VISOKA POSLOVNA KOLA PAR

POSLOVNA AKADEMIJA RIJEKA

KOLJI 9 RIJEKA

Luksuzan ivot
SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Metodologija strunog rada

Mentor: dr.sc. Gordana Nikoli

Rijeka, lipanj 2012.

Student: Saa Bobi

Ak.god.: 2011./2012.

SADRAJ
1. UVOD.....................................................................................................................................1
1.1. Problem i predmet istraivanja....................................................................................1
1.2. Svrha i cilj istraivanja..................................................................................................1
1.3. Znanstvene metode........................................................................................................1
1.4. Struktura rada...............................................................................................................1
2. ROENJE LUKSUZA.....................................................................................................2
2.1. Japan kao nositelj modernog luksuza..........................................................................2
2.2. Nastanak luksuznih hotela............................................................................................3
3. OBILJEJA I SEGMENTI LUKSUZNOG IVOTA......................................................4
3.1. Industrija luksuzne robe...............................................................................................4
3.2. Karakteristike i ponude luksuznih hotela...................................................................5
3.3. Luksuzna krstarenja......................................................................................................7
4. HRVATSKI LUKSUZ NASPRAM GLOBALNOM..........................................................9
4.1. Nastanak hotelske grupacije Jadranski luksuzni hoteli.......................................10
4.2. Organizacija vodeih svjetskih hotela........................................................................10
4.3. Azijski Regent sinonim za luksuz........................................................................11
4.4. Monte Mulini budunost hrvatskog luksuza..........................................................12
5. ZAKLJUAK.....................................................................................................................17
LITERATURA........................................................................................................................19
POPIS ILUSTRACIJA...........................................................................................................20

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

1. UVOD
Neto to pridodaje uitku ili udobnosti, neto to je teko pribavljivo ili rijetko, a nije
nuno za ivot moe se opisati jednom rijeju luksuz. Ova rije nastala je iz latinskog jezika
od pojma luxus to je znailo bujnu plodnost. Luksuz u dananjem svijetu oznaava
materijalne stvari, robe i usluge ija je primarna svrha pruiti estetsko zadovoljstvo, ali i, to
je najee sluaj, svima drugima pokazati neije bogatstvo ili drutveni poloaj. U svijetu su
se luksuzni smjetaji poput hotela i apartmana pojavili daleko prije nego u Hrvatskoj. To se
moe primijetiti i u razlikama u ponudi usluga nekog hrvatskog hotela ili apartmana naprema
nekog svjetskog.
1.1. Problem i predmet istraivanja
Problem istraivanja u ovom seminaru su razvitak luksuza te hrvatski standardi za
luksuz u odnosu na ostatak svijeta. Predmet istraivanja ine ponude luksuznih robnih kua,
hotela i kruzera u svijetu te njihova komparacija s trenutnom hrvatskom situacijom u istoj
industriji.
1.2. Svrha i cilj istraivanja
Svrha istraivanja je prikazati raskonost luksuznog ivota. Cilj istraivanja je
prikazati najluksuznije subjekte svijeta i njihove ponude te ih usporediti sa luksuznim hotelom
iz Hrvatske, tonije hotelom Monte Mulini, kako bi se otkrio prosperitet luksuza na
hrvatskom tlu.
1.3. Znanstvene metode
Tijekom izrade ovog seminarskog rada koritene su sljedee znanstvene metode:
povijesna metoda, induktivna i deduktivna metoda, metoda komparacije i metoda deskripcije
te analize i sinteze.
1.4. Struktura rada
Seminarski rad podijeljen je na pet osnovnih poglavlja. Prvo je uvodno i u njemu se
saznaje osnovna tematika rada, kao i problem, predmet, ciljevi i svrha istraivanja te
znanstvene metode kojima se autor pripomogao pri izradi seminara, a ukratko je prikazana i
sama struktura rada. U drugom poglavlju autor se hvata u kotac s razvojem luksuza,
potegnuvi daleko u prolost. Tako se dolazi do saznanja o nositeljima modernog luksuza koji
su jedni od najzaslunijih za nastanak najluksuznijih hotela na svijetu. Tree poglavlje izlae
tri najjaa segmenta suvremenog luksuznog ivota, a to su robni magnati, hoteli i kruzeri. Na
tree, nadovezuje se etvrto poglavlje, koje izloenu tematiku na svjetskom tlu, komparira sa
hrvatskom zbiljom. Uz usporedbu organizacija luksuznih hotela kako u granicama Hrvatske,
tako i globalno, usporeuju se i legendarni azijski div Regent, koji je danas sinonim za
luksuz i hotel Monte Mulini, kao predstavnik hrvatske orijentacije ka luksuznim hotelijerskim
vodama. Posljednje, peto poglavlje je zakljuak u kojem autor iznosi svoja miljenja i
spoznaje, kao i prijedloge za budunost. Izlae postignute zakljuke tijekom pisanja rada te
stvara sintezu teorije i prakse. Na kraju rada, abecednim je redom ispisana koritena literatura,
a nakon nje i popis ilustracija.

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

2. ROENJE LUKSUZA
Nain odijevanja nije odraz samo osobnosti pojedinca nego i ekonomskih, politikih i
drutvenih stajalita, ali i ovjekovog samopouzdanja. Luksuzi ukrasi uvijek su bili meu
najcjenjenijima, razdvajajui one koji imaju od onih koji nemaju. Zatitni znaci luksuza
svila, zlato i srebro, drago i poludrago kamenje, krzno drutveno su priznati i traeni ve
tisuama godina. U pretpovijesnom razdoblju ljudi su se meusobno razlikovali ukraavajui
krzna komadiima kosti i perja. Kinezi su za ukraavanje koristili izvezenom svilom jo prije
20 000 godina, kao i Perzijanci i Egipani u drugom stoljeu prije Krista.1
Luksuz se pokazivao kao znak moi i postignua pojedinaca, to je izazivalo i prezir i
zavist, ali i divljenje. Vladari su donosili zakone kojima su regulirali raskonost drutvene
zabrane kojima se propisivalo na koji se nain smije pokazivati bogatstvo, uglavnom
odjeom, nakitom i drugim luksuznim predmetima kako bi se u konanici sprijeio obian
puk da oponaa plemstvo i troi kako bi pokazali status.
Luksuz kakav se poznaje danas, roen je u Francuskoj u doba vladavine Bourbona i
Bonapartea. Mnoge su od luksuznih brendova, koji se danas kupuju, Louis Vuitton, Herms i
Cartier, u 18. i 19. stoljeu osnovali skromni majstori koji su za kraljevski dvor izraivali
najljepu robu. Nakon pada monarhija i usponom bogatih industrijalaca krajem 19. stoljea,
luksuz je preao u domenu naratajima bogatih europskih aristokrata i elitnih amerikih
obitelji kao to su Vanderbilt, Astor i Whitney koji su se kretali u zatvorenim drutvenim
krugovima.
Luksuz nije predstavljao samo proizvod, on je znaio povijest i tradiciju, vrhunsku
kvalitetu i esto lagodno iskustvo kupovanja. Luksuz je bio prirodan i oekivan sastavni dio
ivota visoke klase, kao pripadnost pravim klubovima ili odreeno prezime. I proizvodilo se u
malim koliinama, esto prema narudbi za vrlo ogranien broj uistinu elitnih klijenata.2
Luksuzne kompanije su financirale irenje na tritu izlaskom na svjetske burze
vrijednosnica. Uvrtenje dionica u kotacije burzi donosi mnoge prednosti luksuznim
tvrtkama: prikupljanje dodatnog kapitala, podizanje statusa brenda, dodatnu motivaciju za
menadment, davanje mogunosti za kupnju dionica tvrtke, a poslovanje postaje otvorenije. 3
U ovo moderno vrijeme, industrija luksuza ula je u pore drutvenog ivota. Promijenila je
ekonomsku strukturu drutva.
2.1. Japan kao nositelj modernog luksuza
Analitiari procjenjuju da se 20% luksuzne robe proda u Japanu, a jo dodatnih 30%
Japancima koji putuju izvan zemlje- to znai da Japanci kupe polovicu luksuzne robe na
tritu. Danas oko 40% Japanaca posjeduje neki od Vuittonovih proizvoda. U istraivanjima
trita tvrde da luksuznu robu kupuju zbog oitog logikog razloga: trajnosti proizvoda. No
strunjaci vjeruju da taj fenomen ima dublje socioloko znaenje. Prema anketama, Japanci
smatraju da je njihovo drutvo besklasno u jednoj studiji njih 85% je navelo da pripadaju
srednjoj klasi. Istodobno, u Japanu se cijeni ponaanje u skladu s oekivanjima okoline.
1

