VODI^ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

Sadr`aj

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Osnove i zna~ajke investiranja na financijskim tr`i{tima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

5 9

1.1. Financijska tr`i{ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 1.1.1. Sudionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 1.1.2. Podjela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 1.1.3. Instrumenti financijskih tr`i{ta: klasifikacija . . 24 1.2. Investiranje nasuprot {pekuliranju . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 1.3. Prinos nasuprot riziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 1.3.1. Prinos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 1.3.1.1. Vrste prinosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 1.3.1.2. Mjerenje prinosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 1.3.2. Rizik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 1.3.2.1. Vrste rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 1.3.2.2. Mjerenje rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 1.4. Proces investiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 1.4.1. Definiranje strategije investiranja . . . . . . . . . . . 57 1.4.1.1. Ciljevi investiranja. . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 1.4.1.2. Ograni~enja investiranja . . . . . . . . . . . 63 1.4.1.3. Vrste strategija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 1.4.2. Analiza vrijednosnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 1.4.2.1. Fundamentalna analiza . . . . . . . . . . . . . 77 1.4.2.2. Tehni~ka analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 1.4.3. Izgradnja portfelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 1.4.3.1. Diversifikacija portfelja . . . . . . . . . . . . 114 1.4.3.2. Alokacija imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 1.4.3.3. Neki investicijski planovi . . . . . . . . 121 1.4.4. Revizija portfelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 2. Nekoliko naznaka o burzi
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

2.1. Burzovne kotacije i indeksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 2.2. Kupoprodaja vrijednosnih papira . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 2.2.1. Uloga brokera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131 2.2.2. Vrste naloga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132 2.3. Kako ~itati burzovna izvje{}a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134
3

VODI^ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

3. Investicije s fiksnim prinosom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 3.1. Obveznice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 3.1.1. Vrste obveznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139 3.1.2. Kako odabrati obveznicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 3.1.3. Cijene i prinosi obveznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 3.2. Ostale vrijednosnice s fiksnim prinosom . . . . . . . . . . 152 3.2.1. Povla{tene dionice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 3.2.2. Trezorski zapisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153 3.2.3. Certifikati o depozitu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 3.2.4. Komercijalni zapisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 3.2.5. Bankovni akcepti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156 4. Investicije s varijabilnim prinosom . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 4.1. Intrigantni svijet dionica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 4.1.1. Vrste dionica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 4.1.2. Vrednovanje dionica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161 4.1.3. Kupnja na marginu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 4.1.4. Kratke prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167 5. Investicijski fondovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170 5.1. Vrste investicijskih fondova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 5.1.1. Nov~ani fondovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 5.1.2. Obvezni~ki fondovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 5.1.3. Mje{oviti fondovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 5.1.4. Dioni~ki fondovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175 5.1.5. Indeksni fondovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175 5.1.6. Specijalizirani sektorski fondovi . . . . . . . . . . . . 175 5.2. Prinosi i naknade investicijskih fondova . . . . . . . . . . . 175 5.3. Odabir investicijskog fonda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178 5.4. Informacije o investicijskim fondovima . . . . . . . . . . . . 179 6. Financijske izvedenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182 6.1. Opcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 6.2. Terminski ugovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 6.3. Swaps. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187 Korisne informacije
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189

OSNOVE I ZNA^AJKE INVESTIRANJA NA FINANCIJSKIM TR@I[TIMA

1.1.3. Instrumenti financijskih tr`i{ta: klasifikacija

Svako promi{ljanje o investiranju obi~no zapo~inje pitanjem: U koje vrijednosnice ulo`iti svoj slobodni kapital? To pitanje osobito zabrinjava male {tedi{e/inve(Diogenes Laertius) stitore ~iji je oprez povezan sa `eljom za{tite svoje budu}nosti. No prije nego {to navedemo koji se sve instrumenti nude na financijskom tr`i{tu, valja objasniti razliku izme|u realne i financijske imovine, tj. investicija.

Tr`i{te je mjesto odre|eno za to da bi ljudi na njemu mogli varati jedni druge.

