INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKONOMSKI FAKULTET TRAVNIK

Pojam tržištne cijene i robe

-seminarski rad-

Predmet:Teorija i politika cijena

Mentor: prof.dr Ibrahim Jusufranić Student: Amila Ljubanović
Index: E-39/18

Travnik, juni 2019

1
 SADRŽAJ

UVOD........................................................................................................................3
I POJAM ROBE........................................................................................................4
II TRŽIŠNA VRIJEDNOST ROBE..........................................................................5
III TRŽIŠNA CIJENA ROBE...................................................................................7
ZAKLJUČAK............................................................................................................9
LITERATURA........................................................................................................10

2
 UVOD

U ovom radu obradićemo temu tržišne vrijednosti robe i tržišne cijene robe. Da bi smo
mogli da pričamo o samoj tržišnoj cijeni i vrijednosti moraćemo da prvo definišemo sam
pojam robe, šta je to roba, od kojih elemenata se sastoji i koji faktori utiči na njeno nastajanja.

Nakon utvrđivanja i određivanja definicije robe obradićemo prvo pojam tržišne

vrijednosti robe, vidjet ćemo koji sve faktori utiči na njeno određivanje, definisaćemo sam
pojam tržišne vijrednosti robe i navest ćemo neke primjere na kojima ćemo moći lakške da
razumijemo nastanak tržišne vrijednosti robe.

Kada budemo utvrdili tržišnu vriednost robe preć ićemo na utvrđivnje tržišne cijene
robe. Vidjećemo koja je povezanost između tržišne cijene i vrijednosti robe, na koji način se
određuje tržišna cijena robe i koji su njeni elementi. Nakon toga ukazaćemo i na značaj
konkurencije kao neizostavnog faktora koji određuje tržišnu cijenu robe.

3
 I POJAM ROBE

Roba je jedan od najznačajnijih društveno-ekonomskih kategorija. Roba je takva vrsta

kategorije koja je pratila čovjekov razvoj od prvobitnih zajednica pa do danas. Da bi smo
mogli da odredimo u radu njenu tržišnu vrijednost i tržišnu cijenu moramo da je definišemo.
Roba predstavlja proizvod ljudkskog rada, masovnog karaktera koji zadovoljava neku ljudsku
potrebu, ali ne i proizvođača, i koja se razmenjuje podsredstvom tržišta.

Ova definicija sadrži pet elemenata koji moraju da postoje istovremeno;

Prvi element je taj da je roba proizvod ljudskog rada i sve što čovjek proizvodi može biti roba.
Drugi element je to da je roba masovan proizvod ljudskog rada, roba se proizvodi u večim
količinama i nije bitno koliko je uloženo u masovnu proizvodnju robe.
Kao treći element roba mora imati kosirno svojstvo, mora da zadovolji neku ljudksu potrebu.
Četvrti element znači da korisna svojstva robe su namenjena za zadovoljenje potreba drugih, a
ne samog proizvođača, da bi proizvodio robu, mora proizvoditi ne samo upotrebnu vrijednost
za druge.Peto, roba se mora iznositi na tržište, roba koja se nalazi na tržištu potrvđuje da je
ispunila druge uslove.

4
 II TRŽIŠNA VRIJEDNOST ROBE

Da bi se utvrdila tržišna vrijednost robe potrebno je pronaći zajedničko za sva različita

individualna radna vremena za proizvodnju jedinice iste vrste robe. Taj zajednički faktor je
društveno potrebno radno vrijeme. Društveno potrebno radno vrijeme je ono vrijeme koje se
iziskuje da bi se uz normalne uslove proizvodnje i prosječan stepen intezivnosti rada izradila
bilo koja upotrebna vrijednost. Tržišna vrijednost robe se utvrđuje prosječnom količinom
apstraktnog rada neophodnim za njenu proizvodnju, pa je dakle vrijednost izraz za velinu
vrijednosti robe..Formiranje tržišne cijene robe možemo da prikažemo na tabeli.

Tabela 1. Formiranje tržišne vrednosti robe

ukupno
individualno tržišna
količina robe utrošeno
grupa radno vreme vrednost
(u radno vreme razlika
proizvođača (časovi rada robe (časovi
jedinicama) (u časovima
po jedinici) rada)
rada)
I 100 6 600 - + 4 časa
II 1000 10 10000 - -
III 200 12 2400 - - 2 časa
UKUPNO 1300 13000 10 časova

Posmatrajući tabelu možemo vidJeti da pri formiranje tržišne cIJene učestvuju dva
faktora i to su ukupno utrošeno radno vrIJeme i ukupno proizvedena količina robe u toj grani.
Samim tim ona grupa robnih proizvođača koja u datoj grani proizvodnje proizvodi najveću
količinu robe najviše utiče na veličinu tržišne vrijednosti robe. Formula za izračunavanje
tržišne vrijednosti robe može izraziti na sledeći način:

Tržišna vrijednost robe = ukupno utrošeno radno vrijeme

ukupna količina robe

5
 Iz primjera možemo također da vidimo da ukoliko se ponuda ne poklapa sa tražnjom
odgovarajuće vrste društveno potrebno radno vrijeme odstupa od prosječnog, a ako dođe do
promjene obima proizvodnje od strane proizvođača koji je odredio individualno radno vrijeme
menja se i tržišna vrijednost robe, što znači da je tržišna vrijednost promenljiva.