Thomas, D.: Deluxe kako je luksuz izgubio sjaj, Algoritam, Zagreb, p. 9

Ibidem
3
Ibidem, p. 10.
2

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

Kupujui i nosei luksuznu robu s logom Japanci se meusobno identificiraju na
socio-ekonomskoj razini, istovremeno potujui drutvena pravila, ime kao da sami sebe
oznauju. Njihov utjecaj na industriju luksuza je nemjerljiv. Njihovi ukusi utjeu na dizajn
proizvoda i ureenje trgovina.
Njihove navike i naini putovanja utjeu na to gdje e se brendovi iriti, a njihovi
zahtjevi utjeu na to kako e se upravljati trgovinom. Japanci su, drugim rijeima
homogenizirali luksuz. Na taj su ga nain pripremili za proces globalizacije, koja u konanici
predstavlja homogenizaciju svijeta.
2.2. Nastanak luksuznih hotela
Hoteli su bili logian, slijedei korak u razvoju luksuznog ivota. Naime, kako je
status luksuza rastao i irio se, svako je podruje imalo svoj ukus, pa su se ubrzo ostvarile
velike migracije ljudi i robe. To je rezultiralo prvim oblicima turizma kakav se danas poznaje.4
Dobrostojei ljudi su, u potrazi za novim i drugaijim, ali isto tako otmjenim i
luksuznim bili spremni otii u veoma udaljene zemlje, kako bi doivjeli tui luksuzan ivot.
Kada su neke modne kue uvidjele da se broj tzv. bogatih putnika kontinuirano poveava,
odluili su otvoriti hotele pod svojim logom, kako bi privukli elitu i omoguili im dulji
ostanak u odabranom gradu.
Prvi luksuzni hoteli nikli su na amerikom tlu, no vrlo su se brzo proirili i na ostatak
svijeta.5 Ta injenica ne udi, nego je zapravo vrlo logina, jer ukoliko bogati due borave u
nekom gradu i to izrazito da bi kupovali poznate modne marke vie e potroiti, a to e se
postii osiguravanjem to boljeg smjetaja.

Vukoni, B., Kea, K.: Turizam i razvoj: pojam, naela, postupci, Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet,
Zagreb, 2001., p. 54.
5
Ibidem, p. 56.

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

3. OBILJEJA I SEGMENTI LUKSUZNOG IVOTA
Maloprodaja luksuznih dobara do 2012. godine narasla je za ak 71 posto. Propast
nekih od najveih globalnih financijskih institucija i kriza koja pogaa najjaa svjetska
gospodarstva injenice su koje nisu previe utjecale na trite luksuznih dobara. Za to trite
budunost je prilino optimistina s obzirom na to da postie dvoznamenkaste stope rasta. Do
2112. godine predvia se da e potronja luksuznih proizvoda dosegnuti nevjerojatnih 450
milijardi dolara.
Razlog tomu jesu svakako brzorastua trita kao to su Kina, Indija i Rusija. Rast
standarda u tim zemljama poveava potranju za visokom modom i luksuznim
proizvodima/uslugama. Velike modne kue kao to su Giorgio Armani, Prada, Dolce &
Gabbana, Roberto Cavalli i Salvatore Ferragamo ve su ule na ta trita i nastoje ostvariti
rast i profit irenjem u tim brzorastuim gospodarstvima, otvarajui hotele, ali i kontinuirano
pomiui granice mode. Gucci je proglaen najpoeljnijim globalnim luksuznim brendom.
Najbogatiji ne pitaju za cijenu.
3.1. Industrija luksuzne robe
Industrija luksuzne robe, kakvu ovjek danas poznaje, biznis je vrijedan oko sto
pedeset sedam milijardi dolara, a obuhvaa proizvodnju i prodaju odjee, kone robe, cipela,
svilenih rubaca i kravata, satova, nakita, parfema i kozmetike. Moglo bi se rei kako se danas
izrauje roba koja pokazuje i dokazuje status i lagodan ivot pojedinca, jednom rijeju
luksuzan ivot.
Trideset i pet velikih brendova kontrolira preko ezdeset posto industrije, a ostatak
pokrivaju deseci manjih tvrtki. Nekolicina njih, meu kojima su Louis Vuitton, Gucci, Prada,
Giorgio Armani, Herms i Chanel, ostvaruje godinje prihode vee od jedne milijarde dolara.
Veina tih poznatih, luksuznih organizacija osnovana je prije vie od sto godina bile su to
jednostavne radionice u kojima su pojedinci prodavali prekrasne runo izraene komade.
Danas te tvrtke jo nose imena svojih osnivaa, ali su veim dijelom u vlasnitvu magnata
koji njima upravljaju i koji su ih u proteklih dvadesetak godina pretvorili u multimilijarderske
korporacije i sveprisutne, globalne brendove.6
Luksuzne trgovine se, u suvremenoj vrevi, grupiraju na svim veim i/ili glavnim
avenijama velikih (a i malih) gradova, u zranim lukama i tzv. outlet trgovakim centrima.
Reklamiraju se u asopisima i na reklamnim panoima, najee ciljajui na ene izmeu
trideset i pedeset godina, s visokom kupovnom moi. Tako e trgovina postati brendom, a
ene uivati u luksuznoj robi, koja ih odmah razlikuje od siromanije populacije.
Proraunatim marketinkim strategijama i uz podrku modnih asopisa, luksuzne su
kompanije, u proteklih deset godina, stvorile fenomen must-have robe, obue i modnih
dodataka, koji je diljem svijeta poveao prodaju i dignuo cijene proizvoda.
Mnoge luksuzne trgovine u ponudi imaju samo torbice i modne dodatke. U glavnoj
flagship trgovini, mogu se pronai i posebne police s odabranim parfemima i kozmetikom.
Parfem ve vie od sedamdeset godina slui kao uvod u luksuzni brend. Kupnjom parfema, i
oni koji si ne mogu priutiti skuplje artikle, mogu posjedovati djeli luksuza. No, takoer se
6

Thomas, D.: op.cit., p 11.