Realne i financijske investicije Nacionalno bogatstvo pojedinog dru{tva odre|eno je proizvodima i uslugama koje njegovi ~lanovi mogu proizvesti, tj. ovisi o realnoj imovini gospodarstva: zemlji{tu, gra|evinskim objektima, opremi, postrojenjima i znanju koji se mogu iskoristiti u proizvodnji. Realne investicije mogu biti i neproizvodne, a njihova najva`nija stavka stambene su investicije. S druge strane, imamo financijske investicije koje podrazumijevaju ulaganje {tednje tr`i{nih subjekata u vrijednosne papire. Takva ulaganja predstavljaju samo transfer financijskih sredstava izme|u tr`i{nih sudionika, pa se njima veli~ina nacionalnog bogatstva ne mijenja. Drugim rije~ima, te investicije sredstvo su pomo}u kojeg tr`i{ni subjekti pola`u pravo na realnu imovinu, tj. predstavljaju potra`ivanja dohotka stvorenog realnim investicijama. Ako ne mo`emo posjedovati svoju vlastitu tvrtku za proizvodnju namje{taja, mo`emo kupiti dionice takve tvrtke i na taj na~in sudjelovati u dohotku koji potje~e od proizvodnje namje{taja. Dakle, dok realne investicije stvaraju dohodak gospodarstva, financijske investicije odre|uju alokaciju prihoda me|u investitorima. Pojedinci mogu odabrati ho}e li danas tro{iti svoje bogatstvo ili }e ulagati za budu}nost. Ako se odlu~e za ovo drugo, svoj slobodni kapital mogu ulo`iti u financijske investicije kupuju}i razli~ite vrijednosnice. Na taj na~in tvrtke dolaze do svje`eg kapitala koji koriste za pla}anje realne imovine (postrojenja, oprema, tehnologija, zalihe), a o prihodu ostvarenom realnom imovinom ovisi i prinos njihovih dionica.

24

OSNOVE I ZNA^AJKE INVESTIRANJA NA FINANCIJSKIM TR@I[TIMA

Uobi~ajeno se razlikuju tri osnovne vrste financijskih instrumenata: vrijednosnice s varijabilnim prinosom, vrijednosnice s fiksnim prinosom i financijske izvedenice. Vrijednosnice s varijabilnim prinosom dionice predstavljaju vlasni~ki udio u tvrtki, s tim da vlasnicima nije obe}ana nikakva posebna isplata. Uspjeh ulaganja u dionice izravno je vezan za uspjeh tvrtke i njezinu realnu imovinu, zbog ~ega se takva ulaganja smatraju rizi~nim.

Za uspjeh je va`niji karakter nego inteligencija.

(Gilberte Beaux)

Za razliku od vrijednosnica s varijabilnim prinosom, vrijednosnice s fiksnim prinosom vlasnicima pru`aju bezuvjetna prava na fiksni iznos i povrat ulo`enih sredstava, osim ako izdavatelj ne proglasi ste~aj. Iz tog razloga, performanse tih vrijednosnica usko su vezane uz financijsko stanje izdavatelja. Te vrijednosnice zapravo su prenosivi ugovor o kreditu ili depozitu izme|u izdava~a kao korisnika sredstava i kupca kao kreditora. Oni koji su zainteresirani za kupnju tih vrijednosnica, u pravilu se pona{aju kao obi~ne {tedi{e, s tim da su motivirani ve}om kamatnom stopom od one koju bi dobili na {tedne uloge. Vrijednosnice s fiksnim prihodom pojavljuju se u {irokom spektru raznolikosti dospije}a i prinosa. Na jednoj su strani kratkoro~ne vrijednosnice (s rokom dospije}a do godinu dana) nov~anog tr`i{ta. Za njih je karakteristi~an visoki stupanj likvidnosti, nizak stupanj rizika te mala fluktuacija cijena. Primjeri tih vrijednosnica jesu blagajni~ki i trezorski zapisi, certifikati o depozitu, bankovni akcepti i sl. Nasuprot tomu, na tr`i{tu kapitala imamo dugoro~ne vrijednosnice (s rokom dospije}a preko godine dana), kao {to su dr`avne obveznice. Neke dugoro~ne vrijednosnice, poput dionica, nemaju rokove dospije}a. Te vrijednosnice variraju od vrlo sigurnih do visokorizi~nih.
25

OSNOVE I ZNA^AJKE INVESTIRANJA NA FINANCIJSKIM TR@I[TIMA

Naravno, ta podjela, kao i ~injenica da se tr`i{ta dionica uvijek smatraju tr`i{tima kapitala, bez obzira na rokove njihovih transakcija, mo`e se samo uvjetno shvatiti: naime, mo`ete kupiti dugoro~nu vrijednosnicu (dionicu) i tretirati je kao kratkoro~nu prodaju}i je u okviru jedne godine. Nepobitno je da je rije~ o kratkoro~noj transakciji, ali nas karakteristika te vrijednosnice upu}uje na to da taj tip transakcije spada u tr`i{ta kapitala.

Oni koji namjeravaju igrati za novac, moraju i du{u staviti na kocku.

