Professional Documents
Culture Documents
Seminarski rad
Mostar 01.2018
1
SADRŽAJ:
1. UVOD ................................................................................................................................. 3
7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 10
8. LITERATURA ................................................................................................................. 11
2
1. UVOD
U današnjem vremenu krize i recesije gdje je veoma težak posao pronaći kupce, istražiti
njihove želje i potrebe, veoma je važno potruditi se da zadržimo kupce te da oni postanu
lojalni proizvodima koje koriste- Međutim, često se javljaju odstupanja u ponuđenim
proizvodima ili uslugama koje proizvođači koje proizvođači nude i onoga što potrošači
očekuju. Ista stvar se dešava i sa preduzećima koja imaju jednu svoju viziju cilja a u stvarnosti
su činjenice drugačije. Tu potom dolazi do pojave određenog jaza ili gapa. Ukoliko
menadžment tim ima filozofiju planiranja koja odgovara poslovanju u uslovima turbulencije i
neizvjesnosti, tehnika analize jaza može biti od višestruke koristi.
U ovom radu posebnu pažnju ćemo posvetiti jednoj od najvažnijih tehnika za predviđanje
poslovnog neuspjeha i za rano otkrivanje signala latentne krize preduzeća, odnosno analizi
gapa. Analiza jaza predstavlja tehniku strateškog upravljanja za utvrđivanje mogućnosti rasta
i razvoja organizacije. Ova analiza se svodi na identifikovanje nivoa aspiracije sadašnjih
mogućnosti organizacije i stimuliranja istraživanja u planskom procesu. Istraživačko pitanje
ovog rada glasi:“Šta u suštini predstavlja gap odnosno jaz, koji su ciljevi provođenja
gapa,zatim njegov značaj i uloga zbog čega se gap često spominje u literaturi“.
3
2. ZNAČAJ I ULOGA „GAP“ANALIZE
Analiza jaza ili gap analiza je jedan od mnogobrojnih savremenih koncepata, odnosno jedna
od tehnika strategijskog upravljanja i predviđanja kojom se prate mogućnosti rasta i razvoja
privrednih subjekata. Realizacija čitavog procesa održivog razvoja i upravljanja može se
sprovesti primjenom odgovarajućih tehnika koje su primjenljive bez obzira na to da li će se
proces upravljanja primijeniti na neko određeno preduzeće, region ili određenu zemlju. Ova
tehnika se u suštini svodi na to da se odrede aspiracije za budućnost i sadašnje mogućnosti, a
u tom smislu se istražuju i kreiraju strategije za popunu jaza (gapa).
Preduzeće, region ili zemlja se odlikuju svojim specifičnostima, određuju ih brojni parametri i
u određenom momentu nalaze se u različitim fazama razvoja. Tradicionalni način pristupa
menadžmentu je prihvatao segmentaciju i definisano je kao dijelove portfolia isključivo na
osnovu njihove ekonomske isplativosti. Međutim, ekonomska isplativost prestaje da bude
jedini faktor koji je utjecao na donošenje odluka o usmjeravanju i donošenju odluka.
Savremena nauka o održivom upravljanju nameće potrebu da se portfolio razmatra i sa
aspekta energetske efikasnosti, potrošnje energije i drugih ne(obnovljivih) resursa, štetnih
emisija koje nastaju uslijed toga i slično.
GAP analiza je izuzetno jak i pouzdan način kako vidjeti razlike u rezultatima poslovanja na
strani prihoda i troškova, ali i vrlo pregledan izvještaj koji omogućuje da se razlike jasno
povežu sa rastom prihoda vezno za povećanje prodane količine ili promjenu cijena. Također
na strani troškova, GAP analiza pruža mogućnosti da se identificiraju svi pokretači promjena
troškova i omogućuje rad na troškovima u cilju optimizacije troškova. GAP analiza nije
rezervirana samo za analizu prošlih događaja, već se istu može koristiti za odlučivanje na
projektima u fazi pripreme projekta i projekcije dobiti, optimizaciji zaliha ili prilikom
planiranja povećanja prodaje poduzeća.
Zaključi GAP analize se mogu vrlo sažeto prenijeti svim uključenim stranama i na taj način
biti zajednički izvještaj cijelog tima. Za kontrolere je GAP analiza izrazito bitan izvještaj koji
pruža detaljne informacije o kretanjima i strukturi prihoda i troškova.
Gap analiza je najvažniji korak u usaglašavanju poslovnog sistema sa sistemom kvaliteta i
ima za cilj analizu postojećeg načina poslovanja organizacije i njeno poredjenje sa zahtevima
standarda.