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

radi o visokoprofitabilnom proizvodu. Kozmetika ima istu uslugu kao i parfem, samo to je,
poput torbica, upadljivija. Na primjer, ukoliko ena izvadi Chanelov ru iz torbice, istog trena,
ostavit e dojam imune i uglaene osobe.
3.2. Karakteristike i ponude luksuznih hotela
Unato kontrastima u stilu i okruenju najekskluzivniji hoteli imaju jednu zajedniku
osobinu, a to je da e opstati unato krizi jer e superbogatai uvijek imati potrebu da se
izdvoje od obine svjetine i povuku u raskono utoite. Odabir nekoliko najslavnijih i
najluksuznijih svjetskih hotela zadatak je koji granii s apsurdom, jer ih je zaista previe, no
ipak valja napomenuti nekoliko vodeih njujorki Four Seasons, pariki Hotel Ritz i
hongkonki Mandarin Oriental, dok je podruje Dubai-ja izvan konkurencije.
Povijest Four Seasonsa poinje sredinom osamdesetih, kad je graditelj Bill
Zenckendorf zakupio 2300 m2 slobodnog zemljita na 57. ulici izmeu Madisona i Park
Avenue. Gradnja je financirana uz zajam od konzorcija est japanskih banaka, na elu s LongTerm Credit bankom, a prvi su vlasnici bili Regent International Hotels i japanski EIE
International. Hotel je otvoren 1993. pod nazivom Regent New York Hotel, no kad je krajem
devedesetih dolo do sloma japanskog trita nekretnina, prodan je grupaciji Four Seasons.
Osim visinom od 208 metara, hotel je slavu stekao zahvaljujui luksuznim interijerima, za
koje se pobrinuo arhitekt I. M. Pei. Prije pet godina, Pei se udruio s drugim slavnim
arhitektom, Peterom Marinom, radi redizajna zadnjeg, 52. kata, na kojemu se nalaze
penthouse-ovi. Unutar lobija, stupovi se diu u visinu od 10 metara do stropa od oniksa,
objeenog iznad mramornog poda. Hotel ima 370 soba, od ega 61 apartman, a cijene variraju
od 535 dolara za sobu do 12.000 za predsjedniki apartman. Hotel je est godina zaredom, od
1995. do 2000., osvojio nagradu Mobil Travel Guidea, a 2001. je proglaen najboljim hotelom
u Sjedinjenim Dravama u anketi Zagat Surveya.7
Jo jedan dragulj iz lanca Four Seasonsa nalazi se na aveniji George V, nedaleko
Elizejskih polja. Ova osmokatnica, dovrena 1928., ima 245 soba i osvojila je nekoliko
nagrada prestinog putnikog magazina Conde Nast Traveler. George V je u vlasnitvu
Kingdom Holding Company, koju kontrolira saudijski princ Al-Ualid bin Talal bin Abdul Aziz
Al-Saud, a od 2008. hotelom upravlja Four Seasons Hotels. Zgrada lii na veliki renesansni
zamak, a nita u njegovoj unutranjosti ne opovrgava taj dojam. Dio ara ovog hotela dolazi
od namjetaja u stilu Louisa XVI i od prostranih soba opremljenih svime to je potrebno da
gostu prui najveu udobnost. Restoran golemih dimenzija takoer podsjea na dvorane u
kojima su se gostili pripadnici kraljevskih obitelji. U ovom hotelu gostu se nije teko osjeati
kao kralj.8
L'Hotel Ritz je izgraen je u prvoj polovici 18. stoljea kao privatna rezidencija na
trgu Vendome u sreditu Pariza. Godine 1854. su ga kupila braa Pereire, uinivi ga
sjeditem banke Credit Mobilier. Cesar Ritz ga je pretvorio u luksuzni hotel, otvorivi ga 1.
lipnja 1898. Zahvaljujui kulinarskom talentu Ritzovog poslovnog partnera Augustea
Escoffiera, hotel je stekao ugled meke gastronoma i ljubitelja vrhunske usluge. Ritz se sastoji
od zgrada Vendome i Cambon, a sobe gledaju s jedne strane na trg, a s druge na armantno
dvorite. Mnoge su slavne osobe odsjele u hotelu, davi ime nekim sobama. Meu njima je
7
8

Poslovni.hr, http://www.poslovni.hr/vijesti/raskos-po-ukusu-multimilijardera-111432.aspx (19.06.2012.)

Ibidem

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

bio i Ernest Hemingway, po kojemu je nazvan i jedan hotelski bar. uveni gosti Ritza bili su i
Francis Scott Fitzgerald, Marcel Proust, Rudolf Valentino, Charlie Chaplin, Greta Garbo i
stilistica Coco Chanel, koja je u hotelu stanovala vie od tri desetljea. Obitelj Ritz je 1979.
prodala hotel egipatskom bogatau Mohamedu Al-Fayedu, vlasniku robne kue Harrods i
nogometnog kluba Fulham, koji ga je 1988. obnovio. Iz ovog hotela krenuli su na sudbonosno
putovanje Mohamedov sin Dodi i njegova pratilja lady Diana onog dana kad su poginuli.9
Otmjeni Mandarin Oriental prvi je i jo uvijek najistaknutiji hotel u lancu Mandarin
Oriental Hotel Groupa. Otvoren je u rujnu 1963. kao The Mandarin na Connaught Road
Centralu, u financijskoj i bankarskoj etvrti. Podignut je na mjestu na kojemu se u
kolonijalnom razdoblju nalazila Kraljiina palaa. Ovo je prvi hongkonki hotel koji se
specijalizirao za poslovne ljude i diplomate te je ugostio linosti kao to su ameriki
predsjednici Richard Nixon, Gerald Ford i George Bush stariji, sultan od Bruneija, princeza
Diana te estradne zvijezde Tom Cruise, Kevin Costner i Kate Moss. Opsena je renovacija
obavljena 2006., a obnovljeni hotel ima 502 visokom tehnologijom opremljene sobe, devet
restorana i barova, bazene s obinom i s ljekovitom vodom, salone za fitness i drugo.
Najpoznatiji ugostiteljski objekti u Mandarinu su M Bar na najviem katu hotela te Mandarin
Grill & Bar, najslavnija peenjara u Hong Kongu.10
Dubai je poznat po pretjerivanju u svemu, a posebno u gradnji. Ovaj je grad dom
najvie zgrade na svijetu, najveeg svjetskog zatvorenog skijalita i najluksuznijeg svjetskog
hotela. Taj se hotel zove Burj Al Arab, a ima posebnih, sedam zvjezdica. Po koritenoj
tehnologiji i koritenim materijalima, mramorom i metalima, Burj Al Arab (u prijevodu
Arapski toranj) avangarda je hotelijerstva u svjetskim razmjerima. Izgradnja Burj Al Araba
poela je 1994., a hotel je otvoren 1. prosinca 1999. godine.
Slika 1. Najluksuzniji hotel na svijetu

Izvor: Dubai arhitektura, http://www.dubai-architecture.info/DUB-003.htm (19.06.2012.)