(Eustenij)

Kona~no, relativno nova, ali izrazito va`na vrsta financijske imovine jesu izvedene vrijednosnice ili jednostavno izvedenice. Te vrijednosnice nosioci su prava, kao {to su opcije i terminski (engl. futures) ugovori. Kupnjom tih vrijednosnica kupac postaje imalac prava da kupi, proda ili u|e u posjed nekog dobra u odre|enom trenutku. Ti instrumenti osiguravaju isplate koje ovise o performansama nekog unaprijed dogovorenog standarda (engl. benchmarka), tj. ovise o vrijednosti druge imovine, kao {to su cijene trgova~ke robe, obveznica, dionica ili vrijednosti tr`i{nog indeksa, ili se njihova vrijednost izvodi iz vrijednosti te imovine. Izvedenice se primarno upotrebljavaju radi osiguranja od rizika, ali isto tako mogu biti mo}ni {pekulativni instrumenti. Treba imati na umu da ni jedna vrijednosnica nije potpuno sigurna. Ni jedna nije u dovoljnoj mjeri za{ti}ena od inflacije, bankrota financijskih posrednika, napose banaka, i dr`avne politike, ako ho}ete i od svojevrsnih manipulacija. Premda su manipulacije u ve}ini zemalja zabranjene i ka`njive, one se povremeno doga|aju, a najve}i je problem u tome {to ih je te{ko prepoznati i dokazati. Na neke od njih upozoravamo u sljede}im poglavljima.
26

OSNOVE I ZNA^AJKE INVESTIRANJA NA FINANCIJSKIM TR@I[TIMA

1.2. Investiranje nasuprot {pekuliranju

Postoje dva trenutka u ~ovjekovu `ivotu kada ne bi smio {pekulirati: onda kada si to ne mo`e priu{titi i onda kada to mo`e.
(Mark Twain)

U literaturi }ete se susresti s razli~itim definicijama investiranja. Premda neke od njih ne prave razliku izme|u koncepta investiranja i koncepta {pekuliranja, ta razlika ipak postoji i treba je uzimati u obzir iz vi{e razloga. Ako ni zbog ~ega drugog, ono zbog toga {to bi negiranje te razlike poticalo uro|enu sklonost ljudi k hazardu. I same burze, u svojim poslovima s publikom trebale bi tu razliku uvijek nagla{avati, u suprotnom bi jednog dana mogle biti okrivljene za ({pekulativne) gubitke od strane onih koji nisu bili upozoreni kako treba. Kada je u pitanju investiranje, ~ini se da definicija B. Grahama ne mo`e biti jasnija: Investicijska operacija je ona koja na temelju analize obe}ava sigurnu glavnicu i adekvatan prinos. Drugim rije~ima, investiranje uklju~uje sljede}e: analizu prije kupnje vrijednosnica morate, u svjetlu utvr|enih standarda sigurnosti i vrijednosti, analizirati pouzdanost i perspektivu biznisa pojedinih tvrtki za{titu od gubitaka koji se mogu o~ekivati pod pretpostavkom normalnih okolnosti adekvatan prinos, tj. onaj prinos koji bi se objektivno mogao smatrati zadovoljavaju}im i odr`ivim tijekom vremena. Aktivnosti koje ne tra`e takve zahtjeve mogu se smatrati {pekulativnim. Konfuzija u pogledu upotrebe rije~i investiranja i {pekuliranja postoji godinama. Kako su se tijekom vremena mijenjali na~ini vrednovanja vrijednosnica, tako su nastajale i nove kvalifikacije. Nakon ekonomske krize 1929. 1932. sve obi~ne dionice same po sebi smatrale su se {pekulativnim i vladalo je uvjerenje da se samo obveznice mogu tretirati investicijama. Danas, me|utim, znamo da postoje iznimno
27

OSNOVE I ZNA^AJKE INVESTIRANJA NA FINANCIJSKIM TR@I[TIMA

{pekulativne, tzv. junk-obveznice, kao {to postoje dionice koje imaju veliku investicijsku kvalitetu. Uobi~ajeno je da se u `argonu burze pod terminom investitor podrazumijevaju svi sudionici na tr`i{tu kapitala. Naime, svatko tko kupuje i prodaje vrijednosnice postaje investitor, bez obzira na to kako kupuje, {to kupuje, u koju svrhu, po kojoj cijeni i sl. Me|utim, samim tim {to ste ulo`ili neki novac ne zna~i da ste postali investitor. Mo`e li se recimo prodaja nekoliko dionica od strane neiskusnog pojedinca, koji ~ak i ne zna {to prodaje i koji je uvjeren da }e ih mo}i ponovno kupiti po mnogo ni`oj cijeni, u svjetlu navedene definicije, smatrati investiranjem ili je mo`da rije~ o nepromi{ljenosti ili ~ak rasipni{tvu? Mo`da je najbolje, kao {to je to istaknuo John Maynard Keyns, znameniti engleski ekonomist, koncept investiranja promatrati u svjetlu poduzetni{tva aktivnosti predvi|anja izgledne dobiti po vrijednosnicama, a {pekulaciju kao aktivnost predvi|anja psihologije tr`i{ta. Dok investitor ula`e u dugoro~ne aktive i ne tra`i brze promjene nego postojan prinos, {pekulant ula`e kratkoro~no, ~esto dnevno (engl. day trading), ~ak i na samo nekoliko minuta, nastoje}i iskoristiti tr`i{ni trend. Glavni cilj {pekulanta je ostvarivanje zarade na kratkoro~nim promjenama cijena. Oni koji {pekuliraju s dionicama malo se brinu o kvaliteti dionice. Umjesto toga oni se klade na o~ekivanu promjenu cijena, sve u cilju ostvarivanja kratkoro~noga kapitalnog dobitka. Prema ekstremnoj {pekulativnoj doktrini razloge koji se skrivaju iza promjena cijena vrijednosnica ne treba poku{avati ni saznati ni shvatiti. Budu}e cijene poku{avaju se prognozirati gotovo isklju~ivo na temelju analize prethodnog kretanja cijena oslu{kuju}i psihologiju tr`i{ta. I u tome, me|utim, treba ste}i puno znanja i iskustva.
28

