SADRAJ: UVOD ...................................................................................................................... 3 1 Pojam i nastanak novca.................................................................................... 4 1.1 Faze razvoja novca kroz povijest .............................................................

5 Trampa je najstariji oblik trgovine koji se sastoji u razmjkeni roba za robu. .. 6 1.1.1 Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti ....................................... 6 1.1.2 Novac u funkciji prometnog sredstva .............................................. 6 1.1.3 Novac u funkciji blaga ..................................................................... 7 1.1.4 Novac u funkciji platenog sredstva ................................................ 7 2 Povijest novca .................................................................................................. 8 2.1 Prvi kovani novac .................................................................................... 8 2.1.1 Antika, Grka i Rim ......................................................................... 9 2.2 Povijest hrvatskog novca ......................................................................... 9 2.2.1 Kuna i lipa- hrvatska valuta ........................................................... 11 3 Robni i simbolini novac ............................................................................... 12 4 Valuta, vaenje............................................................................................... 13 4.1 Metalni novac ........................................................................................ 13 5 Valutni sustavi ............................................................................................... 15 5.1 Valutni sustavi bimetalizma................................................................... 15 5.2 Valutni sustavi monometalizma-zlatni standardi ................................... 16 6 Suvremeni novani sustav papirna valuta ................................................... 16 6.1 Novanice .............................................................................................. 17 7 Vrste suvremenog novca ................................................................................ 18 7.1 Novanice i kovani novac ...................................................................... 18 7.2 Bankarski novac ..................................................................................... 19 7.2.1 iralni novac .................................................................................. 19 7.2.2 Depozitni novac. ............................................................................ 19 7.2.3 ek ................................................................................................. 19 7.2.4 Kreditni novac................................................................................ 20 Zakljuak ............................................................................................................... 21 Literatura ................................................................................................................ 22

Saetak: Novac je sveope prihvaeno sredstvo razmjene. Tijekom povijesti pojavljivao se u raznim oblicima. Najznaajnije faze razvoja novca su trampe, faze robnog novca, faze bankovnog novca i faze modernog obavljanja trancakcija. Osim to ima funkciju razmjene, ima i funkciju prometnog sredstva, funkciju blaga, a moe se promatrati i kao sredstvo pokazatelja vrijednosti. Tree poglavlje

UVOD U ovom seminarskom radu rije e biti o novcu i povijesnom razvoju novca. Novac moemo definirati kao opeprihvaeno sredstvo razmjene. Svrha i cilj ovog rada je odgovoriti na pitanje to je zapravo novac te kakav je bio tijek njegova razvoja kroz povijest. U prvom poglavlju definiran je pojam i nastanak novca.Opisane su faze razvoja novca kroz povijest te njegove funkcije. Drugo poglavlje prolazi kroz dugu povijest razvoja novca - kako je nastao prvi kovani novac te kako se novac razvijao u Antici, Grkoj i Rimu. Takoer, bit e rijei i o povijesti hrvatskog novca te kuni kao hrvatskoj valuti. U treem poglavlju rije je o robnom i simbolinom novcu. U etvrtom poglavlju definiran je pojam valute i vaenja, a bit e govora i po metalnom novcu. U petom poglavlju prikazani su valutni sustavi. U estom i sedmom poglavlju bt e definiran suvremeni novac koji ukljuuje novanice, kovani novac i bankarski novac.

Metode koritene u ovom radu su metoda indukcije, metoda dedukcije, metoda amalize, metoda klasifikacije, povijesna metoda i metoda diskripcije.

Pojam i nastanak novca

Novac je sredstvo pomou kojeg se obavlja razmjena. Novac zapravo nije ni vie ni manje nego upravo ono to je on uvijek o njemu mislio to jest, ono to se obino daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba, usluga i drugoga. ( Galbraith, 1975) Sam nastanak novca potjee od latinske rijei pecunia koja oznaava bogatstvo, a kasnije i novac. Korijen rijei potjee od rijei pecus to znai stoka. U primitivnim zajednicama stoarskih naroda stoka se upotrbljavala kao sredstvo razmjene, a sluila je kao naturalni novac. Potrebu za novcem izazvala je pojava privatnog vlasnitva i razvitak drutvene podjele rada, ali i razvitak trgovine s kojom raste potreba za novanim oblikom vrijednosti. U povijesti su zabiljeeni raznovrsni, ali i veoma interesantni predmeti koji su sluili kao sredstvo razmjene.

