cx 1) ln g.
Sada je
lx = exp( l0
t dt)
x lx = gc 1 l0
i ako jo s uvedemo k = (3) Makeham (1860)
l0 x imamo lx = k g c . g x = A + Bcx . (5.4.3)
Sli cnim ra cunom se ovdje dobije lx = ksx g c gdje su g i k kao gore, a s = eA . Uo cimo da niti jedan od ovih zakona ne specicira konstante; one se moraju pripisati empirijskim podacima. Obi cno je u praksi ( da se dobiju kakve takve valjane aproksimacije ) 6 0, 001 < A < 0, 003 , 10 < B < 103 i 1, 08 < c < 1, 12 . Mogu se napomenuti jo s i sljede ci zakoni: (4) Dvostruki geometrijski (1867) x = A + Bcx + M nx (5) Makeham II. (1889) x = A + H x + Bcx (6) Perk (1931) x = A + Bcx Kcx + 1 + Dcx (5.4.5) (5.4.6) (5.4.4)
65
5.5
Odabrane(select), krajnje(ultimate) i slo zene tablice smrtnosti
Do sada smo vjerovali da su svi potencijalni osiguranici podlo zni istom intenzitetu smrtnosti. Op cenito, nije tako. Naravno, jasno je da osoba bitno naru senog zdravlja ne bi mogla participirati u grupi (pool-u) koju cine sve osobe iste dobi koje su pristupile osiguranju zivota. U praksi, osiguravaju ce kompanije poduzimaju mjere da se za stite od takvih osiguranika, drugim rije cima da osiguraju da svi osigurani zivoti budu razumno dobrog zdravlja. Naj ces ce se radi o zahtjevu za posebnim lije cni ckim pregledom. Povezan s tim je problem osiguranja renti - samo na drugu stranu. Rente kupuju samo oni osiguranici koji imaju razloga vjerovati da su natprosje cno dobrog zdravlja ( u biti ovdje je rije c o tipi cnom primjeru negativnog, odnosno nepovoljnog izbora ). Bilo kako bilo osiguravaju ce dru stvo ima pravo vjerovati da su obje skupine osiguranika podlo zne ni zim stopama smrtnosti nego je to slu caj s ostatkom populacije ili cak s ostalim clanovima unutar grupe (pool-a) osiguranika. U praksi obi cno se uzima da osobe koje pristupaju osiguranju podlij zu ni zim stopama smrtnosti nego osobe iste dobi koje su ve c u pool-u osiguranika. No nakon nekog vremena, recimo s godina taj period se zove period odabira, smatra se da ove osobe podlije zu istim, op cim stopama smrtnosti. Tablice smrtnosti u kojima je posve cena pa znja trajanju clanstva u grupi zovu se tablice s odabirom (select). Nakon sto protekne period odabira (kad dakle osiguranici potpadnu pod op ce pravilo) za zivot se ka ze da je krajnji i koriste se krajnje (ultimate) tablice. Tablice u kojima se ovaj fenomen ignorira zovu se skupne ( agregatne). Opi simo tablice s odabirom. U tu svrhu pro sirit cemo svoju notaciju. Sa s ozna cimo period 5 odabira. Za r < s, tj. kada period odabira jo s nije pro sao, pi semo
t q[x]+r
je vjerojatnost za osobu koja je pristupila osiguranju u dobi x, a do zivjela je x + r godina, da ce umrijeti do dobi x + r + t . Analogno je zna cenje simbola t p[x]+r Za t = 1 lijevi indeks ispu stamo i pi semo kao i ranije q[x]+r , Ako je r = 0 i njega ispu stamo i pi semo
t q[x] , t p[x]
p[x]+r
Neka je r = s , gdje s ozna cava period odabira. Deklariramo da je

t q[x]+s
= t q[x1]+s+1 = t q[x2]+s+2 = ... = t qx+s
(5.5.1)
Drugim rije cima, svaka osoba koja ima z godina, a provela je u grupi barem s godina podlije ze istoj smrtnosti; z = x + s = x 1 + s + 1 = x 2 + s + 2 = ... .
5 [x] zna ci da se osoba priklju cila osiguranju u zivotoj dobi x. Za vi se informacija vidi Gupta-Varga An Introduction to Actuarial Mathematics str. 103 [3]
66
Dakle, t qz je uobi cajena oznaka za vjerovatnost smrti u danom intervalu [z, z + t) ali uz uvijet da je osoba u clanstvu s ili vi se godina. Drugim rije cima, za r s imamo stare oznake t qx+r za vjerojatnost da osoba koja je pristupila u dobi x, a do zivi x + r, da ce umrijeti do dobi x + r + t. Konkretno, to zna ci: ako je npr. s = 2 za izgradnju tablice nam trebaju brojevi q[x] , q[x]+1 , qx , x. Sad se mo ze pristupiti izgradnji tablice. l[0] je proizvoljno odreden. l[0]+1 = l[0] 1 p[0] = l[0] p[0] l0+2 = l2 = l[0]+1 p[0]+1 = l1 p1 l0+3 = l3 = l2 p2 Op cenito l0+r = lr = lr1 pr1 , za r 2 Za x > 0 stavi se l[x] = lx+2 2 p[x] lx+2 = l[x] p[x] 1 p[x]+1 Primjetimo takoder da je l[x] d[x] = l[x]+1 l[x]+1 d[x]+1 = lx+2
l[x]+1 =
l[x]+2 = lx+2 itd. Konkretno, u tablicama osobu koja pristupi najprije citamo horizontalno. Relevantni brojevi su q[x] , q[x]+1 , qx+2 pa onda ni ze. q[50] = 0.00286243, q[50]+1 = 0.00388866, q[50]+2 = 0.00603064. Uo cimo jo s, da je q[50] = 0.00286243, q[49]+1 = 0.00351979, q50 = 0.00478880. Sli cno dalje: Kad budemo referirali na ove tablice uvijek cemo za osobu u dobi x morati ozna citi x ili [x] (krajnji ili odabrani).
67
Zadatak 1 Pretpostavimo da grupa osoba podlije ze smrtnosti koja se izmedu dobi 80 i 90 mo ze predstaviti krajnjom (ultimate) tablicom LAT A1967-70 uz odbitak od intenziteta smrtnosti u iznosu od 0.05 u dobi od 80 godina koji se (taj odobitak) pove cava linearno do iznosa 0.15 u dobi od 90 godina. Izra cunajte 5/5 q80 ( vjerojatnost smrti u [85, 90) ) Rje senje: neka je novi intenzitet smrtnosti ozna cen sa x+t , x = 80, 0 t 10 neka je originalni intenzitet smrtnosti ozna cen sa x+t . Vrijedi x+t = x+t (0.05 + 0.01 t), 0 t 10 80 80 linearna funkcija iz po cetnih uvjeta Znamo prema (5.1.7) da je
n n p80 = exp n 0 5/5 q80
= 5 p80 10 p80 . Za n 10 prema (5.2.5) vrijedi

n
80+t dt = exp
n 0
(80+t 0.05 0.01t)dt =
= exp
0
80+t dt exp
(0.05 + 0.01t)dt = n p80 exp 0.05n + 0.005n2
Sada je
5 p80
l85 l80
e0.25+0.125 = e0.5+0.5 =
5/5 q80
6766.5922 12522.890
e0.375
10 p80
l90 l80
2608.5274 12522.890
i slijedi
= razlika = 0.219967
Zadatak 2 Koriste ci pretpostavke o uniformnoj distribuciji smrti kroz godinu izra cunajte na temelju LAT A 1967-70 0.25 q38.5 (krajnje / ultimate). Rje senje: lx+t+s lx+t+s lx+t = 0.25 q38.5 = 1 0.25 p38.5 = t+s px = lx lx+t lx
t+s px
= s px+t t px s px+t =
t+s px s px
x = 38, t = 0.5, s = 0.25 =1 =1

0.75 p38 0.5 p38
= Sad znamo da pretpostavka o uniformnoj distribuciji smrti, linearna interpolacija za lx (od ukupnog broja smrti u [x, x + 1), a to je dx do x + t nastupat ce tdx smrti) povla ci h qx = h qx vidi (5.3.7).
1 0.75 q38 1 0.5 q38
68 S obzirom da je q38 = 0.00114973 slijedi

0.25 q38.5
Financijska i aktuarska atematika = 0.0002876.
Zadatak 3 Uz pretpostavku da LAT A 1967-70 slijedi Gompertzovu formulu x = B cx izra cunajte vrijednost c koriste ci tabelirane l60 , l70 , l80 . Rje senje: (ln lx ) = x = B cx ln

(ln lx ) dx = B B c
cx dx =
l B = (c c ) = (c 1) l ln c ln c
Bc60 10 (c 1) ln c Bc70 10 = 70, = 80 daje 0.634625 = (c 1) i podijelimo ln c = 60, = 70 daje 0.24034 = c10 =
0.634625 0.2403399
c = 1.10194.
Zadatak 4 Koriste ci pretpostavku o uniformnoj distribuciji smrti kroz godinu, izra cunaj na temelju LAT A 1967-70 vrijednosti za 0.25 q38.5 i 65.5 . Rje senje:
0.25 q38.5
= 1 0.25 p38.5 = 1
0.75 p38 0.5 p38
=1
1 0.75 p38 1 0.5 p38

t+s px
(jer
t+s px
= t px s px+t , gdje je x = 38, t = 0.5, s = 0.25 kao
lx+t+s lx
lx+t+s lx+t
lx+t lx )
Sad pretpostavka o uniformnoj distribuciji smrti u [38, 39] daje 0 s 1; q38 = 0.0011497 0.25 q38.5 = 0.00029 s q38 = s q38 , 65.5 =
l65 l66 l65 (65.565)(l65 l66 )
l65 l66 1 (l65 +l66 ) 2
= 0.02432.
Zadatak 5 Za osobu u dobi od 55 pretpostavljamo da je izlo zena konstantnom intenzitetu smrtnosti = 0, 02 do dobi od 62 godine nakon cega se pretpostavlja da je izlo zena intenzitetu smrtnosti prema LAT A1967-70 . Izra cunajte (a) Vjerojatnost smrti prije navr sene 60-te godine (b) Vjerojatnost do zivljene dobi 70 godina (c) Vjerojatnost smrti izmedu 60-te i 65-te godine. Rje senje:
5
(a) 5 q55 = 1 5 p55 = 1 exp