OSNOVE I ZNA^AJKE INVESTIRANJA NA FINANCIJSKIM TR@I[TIMA

Kao {to postoji (ne)inteligentno investiranje, postoji i (ne)inteligentno {pekuliranje. Naj~e{}i slu~ajevi neinteligentnog {pekuliranja jesu sljede}i: (a) {pekuliranje kada mislite da zapravo investirate, (b) {pekuliranje kada nemate odgovaraju}e znanje i vje{tine i (c) riskiranje ve}eg iznosa novca nego {to si mo`ete priu{titi. Prema konzervativnom aspektu, svaki neprofesionalac koji operira on margin, tj. kupuje vrijednosnice na kredit, zapravo je u {pekuliranju. Isto je i s onima koji kupuju tzv. vru}e dionice. [pekulacija je najfascinantnija igra na svijetu, igra koja mo`e donijeti izvanredne zarade, ali i gubitke. Zbog takvih mogu}nosti ponekad joj podlegnu i ozbiljni investitori. Me|utim, svatko tko `eli {pekulirati s vrijednosnicama mora ~vrsto odlu~iti da }e {pekuliranje u~iti i poku{ati razumjeti najvi{e {to mo`e. [pekuliranje nije za emocionalno neuravnote`ene osobe, a nipo{to nije za po~etnike. Ako ba{ ne mo`ete odoljeti svojim kockarskim strastima, odvojite jedan mali dio portfelja (za ve}inu ljudi to je maksimalno 10%) za {pekulativne svrhe.

Bilo na kratki ili dugi rok, svako je ulaganje {pekulacija.

(J. Livermore)

Vjerujemo da }ete ~itanjem ovog teksta dobiti jasnu ideju o tome da su rizici svojstveni svakom ulaganju, da su neodvojivi od mogu}nosti profita (prinosa) te da oboje mora biti uklju~eno u svaku investicijsku kalkulaciju. Iako su kod pojedinih investicijskih oblika ti parametri razli~ito nagla{eni, njihova uzajamnost uvijek postoji. Stoga se mo`e re}i da ne postoji ~ista investicijska politika. Svakom ulaganju, uklju~uju}i i ona reprezentativna, svojstvena je {pekulativna komponenta. Inteligentni investitor uvijek }e u svojim investicijama nastojati dr`ati tu komponentu u okviru minimalnih granica.
29

NEKOLIKO NAZNAKA O BURZI

2. Nekoliko naznaka o burzi

Dvije te{ke stvari na burzi jesu prihvatiti gubitak i ne realizirati profit. Najte`e je, ipak, imati svoje mi{ljenje i ~initi suprotno od ve}ine.
(A. Kostolany)

Kada se Njujor{ka burza preselila u Wall Street 1929., locirala se uz crkvu Svetog trojstva, dok je na drugom kraju Wall Streeta bila rijeka East River i groblje. Tako se, slu~ajno ili ne, sve moglo obaviti u jednom potezu. Na burzi ste mogli izgubiti ~itavo bogatstvo. O~ajni, mogli ste oti}i u crkvu i pomoliti se, onda se baciti u rijeku, zatim biste bili pokopani na groblju. Mnogi su sve to uspjeli obaviti prije popodnevnog ~aja. Usprkos tomu, kako tada tako i sada, burza privla~i i uzbu|uje vi{e od bilo kojega drugog podru~ja ulaganja jer pru`a mogu}nost velike zarade. Onaj tko `eli sav ulog staviti na kocku mo`e za nekoliko dana zaraditi mnogo vi{e od ulo`enog, ali isto tako mo`e i sve izgubiti. Burza je organizirano tr`i{te na kojem njezini ~lanovi, kao posrednici (brokeri) ili za vlastiti ra~un (dileri), trguju vrijednosnicama po specifi~nom skupu pravila. Sve transakcije na burzi obavljaju se putem ra~unalnoga trgovinskog sustava. Burza je u razvijenom svijetu barometar gospodarske klime i orijentacijski svjetionik financijskih zbivanja. Na burzi se trguje samo uvr{tenim vrijednosnicama. Za uvr{tavanje na burzu, dru{tva moraju prihvatiti visoke standarde za{tite investitora, podnositi periodi~na i godi{nja izvje{}a, izlagati pokazatelje poslovanja naj{iroj javnosti i sl.