S visinom od 321 metra, ovo je drugi najvii hotel u svijetu, a iznad njega je samo jo
jedan hotel iz istog grada, Rose Rotan. Podignut je na umjetnom otoku, 270 m daleko od
9

Ibidem
Ibidem

10

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

obale Perzijskog zaljeva, s kojom je povezan mostom. Slavan je njegov dizajn u obliku
jedrenjaka i krov na kojemu se nalaze heliodrom i tenisko igralite. U sklopu hotela je devet
restorana, meu kojima je najistaknutiji Al Mahara, smjeten ispod nivoa mora i s podvodnim
pogledom kroz staklo. Na suprotnom kraju zdanja nalazi se Al Muntaha, na 200 m visine,
odakle se prostire prekrasan pogled na grad. Hotel nema obine sobe, ve 202 dvostruka
apartmana, od kojih se najmanji prostire na 169 m2, a najvei na 780 m2. Smjetaj u
kraljevskom apartmanu kota 28.000 dolara na no.
Hotelsko-kockarski kompleks u Las Vegasu jedan je od najveih i najraskonijih na
svijetu, a dimenzijama vie lii na grad nego na hotel. Radi se o kompleksu ureenom na
temu Kalifornije, ija sredinja zgrada raspolae s 4293 sobe i 751 apartmanom, dok svaki od
tri pratea tornja ima po 576 apartmana. Do prije dvije godine, The Mansion at the MGM
Grand imao je najvei hotelski kapacitet na svijetu, no u meuvremenu ga je pretekao
susjedni The Venetian sa 7128 soba. Konferencijski centar zauzima 35.000 m 2, a kasino,
najvei u Las Vegasu, 16.000 m2. Kompleks obuhvaa i pet bazena, umjetne rijeke i
vodopade, 16 restorana, duane i none klubove i mali zooloki vrt, u kojemu obitava est
lavova. Sa zidova hotela smijee se originalni radovi Picassa, Matissea i Legera, a cijena
najboljih apartmana iznosi 5000 dolara na no.
3.3. Luksuzna krstarenja
Sve je poelo u sijenju 1891. kada je njemaki brod Auguste Victoria zaplovio na
prvo putovanje za uitak Orijentom. Na brodu je bio 241 putnik, plovilo se 57 dana i stajalo
u 13 luka. Takvo neto mogla si je priutiti samo dobrostojea elita, jer je cijena iznosila
vrtoglavih 1800 maraka, u vrijeme kada je karta za put preko oceana stajala 170. Na tu je
ideju doao brodovlasnik iz Hamburga, Albert Ballin, direktor kompanije za morski prijevoz
Hapag. Budui da je prekooceanskim brodovima prevozio putnike u Novi svijet, i to ljeti, na
taj je nain htio zaposliti brodove u zimskim mjesecima. U vrijeme kada je putovanje morem
bilo opasna avantura, Auguste Victoria je ispraena posprdnim komentarima, no brzo se
pokazalo da je ideja bila pun pogodak. Nedostajala je samo luksuzna oprema broda, te su se
uskoro stari putniki brodovi poeli preureivati u luksuzne palae za izabrane, s vrhunskom
kulinarskom ponudom, strogim pravilima odijevanja i profinjenom zabavom.
Brod za krstarenje, ponekad zvan i kruzer (engl. cruser) je putniki brod, ija namjena
nije prijevoz osoba od jedne luke do druge luke odredita, nego je namijenjen za uivanje u
putovanju i sadrajima na brodu (krstarenje). Brod za krstarenje pristaje na svojem putu u
lukama nekoliko zanimljivih turistikih destinacija u odreenom razdoblju. Krstarenje je
postao znaajan dio turistike industrije, ali i industrije luksuza. Prije svega brodovi za
krstarenje mogu se klasificirati na temelju podruja njihove namjene na morska i rijena
plovila. Postoje razliiti naini za kategoriziranje plovila. Dijele se prema veliini, poslovnim
modelu i uobiajenim nainu ivota gostiju. Ovisno o interesima, starosnoj dobi i financijskim
mogunostima gosti brodovi mogu biti prvenstveno biti namijenjeni uglavnom za luksuzni
ugoaj, avanture, obrazovanje, kulturu, zabave, portske aktivnosti, wellness ili rekreaciju.
Veliina broda, oprema i posada na brodu je prilagoena ciljnoj skupini turista, kao i njihovoj
potroakoj moi. Najluksuzniji kruzeri prvenstveno su namijenjeni eliti bogatakih krugova.
Gotovo svi luksuzni kruzeri imaju istu ponudu koja ukljuuje velik broj restorana, barova,
kasina i naravno bazena na otvorenom, odnosno na samoj palubi broda, teretana . U svakom
trenutku na raspolaganju su animatori za djecu, dok je zabava za odrasle zagarantirana. Na

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

ovakvom brodu iz snova dobije se puna pozornost i besprijekorna usluga. Za one koji vole
iskoristiti uslugu posluge te jesti u kabini, to je itekako mogue jer na luksuznom kruzeru je ta
usluga na raspolaganju 24 sata. U zadnjih nekoliko godina istaknuli su se neki najluksuzniji
kruzeri, koji e biti prikazani u nastavku teksta.
Slika 2. Kruzer Oasis of the Seas

Izvor: Royal, http://royal-caribbean1.blogspot.com/2011/05/oasis-of-seas-2.html (19.06.2012.)

Svjetskim morima trenutno plovi 320 kruzera sa 380.000 postelja i 800 manjih rijenih
brodova, a najvie je tzv. megakruzera za vie od 2000 putnika. Najvei od najveih, Oasis of
the Seas sa 16 paluba, prima 6000 putnika, cijeli grad veliine istarskog Buzeta, a na njemu
moete etati Central parkom, baviti se slobodnim penjanjem i primiti injekciju botoksa. Ovaj
golemi kruzer nudi i surfanje na umjetnim valovima, koarkake i golf terene i kolu ronjenja.
Ukoliko gosti nisu za sport, mogu pijuckati koktel u pokretnom Tide baru koji se poput dizala
die i sputa kroz katove. Trgovine, barove, slastiarnice, wellnesse i bazene sadri svaki kat
kruzera. Tu se moe nai iara od pramca do krme, pjeana obala s pravim palmama,
klizalite i teatar s pozornicom visokom nekoliko katova.
Silver Spirit poznat je prije svega po ureenju koje asocira na 30-e godine prolog
stoljea. To je brod koji se prije svega usmjerio na luksuz i rasko. Debitirao je u prosincu
2009. godine. Silver Spirit nudi osobit luksuz i gosti ga naprosto oboavaju. Na brodu su na
raspolaganju 4 masane kade, bazeni, raskone sobe te apartmani s velikim privatnim
terasama.
Ekvinocij se isto tako naao u vrhu kruzera zbog svoje prekrasne unutranjosti i
izvrsne ponude. Bit Ekvinocija je zapravo luksuz. Ovaj je kruzer sofisticiran od pramca,
ispunjen prostranim kabinama i udobnim smjetajem. Interijer su uredili poznati dizajneri te
pritom pazili i na najsitnije detalje kako bi krstarenje gostima bilo to ugodnije i leernije.
Kruzer Odyssey sadri 450 luksuznih smjetajnih jedinica, soba, izgraen je tako da bi
vi kao gosti istinski uivali u njegovom prekrasnom interijeru. Svoja prva putovanja biljei u
blizini Bora Bore te Sydneya.