0
55+t dt = 1 e0,1 = 0, 0951626
Financijska i aktuarska matematika = 7 p55 8 p62 = e70,02 l70 23622, 102 = e0,14 = 0, 70493 l62 29132, 138 l65 = 0, 08590 l62
69
(b) (c)
15 p55
5/5 q55
= 5 p55 10 p55 = e0,1 e0,14 x nadite x . x+n

x+s
Zadatak 6 Ako je n px = Rje senje: (5.2.5)

s px
= exp
x x+s
t dt
lns px =
x s
t dt = supstitucija : u = t x; du = dt
s
=
0
x+u du = {u t} =
0
x+t dt
x 1 lns px = ln = ln x ln(x + s) = s s x + s s x+s 1 Dakle je x = . x x+s =
Zadatak 7 Neka je lx = 100 100 x. Odredite 84 egzaktno i pribli zno. Rje senje: 1 1 1 100 1 ; x = (lx ) = = lx 2 100 x 100 100 x 2 100 x posebno 84 = 0, 03125 Sad imamo mogu cnosti jo s koristiti (a) x 1 1 l85 l84 ln px + ln px1 = ln + ln 2 2 l84 l83 1 1 = (ln l85 ln l84 + ln l84 ln l83 ) = (ln l85 ln l83 ) = 0, 03129 2 2 l83 l85 = 0, 03127 2l84
(b) 84
(c) Pomo cu aproksimacije 4. reda ne cemo.
70
Osiguranje zivota i osobne rente - osnove
Ovo poglavlje bavi se formulama za (sada snje) vrijednosti isplata koje ovise o do zivljenju ili o smrti neke osobe. Zato ce funkcije koje cemo uvesti uklju civati i kamatne stope i smrtnosti. Osnovni princip: Ako je F (t) iznos koji dospijeva na naplatu u trenutku t pri cemu obveza isplate ovisi o do zivljenju ili smrti neke osobe, onda je (s.v. od F (t)) = F (t)I (t)P (t) , gdje je: I (t) sada snja vrijednost iznosa 1 koji dospijeva u trenutku t, P (t) vjerojatnost isplate u trenutku t (tj. vjerojatnost nastupanja ugovorenog dogadaja). Ukoliko se radi o nizu isplata, onda je s.v. =
t
F (t)I (t)P (t).
I (t) mo ze ovisiti o promjenjivoj kamatnoj stopi. Mi cemo se medutim ovdje ograni citi na ksnu kamatnu stopu i. Tada je jednostavno I (t) = v t . Naravno, izbor adekvatne kamatne stope kao i izbor adekvatnih stopa smrtnosti, odnosno tablica smrtnosti, su te ska pitanja u koja ovdje ne ulazimo. Naj ce s ce ce P (t) biti t px ili t qx ili ne sto drugo. Vremenska jedinica ce u op cem razmatranju biti neodredena, ali cemo radi lak se formulacije ponekad eksplicitno re ci da se radi o godini. U problemima to naravno nije tako pa cemo vremensku jedinicu birati ovisno o prirodi zadatka.
6.1
Osiguranje do zivljenja (Pure endowment)
cnosti pod Osiguranje do zivljenja6 se sastoji od jednokratne isplate na odredeni datum u budu uvjetom da je osigurana osoba (osiguranik) u tom trenutku ziva. Jednokratna isplata se naziva osigurana ili ugovorena svota, a interval od dana ugovaranja osiguranja do dana isplate osigurane svote naziva se period osiguranja ili ugovoreni period. Osigurana osoba neka je u dobi x, osigurana svota 1, ugovoreni period neka je n godina. Sada snja 1 7 vrijednost takvog osiguranja se ozna cava simbolom A x: n . Iz osnovnog principa slijedi
1 A x: n = 1 v n n px = v n
lx+n . lx
(6.1.1)
1 Sada snja vrijednost osiguranja A x: n naziva se i (jednokratna) neto premija osigurane jedini cne svote na n godina za osobu u dobi x. U slu caju kada je vrijednost osigurane svote jednaka S , neto 1 premija je A x: n S . Ona predstavlja jednokratnu premiju koju osiguravaju ca ku ca (osiguravatelj) tra zi u zamjenu za obavezu pla canja ugovorene svote u iznosu S nakon n godina, ukoliko osiguranik tada bude ziv. Rije c neto govori da osiguravatelj nije u iznos premije ura cunao svoje tro skove ni ostale naknade. U protivnom govori se o bruto premiji. Upla cene neto premije osiguravaju ce dru stvo investira kako bi moglo isplatiti ugovorenu osigurani svotu. Pri izra cunu premije osiguravaju ce dru stvo mora u ciniti prikladnu pretpostavku o kamatnoj stopi, po kojoj ce biti u mogu cnosti investirati prikupljene premije tokom ugovorenog vremenskog razdoblja.
6 7
Osiguranje jednokratnog prihoda u nekoj dobi za slu caj do zivljenja te dobi. U simbolu broj 1 iznad n u u indeksu ozna cava da ce osigurana svota (u iznosu 1) biti ispla cena ako period osiguranja od n godina prode prije nego sto smrt dode. Za vi se informacija vidi Gupta-Varga An Intoduction to Acturial Mathematics str. 130 [3]. U nekoj literaturi se koristi i ne sto jednostavnija oznaka n Ex .
Financijska i aktuarska matematika Prethodnu jednakost (6.1.1) mo zemo zapisati i kao

1 A x: n =
71
v x+n lx+n , v x lx
(6.1.2)
sto sugerira uvodenje zamjenske funkcije Dx formulom Dx = v x lx , pa sada imamo

1 A x: n =
(6.1.3)
Dx+n . (6.1.4) Dx Vrijednosti funkcije Dx standardno se tabeliraju, tako je i u LAT A1967-70. Primjetimo da je za kreiranje tabela nu zno prethodno ksirati kamatnu stopu8 . Tabeliranje je naravno bilo neusporedivo va znije u pro slim vremenima prije upotrebe kompjutora. Primjer 6.1.1 Treba na ci sada snju vrijednost osiguranja, tj. premiju osiguranja do zivljenja osobe u dobi 30 na period od 25 godina na osiguranu svoti od 1000. Pretpostavlja se g.k.s od 4% i da je na snazi A1967-70 ultimate (krajnja). Rje senje: i=0.04, S=1000, x=30 , n=25, A1967-70 ultimate .
1 s.v. = A 30: 1000 = 1000A 30: 25 25 (6.1.1)
1000 v 25 25 p30
(6.1.4)
= 1000
Primjetimo da bi u n.mat. bilo s.v. = v 25 1000 = 375.12 . Uo cimo da jednakost u (6.1.1) mo zemo zapisati i kao
1 = v n lx+n , l x A x: n
D55 D30
3664,568 = 1000 10433 ,310 = 351, 24.
1 sto smo mogli uzeti i kao po cetnu jednad zbu vrijednosti za odredivanje nepoznate veli cine A x: n . Predhodnu jednakost mo zemo interpretirati ovako : lx osoba (sada u dobi x) polo zi tu svotu 1 (tj. A x: n ) s idejom da svi koji do zive dob x + n , a njih ce biti lx+n , imaju pravo na isplatu iznosa 1. Mo zda ovom osiguranju ne ce pristupiti lx osoba, nego manje, recimo lx gdje je < 1 no dok god ta populacija biva podlo zena stopama mortaliteta iz na sih tablica broj onih koji ce do zivjeti isplatu biti ce lx+n .
Primjetimo da je akumulirana vrijednost od 1 u trenutku n , ako djeluje samo kamata jed1 1 naka (1 + i)n = n . Ovdje je akumulirana vrijednost od A x: n u trenutku n jednaka 1 ! v 1 Po proporcionalnosti je dakle akumulirana vrijednost od 1 u trenutku n jednaka sto je 1 A x: n 1 1 n ve ce od n . Zaista, A x: n = v n lxl+ < v n zbog lx+n < lx . x v Dakle, uz pretpostavku jednake primjene kamatne stope, vi se se dobije takvim osiguranjem nego oro cenom stednjom, ukoliko se naravno po zivi dovoljno dugo. Akumulacija je ve ca jer benet dolazi i od kamate i od do zivljavanja. (Radi se dakle o horizontalnoj solidarnosti , odnosno o solidarnom udru zivanju rizika.)
8 U tabelama koje mi koristimo kamatna stopa i = 4%. Dakle tako ce biti i u svim primjerima vezanih za ovakav tip problema.
72
Teoretski, mogu ce je promatrati i slu caj kada je i = 0. Tada bi akumulacija iznosa 1 u lx n lx Dx trenutku n iznosila = v = . To je slu caj kada ljudi, sada u dobi x, polo ze Dx+n lx+n lx+n svi po 1 nov canu jedinicu, stave na hrpu, zakopaju to u zemlju, oni koji su pre zivjeli, vrate se nakon n godina i podijele medu sobom iskopano blago tako da svaki dobije lx /lx+n . Primjer 6.1.2 Treba na ci (neto) premiju P za 20-godi snje osiguranje do zivljenja u iznosu 100 za zivot u 50-oj koriste ci tabelu smrtnosti A1967-70 ultimate u kojoj se pretpostavlja 4% kamatna stopa. Kolika bi bila premija uz g.k.s. od 6%? Rje senje: D70 .00 P = 100 D = 100 1517 4597.06 = 33.00 . Dakle premija je 33.00! 50 Zanimljivo je provjeritiovaj rezultat na slijede ci na cin. Pretpostavimo da je isto osiguranje u isto vrijeme uzeo veliki broj osoba u dobi 50. Uzmmo npr. da je taj broj l50 = 32670, tada ce ukupna upla cena premija za sve njih biti 32670 33, 00 = 1078110 cija ce akumulacija (prirast) tokom slijede cih 20 godina uz k.s. od 4% biti 1078110 (1.04)20 = 1078110 2.19112 = 2362268 . Podijelimo li taj iznos na raspolaganju nakon 20 godina sa brojem tada zivih iz skupine l70 = 23622 vidimo da svako od pre zivjelih dobije po 100, koliko je bilo ugovoreno i o cekivano. U slu caju k.s. od 6% ne raspola zemo sa izradenim tablicama za vrijednosti Dx te ra cunamo direktno iz poznatih jednakosti. 23622,102 1 70 = 100(1, 06)20 l P = 100A 50: 20 l50 = 100 3, 11804727 32669,855 = 22, 5452 . O cito uz ve cu k.s. premija je ni za.
6.2
Zivotne rente (Life annuities)
Za razliku od nancijskih ove se rente nazivaju osobne ( zivotne) rente. Mi cemo kratko govoriti rente kad ne ce biti opasnosti od zabune. Zivotna renta je op cenito niz isplata u jednakim vremenskim intervalima cija isplata je uvjetovana do zivljenjem odredene osobe. zivotna ili privremena, Renta mo ze biti neposredna ili odgodena (annuity ili deered), do plativa unatrag, tj. na kraju intervala (immediate annuity) ili unaprijed, tj. na po cetku intervala (annuity-due). (Kod nas se ka ze postnumerando/prenumerando.) Iznos koji se ispla cuje mo ze biti konstantan ili varijabilan. Ako je konstantan, dovoljno je izvesti izraz za sada snju vrijednost rente koja se ispla cuje u iznosu 1, ostale vrijednosti su proporcionalne. Prakti cno je ovdje kao vremensku jedinicu ksirati 1 godinu. Oznake za sada snje vrijednosti su analogne s oznakama kod nancijskih renti. Neposredne do zivotne rente (Whole life annuities) Neka ax ozna cava sada snju vrijednost (vrijednost u trenutku x) neposredne do zivotne godi snje rente u iznosu 1, plative unatrag (postnumerando). Tada je
1 1 1 1 ax = A x: 1 + A x: 2 + A x: 3 + + A x: x
pa slijedi
x x
ax =
t=1
A x: 1 t =
t=1
Dx+t 1 = (Dx+1 + Dx+2 + + D1 ) Dx Dx
(suma zapravo ide do x 1 jer D = v l = 0) .
Financijska i aktuarska matematika Uvedimo novu funkciju Nx formulom