Primitivni oblici novca: Krzno Stoka koljke Duhan Ria Komadi metala (eljezno, bakar, srebro, zlato) Kamenje

Proces razvoja razliitih oblika razmjene robe predtstavlja proces nastanka novca. Novani oblik razmjene javlja se u situaciji u kojoj je robna proizvodnja dovoljno razvijena, a drutvena podjela rada rairena. Meutim, tijekom razmjene dobara javljaju se tekoe koje su zahtijevale upotrebu jednostavijeg oblika razmjene odnosno dovele su do otkria novca. Pojavljuje se roba za koju su svi spremni ustupiti svoje proizvode jer znaju da e za nju uspiti nabaviti sve ono to im je

potrebno.Nastanak novca je bio dug ekonomski proces. U poetku se kao novac najee prihvaala stoka jer je bila lako pokretljiva i jer je za njom postojala velika potreba(hrana i upotreba u poljoprivredi) pa su je svi stanovnici rado prihvaali kao ope sredtstvo razmjene.Novani oblik vijednosti poeli su prvi razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna, te se jednostavno mogla otuiti, a sam nain ivota koji ih je neprekidno dovodio u dodir sa drugim zajednicama upuivao ih je na razmjenu. Ulogu novca imale su prilino dugo najvanije robe kao to su stoka, predmeti od koe... S razvojem civilizacije se naturalni novac pokazao nepraktinim te je zamjenjen metalnim novcem. Osobito su bili cijenjeni plemeniti metali, a razmjena je pokazala da je zlatno najpogodnija roba za vrijednost. Poznate su prirodne osobine zlata koj ga ine pogodnim za ulogu novca. Naime, zlato u malim koloinama ima veliku vrijednost, jednostavno se moe dijeliti na manje dijelove ili ponovno spajati, a da pri tome zadri svoja kemijska svojstva. To znai da razmjena daje zlatu ulogu novca, ali mu ne daje vrijednost. S druge strane zlato moe funkcionirati kao novac, zbog toga to je stvar od vrijednosti, pri emu tu svoju vrijednost dobiva od materijalne proizvodnje.

1.1

Faze razvoja novca kroz povijest

Novac je kao sredstvo razmjene i plaanja proao kroz nekoliko faza u povijesti ljudskog roda. Te faze oituju se kao:

Faze trampe Faza robnog novca Faza bankovnog novca Faza modernog naina financijskih transakcija

Trampa je najstariji oblik trgovine koji se sastoji u razmjkeni roba za robu. Robni novac se kao sredstvo razmjene u ljudskoj povijesti pojavio u obliku raznih stvari koji su bili produkt ljudskog rada gdje pojedine robe slue kao novac. Svaka od tih roba imala je svoje prednosti i nedostatke. Sve do 19. stoljea roba kao novac iskazivala je svoju protuvrijednost u metalima kao to su zlato i srebro i taj novac imao je svoju realnu vrijednost na tritu. Razvoj robnog novca omoguio je stvaranje papirnog novca koji nije sam sebi svrha ve slui kao sredstvo razmjene i plaanja. Papirni novac ima niz prednosti u odnosu na metalni zbog njegove jeftinije proizvodnje i jednostavnijeg vrenja financijskih transakcija, te se lako prenose i skaldite. U dananje vrijeme imamo novac u obliku bankovnog novca tj. ekova. Moderni bankarski sustav omoguio je sinergiju svih vrsta rauna gdje je elektronski sistem plaanja postao temeljni nain suvremenog plaanja.

1.1.1 Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti Prva i osnovna funkcija novca sastoji se u tome da robama u razmjeni izrazi njihovu vrijednost. Novac u funkciji mjere vrijednosti je zapravo prometna vrijednost koja pokazuje koliko se za neku robu moe dobiti novane robe (npr. Zlata). Istraivajui svoju vrijednost preko jedne jedine robe ( na primjer, preko zlata), sve robe postaju jednoimene veliine. Na taj nain novac, odnosno zlato, funcionira kao mjera vrijednosti, zlato u ulozi ekvivalenta postaje novac.