6
 III TRŽIŠNA CIJENA ROBE

Tržina cijena robe je jedna od osnovnih ekonomskih kategorija svih oblika robne
proizvodnje i nju možemo definisati kao novčani izraz tržišne vrijednosti robe, to je cijena
koja se formira na tržištu i po kojoj se robe prodaju i kupuju. Tržišna cijena robe upotrebljava
se kao naziv kojim se označava način i mehanizam formiranja tog novčanog izraza koji može
biti na nivou, iznad ili ispod tržišne vrijednosti robe.

U slučaju da je ponuda veća od tražnje neke robe onda ržišna cijena pada ispod
trižišne vrijednosti i obrnuto. Tržišna cijena kao cijena koja se formira na tržištu zavisi i od
drugih faktora i to veličine uloženog apstraktnog rada, od vijrednosti novca i mjerila cijena.
Detaljnije formiranje tržišne cijene robe objasnićemo na tabeli.

Tabela 2. Formiranje tržišne cene robe

Grupa
Količina Individualni Cijena 1 Cijena Tržišna
proizvođač Realizacija
robe trošak rada časa rada ponude cijena
a
I 100 6*2 12 100 1200
II 1000 10*2 20 1000 20000
III 200 12*2 24 200 4800
ukupno 1300 26000 20

Da sada malo bolje objasnimo tabelu. Uzeli smo od prethodnog prijmera količinu od 1300
proizvedenih pari cipela. Ako je za jedan čas društveno potrebnog rada proizvedeno 2 evra,
onda znači da je tržišna cijena robe 20 evra jer se uzima princip iz prethodne tabele da tržišnu
cijenu određuju najveći proizvođači. Vidimo da je kod prve grupe proizvođača cijena robe 12
evra a kod treće 24 evra, što znači da će prva grupa imati najviše kupaca a treća najmanje, ako
uzmemo da će kupci ići kod najjeftinijeg proizvođača. Samim tim dolazi do nastanka
konkurencije, gde će treća grupa morati da smanji cijenu kako bi ostala konkurentna, a prva
grupa će morati da poveća cijenu, i to do nivoa tržišne cijene robe, tačnije do vrijednosti od 20
evra.

Procesom konkurencije u okviru jedne grane formira se jedinstvena prodajna cijena nezavisno
od volje bilo kod učesnika u razmjeni. Ova cijena predstavlja nešto objektivno o čemu moraju
voditi računa svi privredni subjekti u procesu donošenja odluka. Formiranje tržine cijene kao
jedinstvene cijene odvija se procesom konkurencije među proizvođačima date grane,
svođenjem individualnog radnog vremena robnih proizvođača na društveno potrebno radno
vrijeme, odnosno na tržišnu vrijednost robe.

7
Formiranje tržišne cijene u uslovima kada se ponuda ne poklapa sa tražnjom robe postoji u
slučaju kada je tražnja veća od ponude robe u nekoj grani proizvodnje. To je slučaj kada su
robni proizvođači u najpovoljnijoj situaciji, jer porast tražnje za nekom robom može dovesti
do porasta društveno priznatog rada iznad društveno potrebnog rada

8
 ZAKLJUČAK

U ovom radu obradila sam temu tržišne vrijednosti robe i tržišne cijene robe. Vidjeli smo na
početku rada šta je to roba, obradili smo njen pojam, odredili smo definiciju i navela sam koji
su to element koji čine robu i ukazala da moraju postojati svi elementi zajedno, a ako nema
jednog elementa onda ne možemo govoriti o robi.

U drugom dijelu rada obradila sam tržišnu vrijednost robe. Utvrdili smo njenu definiciju, i
vidjeli koji su sve faktori potrebni za određivanje vrijednosti robe na tržištu. Takođe utvrdili
smo pojam društveno potrebnog radnog vremena koje je neophodno da bi se odredila tržišna
vrijednost robe. Vidjjeli smo da je tržišna vrijednost robe količnik ukupnog utrošenog radnog
vremena i ukupne količine robe.

U trećem dijelu se vidi koji sve elementi čine tržišnu cijenu robe. Mogli smo da primjetimo da
je tržina cijena robe je jedna od osnovnih ekonomskih kategorija svih oblika robne
proizvodnje i nju možemo definisati kao novčani izraz tržišne vrijednosti robe. Vidjeli smo da
tržišna cijena kao cijena koja se formira na tržištu zavisi i od drugih faktora i to veličine
uloženog apstraktnog rada, od vijrednosti novca i mjerila cijena. Takođe ukazali smo na
značaj konkurencije na tržištu kao jedan od važnijih faktora u samom određuvanju tržišne
cijene robe.

9
 LITERATURA

1. Menadžerska ekonomija prof.dr Ibrahim Jusufranić

2. Prof. Dragan Kitanović i Prof. Nataša Golubović, Osnovi političke

ekonomije

10