1
73
Nx =
t=0
Dx+t = Dx + Dx+1 +
(6.2.1)
tako da mo zemo pisati ax = Nx+1 . Dx (6.2.2)
Sada snja vrijednost neposredne do zivotne godi snje prenumerando rente je o cito a x = 1 + ax = 1 + Nx+1 Dx + Nx+1 Nx = = . Dx Dx Dx (6.2.3)
Vrijednosti Nx su takoder tabelirane. Uo cimo da je Nx+1 + Dx = Nx , takoder N1 = D1 (N = 0). Jo s uo cimo da mi uvijek operiramo s pozitivnom kamatnom stopom i . Teoretski, mogu ce je promatrati i slu caj ako bi bilo i = 0. Tada bismo imali Dx = v x lx = lx i Nx = Dx + Dx+1 + = lx + lx+1 + . Uo cimo da bismo ovdje imali lx + lx+1 + lx+2 + lx+1 + lx+2 + lx+3 + Nx = =1+ Dx lx lx (6.2.4)
Primjetimo da se ovaj zadnji razlomak mo ze interpretirati kao srednja vrijednost (aritmeti cka sredina) preostalog trajanja zivota svih osoba koje su sada u dobi x. Naime, od svih njih lx , lx+1 ce pre zivjeti cijelu jednu godinu, njih lx+2 jo s jednu godinu, samo njih lx+3 jo s jednu . . . tako da je u brojniku ukupan broj godina koje ce pro zivjeti sve osobe sada u dobi x. U ovom razmatranju ignorirali smo sve smrti tokom godine - kao da su sve smrti nastupile na po cetku godine pa je doprinos svih zivota koji su prestali tokom godine jednak 0. 1 s u brojniku imali Ako bismo sve smrti koncentrirali u to cke x + 1 2 , x + 1 + 2 , . . . tada bismo jo 1 1 1 (lx lx+1 ) + (lx+1 lx+2 ) + . . . = lx , 2 2 2 tj. gornjem razlomku bi trebalo dodati 1/2 . Ako bi sve smrti nasupile na kraju godine, onda bi gornjem razlomku trebali dodati 1. Ina ce, razlomak u (6.2.4) se mo ze zapisati i kao 1 px + 2 px + 3 px + . . . . Neposredne privremene rente (Temporary life annuities) Ako se radi o rentama cije pla canje prestaje nakon n godina9 (ili naravno ranije ako osiguranik umre), onda je sada snja vrijednost rente
1 1 1 ax:n| = A x: 1 + A x: 2 + + A x: n =
Dx+1 Dx+2 Dx+n Nx+1 Nx+n+1 + ++ = (6.2.5) Dx Dx Dx Dx Nx Nx+n Dx Nx+1 Nx+n + = Dx Dx Dx (6.2.6)
a x:n| = 1 + ax:n1| =
9
(neposredna privremena godi snja postnumerandu/prenumerando renta s iznosima isplate 1)
74
Odgode do zivotne rente (Deferred whole life annuities) Odgodena do zivotna godi snja postnumerando renta s rokom odgode m godina (u godi snjem iznosu 1, kao i sve ostale)
m| ax
= ax ax:m| =
Nx+1 Nx+1 Nx+m+1 Nx+m+1 = . Dx Dx Dx
(6.2.7)
Isti rezultat mo zemo doku citi i druga cije: neposredna renta koja starta u dobi x + m tada Nx+m Dx vrijedi s tim da se to pla ca u dobi x; akumulacijski faktor je , zato je diskontni Dx+m Dx+m Dx+m faktor i rezultat kao dolje. Dx Takoder je jasno Nx+m . (6.2.8) x = a x a x:m| = m| a Dx Odgode privremenene rente (Deferred temporary life annuities) Lako se vidi i da za privremene rente u trajanju od n godina s odgodom od m godina vrijedi
m|n ax
= ax:m+n ax:m =
Nx+m+1 Nx+m+n+1 Dx Nx+m Nx+m+rn . Dx
(6.2.9) (6.2.10)
x m|n a
x:m = =a x:m+rn a
Primjetimo da zadnja formula za r = 1 glasi x m|1 a = Nx+m Nx+m+1 Dx+m 1 = = A x: m Dx Dx
kako i treba biti jer m|1 a x zna ci upravo to: isplatu u iznosu 1, jednu jedinu, u dobi x + m za osobu sada u dobi x. Dalje, jo s primjetimo ax = Nx+1 Dx+1 Nx+1 v x+1 lx+1 = = a x+1 = v px a x+1 . Dx Dx Dx+1 v x lx ax:n = v px a x+1:n D[x] = v x l[x] , D[x]+t = v x+t l[x]+t ,
Sli cno se poka ze da vrijedi . Na kraju denirajmo oznake za tablice s odabirom (select)
N[x] =
t=0
D[x]+t ,
pri cemu je jasno D[x]+t = Dx+t , odnosno N[x]+t = Nx+t , kad god je t s, gdje je s period odabira. Ponekad se vrijednosti za ax i a x cak i tabeliraju. Pogledajmo slijede ce primjere:
Financijska i aktuarska matematika Primjer 6.2.1 a [60]:5 = N[60] N[60]+5 N[60] N65 35783.721 23021.434 = = = 4.533 D[60] D[60] 2815.3028
75
Ako to ra cunamo iz ultimativnog dijela imamo: a 60:5| = N60 N65 35841.261 23021.434 = = 4.489 D60 2855.5942
Drugi iznos je manji jer tu ima vi se kandidata za umiranje. Za sto?
Primjer 6.2.2 Koriste ci A1967 70 (dakle, pretpostavlja se g.k.s. od 4%) , izra cunajte: a 40 , a40 , a [40] , a[40] , a40:30 , 5| a45 , 10|15 a[30] . Rje senje: a 40 =
N40 D40
= 18.894 ,
a40 =
N40+1 D40
= 17.894 ,
a [40] =
N[40] D[40]
= 18.906
(a [40] je malo vi se od a 40 , jer je mortalitet ovdje u prvoj godini lak si) a[40] =
N[40]+1 D[40]
131995.196981.5977 6981.5977
= 17.906
(N[40]+1 nije tabelirano, ali to je N[40] D[40] ). Primjetimo da ovdje nije N[40]+1 = N[40] D[40] = 125013.59 isto sto i N[41] = 125007.87. a40:30 =
5| a45 N41 N71 D40 N51 D45
125015.43512070.8963 6986.4959
= 16.166
68970.0761 5689.1776
= 12.123
73544,835841,3 4581,32
a 50:10 = [30] 10|15 a
N[50] N[50]+10 D[50]
= 8, 232 = 7.622
N40 N55 D[30]
132001.930952502.7524 10430.039
Primjetimo jo s da je D[40]+1 = v 41 l[40]+1 = v 41 33484, 739 = 6706, 2542 Sada je N[40]+2 = N[40]+1 D[40]+1 = 125013, 59 6706, 2542 = 118307, 34 = N42 sto i treba biti jer N[40]+2 = N42 po sto po isteku 2 godine efekt odabira nestaje (kopni).
Primjer 6.2.3 1 Doka zi: a x:n ax:n = 1 A x: n , zdravorazumski i ra cunski.
76
6.3
Akumulacije
Neka svaki clan velike grupe osoba sada u dobi x upla cuje 1 u fond na kraju svake godine (koji pre zivi). (Ukupan iznos dijele pre zivjeli.) Uplate se akumuliraju n godina. Udio svake osobe koja pre zivi do kraja n-te godine je Sx:n = 1
1 A x+1: n 1
1
1 A x+2: n 2
Dx+1 Dx+2 Dx (6.2.5) + ... + 1 = + + ... + 1 = ax:n (6.3.1) Dx+n Dx+n Dx+n r = 1 + i. Tada je jednad zba v x+n v x+n
(6.2.1)
Alternativno, zamislimo da participira lx osoba. Ozna cimo vrijednosti u trenutku x + n (udio svakog clana) 1 lx+n rn1 lx+1 + rn2 lx+2 + . . . + 1 lx+n
( stednja je po cela efektivno u dobi x + 1, pa samo lx+1 osoba participira) = 1 1 Dx (Dx+1 + Dx+2 + . . . + Dx+n ) = (Nx+1 Nx+n+1 ) = ax:n Dx+n Dx+n Dx+n
(6.2.1) (6.2.6)
Analogno, ukoliko se upla cuje na po cetku svake godine, imamo x:n = S 1

1 A x: n
1
1 A x+1: n 1
+ ... +
1
1 A x+n1: 1
= ... =
Dx a x:n Dx+n
(6.3.2)
Primjer 6.3.1 Grupa osoba u dobi 30 zapo cne ulagati u po cetku svake godine tokom 20 - godi snjeg perioda iznos 10 svaki. Nadite udio svakog od pre zivjelih clanova nakon 20 godina. Rje senje: 1 lx+n Analogno se poka ze (rn lx + rn1 lx+1 + . . . + r lx+n1 ) x:n = Nx Nx+n = Dx a S x: Dx+n Dx+n n
N30 N50 D50
v x+n v x+n (6.3.3)
30:20 10 = Ovdje je (ultimativno, A1967-70) S
10 = 317.96.
6.4
Osiguranje zivota (Life insurance)
Osiguranje zivota10 je obveza da se odredenu svotu novca isplati po smrti osigurane osobe. Ova isplata u praksi dospijeva odmah po smrti. Mi cemo za po cetak uzeti radi jednostavnosti da isplata dospijeva na kraju godine u kojoj je smrt nastupila. Do zivotno osiguranje zivota (Whole life insurance) Promotrimo najprije do zivotno osiguranje zivota osobe sada u dobi x. U slu caju smrti u dobnom
10
Osiguranje (prihoda - nov cane naknade) za slu caju smrti.
77
intervalu [t, t + 1) naknada je 1 i ispla cuje se u trenutku t + 1 tj. na kraju jedini cnog vremenskog intervala. Vjerojatnost smrti u intervalu [t, t + 1) je t/1 qx . Znamo da je
t/1 qx
lx+t lx+t+1 dx+t = . lx lx dx+t t+1 v 1 . lx
Ako dakle smrt nastupi izmedu dobi t i t + 1 sada snja vrijednost obveza je Sada je ukupna sada snja vrijednost obaveze osiguravaju ceg dru stva
x x
Ax =
t=0
t+1
t/1 qx
=
t=0
t+1
dx+t 1 = x lx v lx
v x+t+1 dx+t .
t=0
Sad deniramo nove zamjenske (komutacijske) funkcije Cx = v x+1 dx Mx = Cx + Cx+1 + + C1 Ax = Mx Dx (6.4.1) (6.4.2) (6.4.3)
Za sto se gore ovo zbraja mo zemo opet obrazlo ziti heuristi cki lx Ax = v dx + v 2 dx+1 + vx Dx Ax = Cx + Cx+1 + Cx+2
Za do zivotno osiguranje zivota s odgodom imamo

m/ Ax
Mx+m . Dx
(6.4.4)
Osiguranje zivota na odredeno vrijeme (Term life insurance) Lagano se sada izvede formula za osiguranje zivota s odredenim trajanje (privremeno osig.) 1 11 Uvedimo oznaku A x: n za s.v. obaveze osig. dru stva u slu caju privremenog osiguranja zivota.
n1 1 Ax :n
= (kao gore) =
t=0
v t+1
t/ qx
Mx Mx+n Dx
(6.4.5)
Za privremeno osiguranje zivota s odgodom imamo