1.1.2 Novac u funkciji prometnog sredstva Prvobitna razmjena imala je oblik trampe, odnosno razmjene robe za robu. U takvim okolnostima proizvoa jedne robe morao je nai proizvoaa druge robe i

tako u meusobnoj razmjeni pribaviti upotrebnu vrijednost koja moe zadovoljiti njegovu potrebu. Pojavom novca, sve robe izraavaju svoju vrijednost u novanoj robi, pa tako novac moe posluiti kao posrednik njihove razmjene, kao sredstvo robnog prometa. Tako iz funkcije novca kao mjere vrijednosti dolazimo do funkcije novca kao prometnog sredtsva.

1.1.3 Novac u funkciji blaga Roba se ne prodaje kako bi se za dobiveni novac kupila druga roba, ve da bi se robni oblik pretvorio u novani, tako da dobijeni novac zadrimo.Kada prodamo neku robu u zamjenu za novac, taj novac prestao je djelovati kao sredtstvo prometa jer se pretvara u novac kao blago. Pretvaranje novca u robu i robe u novca Karl Marks naziva metamorfozom robe.

1.1.4 Novac u funkciji platenog sredstva Novac u funkciji platenog sredtsva javlja se u obliku kreditnog odnosa, jer kretanje robe od prodavaa prema kupcima ne znai istovremeno i obrnuto kretanje novane robe od kupca k prodavaima. Tek nakon odreenog vremena dolazi i do tog kretanja, tako to kupac plaa prodavau cijenu ranije preuzete robe. Novac koji kupac, poslije isteka ugovorenog roka, isplauje prodavau za ranije preuzetu robu, nalazi se u tom trenutku u funkciji platenog sredstva.

Povijest novca

U prijanjim poglavljima napomenula sam da je najstariji oblik razmjene bila trampa. Iako izgleda kao najjednostavniji oblik razmjene, zapravo je vrlo nepraktian jer je teko odrediti koliko jedne robe treba ponuditi za neku drugu robu i zbog toga to npr. onome tko ima vika jabuka ne trabaju drva i sl. Zbog toga se pojavljuje novac u obliku taznih stvari: stoka, krzno, maslinovo ulje. Takav se novac naziva robni ili naturalni novac.

2.1

Prvi kovani novac

Prvi novac nastao je u 7. stoljeu u Libiji, Maloj Aziji. Taj je novac izraivan od elektruma(prirodne slitine zlata i srebra). Osim elektruma u izradi novca koristilo se zlato, srebro, bronca, bakar i mjed. Najstariji novac je grki i rimski kojeg su izraivali antiki obrtnici. Njegova karakteristika bio je visok stupanj finoe metala.

Slika 1 Atenska srebrna tetradrahma sova i srebrna tetradrahma, (izvor:Anonymous_1 [internet])

Prvi novac izraivan je runo, a to je trajalo sve do16.stoljea kada su nastali prvi strojevi za kovanje novca. U prvom stoljeu novac se oznaavao simbolom, monogramom ili imenom. Strani novac se dodatno oznaavao to mu je omoguilo slobodno kretanje svojim teritorijem.

Slika 2 Jedna osoba mogla je u sat vremena iskovati sto kovanica (izvor:Anonymous [internet])

2.1.1 Antika, Grka i Rim U antikoj Grkoj novac su izdavali polisi, kojih je bilo nekoliko stotina pa je novac tog vremena bio jako raznolik. Na novcima su se nalazili likovi bogova i heroja koji je dotini polis tovao. U Rimskom Carstvu su kovanje i kolanje novca usko povezani s ratnim i politikim zbivanjima. Zlatni i srebrni novac izdavao je car, a bakreni i bronani Senat. Najraniji rimski novac nosio je slike boanstva. Cezar je bio prvi Rimljanin koji je stavio svoj lik na srebrni denarius.

Slika 3 Srebrni denarius (izvor:Anonymous [internet])

2.2

Povijest hrvatskog novca

Hrvati koji su ivljeli na teritoriju dananje Hrvatske nisu kovali svoj novac sve do kraja 12. stoljea, ve su upotrebljavali bizantski novac, ije su imitacije i kovali. Gradovi su bili podijeljeni na grke i rimske u kojima se novac i kovao.