127

NEKOLIKO NAZNAKA O BURZI

2.1. Burzovne kotacije i indeksi

Novac na burzi nikad nije izgubljen, samo je promijenio vlasnika.
Uvr{tene vrijednosnice obi~no su podijeljene u nekoliko razreda. To su tzv. burzovne kotacije koje se razlikuju po strogo}i kriterija za uvr{tenje i po veli~ini izdavatelja. Postoji prva kotacija za koju su uvjeti najstro`i (na Zagreba~koj burzi to je Slu`beno tr`i{te) i podre|ene kotacije s fleksibilnijim kriterijima uvr{tenja (Tr`i{te dionica zatvorenih investicijskih fondova, Redovito tr`i{te, Tr`i{te dionica javnih dioni~kih dru{tava, Usporedno tr`i{te i Tr`i{te prava). [to prva kotacija zna~i za tvrtku? ja~a ugled jer samo najbolje tvrtke ispunjavaju kriterije uvr{tenja priznatije i poznatije tvrtke lak{e dolaze do novih kupaca, poslovnih kontakata i novih tr`i{nih udjela tvrtka lak{e financira poslovanje jer uspje{nije prodaje nova izdanja vrijednosnih papira ukoliko tvrtka kotira i na me|unarodnoj burzi, tada ima pristup i (naj~e{}e jeftinijem) me|unarodnom kapitalu. [to prva kotacija zna~i za investitore? Dionice uvr{tene u prvu kotaciju trebale bi biti najprikladnije za investitore jer su po svojoj transparentnosti i likvidnosti znatno iznad drugih dionica. S vrijednosnicama koje nisu uvr{tene na burzi (bilo zbog toga {to ne zadovoljavaju kriterije burze, bilo zbog toga {to jednostavno uprava tvrtke koja ih je izdala to ne `eli) mo`e se trgovati isklju~ivo preko neorganizirane burze tzv. OTC (engl. over the counter) tr`i{ta, {to realno zna~i putem telefona ili ra~unala. Burzovni indeksi pokazuju kretanja, tj. promjene vrijednosti izabranih skupina vrijednosnica koje su reprezentativne za cijelo tr`i{te ili za neki njegov dio. Da biste ih mogli pratiti, morate barem otprilike znati kako su oni konstruirani.
128

INVESTICIJE S FIKSNIM PRINOSOM

PRINOSI OBVEZNICA
Novac zara|en te{kim radom nije sklon oplodnji.
(Nick A. Grant)

Prinos obveznica mo`e se iskazivati kao kuponski prinos (engl. coupon yield), teku}i prinos (engl. current yield) ili prinos do dospije}a (engl. YTM yield to maturity). Kuponski prinos isti je kao i obe}ana nominalna (kuponska) kamata na obveznici. Taj se prinos tijekom `ivota obveznice ne mijenja. Ukoliko se kuponski prinos javi tijekom trgovanja, to zna~i da je cijena koju ta obveznica posti`e ista kao i njezina nominalna vrijednost. Taj prinos izra~unava se tako da se godi{nji prihod od kamata podijeli s nominalnom vrijedno{}u. Me|utim, odluku o ulaganju u obveznice bolje je donositi na osnovi teku}eg prinosa jer on u obzir uzima tr`i{nu cijenu koja tijekom vremena varira. Taj prinos dobije se tako da se godi{nji prihod od kamata podijeli s tr`i{nom vrijedno{}u obveznice. Glavni nedostatak te mjere prinosa jest {to ne uzima u obzir vrijeme dospije}a obveznice.

Teku}i prinos ovisi o kretanju tr`i{ne cijene obveznice a ona pak ovisi o kretanju tr`i{nih kamatnih stopa. Porastom tr`i{ne cijene teku}i se prinos smanjuje i obratno, padom tr`i{ne cijene teku}i se prinos pove}ava. Nominalna cijena obveznice je 1.000 kuna, kamatna stopa je 7% Ako kupite po nominalnoj cijeni Ako kupite po diskontnoj cijeni od 800 kuna Ako kupite po premijskoj cijeni od 1.200 kuna Kamata (kupon) 70 kn 70 kn 70 kn Teku}i prinos 7% 8,75% 5,83%