1 m/ A x: n
Mx+m Mx+m+n . Dx
(6.4.6)
Mje sovito osiguranje zivota i do zivljenja (Endowment) Va zno je i mje sovito osiguranje (privremeno osiguranje zivota u vremenu od dobi x do dobi x + n i osiguranje do zivljenja dobi x + n ). Za osigurani iznos 1 u oba slu caja imamo:
1 1 Ax:n = A x : n + A x: n =
Mx Mx+n + Dx+n . Dx
(6.4.7)
11 Vidi [3], Gupta-Varga str.133. Oznaka 1 iznad x zna ci da ce se iznos osigurane svote isplatiti ako smrt nastupi prije isteka perioda osiguranja.
78 Primjer 6.4.1 (A 1967-70) M[30] 1978, 8483 A[30] = = = 0, 189726 D[30] 10430, 039 M30 1981, 9552 A30 = = = 0, 189964 D30 10433, 310
(lighter mortality)
Denirajmo jo s dvije zamjenske funkcije koje cemo koristiti poslije, Rx = Mx + Mx+1 + Mx+2 + ... Sx = Nx + Nx+1 + Nx+2 + ... . (6.4.8) (6.4.9)
6.5
Neto premije
Sada snja vrijednost iznosa obaveze isplate od strane osiguravaju ceg dru stva se naziva i jednokratna neto premija. Malo kada se premija pla ca u cijelosti jednokratno - izuzetak su naravno neposredne rente. Kod osiguranja smrti ili osiguranja do zivljenja ili odgodenih renti obi cno se premije pla caju u pravilnim vremenskim razmacima u jednakim iznosima; ali uvijek unaprijed. Ovdje cemo promatrati godi snje premije i to u neto iznosu. Jednadba vrijednosti: O cekivana sada snja vrijednost svih neto premija = O cekivana sada snja vrijednost naknade
Oznake su analogne pethodnima, samo se umjesto A koristi simbol P . Najprije razmotrimo do zivotno osiguranje za slu caj smrti osobe u dobi x i godi snja premija Px koja se pla ca unaprijed. Jednadba vrijednosti je o cito a x Px = Ax Ax Mx Px = = . (6.5.1) a x Nx Kod osiguranje zivota (osiguranja u slu caju smrti) na odredeno vrijeme za premiju koju ozna cimo 1 1 1 sa P x , o c ito vrijedi P a = A , te je x:n q :n x: n x: n
1 Px :n
Mx Mx+n . Nx Nx+n
(6.5.2)
Analogno premije za mje sovito osiguranje na rok od n godina je P x:n q= Mx Mx+n + Dx+n . Nx Nx+n (6.5.3)
Ako se premije upla cuju kroz kra ci vremenski period nego sto je trajanje osiguranja oznakama za premiju se dodaje preks t na na cin t Px koji inducira da se premija pla ca samo kroz t godina/obroka. Tada za premiju u slu caju do zivotnog osiguranja imamo
t Px
a x:t q = Ax
t Px
Mx . Nx Nx+t
79 Mx kako i mora biti. Dx
Primjetimo da za t = 1 imamo u nazivniku Nx Nx+1 = Dx pa je rezultat Analogno se zaklju ci da je

1 t Px:n x x+n q = Nx Nx+t .
M M
Primjer 6.5.1 x = 35, imamo 20-godi snje mje sovito osiguranje sa svotom za slu caj smrti 2000 i svotom 4000 za slu caj do zivljenja. Odredite godi snju neto premiju. Rje senje: Jednadba vrijednosti je
1 Pa 35:20 = 2000A1 35:20 + 4000A 35: 20 =
N55 M55 55 P N35 = 2000( M35 + 2D D35 D35 D35 ) P = 128, 30 .
Ovo je bio ultimate slu caj. Select varijanta daje P

N[35] N55 D[35]
= 2000(
M[35] M55 D[35]
D55 + 2D ) P = 128, 25 .
[35]
6.6
Bruto premije
Bruto premija uklju cuje sve tro skove koje osiguravaju ce dru stvo mo ze imati u vezi s osiguranim slu cajem. Oni se dijele na po cetne tro skove i na tro skove obnove. Podrazumijeva se da tro skovi obnove nastaju u drugoj godini i dalje se prote zu do kraja; zato se oni vrednuju kao postnumerando (simbolom ax ). Obje vrste mogu biti dane u postotku ne cega ili u ksnom iznosu. I ovdje imamo jednadbu vrijednosti: Sada snja vrijednost svih bruto premija = Sada snja vrijednost naknade (obaveze) + Sada snja vrijednost tro skova .
Pretpostavljamo sljede ce tro skove: k po jedinici svake bruto premije P c po jedinici osigurane svote (svake godine) cetni tro skovi I dodatni po Neka je A sada snja vrijednost naknade. Tada je jednad zba vrijednosti P a x = A + kP a x + c a x + I . sada snja vrijednost tro skova Jer je A = P a snja. x , gdje je P neto, premija godi P a x (1 k ) = (P + c) a x + I = P = Razlika P P se obi cno zove optere cenje (loading). Primjer 6.6.1 Na bazi A1967 70 select izra cunajte godi snju bruto premiju u postotku osigurane svote za mje sovito osiguranje osobe x = 40 na period od 25 godina uz po cetne tro skove u iznosu 2% osigurane svote i tro skove obnove koji se sastoje od 5% svake premije (uklju cuju ci prvu) +0, 3% osigurane svote s tim da se uzme jo s 50% prve premije. 1 I P+ +c . 1k a x (6.6.1)
80
Rje senje: Neka je osigurana svota S , neka je A sada snja vrijednost naknade, P bruto premija. Jednad zba vrijednosti je sada P a [40]:25| = A[40]:25| S + 5 0, 3 2 P a [40]:25| + Sa [40]:25| + S + 0, 5P 100 100 100
S 100
P (0, 95 a [40]:25| 0, 5) = A[40]:25| 100 + 0, 3 a [40]:25| + 2 Kako je N[40] N65 M[40] M65 + D65 , A[40]:25| = D[40] D[40] = 15, 6087, A[40]:25| = 0, 399665,
a [40]:25| = a [40]:25|
dobivamo (vidi tablice str.425)
a odavdje je P =
1000,399665+0,315,609+2 0,9515,6090,5
S 100
= 3, 25568
S 100 .
U postotku izra zeno to zna ci da je godi snja premija izra cunata kao 3, 25568% osigurane svote. Uo cimo da je premija u neto iznosu dana jednad zbom Pa [40]:25| = A[40]:25| S sto zna ci da je sto daje P = 100A[40]:25| S S = 2, 56048 a [40]:25| 100 100
P = 1, 27 ! P
Primjer 6.6.2 Osoba u dobi x = 30 kupuje 10-godi snje osiguranje zivota na svotu u iznosu 500. Pogodba je takva da se u slu caju stete (smrti) osim osigurane svote vra ca i upla cena premija za godinu u kojoj je nastupila smrt. Tro skovi su 3% osigurane svote te ksni u iznosu 1 svake godine. Izra cunajte jednokratnu premiju (A1967-70 select) Rje senje 3 P = (500 + P )A1 + 100 500 + 1 a [30]:10| [30]:10| P = 26, 91.
6.7
Relacije izmedu funkcija smrtnosti

= Cx = v Dx Dx+1 (6.7.1)
Cx = v x+1 dx = v x+1 (lx lx+1 )
Sumiranjem od x do (ili do ili do 1) dobivamo Mx = vNx Nx+1 = vNx (Nx Dx ) = Dx + (v 1)Nx Mx = Dx d Nx Sada dijeljenjem s Dx slijedi Ax = 1 d a x (6.7.3) = (6.7.2)
Financijska i aktuarska matematika Da smo umjesto do sumirali do x + n 1 dobili bismo

1 A1 x:n| , dakle x:n| = 1 A x: n d a
81
Ax:n| = 1 d a x:n| Sli cno bismo dobili (ili provjerili) Ax:n| = v a x:n| ax:n1| Ax = v a x ax Neke od ovih formula se mogu i jednostavno opravdati. Npr. ova zadnja 0 v
e e e
(6.7.4)
(6.7.5) (6.7.6)
1 v
e e e e
2 v
e e e e
3 v
e e e e e
z-2 v
e e e
z-1 v
e e e
z va x
s smrt d e
1 0 1
1 2
1 3
1 z-2
1 z-1
isplata ax + Ax
Sli cno, Ax = 1 d a x ima sljede cu interpretaciju. Osoba u dobi x uzme zajam u iznosu 1; sada snja vrijednost je o cito 1. Vra ca ga ovako: kamatu za svaku godinu plati godi snje unaprijed - to je to cno anticipativna kamata u iznosu d. U godini smrti je kamata ve c pla cena na po cetku (jer renta je prenumerando) i samo na kraju preostaje vratiti glavnicu sto se upravo naplati osiguravanjem zivota u iznosu 1 koje dospije na kraju godine smrti. Ovo opravdava lukavo dospije ce osiguranja zivota na kraju godine.
82
1. Osoba stara 40 godina ugovara 20-godi snje mje sovito osiguranje na svotu 6000. Tro skovi: po cetni 2% osigurane svote i 50% prve premije, a zatim 5% svake sljede ce premije te 100 pri isplati - bez obzira da li u trenutku smrti ili po isteku ugovorenog roka. Odredite godi snju premiju (A 1967-70, select). 2. Osoba stara 65 godina sklapa posebno osiguranje rastu ce do zivotne rente. Renta ce se ispla civati godi snje unatrag. Iznos prve isplate je 1000, a iznos isplate se pove cava svake godine za 9.62% iznosa prethodne godine. Odredite cijenu ove rente ako su na snazi stope mortaliteta .14 iz A 1967-70, (ultimate), s kamatnom stopom 14% ( Uputa: 11 ). .0962 = 1.04 snjeg iznosa 3. Osoba stara 40 godina ugovara posebnu odgodenu prenumerando rentu godi 1000 kad se navr si 60 godina. Ako osoba umre nakon navr senih 60 godina ali prije nego joj je ispla ceno ukupno 15000, razlika (izmed]u isplaenog iznosa i 15000) se pla ca na kraju godine u kojoj je nastupila smrt. Izra cunajte godi snju neto premiju, tj. sada snju vrijednost rente (A 1967-70, select). 4. Prije 30 godina dru stvo je zaklju cilo veliki broj 30-godi snjih osiguranja za slu caj do zivljenja u svoti 4000 za osobe tada u dobi 30 s godi snjim pla canjem premije. Pretpostavlja se A1967-70, ultimate, 4%, uz tro skove 3% od svake premije. Pokazalo se da je pretpostavka bila ispravna, sto se ti ce kamate od 4%; ali su tro skovi iznosili 20% od prve i 2% od ostalih premija, a pretpostavka o smrtnosti je slijedila vrijednosti u tablici A1967-70 , ali tako da se osiguraniku nadoda 5 godina na njegovu stvarnu dob. Izra cunajte prosje cnu dobit ili gubitak osiguravaju ceg dru stva po polici. snju vrijednost uz kamatnu stopu i prenumerando godi snje rente u iznosu 5. Nadite sada 1 koja se akumulira za vrijeme zivota osobe koja je u sla u osiguranje u dobi x do kraja godine u kojoj ta osoba umre, po kamatnoj stopi j . 6. Kupuje se godi snja postnumerando renta u iznosu 100 za osobu u dobi x = 60. Nakon smrti, ako isplate nisu prema sile upla cenu svotu, razlika ce se uplatiti na kraju godine u kojoj ta osoba umre. Odredite cijenu na temelju A1967-70 ultimate uz zara cunate tro skove u iznosu od 5% od cijene.
Rje senja
1. Neka je P tra zena premija. P a [40]:20| = 6000A[40]:20| + 120 + 0.5P + 0.05P a[40],19| + 100A[40]:20| P a [40]:20| = 6100A[40]:20| + 120 + 0.5P + 0.05P ( a[40]:20| 1) P (0.95 a [40]:20| 0.45) = 6100 A[40]:20| + 120 P (12.633858) = 6100 0, 4702891 + 120 P = 236.5678
Financijska i aktuarska matematika 2. i = 0.14, v = 1.1 = 1.0962 14 , Imamo slijede ci niz isplata v 1000, v 2 1000, v 3 2 1000, . . . dakle s.v. = 1000 ( v )p65 + (v )2 2 p65 + (v )3 3 p65 + = |vidi(6.1.1)| = pri cemu se simbol a65 tj. uz k.s. j = 4% .
83
1000
a65 = = 8882, 5 v =
1 1+j
treba izra cunati uz kamatnu stopu j za koju vrijedi
s.v. = 1000 v 1 1/ p65 + v 2 1 2/ p65 + + v n n1 n/ p65 + = =