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

4. HRVATSKI LUKSUZ NASPRAM GLOBALNOM
Prvi i osnovni zadatak u akciji pribavljanja kvalitetnijeg i luksuznijeg smjetaja u
Hrvatskoj trebao bi biti hitna obnova objekata, tj. hotela koji vie ne udovoljavaju vie ni
arhitektonski, ni estetski, ni funkcionalno. Istovremeno, bilo bi korisno, izvriti potrebne i
mogue rekonstrukcije i adaptacije objekata kako bi ih tako obnovljene to je vie mogue
pribliili dananjim zahtjevima trita, koje u pravilu trai tehnoloki jednostavne, po
sadrajima raznovrsne, ali prije svega objekte odgovarajue visoke kvalitete.
Slika 3. Elementi modela razvoja luksuza u hrvatskom hotelijerstvu

Izvor: Autor

Naime, visoku konkurentnost povijesnih vila i vrhunskih hotela ini manje

privlanima ukupna nerazvijenost turistike destinacije Hrvatske i nedostatak prateih
sadraja koji su neophodni za njihovu punu valorizaciju. Osim toga, klasini pristup ponudi
svih oblika odmorinog turizma, povijesnog nasljea, a posebno zdravstvenog turizma koji
imaju visoku privlanost, ne osiguravaju im i odgovarajuu konkurentnost u odnosu na druge
destinacije, pa je potrebno njihovo repozicioniranje.
Nova kvaliteta hrvatskog turizma oitava se u poveanju kvalitete smjetajnih
kapaciteta koje hrvatski turizam ovog trenutka ima. Kao primjer ulaganja u kvalitetu dat je
podatak o broju hotela sa etiri zvjezdice, kojih je u 2007. godini bilo 94, a danas ih je 120,
to je porast od 28 posto, dok je broj hotela sa pet zvjezdica povean sa 13 na 16 hotela. Ali
jo uvijek zbog nepovoljne strukture smjetajnih kapaciteta za ak 70 posto turistikih
objekata, turistika sezona, ovisno o vremenskim prilikama, u najboljem sluaju, traje 60
dana.

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

4.1. Nastanak hotelske grupacije Jadranski luksuzni hoteli
No stvari se ipak polako pomiu s mrtve toke. To i dokazuje osnivanje hotelske
grupacije nazvane Jadranski luksuzni hoteli, koja je objavila detalje zavrenog procesa
kreiranja najvee turistike tvrtke u luksuznom hotelijerstvu na jugu Hrvatske. Spajanjem
dviju menadment kompanija (Excelsa d.o.o. i Jadranskih luksuznih hotela d.o.o.) pod
zajednikim imenom Jadranski luksuzni hoteli usvojena je nova organizacijska struktura i
plan poslovanja kojima e se osigurati prednosti spajanja i kontinuirani rast kompanije. Nova
mangement kompanija Jadranski luksuzni hoteli d.o.o. upravljat e hotelima na
dubrovakom podruju: Hotel Excelsior, Hotel Bellevue, Grand Villa Argentina, Hotel
Dubrovnik Palace, Hotel Croatia, Hotel Kompas, Hotel Odisej i Hotel Supetar.11
Nakon dovretka postupka preuzimanja grupacije Jadranski luksuzni hoteli u rujnu
2011. godine od strane Luki grupe do danas, intenzivno se radilo na optimizaciji poslovnih
procesa i koritenja najboljih praksi iz obje kompanije. One e kvalitetom usluga i svojom
efikasnou konkurirati na zahtjevnom turistikom tritu u okruenju, okretanjem hrvatskog
hotelijerstva ka luksuznom poslovanju. Stvaranjem jedinstvene management kompanije koja
e djelovati pod prepoznatljivim brendom Adriatic Luxury Hotels (ALH), povezat e se
najsnanije vrijednosti i prakse dosadanjih management kompanija na dubrovakom
podruju, osigurati kontinuirani rast i iskoristiti novi potencijali koji se pruaju na domaem i
meunarodnom tritu.
Hotelska grupacija Jadranski luksuzni hoteli, kao gospodarski pokreta destinacije,
nastavlja s daljnjim ulaganjima u razvoj destinacije kroz pojaane prodajne i promotivne
aktivnosti na prioritetnim tritima, kreiranjem kvalitetnijeg, bogatijeg i luksuznijeg sadraja
te aktivnim sudjelovanjem u drutvenim i ostalim dogaanjima od posebnog znaaja za
Dubrovnik, ali i cijelu Hrvatsku. U narednom razdoblju planirane su nove kapitalne
investicije i dodatna ulaganja u podizanje kvalitete usluga u hotelima, ali i poveanju broja
hotela sa najviom kategorijom (pet zvjezdica).
No, sve navedeno, (jo uvijek) ne moe konkurirati globalnoj luksuznoj ponudi.
Naime, iako ova grupacija moe znaiti puno za jednu tranzicijsku zemlju kao to je
Hrvatska, na svjetskom terenu, glavu rije o luksuzu imaju organizacija vodeih svjetskih
hotela i legendarni azijski Regent koji e biti vie objanjeni u nastavku.
4.2. Organizacija vodeih svjetskih hotela
Organizacija je osnovana davne 1928. godine pod imenom Luxury Hotels of Europe
and Egypt. U poetku je imala 38 lanica, tj. hotela, ukljuujui Hotel Negresco u Nici, Mena
House u Kairu i Hotel kralja Davida u Jeruzalemu.12
Organizacija vodeih svjetskih hotela je danas konzorcij s vie od 430 hotela i
odmaralita diljem svijeta. Sa sjeditem u New Yorku , konzorcij ima urede i podrunice u 24
grada irom svijeta. Izrasla je iz rezervacijskih usluga za nezavisne hotele. Sada je to tzv. full-

11

ALH, http://www.alh.hr/hr/jadranski-luksuzni-hoteli-objavljuju-novu-organizacijsku-strukturu/ (19.06.2012.)

Raleigh, L.E., Roginsky, J.R.: Hotel investments, Issuer & perspectives, American Hotels and Lodging
industry, Second edition, 1999., p. 88.
12