Najstarijim hrvatskim novcem smatra se novac Bijelih Hrvata, koji su kao mono pleme ivili na podruju dananje eke. Tamo su u 10. stoljeu hrvatski kneevi Slavinikovii kovali svoj novac.

Reprezentativan primjer hrvatskog novca bio je banski denar (banovac) koji je bio cjenjen zbog svog sastava i finoe izrade.

Slika 4 Banski denar (izvor:Anonymous [internet])

U Dubrovakoj Republici novac se kovao vie od pet stoljea, a predstavljao je izuzetnu numizmatiku vrijednost u hrvatskim i svjetskih razmjerima. U prvoj polovici 16. stoljea nastaje novac koji se smatra najljepim hrvatskim novcem:

Slika 5 Gro i Talir (izvor:Anonymous [internet])

Na otoku Pagu 1778. godine pojavio se prvi hrvatski papirni novac.

Slika 6 Paki asignat (izvor:Anonymous [internet])

Izvornim hrvatskim novcem smatraju se kovanice i novanice iz vremena Bana Josipa Jelaia. Vrijeme njegova banovanja bilo je nestabilo financijsko vrijeme u kojima je nedostajalo sitnog novca za svakodnevna plaanja. Bansko vijee u vlastitoj kovnici u Zagrebu poinje kovati bakreni kriar i srebrni forint, a granske opine, poduzea i trgovake kue izdavali su papirni novac s vlastitim jamstvom.

Slika 7 Kriar i Forint (izvor:Anonymous [internet])

2.2.1 Kuna i lipa- hrvatska valuta Na Dan dravnosti 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa. Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog znaajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Republike Hrvatske. Povijest naziva novane jedinice kune

poinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaanja, zatim kuna postaje obraunska novana jedinica te na kraju i novac u modernom smislu.

Robni i simbolini novac

Poznato je da je temeljna funkcija novca da slui kao sredstvo razmjene, to znai da se novac najprije promatra u funkciji transakcijskog sredstva, a zatim u funkciji tednje, odnosno u najlikvidnijem obliku. Naturalni robni novac (stoka, ito i sl.) odgovara prilikama u kojima je nastao te je imao mjesno obiljeje. Simbolini novac novac bez svoje unutarnje vrijednosti, tj. novac kakav danas poznajemo, a ija je vrijednost zakonski odreena.

Zlato je oblik robnog novca koji je, zbog svojigh posebnih svojstava i prednosti, oduzeo drugim oblicima robnog novca funkciju ekvivalenta.

Kovanje novca otvara mogunost odvajanja njegove realne vrijednosti od nominalne, a time i razvoja simbolikog metalnog novca.

Novani surogati ili zamjenici novca, pojavljuju se u obliku zazliitih cirkulacijskih papira- doznake i obveznice. Oni zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na odreenu koliini kurentnog novca ili zlata. Njihova pojava posljedica je razvoja i stanja novanog prometa

Banknota predstavlja jedan od najranijih novanih supstituta u metalistikom novanom sustavu, posebno u zlatnom standardu. Radi rizinosti noenja veih koliina s jednog trita na drugo, trgovci su

deponirali svoj zlatni novac kod banaka koje bi pri tom izdavale potvrde na primljeni novac koje su glasile na donositelja, bile su naplative po vienju, a glasile su na okrugle svote.

Valuta, vaenje

Valuta oznaava novanu jedinicu neke zemlje tj. sredstvo plaanja u toj zemlji. Pojam vaenje se u suvremenoj literaturi upotrebljava prvenstveno u smislu povezanosti osnovne zakonske novane jedinice s objektivnom vrijedosnom podlogom, dok se posebno pojam valute upotrebljava jo za oznaku strane novane jedinice.