149

INVESTICIJE S FIKSNIM PRINOSOM

Razlog za{to prinos raste kada cijena obveznice pada (i obratno) nije te{ko razumjeti. Ako ste npr. kupili desetogodi{nju obveznicu izdanu 2004. po nominalnoj cijeni od 1.000 kn, uz kuponsku stopu od 7% va{a obveznica donosi vam 70 kn godi{nje. Me|utim, nakon dvije godine kamatna je stopa porasla, pa sad isti izdavatelj izdaje nove obveznice, ali s ve}om kuponskom kamatom. Ako `elite prodati svoju obveznicu, ni jedan investitor ne}e dati 1.000 kn za obveznicu koja pla}a 7% kamate, kada on od istog izdavatelja mo`e kupiti nove obveznice s ve}om kuponskom kamatom. Da bi mu se ulaganje u va{u obveznicu isplatilo, prijeko je potrebno smanjenje njezine tr`i{ne cijene do razine koja ponovno izjedna~ava alternativne tr`i{ne prinose. Stoga }e nova cijena iznositi 800 kn. Novi kupac i dalje dobiva godi{nju kamatu od 70 kn, me|utim, njegova stvarna kamata izra`ena teku}im prinosom nije vi{e 7%, nego je 8,75% zato {to je on za obveznicu dao 200 kn manje nego vi. U suprotnom slu~aju, obveznica bi imala premijsku cijenu od 1.200 kn. Novi kupac i dalje dobiva 70 kn godi{nje koliko je obe}ano pri njezinu izdavanju, no prinos je u takvoj situaciji ni`i od kuponskog prinosa i iznosi 5,83%.

Najbolji pokazatelj isplativosti ulaganja u obveznicu jest prinos do dospije}a jer on u izra~un uzima u obzir tr`i{nu cijenu obveznice, kuponske isplate i datum dospije}a. Prinos do dospije}a mo`e se interpretirati kao ukupni prinos u `ivotu obveznice uz pretpostavku da se svi kuponi mogu reinvestirati po kamatnoj stopi koja je jednaka prinosu do dospije}a. Zbog toga je prinos do dospije}a {iroko prihva}en kao zamjena za prosje~ni prinos. Ukoliko investitor kupi obveznicu i odlu~i je dr`ati do dospije}a, on }e uz kamatu ostvariti i dobitak (u slu~aju kupnje diskontne obveznice) ili gubitak (u slu~aju kupnje premijske obveznice).
150

INVESTICIJE S FIKSNIM PRINOSOM

Aproksimativna metoda ra~unanja prinosa do dospije}a: YTM = kupon + (nominalna cijena - tr`i{na cijena) : n *100 (nominalna cijena + tr`i{na cijena : n n broj godina do dospije}a. Taj izra~un objasnit }emo na sljede}em primjeru.
Primjer 3. Pretpostavimo da ste kupili obveznicu po diskontnoj cijeni od 800 kn, ~ija je nominalna vrijednost 1.000 kn, kuponska kamata 7% i rok dospije}a deset godina. Ako obveznicu zadr`ite do dospije}a, va{ ukupni prinos bit }e 10%, dok bi u slu~aju kupnje obveznice po premijskoj cijeni zaradili samo 4,5%.

YTM = YTM =

70 + (1.000 - 800) : 10 = 10% (1.000 + 800) : 2 70 + (1.000 - 1.200) : 10 = 4,5% (1.000 + 1.200) : 2

Ako biste pak htjeli trgovati obveznicom prije njezina dospije}a, logi~no je da `elite znati prinos obveznice koju imate namjeru kupiti ili prodati. U tu svrhu izra~unava se ostvareni prinos (engl. RY realized yield). Ta mjera zapravo je varijacija prinosa do dospije}a: umjesto nominalne cijene koristi se budu}a cijena obveznice, a n je broj godina dr`anja obveznice.
Primjer 4. Recimo da ste odlu~ili obveznicu dr`ati tri godine umjesto deset godina jer ste procijenili da }e se kamatne stope u budu}nosti promijeniti tako }e se cijena obveznice sa sada{njih 800 kn pove}ati na 920 kn. U tom slu~aju va{ je ostvareni prinos je:

RY =

70 + (920 - 800) : 3 = 12,79% (920 + 800) : 2

Naravno, taj prinos ostvarit }ete samo pod uvjetom da ste dobro procijenili budu}e kretanje kamatnih stopa.
151

INVESTICIJSKI FONDOVI

5. Investicijski fondovi
Ako ne zna{ {to ti je cilj, svi su ti putevi jednaki.
(S. Parell)

Investicijski fondovi podjednako su atraktivni dobrim poznavateljima svijeta financija i po~etnicima koji nemaju dovoljno iskustva i znanja da bi se samostalno bavili kupnjom vrijednosnica na tr`i{tu kapitala. Ulaganja u investicijske fondove imaju niz prednosti pred drugim oblicima ulaganja, poput {tednje u bankama ili `ivotnog osiguranja. Kao prvo, nude ve}e prinose, ~ak i kada se plate sve naknade i tro{kovi. Prednosti su i ve}a likvidnost jer se ulaganje u svakom trenutku mo`e povu}i, zatim diversifikacija ulaganja na veliki broj razli~itih vrijednosnica koje si individualni investitor s ograni~enim iznosom ne mo`e priu{titi te ni`i transakcijski tro{kovi u odnosu na samostalno ulaganje jer investicijski fondovi trguju velikim blokovima vrijednosnica, pa mogu posti}i znatne u{tede na brokerskim provizijama.