10

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

service hotelski konzorcij koji podrava prodaju i marketing, oglaavanje i odnose s javnou,
financijske usluge, kontrole kvalitete i cijena za svoje lanice.13
Organizacija je formirana u strateke saveze s drugim slinim konzorcijem Relais &
Chteaux. Ona je primjer zajednikog i agresivnog marketinga, ali i veoma pametnog
ulaganja. Organizacija vodeih svjetskih hotela (engl. The Leading Hotels of the World)
predstavlja najveu stepenicu suvremenog luksuznog ivota.14
Hoteli koji ele pristupiti u lanstvo organizacije moraju se sami prijaviti, no da bi
njihova prijava uope ula u obzir za razmatranje, hotel mora pripadati kategoriji luksuznih
hotela i zadovoljavati najvie standarde u vezi smjetaja, usluge, ponude hrane i pia,
ponaanja zaposlenika i sadraja. Ukratko, u vezi svih aspekata koji se tiu udobnosti,
prikladnosti i raspoloenju gostiju. Samo se najistaknutijim objektima svijeta odobrava
pristup u lanstvo organizacije The Leading Hotels of the World, ime se osigurava
kontinuirano potivanje visokih standarda kvalitete ove organizacije.
4.3. Azijski Regent sinonim za luksuz
Ve tako dugo sinonim za glamur, sofisticiranost i besprijekornu uslugu, svjetski
poznata marka hotela Regent izrasta iz svoje batine. Prva je azijska globalna hotelijerska
grupa koja je bila uspjean izazov europskoj i sjeverno-amerikoj dominaciji u hotelskoj
industriji. Jer, vrsto vjerovanje u jednostavnu eleganciju, udobnost bez premca i
tradicionalno azijsko gostoprimstvo podiu standarde luksuznih hotela ve dulje od 40
godina. Sada vraena u azijsko vlasnitvo i ukljuena u uzbudljivu novu razvojnu fazu, marka
Regent je usmjerena na potvrivanje svojega poloaja kao predvodnika u poslovanju hotela s
pet zvjezdica.
Tvrtka je osnovana 1970. godine kao zajedniko ulaganje legendarnog hotelijera
Roberta Burnsa i Tokyu Group u japanskom vlasnitvu, a tvrtkino vjeto rukovoenje
zbirkom uvenih globalnih hotela je ubrzo doseglo ugled u inovacijama i posveenosti
detaljima. Jedanaest godina kasnije, otvorila je vrhunski Regent Hong Kong; dizajnerski
osmiljena zgrada na morskoj obali je postala hotel kojemu se na svijetu najvie dive i koji je
pokrenuo otvaranje drugih novih hotela u nekim od najglamuroznijih dijelova svijeta. Zajedno
s Georgeom Rafaelom i Adrianom Zechaom koji su kasnije osnovali Amanresorts Bob
Burns je postavio temelje trajnog uspjeha ove marke imajui kao nit vodilju vrhunsku
gastronomiju, prostrani smjetaj i besprijekorne usluge koji sainjavaju iskustvo svakog gosta.
Tijekom 1980.-ih i 1990.-ih godina, Regent je otvorio ak 17 hotela u svijetu. Meu njima je i
Regent Beverly Wilshire, obzirno obnovljen kako bi odraavao svoje korijene iz 1928. godine
i kasnije bio odabran za scenografiju filma Zgodna ena ( engl. Pretty Woman) s Juliom
Roberts i Richardom Gereom. Ostali svijetli trenuci ukljuuju velianstveno otvaranje hotela
Regent New York 1991. godine, simbola sofisticiranosti u jednom od najprponijih gradova
na Zemlji, te hotela Regent Bali Resort, izgraenog s pogledom na zanosni zaljev Jimbaran.
Ponovno, Regentov revolucionarni pristup udobnosti to ukljuuje stvaranje zasebnih vila s
privatnim bazenom za svakog gosta je znaajno podigao ljestvicu. U kolovozu 1992.
godine, marku Regent je preuzeo Four Seasons, te je veina proslavljenih hotela, ukljuujui
Regent New York, Regent Sydney i Regent Bali, rebrendirana u Four Seasons. Pet godina
13
14

Ibidem
Ibidem

11

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

kasnije, 1997. godine, Regent je kupila privatna grupacija Carlson Hospitality Group, te su
uvoenjem Regent Seven Seas Cruises postavljeni novi standardi pruanja usluga u sektoru
krstarenja. Regent je 2010. godine preuzela korporacija Formosa International Hotels
Corporation (FIHC) najvea i najprofitabilnija hotelska tvrtka izlistana na tajvanskoj burzi i
vlasnik i upravitelj hotela The Grand Formosa Regent Taipei to je oznaavalo povratak u
azijsko vlasnitvo te otvaranje jo jednog ambicioznog poglavlja u prii o ovoj marki.
Novi hoteli se ve grade u Abu Dhabiu, Dohi, Baliju, Kuala Lumpuru i Phuketu, te e
se budui razvoj usredotoiti vrsto na kinesku regiju i na kljuna otvaranja u glavnim
globalnim sreditima kao to su New York, Pariz i London. Uz restorane s potpisom i spa
centre, sofisticirane stambene zgrade i najsuvremenije maloprodajne prostore, novi portfelj
FIHC-a s jedinstvenim, posebno planiranim nekretninama e kao i uvijek ostati privren
izvornoj viziji Regenta glede stvaranja najbolje marke luksuznih hotela u svijetu. U 22 godine
rada, grupacija je otvorila 17 luksuznih hotela u cijelom svijetu. Predvodnik grupe je hotel
The Regent Hong Kong, ikona hotelske industrije, u kojem je objedinjena izvrsnost azijske
razine usluga sa zapadnom uinkovitou i luksuzom. Nagraen je s nekoliko meunarodnih
nagrada kao najbolji hotel u svijetu.
4.4. Monte Mulini budunost hrvatskog luksuza
Maistrin hotel Monte Mulini u Rovinju postao je dio jedne od najveih svjetskih
organizacija u luksuznom hotelijerstvu The Leading Hotels of the World. Rije je o prvom
boutique hotelu s pet zvjezdica u Rovinju, ali po nekom sadraju, i u Hrvatskoj, koji je
otvoren u oujku 2009. godine, a ija je investicija iznosila gotovo 200 milijuna kuna
Slika 4. Hotel Monte Mulini

Izvor: Turistika agencija Via-mea, http://www.via-mea.com/off/3865/offg/409/rg/337/Hotel-Monte-Mulini--Rovinj.wshtml (19.06.2012.)

Hotel Monte Mulini smjeten je na atraktivnoj lokaciji, uz samu obalu te u

neposrednoj blizini Rovinja, okruen bujnim mediteranskim raslinjem i nenametljivo
uklopljen u prirodni ambijent stoljetne park-ume Zlatni rt.
Arhitekturu hotela potpisuje poznat arhitektonski studio Wimberly Allison Tong &
Goo, tvorci hotela grupacija Ritz-Carlton, Hilton, Le Meridien, One&Only, Four Seasons,

12

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

Kempinski. U sklopu hotela dva su fine dining restorana Wine Vault i Mediterraneo,
wellness centar veliine 1.000 etvornih metara te 99 soba i 14 suiteva iz kojih se prua
pogled na more i vizuru starogradske jezgre Rovinja.
Za Maistru i hotel Monte Mulini uvrtavanje u ponudu LHW-a, koji se smatra
garancija kvalitete za luksuzne hotele, jo je jedna potvrda iznimnog statusa hotela Monte
Mulini u Hrvatskoj, ali i regionalnoj turistikoj ponudi. Rezultat je to prije svega izvanrednog
zalaganja cjelokupnog tima hotela. Od otvaranja hotela u oujku 2009. kontinuirano se radi na
kvaliteti ponude i usluge, kako bi se zadovoljili najvii zahtjevi (bogatih) gostiju.
Konkurentske prednosti ostvaruje ono hotelsko-turistiko poduzee koje poveava
svoju trinu vrijednost, to znai da ona efikasno zadovoljava prioritete potroaa i da
poveava svoj udio u kreiranju vrijednosti za potroae. Poduzee iz takve pozicije ostvaruje
rast profita i postaje atraktivna za investitore i njena trina vrijednost raste. 15 Upravo su to
osnovne smjernice rada Monte Mulini hotela, u elji jaanja hrvatskog luksuznog brenda, kao
i prosperiteta samog poduzea.
Slika 5. Poloaj hotela Monte Mulini prema konkurenciji

Izvor: Autor

Iz gornje se slike jasno moe vidjeti kako hotel Monte Mulini koristi tzv. koncept 3C.
Koncept 3C, nazvan strateki trokut konkurentskih prednosti analizira konkurentske prednosti
15

Grbac, B., Martin, J.: Osnova konkurentske prednosti uspjenih poduzea, Hrvatska gospodarska revija,
Ininjering Biro, br. 6., 1997., p. 773.