4.1

Metalni novac

U nekim drutvima, novac su bili predmeti od odreenih vrsta metala, najee bakra. Vremenom se ova funkcija poela vezivati za robe koje su po svojim prirodnim karakteristikama bile pogodne da slue kao ope sredstvo razmjene. Te robe su bili plemeniti metali, ali se i unutar njih zlato izdvojilo kao najpogodnije za obavljanje ove funkcije. Razlog zato su ljudi u razliitim drutvima porihvaali zlato kao univerzalno sredstvo razmjene lei u njegovim prirodnim karakteristikama. U prometu i male koliine zlata predstavljaju veliku vrijednost. Do njega je teko dii jer su njegove zalihe za razliku od drugih vrsta metala veoma male teko se otkrivaju. Zbog toga su i njegove minimalne veliine jako vrijedne. Na taj nain se za male koliine zlata mogu mijenjati znaajne koliine drugih roba. Najstariji nain plaanja metalnim novcem naziva se pensatorijsko plaanje. On se sastojao u tom to su sami metali bili novac, pa se prilikom svakog plaanja

morala vagati koliina dotinog metala. Tako imamo izraz funta koja je oznaavala odreenu teinu metala (1 funta=453,592 grama). Ovaj nain plaanja je u svakodnevnoj praksi nailazio na tekoe jer se prilikom svakog plaanja moralo vriti mjerenje, provjeravati kakvoa i finoa metala itd. Zato su se u praksi poeli pojavljivati komadi metala na kojima su bili otisnuti igovi koji su oznaavali koliinu, finou i slino. Novac se nije mogao kovati od istog zlata jer je zlato mekano i lako savitljivo. Zato se prilikom kovanja zlatnog novca uvijek zlatu dodavao neki tvri, neplemeniti metal. Pri tome odnos izmeu zlata i neplemenitog metala bio je tono utvivan, a kasnije je taj odnos i tipiziran. Tako imamo danas dva tipa istoe zlata: francuski tip koji se sastoji od 900 tisua dijelova zlata i 100 tisua dijelova bakra i engleski tip koji se sastoji od 11/12 zlata i 1/12 bakra. Zbog krivotvorenja novca novana jedinica se poela osamostaljivati od novane materije. U prometu se koristila jedna funta ili jedna rublja kako sredstvo razmjene, a nije provjeravan vie njezin stvaran sadraj. Tako se od pensatorijskog prelo na numeriko plaanje. Stari metalistiki novani sustavi zasnivai su se na tzv. Automatizmu zlata koji je u uvetima: Slobodnog kovanja novca (zlata u novac i obrnuto) Slobode uvoza i izvoza zlata Zamjenjivosti novanica kod emisijske bake

Dovodio do automatskog reguliranja novanog optjecaja. U sustavu zlatne valute trini zakoni odreuju koliinu novca u cirkulaciji. Priljev i odljev zlata regulirao je koliinu novca u optjecaju odravajui njegovu razinu u granicama tzv. Zlatnih toaka. Novac je imao svoju supstannu vrijednost, on je bio zlatni novac, a novanica, mjenica i sl. Bili su njegov surogat-zamjenik zkata u prvom smislu rijei. Zlatne su toke:toka izvoza zlata (gornja toka) i toka uvoza zlata (donja zlatna toka).

Valutni sustavi

Valutni sustavi se sastoje od: Bimetalistikog sustava Monometalistikog sustava

Bimetalistiki sustavi se dalje dijele na paralelnu i dvojnu valutu, a monometalistia sustavi na: Srebrnu ili zlatnu valutu Zlatni standard ili zlatna valuta Zlatna valuta sa zlatom u optjecaju Valuta na bazi zlatnih poluga Valuta na bazi zlatnih deviza

5.1

Valutni sustavi bimetalizma

Kod pararelne valute se novac kao zakonsko sredstvo plaanja, kuje od oba valutna materijala: zlata i srebra, te u prometu postoje i cirkuliraju dvije vrste novca-zlatni i srebrni novac. Kod sustava dvojne valute novac se takoer kuje od oba valutna materijala, ali se meu njima uspostavlja odreen zakonski odnos. Greshamov zakon-zbog pojeftinjena srebra na svjetskom tritu, postojalo je zlato u bimetalistikim dravama bolji novac, paje stupao u djelovanje tzv. Greshamov zakon kojim je loiji novac (srebro) tjerao iz prometa bolji novac. Na taj je nain zlato potisnuto iz zemlje, a srebro je preuzimalo iskljuivu ulogu valutnog novca.

5.2

Valutni sustavi monometalizma-zlatni standardi

Sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju bio je sustav u kojem se zlatni novac upotrebljavao kao zakonsko sredtsvo plaanja. Nominalna vrijednost svakog komada novca morala je odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vrijednosti. Razilaenje nominalne i stvarne vrijednosti koje je nastalo troenjem zlatne monete, nije bilo bitno, jer svako ima pravo donijeti zlato i traiti od emisijske ustanove da mu iskuje novac.