Rezultat analize je lista aktivnosti koje je naophodno realizovati da bi se postojeći poslovni
sistem organizacije usaglasio sa standardom i taj poslovni sistem za kratak vremenski period
sertifikovao.
4
GAP analiza je izuzetno jak i pouzdan način kako vidjeti razlike u rezultatima poslovanja na
strani prihoda i troškova, ali i vrlo pregledan izvještaj koji omogućuje da se razlike jasno
povežu sa rastom prihoda vezno za povećanje prodane količine ili promjenu cijena. Također
na strani troškova, GAP analiza pruža mogućnosti da se identificiraju svi pokretači promjena
troškova i omogućuje rad na troškovima u cilju optimizacije troškova. GAP analiza nije
rezervirana samo za analizu prošlih događaja, već se istu može koristiti za odlučivanje na
projektima u fazi pripreme projekta i projekcije dobiti, optimizaciji zaliha ili prilikom
planiranja povećanja prodaje poduzeća.
5
utvrđivanje mehanizma kontrole, odnosno seta kontrolnih tačaka na ispunjenje jaza.
Analiza jaza ukazuje menadžerima koji dio jaza se može popuniti provođenjem akcija za
poboljšanje poslovanja, a koji dio jaza se mora popuniti novim izvorima i novim strategijama.
Koristan je instrument za integrisanje procesa predviđanja i planiranja, sa ciljem pouzdanijeg
definisanja planskih pretpostavki i izbora planskih odluka. Vrijednost analize jaza može se
prepoznati kod menadžera koji imaju (pro)aktivan odnos prema istraživanju budućnosti sa
ciljem da joj se blagovremeno prilagode.
Operativni gap se može popuniti za kraće vrijeme putem operativnih mjera, aktiviranjem svih
potencijala u preduzeću (bolje korištenje kapaciteta, snižavanje troškova, prekovremeni rad,
promjena cijena i sl.).
Postoje slijedeći načini popunjavanja jaza profita (Avlijaš S., 2010):“interno povećanje
efikasnosti; ekspanizija u okviru postojeće industrijske grane, koja može da uključi
penetraciju tržišta, razvoj proizvoda i razvoj tržišta; diverzifikacija na nova područja“.
Međutim, također postoje i inflacioni i deflacioni gapovi koji su zastupljeni kada govorimo o
makroekonomiji, nacionalnom dohotku i nivou zapošljavanja. Ravnotežni nivo nacionalnog
dohotka nije u isto vreme i najviši, odnosno najpoželjniji nivo. Ravnotežni nivo nacionalnog
dohotka koji je uslovljen nivoom štednje i investicija, odnosno presjekom krive štednje (ŠŠ) i
krive investicija (II), može da bude niži od nivoa pune zaposlenosti.
6
U dijelu u kome je veća agregatna tražnja od agregatne ponude dolazi do ispoljavanja
inflacionog jaza. Suprotno, u slučaju kada je agregatna ponuda veća od agregatne tražnje
makroekonomiju karakteriše postojanje deflacionog jaza.
AS,AD
AS
Deflacioni jaz
AD
45º
0 F1 N F2
Nacionalni
dohodak
Kada investicije teže da budu veće nego što je štednja na nivou pune zaposlenosti, tada
preduzeća traže veće koliĉine roba nego što se može proizvesti i cijene roba počinju da rastu.
U ovom slučaju radi se o višku trošenja, o inflaciji tražnje, odnosno o inflacionom „gapu“.
Kada se privreda nađe u stanju pune zaposlenosti, kada su iskorišteni svi faktori proizvodnje,
nacionalni dohodak i proizvodnja ne mogu više da rastu, i inflacioni „gap“ je suprotan
deflacionom „gapu“ . Dejstvo inflacionog „gapa“ na zaposlenost i proizvodnju je drugačije
prirode nego što je dejstvo deflacionog „gapa“.
Deflacioni „gap“ dovodi do multiplikatorskog efekta. Proizvodnja, nacionalni dohodak i
zaposlenost nekoliko puta više padaju nego što je obim deflacionog „gapa“. Inflacioni „gap“,
ipak, djeluje na povećanje zaposlenosti iznad onoga što se obično smatra punom ili
maksimalnom zaposlenošću. Ali to dejstvo ipak ima objektivne granice. Realni nacionalni
dohodak ne može da se poveća iznad maksimalnog nivoa pune zaposlenosti iako novčani
nacionalni dohodak, nominalno raste zbog porasta nominalnih cijena roba. Cijene će da rastu
sve dok postoji inflacioni „gap“, tj. sve dok investiciona ili potrošna tražnja ne padne ili dok
7
se ne preduzmu odgovarajuće mjere ekonomske politike za otklanjanje inflacionog „gapa“,
odnosno za otklanjanje inflacije tražnje.