13

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

u kontekstu odnosa potroaa sa hotelom i konkurentima. Potroa procjenjuje prua li mu
promatrani hotel ili njegovi konkurenti veu vrijednost. Onaj koga potroa izabere ostvaruje
kod njega konkurentsku prednost. Koncept 3C ukazuje da hotel Monte Mulini moe upravljati
konkurentskim prednostima tako to e optimizirati tri varijable.
Prva varijabla je koncept vrijednosti koja se nudi potroau. On ukljuuje totalni
proizvod, cijenu i sugeriranu percepciju vrijednosti za potroaa. Hotel ima pet alternativa da
ostvari konkurentske prednosti u kreiranju vrijednosti, utemeljene na konceptu vrijednosti.
Prva je da povea koristi za potroaa, a smanji cijenu. Druga je da povea korist za
potroaa, a zadri cijenu nepromijenjenu. Trea se odnosi na zadravanje iste razine
korisnosti, uz snienje cijene. etvrta predvia znaajan rast korisnosti uz razmjerno manji
rast cijene. Peta sugerira snienje korisnosti za potroaa uz razmjerno vee snienje cijene.
Druga varijabla se odnosi na izbor potroaa i njihovih potroakih prioriteta, tj. njihovog
vrijednosnog sustava. Potroai nisu homogena kategorija, pa je putem segmentiranja
potrebno postii da se ciljanim pristupom postigne sklad izmeu sugeriranog vrijednosnog
sadraja i potroakih prioriteta pojedinih segmenata potroaa. Trea varijabla se odnosi na
konkurente. Ako na izabranom podruju konkurentske borbe, definiranom prvom i drugom
varijablom, djeluje ve snana konkurencija, onda su anse za stvaranje konkurentskih
prednosti znatno manje. Zbog toga bi izbor ciljnih trita i potroaa u strategijama za
ostvarenje konkurentskih prednosti morao polaziti od toga da se zaobie jaka konkurencija,
bilo geografskim diferenciranjem trita, ili diferenciranjem vrijednosnog sadraja, odnosno
diferenciranjem ciljnih trinih grupa. Monte Mulini orijentirao se na goste visoke platene
moi.16
SWOT analiza predstavlja koristan alat za analizu trenutane situacije hotelsko-turistikog
poduzea na tritu i analizu resursa poduzea tzv. situacijsku analizu poduzea. Ona se
temelji na analiziranju snaga i slabosti poduzea, te prilika i prijetnji iz okoline. Na osnovu
SWOT analize poduzee bolje razumije okolinu u kojoj posluje, te vlastite snage i slabosti.
Odgovori, koje dobije SWOT analizom poduzee treba koristiti za donoenje vanih
stratekih odluka definiranje misije i vizije poduzea, buduih ciljeva poduzea, te
strategija, pomou kojih e se ostvariti postavljeni ciljevi. SWOT analiza predstavlja akronim
engleskih rijei:
1. S snage (strengths) - odnosi se na resurse poduzea, koji se mogu iskoristiti kao
osnova za razvijanje konkurentske prednosti. Razmiljajte o snagama sa vaeg
stajalita, ali i sa stajalita vaih partnera, konkurenata i svih drugih s kojima radite.
2. W slabosti (weaknesses) nedostatak odreenih resursa (snaga) moe se promatrati
kao slabost. Opet, ne zaboravite na slabosti gledati i sa strane drugih rade li vai
konkurenti bolje.
3. O prilike (opportunities) analiza eksterne okoline poduzea moe ukazati na
postojanje novih prilika za rast i ostvarivanje profita poduzea.
4. T prijetnje (threats) promjene u eksternoj okolini mogu predstavljati i prijetnje za
rast i razvoj poduzea, te njegov opstanak na tritu.
Analiza snaga (S) i slabosti (W) predstavlja internu analizu poduzea, dok analiza prilika
(O) i prijetnji (T) eksternu analizu tj. analizu eksterne okoline u kojoj poduzee djeluje.
16

Vrtiprah, V.: Menaderska ekonomija u hotelijerstvu, Sveuilite u Dubrovnik, Dubrovnik, 2005., p. 103.

14

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

Radei SWOT analizu poduzea treba stalno imati na umu kako se (i da li se) odreene
slabosti poduzea ili prijetnje iz okoline mogu pretvoriti u snage ili prilike, koje poduzee
moe iskoristiti za postizanje konkurentske prednosti na tritu. U nastavku je izraena
SWOT analiza hotela Monte Mulini.
Slika 6. SWOT analiza hotela Monte Mulini
SNAGE

Pozicija

Arhitektura hotela

Raznovrsna ponuda

Luksuz i elegancija

Ljubazno osoblje

Prekrasni dizajni soba i apartmana

SLABOSTI

Ostavljeno je malo mjesta za

promjene

Veina zarade ne ostaje u

Hrvatskoj

Kvaliteta hrane u dnevnom

restoranu nije adekvatna
vrijednosti danog novca i
reputaciji glavnog kuhara hotela

Mali unutarnji bazen

Pomanjkanje prikljuaka na
Internet

Hotel nema privatnu plau

Slaba prometna povezanost

PRILIKE

lanstvo u LHW

Sve vea dravna ulaganja u hotele s

PRIJETNJE

Masovni turizam
Globalna kriza
Nedostatak kvalitete hrvatskog kadra

4 i 5 zvjezdica

Izvor: Autor

Iako su nedostaci hotela Monte Mulini manje bitni za cjelokupan dojam, treba znati
razlikovati slabosti hrvatskih i svjetskih luksuznih hotela. Ukoliko bi se SWOT analiza hotela

15

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

Monte Mulini proirila izvan granica Hrvatske, i pomou benchmarkinga ga usporedila sa
vodeim globalnim luksuznim hotelima, onda su tu veliki nerazmjeri. Pogotovo jer Monte
Mulini nema uslugu pruanja letova privatnim avionima hotela, niti svoje limuzine, kao ni
ogromne, raskone, tzv. predsjednike apartmane i penthouse. No ipak, ar mirne prirode i
polaganog ivota, ovaj su hotel stavili na vodee mjesto budueg razvoja hrvatskog,
hotelijerskog luksuza.