Sustav zlatnih valuta na bazi zlatnih poluga je bio sustav u kojem ne cirkulira zlato, ve na osnovi njega izdane novanice, koje slue kao zakonsko sredstvo plaanja, a zlato je pohranjeno kod sredinje emisijkse ustanove.Za razliku od tog sustava, kod sustava zlatnih valuta na bazi zlatnih deviza, optjecaj novanica se zasnima na devizama koje glase na neku zlatnu valutu. Currency theory je miljenje koje kae da sve novanice u optjecaju moraju imati pokrie u zlatu osim odreenog iznosa koji se unaprijed odreuje zakonom. Ako je u optjecaju previe novca, dolazi do rasta cijena, porasta uvoza robe i odlijeva zlata iz zemlje. Banking school je potpuno suprotno miljenje od Curreny theory, koje smatra da sve novanice u optjecaju ne moraju imati potpuno pokrie u zlatu, ve i u dobrim kratkoronim mjenicama.

Suvremeni novani sustav papirna valuta

Papirna valuta je novanica emisijske banke koja nije iskupljiva u zlatu. Novanica se pretvorila u isti papirni novac, prema kojemu papirna valuta postoji tada, ako su papirna platena sredstva u prometu valutni novac i ako se njima

obavljaju neograniena plaanja, te primatelji nemaju nikakvo pravo traiti zamjenu. Papirna novanica uvijek je samo znak novca koji se prema novcu u zlatu nalazi u odreenom odnosu. (I. Perin, A. okman, I. Lovrinovi, 2001.)

6.1

Novanice

S razvojem trgovine pojavljuju se problemi prijenosa gotov novca s jednog mjesta na drugo. Kovani novac se u prometu troi, te gubi od svoje materijalne vrijednosti. Zbog toga su se pojavile obveznice koje su glasile na iznos gotovog noca i koje su se odmah mogle zamijeniti na gotov novac. Ove obveznice su se sve vie poele primati u prometu pa su se tako pojavile prve novanice. Poetak izdavanja prvih novanica nalazimo u praksi londonskih zlatara koji su uivali veliko povjerenje javnosti. Kod njih su pojedinci polagali gotov novac i od njih dobivali priznanice na poloene sume. Ove potvrde davale su pravo njihovom imaocu da od zlatara podigne iznos na koji priznanica glasi. Te priznanice poznate su u povijesti pod imenom certifikati. Sve vie su se prilikom plaanja upotrebljavale ove potvrde umijesto kovanog novca, a sve manje se vraaju depozitaru radi podizanja gotov novca. Tako je kovani novac sve vie leao u kasama zlatara, a oni su za to uvanje naplaivali izvjesnu naknadu. Praksa je pokazala da je to neracionalno pa su poeli izdavati ove certifikate i onima koji nisu poloili u depozit gotov novac, ali su im zato naplaivali izvjesan postotak od vrijednosti certifikata. Zlatari su sve vie imali rauna da onima koji deponiraju novac plaaju naknadu jer su od onih kojima su izdavali certifikate bez deponiranog novca naplaivali kamatu.

S vremenom je i drava poela izdavati potvrde na sebe te time dobila mogunost zamjene i utede zlata. To je vrijeme osnivanja prvih emisijskih banaka.

Vrste suvremenog novca

Suvremeni novac ine novanice, kovani novac i bankarski novac. Novanice i kovani novac slue za gotovinsko plaanje. Bankarski novac, koji prevladava u razvijenim zemljava, slui za bezgotovinsko plaanje.

7.1

Novanice i kovani novac

Novanice su papirnate cedulje ispisane na odreenu vrijednost. Odreenog su oblika i tiskane na posebnoj tehnici. Dijele se na apoene, tako da se bez tekoa mogu primjenjivati u prometnim transakcijama. Papir za izradu novanica posebne je strukture i tehnoloke zatite. Ima vodeni znak, zatitnu nit i magnetnu ifru, kao zatitu od krivotvorenja. Izrauje se u apoenima(djelovima na koje je podjeljena neka valuta). to je neka valuta vrijednija tiskaju se apoeni manje nominalne vrijednosti. Kovani novac male je nominalne vrijednosti. Izrauje se od slitina, od bakra ili od aluminija. Kovanice su po pravilu okrugle, ali u nekim su zemljama viekutne ili s rupom u sredini.