1000
(v )1 1/ p65 + (v )2 2/ p65 + + (v )n n/ p65 + . . . =

1000 a65
( v =: v )
1000
v 1/ p65 + v 2 2/ p65 + + v n n/ p65 + v = v, v =

1 1+i
s 3.
i = 4% N[40] N60 = 13.772 P . D[40]
Sada snja vrijednost premija : P a [40]:20 = P
Sada snja vrijednost obe cane razlike: 14000 v 21 20| q[40] + 13000 v 22 21| q[40] + + 1000 v 34 33| q[40] = d60 d61 d73 v 40 = 1000 14 v 21 + 13 v 22 + + v 34 = l[40] l[40] l[40] v 40 1000 = 14C60 + 13C61 + + C73 = D[40] 1000 = (C60 + C61 + + C73 ) + (C60 + C61 + + C72 ) + + (C60 + C61 ) + C60 = D[40] 1000 (M60 M74 ) + (M60 M73 ) + + (M60 M62 ) + (M60 M61 ) = (6.4.8) = = D[40] 1000 = 14M60 (R61 R75 ) = 717.9863572 D[40] Sada snja vrijednost rente: 1000 20| a [40] = 1000 D[60] = 5133.676 [40] Dakle je 13.772 P = 717.986 + 5133.673 P = 424.90
N
1 4. Bilo je P a 30:30 = 4000A 30: 30 + 0.03 P a 30:30 Stvarni akumulirani iznos je 1 1 1 + 0.98P + + 0.98P 0.80P 1 1 1 A 35: 30 A 36: 29 A 64: 1
P = 64.03498456.
= 0.18P
1 1 A 35: 30
+ 0.98P
1 1 A 35: 30
1 1 A 36: 29
+ +
1 1 A 64: 1
D35 N35 N65 35 = 0.18P D = 4299.44 D65 + 0.98P S35:30 = (6.3.3) = 0.18P D65 + 0.98P D65 Prot po polici je stvarna akumulacija umanjena za obavezu isplate, tj. prot je 4299.44 4000 = 299.44.
5. Ova naknada, iako se radi o renti, nije dostupna za zivota osigurane osobe. Ako osoba umre u dobi unutar [x + t, x + t + 1) sada snja vrijednost akumulacije je 1 t+1 ,j = v t+1 S (akumulacija po stopi j ) . (1+i)t+1
84 Ukupna sadanja vrijednost naknade je

t+1 ,j t |qx = v t+1 S

t=0 t=0
v t+1 1 d(j )
t=0
(1 + j )t+1 1 dx+t = d(j ) lx (v (1 + j ))t+1 dx+t v t+1 dx+t lx lx =
uz oznaku v = v (1 + j ) = gdje je 1 d(j )

t=0
v t+1 dx+t v t+1 dx+t lx lx
1+j Ax Ax , j
Mx , Mx = Cx + Cx+1 + Cx+2 + , Cx = v x+1 dx Dx 1 1+j Ax je izra cunat uz kamatnu stopu j takvu da je = v = v (1 + j ) = . 1+j 1+i Ax =
6. Ozna cimo bruto premiju s P . Tada imamo: Ako bismo ignorirali naknadu kod smrti bila bi rije c o obi cnoj renti i vrijedilo bi 0, 95P = 100a60 P = 1215, 92 (a60 = 11, 551). Stvarna cijena je ve ca od toga; recimo da ce stvarna cijena biti izmedu 1400 i 1500 (raspon mora biti iznos godinje premije) i tada uz tu pretpostavku rezimiramo kao u Zadatku 3. Dakle imamo s.v. naknada kod smrti = = P = = + = + = Dakle je 0, 95P = 100a60 + P P =
M60 M75 D60
C61 C62 C74 C60 + (P 100) + (P 200) + + (P 1400) D60 D60 D60 D60 M60 M75 P 100(C61 + 2C62 + + 14C74 ) D60 M60 M75 100 ([C61 + C62 + + C74 ] + [C62 + C63 + + C74 ] P D60 1 [C63 + C64 + + C74 ] + + [C73 + C74 ] + [C74 ]) D60 M60 M75 P 100(M61 M75 + M62 M75 + M63 M75 + D60 1 M73 M75 + M74 M75 ) D60 M60 M75 1 P 100(R61 R75 14M75 ) . D60 D60
100(R61 R75 14M75 ) D1 60
100 0,950,27106 (11, 551
2, 03946) = 1400, 94 .
85
7
7.1
Ispodgodi snje funkcije

Zivotne rente koje se ispla cuju m puta godi snje
Ovdje cemo odrediti pribli zne vrijednosti takvih renti. Neka je m prirodan broj. Promotrimo do zivotnu postnumerando rentu u godi snjem iznosu 1 koja se pla ca u iznosima 1 1 2 1 . Ti iznosi dospijevaju u dobi osiguranika x + m , x+ m , . . . , x + 1, x + 1 + m , . m 1 1 S obzirom da je diskontni faktor za period duljine upravo v m i s obzirom da je vjerojatnost m 1 do zivljene dobi x + m snja vrijednost12 prve isplate za osobu sada u dobi x jednaka 1 px , sada je je
1 m
snja vrijednost druge isplate je v m 1 px . Sada

m
1 m
snja vrijednost v m 2 px . Ukupna sada

m m
m) a( = x
1 m
t=1
vm
t m
px =
1 m
t=1
vm
lx+ t lx
1 m
t=1
Dx+ t Dx
(7.1.1)
Ne moramo se brinuti jer je suma sigurno kona cna. Analogno se vidi da je sada snja vrijednost odgovaraju ce prenumerando rente.
m) a ( = x
1 m
t=0
Dx+t/m Dx 1 m) + a( . x m
(jer je)
(7.1.2)
m) a ( = x
(7.1.3)
Sli cnim rezoniranjem se dobiju formule za rente s privremenim trajanjem. Primjetimo da u slu caju trajanja n godina imamo ukupno (bolje re ceno najvi se) nm isplata.
(m) ax:n
1 = m 1 m
nm t=1
Dx+t/m Dx Dx+t/m Dx 1 Dx+n Dx .
(7.1.4)
a x:n q= a x:n q ax:n q=

(m) (m)
(m)
nm1 t=0
(7.1.5)
1 1 Dx+n 1 = m m Dx m
(7.1.6)
Jasno je da je prenumerando skuplje. Stovi se i citava zadnja formula je osim algebarski jasna i zdravorazumski. Problem je u odredivanju vrijednosti Dx+t/m . To se radi samo pribli zno, a aproksimacija se zasniva na Woolhousevoj formuli. Ako je u(t) = ut dovoljno puta derivabilna funkcija onda vrijedi 1 m
12
nm1
n1
ut
t=0
m
ut +
t=0
m1 m2 1 m4 1 (un u0 ) u u u u0 (7.1.7) + n 0 2m 12 m2 720 m4 n
misli se na vrijednost u trenutku x
86
Naj ce s ce se i zadnji clan zanemaruje. U toj formi cemo Woolhouseovu formulu primjeniti na nm1 Dx+t/m (7.1.5) (m) Dx+t 1 funkciju ut = . Tada je lijeva strana = a x:n q. Dx m Dx
n 1 t=0
Dalje, prvi clan s desne strane je

t=0
Dx+t =a x:n q. Dx
Dalje iz
Dx+t = v x+t lx+t
uvidamo
Dx+t = (ln v ) v x+t lx+t + v x+t lx+t = ln v v x+t lx+t + v x+t (x+t lx+t ) = t t = Dx+t x+t Dx+t = Dx+t (x+t + ) . Sad smo spremni primijeniti formulu (7.1.7). a x:n x:n q+ q a
(m)
m1 2m
Dx+n m2 1 1 Dx 12m2
Dx+n (x+n + ) + (x + ) Dx
(7.1.8)
Sada mo zemo pustiti n , odnosno stavimo n = , uva zimo D = D+1 = 0 . Slijedi m 1 m2 1 m) a ( a (x + ) (7.1.9) x x 2m 12m2 1 , kako je Kona cno, i i su obi cno nule veli cine; u normalnim okolnostima su manji od 10 3 2 1 m barem 2 to je zadnji clan uvijek u praksi manji od 124 10 = 80 = 0.0125 pa i njega zanemarimo. Dobivamo m1 m) a ( a x . (7.1.10) x 2m Sad pak (7.1.3) daje
m) m) a( =a ( x x
1 m1 1 m1 1 m1 x = ax + 1 = ax + . =a m 2m m 2m m 2m
m) a( ax + x
Dakle
(m) (m)
m1 . 2m
(7.1.11)
Uo cimo da je a x manje od a x te da je ax ve ce od ax kao sto i mora biti ( usporedbom obveze u godini smrti slijedi zaklju cak ). Vratimo se formuli (7.1.8) te i u njoj ispustimo zadnji clan, imamo a x:n x:n q q a Sada uva zimo da je (7.1.6)
(m) a x:n (m)
m1 2m
Dx+n Dx
(7.1.12)
(m) ax:n
a x:n q = ax:n q+1