@elite li znati {to Bog misli o novcu, pogledajte ljude kojima ga je dao.
(Dorothy Parker)

Za vas kao individualnog investitora najve}a korist od kupnje fondovskih dionica mo`e biti ubla`avanje rizika jer profesionalci imaju vi{e znanja i iskustva u odabiru vrijednosnica za koje je vjerojatnost pada cijena manja. Me|utim, na rastu}em tr`i{tu mo`e vam biti gotovo svejedno kupujete li dionice sami ili to za vas ~ine fond-menad`eri, jer kad je vjetar dobar i purani lete. Tada se vi{e isplati voditi vlastiti portfelj, u suprotnom najve}i dio dobiti mogao bi oti}i fond-menad`erima. Warren Buffet svoje je bogatstvo stekao tako da je najprije zaradio velike naknade za upravljanje, a zatim ih je reinvestirao u fond kojim sam upravlja.
170

INVESTICIJSKI FONDOVI

Bernard Baruch puno je investirao na Njujor{koj burzi upravo prije kraha 30-ih godina. Kad mu je jednog jutra ~ista~ cipela savjetovao koje dionice da kupi, g. Baruch je smjesta prodao sve svoje dionice i tako spasio bogatstvo. On je shvatio da kada tr`i{te raste u tolikoj mjeri da investiraju ~ak i ~ista~i cipela, vrijeme je da se iz tog tr`i{ta povu~e.

U Hrvatskoj se investicijski fond ne smatra pravnom osobom, pa stoga ne pla}a porez na dobit. Zbog takvog statusa investicijski fondovi imaju mogu}nost ostvarivanja i ve}ih prinosa od drugih sudionika na tr`i{tu kapitala. Bitna je prednost investicijskih fondova i ta {to se uplate i isplate vr{e isklju~ivo prema `elji ulagatelja. Zakonsko je ograni~enje za isplatu 7 dana od primitka zahtjeva za isplatu. Postoje otvoreni (engl. open-end) i zatvoreni (engl. closedend) investicijski fondovi. Otvoreni fondovi imaju promjenjiv broj udjela/unita (fondovske dionice komponirane od razli~itih financijskih instrumenata), a cijena udjela, odnosno dionice ovisi o tr`i{noj cijeni svih vrijednosnica u fondu.
Vrijednost svake dionice zove se neto imovinska vrijednost ili NIV . Ona je jednaka razlici imovine i obveza izra`enoj po dionici: neto imovinska vrijednost = tr`i{na vrijednost imovine obveze/ukupno izdane dionice.

Kada kupite udjele u investicijskom fondu, imate potra`ivanje prema portfelju koji je fond formirao proporcionalno iznosu koji ste ulo`ili, odnosno va{e vlasni{tvo u imovini fonda proporcionalno je broju kupljenih udjela. Udjeli daju samo pravo na dobit iz plasmana fonda. Ulaganjem novca od strane investitora kreiraju se novi udjeli i pove}ava se kapital fonda, dok se otkupljivanjem udjela na zahtjev investitora kapital fonda smanjuje. Dakle, kada `elite unov~iti svoje udjele, prodajete ih natrag fondu po NIV-u. Zbog toga su otvoreni fondovi vrlo popularni me|u individualnim investitorima i po toj karakteristici sli~ni su {tednji u bankama. S druge strane, glavni nedostaci fondova u odnosu na klasi~nu bankovnu {tednju jesu promjenji171

INVESTICIJSKI FONDOVI

vost prinosa i nepostojanje jamstva za nov~ani ulog, {to zna~i da uvijek postoji mogu}nost gubitka. U slu~aju velikih tr`i{nih poreme}aja mogu}a je i propast fonda, a tada za ulog ne jam~i dr`ava kao {to je to slu~aj kod {tednje u banci. Osim toga, za razliku od ulaganja individualnih investitora koje je optere}eno samo transakcijskim tro{kovima, ulaganje u fondove optere}eno je tro{kovima upravljanja, tro{kovima odr`avanja likvidnosti (rizi~ni fondovi moraju odr`avati rezervu likvidnosti radi mogu}nosti isplate vlasnicima udjela koji prodaju uloge), tro{kovima depozitne banke te ulaznim/izlaznim naknadama, {to sve znatno umanjuje potencijalne prinose. Zatvoreni fond prilikom osnivanja izdaje odre|eni broj dionica koje daju vlasni~ko pravo i pravo sudjelovanja u dobiti. Broj je dionica fiksan i fond ih ne otkupljuje. Drugim rije~ima, kada netko `eli u}i u fond nakon {to je upis zavr{en, mo`e to u~initi tako da kupi dionice na tr`i{tu i to po cijeni koja se formira na burzi. Isti je slu~aj s izlaskom iz fonda. Zatvoreni fondovi u pravilu predstavljaju manji rizik nego otvoreni fondovi jer nema opasnosti od navale.