7.2

Bankarski novac

Bankarski novac predstavlja novac kojeg razliiti imbenici imaju na raunu banaka ili drugih novanih institucija i u kojima podmiruju obveze, pri emu nema opticanja papirnatog novca, ve se cijela transakcija obavlja knjigovodstveno. Bankarski novac se pojavljuje kao iralni novac ili depozitni i kreditni novac.

7.2.1 iralni novac Razliiti gospodarski imbenici imaju u istoj banci ili u razliitim bankama poseban raun. Zove se iro raun i njime su svi ti imbenici meusobno povezani, tako da za transakcije koje obavljaju nije potreban gotov novac, jer se potraivanja i dugovanja u novcu prenose knjienjima. Ako je vlasniku iralnog novca potreban gotov novac, on ga moe bez problema podii.

7.2.2 Depozitni novac. Depozitni novac je novac koji kola u prometu na osnovi bankarskgod depozita ili depozita od nekog drugog novarskog posrednika. Vlasnici depozitnog novca obavljaju novane transakcije izdavanjem ekova i bankarskim karticama.

7.2.3 ek ek je nalog za isplatu novca. Danas depozitni novac nastaje polaganjem novca na tekui raun u nekoj banci. Na temelju pologa vlasnik tekueg rauna izdaje ekove. Koritenjem bankarskih kartica i tajnog identifikacijskog broja moemo plaati depozitnim novcem na EFT POS zreajima i podizati gotovinu. Bankarskim karticama plaa se na prodajnim mjestima gdje je istaknuzta mogunosti koritenja odreene kartice odreene kartice i podie gotovina u bankama izdavatelja kartice.

7.2.4 Kreditni novac Kreditni novac je novac to ga emitiraju banke i druge novane institucije, te pojedinci na temelju vlastitog depozita, dajui kredit i treim osobama. Pod kreditom se razumjeva koritenje tuih sredstava u zamjenu za obeana plaanja (kamate) nakon proteka nekog vremena.

Zakljuak Ovim seminarskih radom pokuala sam obraditi sve dosadanje spoznaje o novcu, povijesni razvoj te sadanja obiljeja. Put nastanka novca kao i njegova transformiranja iz razliitih oblika bio je jako dug proces koji se razlikovao od drave do drave. U dananje vrijeme bilo bi nezamislivo razmjenu obavljati tzv. Robnim novcem, stoga je njegov razvoj od presudne vanosti. Novac je drutvena pojava, nastala na odreenom stupnju drutvenog razvoja, ali je i kulutrna pojava nastala iz odreenih ovjekovih potreba. Od prapoetka evolucije ljudskog roda i od trenutka kada je ovjek shvatio da za neto to posjeduje moe posjedovati neto drugo, poelo je stvaranje onoga to u dananje vrijeme predstavlja novac. Novac se protee kroz nae ivote kao smisao ivljenja i rada, iako mnogi tvrde da nije sve u materijalnom on je presudan imbenik za svaku ekonomsku aktivnost, tako da je suvremena trina ekonomija nezamisliva bez novca.

Literatura A. K. Kovaevi, Lj. Domanc, V. Mileta, Novarstvo, udbenik za drugi razred ekonomske kole, kolska knjiga, Zagreb, 2007. D. Brozovi, Hrvatska narodna banka, Zagreb 1994., Prvi novac, <raspoloivo na: http://www.hnb.hr/novcan/povijest/h-nastavak-5.htm>, [pristupljeno 07.01.2010.] I. Perin, A. okman, I. Lovrinovic,(2001), Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma, Dr. Mijo Mirkovi, pula. I. Vukovi, Ekonomija, Dalmatina d.o.o., Zagreb 2003.g. J. K. Galbraith, Novac, Stvarnost Zagreb, 1975. M. Aglietta, A. Orlean, Novac i suverenitet, Golden marketing, 2004. Zagreb M. Boe, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske, Rijeka, Zagreb, 1994.

Kazalo pojmova i imena