8
6. INTEGRITET PODATAKA
Saznanja iz brojnih GMP audita i GMP projekata govore nam da se s vremenom svi
naviknemo na okruženje u kojem radimo i sve manje primjećujemo područja u kojima su
potrebne promjene ili poboljšanja. Upravo zbog toga eksterna gap analiza je odličan alat za
objektivnu detekciju stvarnog stanja u promatranom području, konkretno u ovom slučaju
vezano za integritet podataka.
Gap analiza s obzirom na ispunjavanje principa i zahtjeva integriteta podataka sastoji se od
četiri ključna koraka:
detekcija kritičnih područja integriteta podataka unutar farmaceutske kompanije (npr.
laboratorij, proizvodnja, računalni sustav(i), procedura puštanja serije lijeka u promet i
sl.),
provedba gap analize,
evaluacija utvrđenog stanja,
izrada plana usklađenja (ukoliko su potrebna)
Iza provedene gap analize uvijek slijedi detaljno pisano izvješće s prikazom utvrđenog stanja,
referencama na regulatorne zahtjeve i prijedlozima usklađenja.
GMP gap analiza može se provesti i u bilo kojem drugom području: u organizacijskim
jedinicama (npr. proizvodnja, kontrola kvalitete, nabava), procesima (npr. realizacija
proizvoda, praćenje stabilnosti, kvalifikacija i validacija, upravljanje promjenama, puštanje
serije lijeka u promet) ili s obzirom na određene regulatorne zahtjeve (npr. EU GMP Chapter
6, EU GMP Annex 11). U sklopu provedbe GMP gap analize moguće je provesti i simulaciju
GMP audita, kako bi se sinergijskim pristupom postigao što veći učinak za kompani
9
7. ZAKLJUČAK
Cilj ovog rada jeste objasniti najprije suštinu same analize gapa, njene ciljeve i korake koje
ona podrazumijeva te upoznavanje sa različitim vrstama gapova koji se javljaju u literaturi.
Kao što smo rekli, analiza jaza predstavlja tehniku strateškog upravljanja za utvrđivanje
mogućnosti rasta i razvoja organizacije. Analiza jaza kao tehnika ranog upozoravanja i
sprječavanja latentne krize preduzeća se svodi na poređenje planiranih ciljeva i trenutnih
mogućnosti, sa ciljem da se otkriju strategije za popunjavanje identifikovanog jaza. Ona
ukazuje menedžerima koji dio jaza se može popuniti samo sprovođenjem akcija da bi se
poboljšalo poslovanje, a koji dio jaza se mora popuniti novim izvorima, novim strategijama.
Ciljevi se postavljaju najčešće kao: ukupan prihod, dobit, tržišno učešće, obim prodaje itd.
Ustanovili smo potom da analiza jaza podrazumijeva slijedeće korake: utvrđivanje gdje je
organizacija sada (analiza internih faktora organizacije i eksternih faktora okruženja);
projektovanje gdje će organizacija vjerovatno biti, u određeno vrijeme, ukoliko nastavi sa
pravcem i tempom razvoja; utvrđivanje projektovanih ciljeva (gdje organizacija želi biti, u
određeno vrijeme, zavisno od eksternih i internih faktora); utvrđivanje veličine jaza između
projektovanih i ekstrapoliranih ciljeva; utvrđivanje programa za popunjivanje jaza;
utvrđivanje mehanizma kontrole, odnosno seta kontrolnih taĉaka na ispunjenjejaza.
Cjelokupan gap preduzeća se sastoji iz strategijskog i operativnog gapa.
Strateški gap se može popuniti samo u dugom rok dok operativni gap se može popuniti za
kraće vrijeme putem operativnihmjera, aktiviranjem svih potencijala u preduzeću.Međutim,
također postoje i inflacioni i deflacioni gapovi koji su zastupljeni kada govorimo o
makroekonomiji, nacionalnom dohotku i nivou zapošljavanja.
10
8. LITERATURA
Knjige:
Jovanović P.,„Strategijski menadžment“, Visoka škola za projektni menadžment, Beograd,
2007.
Delić A., Šehić Dž., „Strateški menadžment i organizacijska evektivnost “, Off -set Tuzla,
2012
http://savjetnik.ba/gap-analiza-analiza-jaza/
https://www.google.ba/search?biw=1280&bih=893&ei=NMdCWpHaNJDdwAKF8b_4AQ&q
=ANALIZA+JAZA&oq=ANALIZA+JAZA&gs_l=psy-
ab.3...19732.21562.0.21994.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.64.psy-ab..0.0.0....0.P5nUTz4D40M
http://exclusivenews.ogledalo.rs/srlat/sta-je-to-analiza-jaza/
11