1 m
Dx+n Dx
(oduzimanjem (6.2.5) od (6.2.6)), jo s uva zimo
q=
1 m
Dx+n Dx
pa slijedi
ax:n x:n q =a q a x:n q pa dobivamo
(m)
(m)
Dx+n Dx Dx+n Dx
m1 2m
1 m
Dx+n Dx
= ax:n q+ 1 Dx+n Dx
1 m
m1 2m
Dx+n Dx
ax:n q+ q ax:n
(m)
m1 2m
(7.1.13)
87
Ve c smo dali obja snjenje za cinjenicu a x < a x (no ne radi se samo u razlici u godini u kojoj osigurana osoba umre ve c i o razlici u kamatama u cijelim godinama : skuplje je platiti 1 na (m) 1 1 po cetku nego m puta m tokom godine). Ina ce, formula a x a x m za m = 2 daje 2m a x ax
(2) 1 4
(m)
te ima jednostavno obja snjenje.
0
1 2
1 2
1
1 2
1 2
2
1 2
1 2
3
1 2
a x
(2)
d c d
1 1 1 4 2 4
c
1 1 1 4 2 4
c
1 1 1 4 2 4
1 1 2 4
a x
1 4
Primjer 7.1.1 Rje senje: Obi cno se uzima
Opi site i nadite vrijednosti od a60 , a 60 , a[65] , a70:10 (A1967 70) m=2 0.25 m=4 0.375 m=6 0.417 m = 12 0.458
(2)
(4)
(12)
(2)
m1 2m
11 3 (4) (12) a 60 60 = 12.551 0.375 = 12.176 , a[65] = 9, 9307 = a[65] + =a 8 24 Primjer 7.1.2 ( vrlo va zan jer se u njemu uvode dva nova pojma: mjese cne ili op cenito ispodgodi snje premije i odgodene ispodgodi snje rente.) Nadite tromjese cnu premiju koja se pla ca (unaprijed) kroz 20 godina za osobu u dobi 40 za odgodenu rentu od 500 godi snje koje ce se ispla civati mjese cno unaprijed po cev si od dobi 60, do zivotno. Tro skovi su 0.20 za svaku isplatu i 5% svake premije. (A 1967 70 ultimate) Rje senje: Neka je P bruto premija. Jednad zba vrijednosti 0.95 P a 40:20q = (500 + 12 0.2) Oduzimanjem (7.1.12) od (7.1.10) slijedi
m) ( n| a x m) =a ( a x:n x x q a (m) (4) 20 |
a 40 .
(12)
= a x a x:n Kao je 40:20 a 40:20 a 0.95 P

(m)
m1 m1 Dx+n a x:n q 2m 1 D 2m x Nx+n m 1 Dx+n = n| a x = Nx+n /Dx = . Dx 2m Dx

D40+20 D40 )
m1 2m (1
i a 40:20 = D60 D40
N40 N60 D40
za m = 4 slijedi D60 D40 N60 11 D60 24

1 4
N40 N60 3 D40 8
= 502.4
Rezultat: 193.3 ; kako je ovo godi snji iznos premije, na s rezultat je
193.3 = 48.26 .
88
7.2
Neprekidne zivotne rente
Pretpostavimo da se rente u godi snjem iznosu 1 ispla cuju m puta godi snje pri cemu je m jako velik. Ako je tako, gubi se razlika izmedu prenumerando i postnumerando isplate (zamislimo m = 365 ili m = 730). To o cito na limesu daje neprekidnu rentu. Sada snja vrijednost se ozna cava s a x i dobije se pu stanjem m u relacijama (7.1.10) odnosno (7.1.11). Bolju (m) m2 1 1 preciznost dobijemo kad se vratimo formuli (7.1.9) a x = a x m 2m 12m2 (x + ) . Slijedi a x a x Ovo je mogu ce pisati i kao a x ax + Pokazuje se da je to cna vrijednost
x x
1 1 (x + ) 2 12 1 1 (x + ) 2 12
(7.2.1)
(7.2.2)
a x =
0
v t t px dt =
0
Dx+t dt Dx
(7.2.3)
Ako se denira
1
x = D
0
Dx+t dt
x = N
0
x + D x+1 + Dx+t dt = D
(7.2.4)
o cito dobivamo a x = Ako aproksimiramo

1
x N Dx
(7.2.5)
Dx+t dt
0
1 (Dx + Dx+1 ) 2
tj.
x = 1 (Dx + Dx+1 ) D 2
onda bi slijedilo x = 1 Nx + 1 Nx+1 = Nx 1 Dx , N 2 2 2 a ako je tako onda (7.2.5) daje 1 a x a x 2 to cno isto sto u limesu dolazi iz (7.1.10) . Pogledajmo sto bi se dogodilo da ovdje uzmemo i = 0 tj. v = 1, = 0. Tada se formula
x
a x =
0
v t t px dt
svodi na
89
e x =
0
t px
dt
(7.2.6)
sto je o cekivano budu ce, preostalo trajanje zivota osobe sada u dobi x. Uo cimo da aproksimacija (7.2.2) ovdje daje 1 1 x ( jer = 0 ) 2 12 a kad zanemarimo zadnji clan, kako se to cesto cini, dobivamo e x ex + e x ex + (7.2.7)
Preostaje uo citi da je u ovom slu caju ex dakle ex =
1 (7.2.8) 2 vrijednost do zivotne postnumerando rente bez kamate;
lx+1 lx+2 lx+3 + + + lx lx lx
( suma je kona cna )
(7.2.9)
sto je izraz koji smo prepoznali u (6.2.4) kao srednju vrijednost preostalog trajanja zivota osobe sada u dobi x. Cesto se ex zove skra ceno, odnosno cjelobrojno (preostalo) trajanje zivota osobe koja je sada u dobi x. Vidimo da aproksimacija (7.2.8) zna ci da je e x pribli zno isto sto i modicirani ex u kojem se pretpostavlja da se sve smrti dogadaju na polovici godine. Tada bi bilo da je modif icirani ex = lx+1 +
1 2
(lx lx+1 ) + lx+1 +
1 2
(lx+1 lx+2 ) + + l1 + lx
1 2
(l1 l )
lx+1 + lx+2 + + l1 1 1 + = ex + . lx 2 2
Primjer 7.2.1 Udovica u dobi 40 dobiva tjednu rentu u iznosu 100 s dodatkom za dijete u iznosu 50 tjedno sve dok dijete ne navr si 18 godina, 5 godina od sada. Nadite sada snju vrijednost naknade uz pretpostavku da je smrtnost djeteta (sada u dobi 13) toliko mala da se mo ze zanemariti (A 1967-70 ultimate). Rje senje Zbog u cestalosti isplate pretpostavljamo da su isplate neprekidne. Uzimamo da godina ima 52.18 tjedana (jer svaka cetvrta je prestupna pa 4 godine imaju 5 dana vi ska, dakle na svaku 1 1 godinu jo s dode 5 7 4 = 0.18 tjedna). Dakle, radi se o godi snjem iznosu 100 52.18 , odnosno 50 52.18 . Dakle je S.V. = 100 52.18 a 40 + 50 52.18 a 40:5 q = 5218 40 40 N 45 N N + 2609 D40 D40
ovo drugo znamo iz op cih principa
a x:n q=
x+n x N x+n x Dx+n N N N = Dx Dx Dx+n Dx
90 Sada je
40 = N40 1 D40 = 132001.93 1 6986.4959 = . . . = 128608.6821 N 2 2
45 = N45 1 D45 = 99756.5364 1 5689.1776 = . . . = 96911.9476 N 2 2 pa se dobije 107778.52 . Ako bismo ra cunali starim formulama, onda bi rezultat za prenumerando slu caj bio N40 51 D40 104 51 N40 N45 D40 104 D45 D40
S.V. = 5218
+ 2609
= 107835.54
a sli cno, samo s razlikom na drugu stranu, dode postnumerando slu caj. Primjer 7.2.2 Ako su smrti tokom godine uniformno distribuirane izmedu dobi x i x + 1 , onda vrijedi 1 iv v iv a x:1 = 2 px 2 . Rje senje: Pretpostavka zna ci Sada imamo
1 t qx
= tqx ,
t [0, 1] .
a x:1 =
0
t px
dt =
0
v (1 t qx ) dt =
0 1
v t (1 t qx ) dt = parcijalna integracija =
vt = qx ln v =
tv t vt ln v (ln v )2 = ln v
=
0
1 v qx ln v ln v
v v 1 + 2 ln v (ln v ) (ln v )2 v v 1 + 2 2 v iv 2 =
v 1 = + (1 px ) v 1v 2 =
1 1v 2 px
1 iv 2 px
1 2
Primjer 7.2.3 Uzmimo pribli znu relaciju Uo cimo ex1 = 1 lx1
e x ex + lx lx1
. lx (lx+1 + lx+2 + ) lx
(lx + lx+1 + ) = = ex1 = lx lx1
1 lx1
(1 + ex ) = px1 (1 + ex )
e x1 ex1 +
1 1 1 1 = px1 (1 + ex ) + = px1 e x + + 2 2 2 2
91
Zadatak 1 Zadano je ax = 20, ax:n = 18, ax+n = 8, Ax = 0, 475. (4) (4) 1 Izra cunajte: ax , A x: n , Px:n , a x:n Rje senje: (6.7.3) Ax = 1 da x d = = ln(1 d) = 0, 0253178 ax ax:n| =nax = v n n Px ax+n v n n Px =
1 = v n n px = Ax:n | Dx+n Dx ax ax:n| ax+n , 1Ax a x 1Ax 1+1+ax
= 0, 025 drugim rije cima
2018 8
= 0, 25
ax = ax +
(4)
3 8
= 20, 375
7.4) 6.2.3 1 ) = 1 d(1 + 18 0, 25) = 0, 53125 Ax:n| (6.= 1 da x:n| P r. = 1 d(1 + ax:n| Ax:n | 1 A1 x:n| = Ax:n| Ax:n| = 0, 28125
a x:n| Px:n| =
(4)
(4)
3 a x:n| 8 (1 Ax:n| a
Dx+n Dx )
= (1 + 18 0, 25) 3 8 (1 0, 25) = 18, 46125
0,53125 18,75
= 0, 0283
Px:n| = Px:n| a x:n|
ax:n| a x:n|
(4)
= 0, 02878
1 1 ) = 18, 375 a x:n| 2 (1 Ax:n |
Zadatak 2 Osoba je u dobi 60 voljna je platiti iznos 20000 za do zivotnu rentu. Po cetni tro skovi su 2% premije, a tro skovi obnove 0,5 po isplati. Renta je do zivotna i ispla cuje se (a) tromjese cno unatrag, (b) mjese cno unatrag. Izra cunajte godi snje iznose dviju renti koriste ci A1967-70 ultimate. Rje senje: (m) (m) 20000 = S a60 + 400 + 0, 5 a60
(m) a60
S je godi snji iznos rente .

m1 2m
= a60 +
m1 2m
= 11, 551245 +
m1 2m )
pa dobivamo jedna zbu

m1 2m )
19600 = S (11, 551245 +
+ 0, 5(11, 551245 +
m = 4 S = 1642, 93 m = 12 S = 1631, 53 Zadatak 3 Osoba stara 30 godina ima pravo na odgodenu rentu od 1000 godi snje za razdoblje od 5 godina. Renta se ispla cuje u godi snjim obrocima od kojih prvi dospijeva za 11 godina. Ova osoba zeli sklopiti ugovor o osiguranju zivota kojim bi isplata rente po datumima dospije ca bila zajam cena u slu caju da zbog smrti izgubi pravo na rentu. Izra cunajte godi snju bruto premiju ograni cenu na 10 godi snjih uplata (A1967-70 select). Po cetni tro skovi su 25% bruto premije, a tro skovi obnove su 5% od svake premije (uklju cuju ci prvu). Rje senje:
92
S.v. isplata kojih osoba ne do zivi (obaveze osiguravaju ce ku ce) + s.v. tro skova = s.v. premije, gdje je S.v. isplata kojih osoba ne do zivi = s.v. izvjesnih isplata (11 a 5| ) , - s.v. isplata koje osoba do zivi (11 a [30]:5| ). 1000(11 a 5| 11 a [30]:5| ) + 0, 25P + 0, 005P a [30]:10| = P a [30]:10| a [30]:10| = [30]:5| 11 a
N[30] N40 D[30]
= 8.41119 ,
5 11 a
v = v 11 11 v = 3, 00749,
D41 N41 N46 D[30] D41
= 2, 96721
= P = 5, 20
Zadatak 4 Izra cunajte godi snju premiju za 20 godi snje mje sovito osiguranje s osiguranjm svotom 10000 za osobu staru 40 godina. Tro skovi su 2% osigurane svote na po cetku, i 2, 5% svake premije (uklju. prvu). Takoder izra cunajte odgovaraju` cu polugodi snju i mjese cnu premiju. (A1967-70 ultimate) . Rje senje: Jednad zba vrijednosti je Nade se P = a 40:20| =
Pa 40:20| = 10000 A40:20| + 200+ 0, 025P a40:20| . = 13, 7638, A40:20| =