Ne brini, uvijek postoji sljede}a godina i ona iza nje.

(gr~ka poslovica)

Budu}i da se hrvatsko tr`i{te kapitala razvija po uzoru na zapadna, nije zgoreg upozoriti na neka iskustva s tih tr`i{ta, osobito s ameri~kog. Glavni problem investicijskih fondova jest njihova brojnost. U Americi ih je oko 7.000 tako da postoji nekoliko publikacija koje nude enciklopedije investicijskih fondova kao pomo} pri odabiru. I u Hrvatskoj je broj otvorenih investicijskih fondova prevelik u odnosu na broj investitora na tr`i{tu i promet dionicama. Trenuta~no ih je aktivno oko 80.

172

FINANCIJSKE IZVEDENICE

6. Financijske izvedenice
Uspjeh nije vje~an i neuspjeh nije tragi~an.
(Don Shula)

Relativno nova, ali izrazito va`na vrsta financijske imovine jesu izvedene (derivirane) vrijednosnice ili jednostavno izvedenice (derivati). To su vrijednosnice ~ije su cijene odre|ene cijenama ostalih vrijednosnica ili izvedene iz njih. Zastra{uju}e, a ponekad i skandalozne pri~e o velikim gubicima {to su ih ostvarili ambiciozni trgovci na tr`i{tima izvedenica, povremeno su sredi{nja tema medija. Zaista, bilo je nekoliko velikih gubitaka o kojima se govorilo u pro{lom desetlje}u, a u brazdu tih debakla upale su i neke ugledne poslovne, pa ~ak i sredi{nje banke u svijetu. Kada se pogre{no koriste, izvedenice doista mogu dovesti do gubitka, dok su u suprotnom slu~aju one mo}no oru`je za za{titu od rizika, ali i za {pekulacije. Postoje slu`bene izvedenice koje su uvr{tene u ponudu burza ~ije je engleske nazive te{ko prevesti (opcije, swaps razmjene, futures budu}e terminske vrijednosti i dr.) i tzv. neslu`bene ili OTC izvedenice koje sadr`e sporazum dviju ili vi{e stranaka o postoje}oj i budu}oj vrijednosti. Razlika izme|u, primjerice, dionica i opcija ili futuresa je mala, ali bitna. Dionice su imovina, a opcije i futuresi su obi~ni ugovori izme|u dviju stranaka koji omogu}avaju sofisticirano upravljanje rizikom. Pa ipak, sve izvedenice u sebi nose obilje`je kla|enja u kojem netko dobiva, a netko gubi. Njihov pravi cilj jest mogu}nost zarade koja mo`e narasti i za 100% u nekoliko dana, dok se vrijednost dionice, obveznice ili bilo koje druge vrijednosti iz koje je derivat izveden, uve}a za samo nekoliko posto.

Oprezan rijetko grije{i.

(Konfucije)

182

FINANCIJSKE IZVEDENICE

Izvedenice nisu toliko komplicirane koliko se na prvi pogled ~ini. Princip je isti kao kod svake druge trgovine: kupite izvedenicu po jednoj cijeni i prodate je po drugoj ostvaruju}i pritom dobit ili gubitak. Pa ipak, ti instrumenti zahtijevaju znatno vi{i stupanj analize i vje{tine upravljanja rizicima i vi{e su namijenjeni iskusnijim burzovnim igra~ima. Stoga se u njihovu analizu ne}emo dublje upu{tati, tim vi{e {to su izvedenice jo{ nedovoljno zastupljene na tr`i{tu u Hrvatskoj.

6.1. Opcije
Kupi jeftino, prodaj skupo.
(John Greenleaf Whittier)

Opcije su najstarije i najpopularnije izvedenice. Nalaze se svuda oko nas, skrivene u komercijalnim ugovorima i kupoprodajnim transakcijama koje naizgled nemaju nikakve veze sa svijetom financija. Izdaju se na redovite dionice, dioni~ke indekse, stranu valutu, poljoprivrednu robu i plemenite metale. U postupku izdavanja opcija, kao i izvr{avanja ili neizvr{avanja prava kupnje ili prodaje, postoji specijalizirana terminologija (donosimo je u okviru) koju ne}emo obja{njavati, ve} samo navodimo ~injenicu da kupnjom opcija vlasnici osiguravaju vrijednost imovine, odnosno premijom opcije smanjuju mogu}i gubitak. Kupac, dakle, ostvaruje najbolji mogu}i scenarij: ograni~eni gubitak (iznos premije), odnosno neograni~eni potencijalni dobitak, dok prodavatelj opcije ostvaruje potpuno suprotni scenarij: ograni~en dobitak (iznos premije), odnosno neograni~en potencijalni gubitak.

183