16

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

5. ZAKLJUAK
Neko davno, luksuz je bio rezerviran iskljuivo za odabrane, za onu bogatu
aritokraciju. On nije bio samo proizvod, ve nain ivota. Dananji bi pojam luksuza, za tu
staru elitu bio potpuno neprepoznatljiv. Mali obiteljski obrti, posveeni integritetu i
kvaliteti, nestali su, zamijenile su ih masovne, globalne korporacije fokusirane iskljuivo na
rast, prepoznatljivost brenda, marketing i, iznad svega, profit.
Bogatstvo predstavlja sinonim za sigurnost i zatitu, te predstavlja punu autonomiju
pred izazovima trinog gospodarstva. Zbog toga je bogatstvo pogodno sredstvo kojim se
uspostavlja dominacija nad drutvom i nad drugima. U oima svih lanova trinog drutva,
osnovu bogatstva predstavlja novac. Novac je drutveno priznato i legitimno bogatstvo. A uz
novac se danas vee i luksuzan ivot. Naalost, u ovim kriznim vremenima, oni koji su bogati
jo se vie bogate, a oni koji su siromani jo vie padaju u dugove. Polako nestaje srednji
sloj, a luksuz postaje daleki san za mnoge, koji nemaju za osnovne ivene namirnice.
Luksuz je najbolje definirala Coco Chanel rekavi da on poinje tamo gdje prestaje
nunost, te da luksuz unato uvrijeenom miljenju nije suprotnost siromatvu nego
vulgarnosti. Luksuz je ideja, pristup i uvjerenje. Ili bi bar trebao biti. A ne elja monika
bez financijske ogranienosti. Dananji luksuz vie nije isti, niti znai to je nekada znaio.
Sve se vrti oko novca i prestia. Proizvode koje stvaraju zvanine kompanije navedene u
ovom seminarskom radu, prodaje uspjeni marketing, a ne kvaliteta.
Kvantiteta je odavno zamijenila kvalitetu, a gotovo sva proizvodnja preselila se u
velike tvornice smjetene u zemljama poput Kine, Tajlanda i Japana. Bit luksuza u dananje se
vrijeme oituje upravo u kontradikciji izmeu osobnog ugaanja i kupnje radi pokazivanja
statusa pribliavanje nekadanje vizije luksuza dananjim poimanjima.
Hrvatska ima neke luksuzne hotele s jednako dobrim ponudama, ali mjesta za
poboljanje uvijek ima, a potreba za gradnjom jo slinih objekata polako iz nunosti, postaje
imperativ. Ako se neto moe nauiti od bogatih i slavnih to je da se gradnja luksuznih hotela,
restorana, nonih klubova i kruzera svakako isplati te da se u to svakako isplati ulagati. Iako
je Hrvatskoj turizam jedna od jaih strana uvijek treba teiti ka boljem. I dok hrvatski hoteli
pripremaju i poboljavaju svoju ponudu za slijedeu sezonu, bogati stranci trae luksuzna
mjesta za svoj slijedei odmor.
Hrvatska kao turistika destinacija u fazi je usporavanja rasta broja smjetajnih
kapaciteta. Struktura smjetajnih kapaciteta u turizmu je takva da je manje od 20 posto njih u
hotelima i turistikim naseljima, a 80 posto je privatni smjetaj. Nadalje, promjena strukture
smjetajnih kapaciteta s ciljem poveanja kapaciteta u hotelima zasigurno je jedna od
znaajnih mjera s kojom bi se poboljala ukupna turistika ponuda. Zatim, rjeavanje pitanja
turistikog zemljita takoer je jedno od goruih pitanja razvoja hotelijerstva koje uvelike
utjee na investiranje, a samim time i ukupni razvoj hotelijerstva.
Uz hotelijerstvo, tu se otvara i pitanje sastavljanja kvalitetnih paket-aranmana za
krstarenje hrvatskom obalom. Hrvatska ima jednu od najrazvedenijih i najljepih obala i
nevjerojatnu istinu mora to se vrlo lako moe iskoristiti za stvaranje luksuznog turizma,
privlaei svjetsku elitu i goste visoke platene moi.

17

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

Upravo iz toga proizlazi zakljuak kako je nuno razviti kvalitetan destinacijski
menadment te na kraju cijelu priu zaokruiti kvalitetnom promidbom i promocijom.
Nedostaje moderna infrastruktura, vrhunska prometna povezanost i dostupnost najudaljenijih
emitivnih trita, dovoljan broj luksuznih smjetajnih kapaciteta, kao i nedovoljna ponuda za
potronju. Trajna evolucija, sve bra i sveobuhvatnija, oekivanja potroaa, te sve vee
potekoe u percepciji, interpretaciji i predvianju istih, prisiljavaju poduzea proizvoae
luksuznih proizvoda da obrate sve veu pozornost na vlastiti nain poslovanja i budue
razvojne mogunosti. Mnogobrojni izazovi, kojima su izloeni proizvoai, proizlaze kako iz
poveanja potranje tako i iz sve bogatije ponude. Samo marketinka strategija koja se oslanja
na skupu pogoenih istraivanja (analiza konkurencije, razvoja potranje, shvaanje trendova,
informacije o politikom, ekonomskom, socijalnom i kulturolokom okruenju) ima najbolje
uvjete da razvije nove i dobro definirane koncepte, odgovarajue za odreeni segment na
tritu. Na kraju, nuno je izgraditi i imid Hrvatske kao elitne destinacije.
to se sve smatra luksuzom, a to ne, ipak (jo uvijek) varira od drutva do drutva
ovisno o kulturi, specifinim gospodarskim okolnostima ili tehnolokom razvoju svake
pojedine drave. Luksuz se ne moe apsolutno definirati, on neprekidno pokuava dosegnuti
odreeni vrh, koji stri iznad ope pristupanog blagostanja. Luksuz je neodreena predodba
sree.

18

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

LITERATURA
Knjige:
1. Thomas, D.: Deluxe kako je luksuz izgubio sjaj, Algoritam, Zagreb
2. Vrtiprah, V.: Menaderska ekonomija u hotelijerstvu, Sveuilite u Dubrovnik,
Dubrovnik, 2005.
3. Vukoni, B., Kea, K.: Turizam i razvoj: pojam, naela, postupci, Sveuilite u
Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2001.
asopisi:
1. Grbac, B., Martin, J.: Osnova konkurentske prednosti uspjenih poduzea, Hrvatska
gospodarska revija, Ininjering Biro, br. 6., 1997.
2. Raleigh, L.E., Roginsky, J.R.: Hotel investments, Issuer & perspectives, American
Hotels and Lodging industry, Second edition, 1999.
Internetski izvori:
1. ALH, http://www.alh.hr/hr/jadranski-luksuzni-hoteli-objavljuju-novu-organizacijskustrukturu/ (19.06.2012.)
2. Dubai arhitektura, http://www.dubai-architecture.info/DUB-003.htm (19.06.2012.)
3. Poslovni.hr, http://www.poslovni.hr/vijesti/raskos-po-ukusu-multimilijardera111432.aspx (19.06.2012.)
4. Royal, http://royal-caribbean1.blogspot.com/2011/05/oasis-of-seas-2.html
(19.06.2012.)
5. Turistika agencija Via-mea, http://www.via-mea.com/off/3865/offg/409/rg/337/HotelMonte-Mulini---Rovinj.wshtml (19.06.2012.)

19

SEMINARSKI RAD: Luksuzan ivot

POPIS ILUSTRACIJA
Slika 1. Najluksuzniji hotel na svijetu........................................................................................6
Slika 2. Kruzer Oasis of the Seas................................................................................................8
Slika 3. Elementi modela razvoja luksuza u hrvatskom hotelijerstvu........................................9
Slika 4. Hotel Monte Mulini.....................................................................................................12
Slika 5. Poloaj hotela Monte Mulini prema konkurenciji.......................................................13
Slika 6. SWOT analiza hotela Monte Mulini............................................................................15

20