M40 M60 +D60 D40
N40 N60 D40
= 0, 4706
4706+200 0,97513,7638
= 365, 58 .
Ozna cimo iznose polugodi snje premije sa P (2) , a mjese cne sa P (12) . Jednad zbe vrijednosti su: P (2) a40:20| = 10000 A40:20| + 200 + 0, 025P (2) a40:20| , P (12) a40:20| = 10000 A40:20| + 200 + 0, 025P (12) a40:20| . Kako je a 40:20| = a 40:20|
(m) m1 2m (1 (12) (12) (2) (2)
D60 D60 D40 ), D40
,5942 = 2855 6986,4959 , imamo da je
P (4) = 369, 55 , i P (12) = 372, 92 .
93
8
8.1
Vrijednost police (rezerva)

Uvod
Promotrimo osiguranje zivota, u momentu zanemarimo tro skove. U trenutku sklapanja ugovora sada snja vrijednost naknade (koju osiguranje o cekuje da ce isplatiti) je jednaka sada snjoj vrijednosti premija (koje se o cekuju da ce biti upla cene). Kako vrijeme prolazi vrijednost naknade raste dok vrijednost premija koje tek trebaju biti upla cene pada. Osiguratelj stoga mora dr zati u svom posjedu u svakom trenutku razliku sada snje vrijednosti naknade i premije. Taj iznos se zove vrijednost police ili rezerva. Zamislimo da velik broj osoba u dobi x, njih lx kupi do zivotno osiguranje za slu caj smrti i svi neka upla cuju godi snju premiju Px . Pretpostavit cemo da osiguratelj na sredstva u svom posjedu ostvaruje to cno onu kamatnu stopu i na temelju koje su premije obra cunate (koja je ugradena u tablice pri ra cunanju simbola Dx i Cx ). Pretpostavit cemo takoder da je smrtnost promatrane skupine to cno u skladu s na som tablicom smrtnosti - to dakle zna ci da bi i tablica trebala biti korektna i dovoljno velik. Rizik smrti je rastu ca funkcija dok su premije konstantne. Posljedica je da na kraju godine t akumulirani iznos upla cenih premija prema suje akumilirani iznos ispla cenih svota. Osiguratelj dakle posjeduje svotu novca koja se naziva ukupna neto premijska rezerva. Ukupna rezerva na kraju godine t podijeljena brojem polica tog trenutka na snazi zove se neto premijska rezerva po slu cajno odabranoj polici.
Primjer 8.1.1 Zamislimo 1000 polica koje po cinju u isto vrijeme za osobe to cno u dobi 60 godina. Neka je rije c o mje sovitom osiguranju na rok od 5 godina, osigurana svota neka je 100 ( plativa na kraju godine u kojoj osiguranik umre, odnosno po isteku ugovorenog perioda u slu caju do zivljenja ). Neka se premija upla cuje godi snje (prenumerando). (A 1967-70 ultimate) cimo neto vrijednost premije po polici. Izjedna cavanjem sada snjih vrijednosti Sa Px:n ozna imamo jednad zbu Px:n
Nx Nx+n Dx
= 100
Mx Mx+n +Dx+n Dx
M65 +D65 Za x = 60 i n = 5 imamo P60:5 = 100 M60 = 18, 42867. N60 N65 Sad pogledajmo situaciju nakon to cno 1 godine (neposredno prije uplate 2. premije). Sada snja vrijednost razlike budu cih naknada i budu cih premija je
100 A61:4 18, 42867 a 61:4 = 100
M61 M65 + D65 N61 N65 18, 42867 = 17, 9821. D61 D61
l61 = 17722, 57. l60 S druge strane, naplatili smo 1000 18, 42867 = 18428, 67, ukamatili po stopi od 4% , tako da je 60 to naraslo na 19165,82 i sad na kraju godine isplatili stetu u iznosu 100 d l60 1000 = 1443, 25 i ostalo je 17722,57. Kako smo osigurali 1000 osoba moramo dakle imati ukupno 1000 17, 9831 Analogno analiza se mo ze provesti i na kraju idu cih godina. I ina ce je obi caj da se u ovakvim ra cunina na kraju godine zamisli trenutak neposredno po svim izvr senim isplatama i prije svih uplata godi snje premije.
94
8.2
Prospektivna i retrospektivna rezerva
Ove dvije vrste rezervi ra cunali smo maloprije u konkretnoj situaciji. Uzmimo sada op cenito da se osiguralo lx osoba svi u dobi x, svima je obra cunata premija Px . Promotrimo situaciju t godina poslije. Tada je ukupna vrijednost police, po deniciji, (osigurana svota = 1) akumulirana akumulirana vrijednost = vrijednost premije dospjelih steta = Px lx (1 + i)t + lx+1 (1 + i)t1 + + lx+t1 (1 + i) 1 dx (1 + i)t1 + dx+1 (1 + i)t2 + + dx+t1 :=
t Vx
lx+t
Drugim rije cima: gornjom relacijom je uveden simbol t Vx koji predstavlja vrijednost police po osiguranoj osobi koja je ziva u trenutku t. Dakle je
t Vx
1 1 Px lx (1 + i)t + ... + lx+t1 (1 + i) dx (1 + i)t1 + ... + dx+t1 = lx+t lx+t

t Vx
= Px
Nx Nx+t Mx Mx+t . Dx+t Dx+t
(8.2.1)
Ove metode za ra cunanje rezerve zove se retrospektivna. Uo cimo da je formula to cna i za do zivotno i privremeno osiguranje zivota, kao i za mje sovito osiguranje (kada je t < n = osigurani period). Ako je S osigurana svota (jednaka za oba slu caja u mje sovitom osiguranju) izvedeni izraz treba mno ziti sa S. Jo s se mo ze primjetiti da je prvi clan to cno ono sto daje formula za akumulaciju upla cenih premija do trenutka t (vidi 6.3.3). Pogledajmo konkretne rezultate koje daje formula (8.2.1) u pojedinim slu cajevima. (a) Do zivotno osiguranje od smrti, Px =
t Vx
Mx ; Nx (8.2.2)
Mx Nx Nx+t Mx Mx+t Nx Dx+t Dx+t = Mx Mx+n Nx Nx+n
1 (b) Privremeno osiguranje od smrti, P x :n
1 t V x: n
Mx Mx+n Nx Nx+t Mx Mx+t Nx Nx+n Dx+t Dx+t Mx Mx+n + Dx+n Nx Nx+n
(8.2.3)
(c) Privremeno mje sovito osiguranje, Px:nq =

t V x: n
Mx Mx+n + Dx+n Nx Nx+t Mx Mx+t Nx Nx+n Dx+t Dx+t
(8.2.4)
Alternativna metoda ra cunanja rezerve je prospektivna: vrijednost police je ovdje vrijednost u trenutku t razlika izmedu vrijednosti budu cih isplata i nedospjelih uplata premija. Ovdje moramo posebno ra cunati svaki pojedini slu caj: (a) Do zivotno osiguranje zivota:
t Vx
Mx+t Px a x+t Dx+t
(8.2.2 )

1 (b) Privremeno osiguranje od smrti: t V x :n
95 Mx+t Mx+n 1 Px x+t:nt :n a Dx+t Mx+t Mx+n + Dx+n = Px:n a x+t:nt Dx+t =
(8.2.3 ) (8.2.4 )
Mx Nx
(c) Mje sovito osiguranje:
t Vx:n
Naravno u sva tri slu caja moramo dobiti isto. Konkretno u slu caju (a) imamo Px = (8.2.2) daje Mx+t Mx Nx+t Mx Nx Nx+t Mx+t Mx = + = (8.2.1) Dx+t Nx Dx+t Nx Dx+t Dx+t Dx+t Takoder je lagano vidjeti i slu cajeve (b) i (c). Poka zimo (c); podimo od (8.2.4) po kojoj je
pa
Mx+t Mx+n + Dx+n Mx Mx+n + Dx+n Nx+t Nx+n = Dx+t Nx Nx+n Dx+t (Mx Mx+n + Dx+n ) + (Mx+t Mx ) Mx Mx+n + Dx+n Nx+t Nx+n = = Dx+t Nx Nx+n Dx+t Mx Mx+n + Dx+n Nx Nx+n Nx+t Mx Mx+t Mx Mx+n + Dx+n Nx+t Nx+n = Nx Nx+n Dx+t Dx+t Nx Nx+n Dx+t (8.2.4)
t Vx:n
Na kraju uo cimo da se ove formule i dalje mogu preoblikovati. Najprije, iz (6.7.2), vidi i izvod, znamo da je Mx = vNx Nx+1 pa dijeljenjem sa Dx dobivamo poznatu formulu Mx Ax = = va x ax = 1 d a x (jer je d = 1 v ). Dx Mx vNx Nx+1 d Nx Dx (6.2.3) 1 Dalje, u slu caju (a) imamo Px + d = +d= + = = . Nx Nx Nx Nx a x Zato u slu caju (a) formula (8.2.2 ) prelazi u
t Vx
= 1 da x+t Px a x+t = 1 (Px + d) a x+t , tj.

t Vx
=1
a x+t . a x
(8.2.5)
Analogno mo zemo pojednostaviti i slu caj (c). Mx Mx+n + Dx+n Naime najprije se dobije Ax:n = = 1 da x:n Dx Mx+t Mx+n + Dx+n Px:n a x+t:nt = t Vx:n = Dx+t = 1 da x+t:nt Px:n a x+t:nt = 1 (Px:n + d) a x+t:nt . Kako je Px:n + d = Mx Mx+n + Dx+n + d(Nx Nx+n ) = Nx Nx+n vNx Nx+1 vNx+n + Nx+n+1 + d Nx d Nx+n + Dx+n = = Nx Nx+n Nx Nx+1 Nx+n + Nx+n+1 + Dx+n 1 = = . Nx Nx+n a x:n
t Vx:n
pa sad (8.2.4) daje
Vrijedi dakle =1
a x+t:nt . a x:n
(8.2.6)
96
Primjer 8.2.1. Osoba u dobi x osigurava odgodenu do zivotnu godi snju rentu u iznosu R plativu unaprijed, odgodenu n godina. Premija se pla ca godi snje tokom m godina unaprijed, m < n. Odredite t Vx , t=0,1,...,n. Nx+n Nx+n Nx Nx+m = = P = Dx Dx Nx Nx+m Ra cunat cemo prospektivno: Nx+n Nx+t Nx+m t m 1 : t Vx = P Dx+t Dx+t Nx+n tm: . t Vx = Dx+t Jednad zba vrijednosti P Poka zi da se isti rezultat dobije i ako se ra cuna retrospektivno! Rje senje
8.3
Decit i gubitak zbog smrtnosti
Izvedimo najprije vezu izmedu dviju uzastopnih rezervi. Neka se radi o do zivotnom osiguranju zivota, uzmimo prospektivnu formulu (8.2.2) Mx pa je x+t ; jo s se sjetimo Ax = t Vx = Ax+t Px a Dx x+t + Px = Ax+t ( ax+1 1)Px =Ax+t ax+t Px . t Vx + Px =Ax+t Px a Nadalje, Ax+t = qx+t v + Px+t v Ax+t+1 gdje je qx+t - je vjerojatnost smrti u godini (x + t, x + t + 1) Px+t - vjerojatnot pro zivljavanja te godine v Ax+t+1 - sada snja vrijednost osiguranja . x+t+1 Takoder znamo ax+t = v px+t a i sad slijedi
t Vx
()
+ Px = v qx+t + v px+t Ax+t+1 Px v px+t a x+t+1 = v qx+t + v px+t (Ax+t+1 Px a x+t+1 ) = v qx+t + v px+t t+1 Vx V t x (1 + i) =
t+1 Vx .
+ Px (1 + i) = qx+t + px+t
(8.3.1)
Uo cimo da gornja formula u obliku (t Vx + Px )(1 + i) qx+t = px+t t+1 Vx ima i zdravorazumsko objanjenje (prati se tok isplate i uplata u dobi [x + t, x + t + 1)).
Financijska i aktuarska matematika Ozna cimo sa S osiguranu svotu i promotrimo grupu polica . Vrijedi V t x + P (1 + i) =
t+1 V
97
qx+t S
t+1 V
(8.3.2)
(Sumira se po policama koje su na snazi u trenutku t. Uo cimo da S ulazi ve c u (*) u prvi clan s desna.) Jasno je da jednakost vrijedi ukoliko su ispunjene temeljne (ostvarena kamata je u skladu s bazom, smrtnost je u skladu s bazom) i tehni cke pretpostavke (nema otkaza, nema tro skova itd.). Svota S t+1 V se zove svota pod rizikom (za tu godinu!), a izraz qx+t (S t+1 V ) je o cekivana svota pod rizikom (EDS=expected death strain) . Sad uzimamo u obzir razliku izmedu stvarne smrtnosti i smrtnosti iz tablica. Uz stvarnu smrtnost osiguratelj na kraju godine treba imati S+
stete pre zivjeli t+1 V
=
svi na snazi u t
t+1 V
+
stete
(S
t+1 V
).
(8.3.3)
Uo cimo da su prvi clanovi s desna u (8.3.2) i (8.3.3) isti - obje sume idu po svim policama na snazi u casu t. Drugi clan s desna, (S t+1 V ) se zove svote pod rizikom ili ADS= actual death strain. Dakle da je dobit iz smrtnosti u godini [t, t +1) EDS - ADS, izravno ako je predznak negativan radi se o gubitku od smrtnosti.
stete
Primjer 8.3.1 snjim pla canjem Na dan 1.1.1972. osiguravaju ce dru stvo izdalo je odreden broj polica s godi premije grupi osoba u dobi x = 45. Sve police su bile s trajanjem od 20 godina i to neke za osiguranje za slu caj smrti, a neke za mje sovito osiguranje. Uz pretpostavku da nema drugih uzroka smanjenja osim smrti, izra cunajte dobit ili gubitak za kalendarsku godinu 1981. za police izdane ovoj grupi ako su poznati sljede ci podaci (A 1967-70 ultimate). Ukupna osigurana svota na dan 31.12.1981. (za mje sovito osiguranje iznosi 600 000, dok za osiguranje u slu caju smrti 200 000). Osigurane svote polica koje su prestale vrijediti u 1981. godini (za mje sovito osiguranje iznosi 4000, dok za osiguranje u slu caju smrti 2000). Rje senje Ra cunamo dobit, odnosno gubitak za svaki tip osiguranja (a) Osigurana svota na snazi 1.1.1981. je bilo 604 000. 1
10 V45:20 (8.2.6)
Svota pod rizikom, po jedinici je
a55:10 N55 N65 D45 = = 0.5964575. a45:20 D55 N45 N65
Ukupna svota pod rizikom je 604000 0.5964575 = 360260.32 EDS = (9 godina je pro slo) = qx+t ukupna svota = q54 360260.32 = 2722.03
98 ADS = stvarni tro sak = 4000 0.5964575 = 2385.83 Dobit od smrtnosti je ovdje EDS - ADS = 336.20
(b) Ovdje je gubitak; EDS - ADS = 1460.27 1913.54 = 453.27 .
99
Zadatak 1. Neka se za do zivotno osiguranje za slu caj smrti za osobu sada u dobi x godi snja premija pla ca m godina. Izra cunajte t Vx i retrospektivno i prospektivno. (ovdje, kao i uvijek, rezerva se podrazumijeva neposredno po isplatama, neposredno prije uplata) Rje senje Nx+t Mx+t Mx Retrospektivno je po (8.2.1) t Vx = Px NxD MxD s tim da je ovdje Px = Nx Nx+m x+t x+t pa slijedi Nx Nx+t Mx+t Mx MxD t Vx = Nx Nx+m Dx+t x+t Prospektivno t Vx = =
Mx+t Dx+t Mx+t Dx+t
Mx Nx Nx+m
Nx+t Nx+m Dx+t
(t m 1)
Mx Nx Nx+m Nx Nx+m Dx+t
Nx +Nx+t +Nx Nx+m Dx+t Mx Mx+t Dx+t Mx+t Dx+t Mx Nx Nx+m Nx +Nx+t +Nx Nx+m Dx+t
Kad se od retro sada oduzme pro ostaje izraz koji mora biti 0. Zaista, to je
Mx Nx Nx+m
=0
Zadatak 2. Mje sovito osiguranje za osobu sada u dobi 30 na rok od 25 godina; osigurava se 5000 za slu caj smrti, 10000 za do zivljenje. Ako se premija pla ca godi snje u jednakim iznosima izra cunajte 10 V (pri cuva nakon 10 godina) na bazi A1967-70 ultimate. Rje senje Da su svote jednake imali bismo (8.2.6). Ovako treba ra cunati. Mo zemo se sna ci ovako:
t Vx 1 = t Vx:n 5000 + t V x: n 5000 (s tim da (8.2.6) mo zemo upotrijebiti za prvi clan). Sad imamo prospektivno 40:15 D55 a 1 1 1 55 40:15 = D . 10 V 30: 25 = A 40: 15 P 30: 25 a D40 D30 a
30:25
(8.2.6)
Dakle rezultat je: t Vx = 5000 1
N40 N55 D30 D40 N30 N55
D55 D40
D55 N40 N55 D30 D30 D40 N30 N55
= 5000(1 0, 70991 + 0, 52452 0, 24935) = 2826, 30 Zadatak 3. Mu skarac u dobi x = 30 sklopio je 30-godi snje mje sovito osiguranje s osiguranom svotom 5000. Po cetni tro skovi su 50% prve premije i 2% osigurane svote, tro sak obnove je 5% svake premije osim prve, tro sak 50 kod prijave stete. Treba na ci godi snju premiju te retrospektivnu rezervu nakon 16 godina (baza A1967-70 ultimate). Rje senje: 60 +D60 60 +D60 Pa 30:30 = 5000 M30 M + 0, 5P + 0, 02 5000 + 0, 05 P a30:29 + 50 M30 M D30 D30
M60 +D60 a30:29 = a 30:30 1 P (0, 95 a30:30 + 100 q 0, 45) = 5050 M30 D 30 P = 105, 96 N46 M46 Rezerva mo ze ostati; ina ce je 16 V30 = P N30 M30 5000 D46 D46
100
Literatura
[1] J.J. McCutcheon, W.F. Scott, An Introduction to the Mathematics of Finance, The Institute of Actuaries and the Faculty of Actuaries in Scotland, 1986, reprint 1994. [2] A. Neill, Life contigencies, Heinemann, 1977. [3] A.K. Gupta, T. Varga, An Introduction to Acturial Mathematics, Mathematical Modelling: Theory and Applications, Vol.14, Kluwer Academic Publisher, Dordrecht Netherland, 2002. [4] H.U. Gerber, Life Insurance Mathematics, Springer-Verlag Berlin Heidelberg and Swiss Association of Actuaries Z urich, 1990.

Financijska Matematika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Financijska Matematika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Financijska i aktuarska matematika

Drago Franci skovi c 2006.

Financijska i aktuarska atematika

O ovom materijalu za u cenje - skripti

Drago Franci skovi c

Financijska i aktuarska matematika

Financijska i aktuarska atematika 85 85 88 91 93 93 94 96 99

Financijska i aktuarska matematika

Teorija kamatnih stopa

Cn se zove akumulacija od C za n godina po godi ssnjoj kamatnoj stopi i .

Nominalne kamatne stope

Financijska i aktuarska atematika

1 godine daje povrat p 1 1 + i(p) . p

1 formula (1.2.1) ka ze da investicija u iznosu 1 p

i onda princip konzis-

Dokazali smo dakle

Financijska i aktuarska atematika

= def inicija derivacije od (1 + i)x = (1 + i)x

Financijska i aktuarska matematika

= ln(1 + i) , odnosno e = 1 + i (1.4.3)

1 f (t + h) f (t) lim = f (t) h0+ h

(sad koristimo obje pretpostavke o neprekidnosti) = Dakle je (t) =

d 1 f (t) = ln f (t) . f (t) dt

ln f (t) . Slijedi integracijom od t1 do t2

R t2 f (t2 ) = e t1 (t)dt . f (t1 )

Vrijedi i obrat. Vidi [3] str.7.

Financijska i aktuarska atematika

e0.12h 1 . Supstituiramo redom

kako i mora biti.

Op cenito je ovdje za bilo koji h

Promotrimo funkciju f (x) = x(e/x 1), x > 0

(kad ve c tamo nismo zabilje zili onu formulu). Odavde je

Financijska i aktuarska atematika

Sada snje vrijednosti

(t)dt . Posebno, to zna ci da

(t)dt investiran u trenutku t1 , naraste u trenutku

Primjetimo da gornja formula ima smisla i za t < 0. Zaista, tada je

Financijska i aktuarska matematika

0.06 0.9s ds = exp 0.06

Posebno, v (3.5) = 0.838927 i tra zena vrijednost iznosi 83.89.

Ponekad je mogu ce (t) aproksimirati funkcijom oblika (t) = p + s 1 + rest (1.6.1)

= exp (p + s)t + ln(1 + rest ) ln(1 + r) = exp (p + s)t + ln = = e(p+s)t

1 (p+s)t r pt e + e 1+r 1+r

Financijska i aktuarska atematika

Sada snje vrijednosti tokova novca

C1 v (t1 ) + C2 v (t2 ) + ... + Cn v (tn ) =

Financijska i aktuarska matematika

Po deniciji (1.5.3) imamo

t < 10 v (t) = exp( t 10 v (t) = exp(

(s)ds) = exp(0.4 (t 10)0.3) = e0.10.03t

Odavdje je tra zena sada snja vrijednost prema (1.7.5)

= 8.242 + 3.112 = 11.354

Ukupna isplata je M (15) M (0) =

Vrednovanje tokova novca

(a) ako je t1 < t2 : Cexp

(t)dt , a primjenom uobi cajene

konvencije to opet mo zemo pisati kao Cexp

Financijska i aktuarska atematika

v (tj ) , v (ta ) v (t) dt v (ta )

Sada snja vrijednost toka novca

Sada snja vrijednost toka novca ,

(a) Rje senje je: 30000

v (20) 0.084010 = 30000 = 10259.18. v (10) 0.245664