PROSTA I SLOŽENA KAMATA I PRIMJENA U PRAKSI

SEMINARSKI RAD

Predmet: Kvantitativni modeli u finansijama

Mentor: Prof. dr Željko Šain
Studenti: Pušina Enisa 69387
Kalkan Kenan
Omar

Sarajevo, novembar 2021.

SADRŽAJ

2
 1. UVOD

Kamata je riječ grčkog podrijetla: “kamatos” što u prevodu znači zarada. Najčešće se pojam
kamata objašnjava kao naknada za raspolaganjem tuđim novcem. Kroz historiju kamata se
spominje jos 1754 godine prije nove ere u Hamurabijevom zakonu. Zbog negativnih efekata koje
kamata prouzrokuje ista je bila ograničavana ili zabranjivana. Npr. Grcima u antičkoj Grčkoj
posuđivanje novca uz kamatu nilo je zabranjeno, sam Aristotel nj+ije odobravao kamatu te je
novac smatrao sterilnim. Hamurabijev zakon u Babilonu je sardžao odredbe o maksimalnoj
visini kamatne stope koja se posuđivanjem novca može naplatiti. Također religije kao što su
islam u potpunosti zabranjuju kamatu te istu nazivaj haramom (grijeh),dok kršćanstvo i judaizam
djelimićno ograničavaju uzimanje kamate. Islam je razvio i islamsko bankarstvo, koje posluje po
ekonomskim principima ali uz odsustvo kamate. “Matematička podjela kamate na prostu i
složenu zasniva se na načinu njenog obračunavanja. Jedan od bitnih elemenata u postupku
izračunavanja kamate jeste glavnica, odnosno iznos od kojeg se kamata računa. Prilikom
zaključivanja ugovora o zasnivanju dužničko-povjerilačkog odnosa, plaćanje kamate može se
ugovoriti tako da se kao element računa uzima isključivo čista glavnica, bez obzira na vrijeme
trajanja ovog odnosa ili, pak, tako da se ona svaki put računa od uvećane glavnice, odnosno
glavnice uvećane za isnos ranije pravno i finansijski ostvarene kamate. U prvom se slučaju moze
govoriti o prostoj(jednostavnoj), a u drugom o složenoj kamati (kamati na kamatu, složenom
interesu ili interesu na interes)”1 Da bismo bolje razumjeli kamatu prvo čemo obratiti pažnju na
to šta je vremenska vrijednost novca.

2. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

Vremenska vrijednost novca predstavlja koncept prema kojem novac u sadašnjosti više vrijedni,
više se preferira nego nominalno isti iznos novca u budućnosti. Novac najkraće možemo defi
nisati kao opšteprihvaćeno sredstvo plaćanja svih ostalih roba i usluga ponuđenih na tržištu ili
kao univerzalni ekvivalent razmjene.2 Bazira se na mogućnosti da se novac u sadašnjosti uloži,
kako bi se u budućnosti uvećao. Bazira se također na činjenici da je sklonost potrošnje u
sadašnjosti veća u odnosu na isti opseg potrošnje u budućnosti. 3Zbog toga se potrošnja odgađa
jedino ako postoji mogućnost da se u budućnosti obujam potrošnje poveća, odnosno da se
potpunije zadovolje potrebe. Postoji više razloga preferiranja raspolaganja novcem u
sadašnjosti:4
a)rizik priliva novca i njegove transformacije
b)inflacija

1
Finansijska matematika; Dr Brakno Trklja, Sarajevo, 2008
2
Fikret Čaušević, Osnovi ekonomije, Sarajevo, 2012., str.104
3
Graziani,A.,The Theory of the Monetary Circuit, Thames Papers in Political Economy, Spring 1989.,str.241
4
Vremenska vrijednost novca, http.//www.poslovni.hr/leksikon/vremenska-vrijednost-novca-1576
c) mogućnost upotrebe novca (posjedovanje novca omogućava njegovu potrošnju, tj.
Zadovoljavanje određenih potreba, osim toga ulaganjem novca u sadašnjosti taj inos u
budućnosti se može povećati).
Bez razumjevanja vremenske vrijednosti novca nije moguće razumjeti ni kamate, način i vrijeme
ukamačivanja kao ni donositi ispravne finansijske odluke, odnosno učinkovito upravljati
finansijama.5 Razlikujemo sadašnju vrijednost novca i buduću vrijednost novca.

Sadašnja vrijednost novca

Sadašnja vrijednost nije ništa drugo do današnja novaca vrijedi. To je jedan od važnih koncepata
u finansijama i temelj je za cijene dionica, cijene obveznica, finansijsko modeliranje, bankarstvo
i osiguranje, itd. Sadašnja vrijednost se također naziva snižena vrijednost. To je pokazatelj za
ulagače da novca koji će dobiti danas može u budućnosti donijeti povrat. Pomoću sadašnje
vrijednosti ulagači izračunavaju sadašnju vrijednost očekivanog novčanog toka firme kako bi
odlučili koliko vrijedi dionica danas i da li uložiti u istu ili ne.
Formula za izračunavanje sadašnje vrijednosti je:
PV=FV / (1+p)n
PV – predstavlja sadašnju vrijednost; FV – buduća vrijednost; p-kamatna stopa; n- broj
obračunskih perioda ili vrijeme ukamačivanja.

2.2. Buduća vrijednost novca

Buduća vrijednost je iznos novca koji će vremenom rasti s jednostavnim ili složenim kamatama.
To je jedan od najvažnijih koncepata finansija, a temelji se na vrijednosti vremena. Ulagači
koriste ovu metodu kako bi znali koja će biti buduća vrijednost njihovog ulaganja nakon
određenog vremenskog razdoblja koja se izračunava na temelju pretpostavljene stope rasta. Tako
nam vrijednost u osnovi govori koliko ćete novca dobiti u bilo kojoj vrsti ulaganja u budućnosti.
Formula za izračunavanje buduće vrijednosti je:
FV=PV *(1+p) n
FV-predstavlja buduću vrijednost; PV- sarašnju vrijednost; p- kamatna stopa; i n- vrijeme
ukamačivanja.

5
Dwivedi, S., Macroeconomics:Theory and Policy. Tata McGraw-Hill, 2005., str.56

4
 3. PROSTA KAMATNA STOPA
Prosta kamata jeste kamata koja se za svaki period obračuna računa na istu osnovicu i ujedno
predstavlja konstantnu veličinu. Prosti kamatni račun predstavlja račun koji je određen u
zavisnosti između kapitala, kamatne stope i vremena za koji se računa kamata gdje se kamata
izračunava na istu osnovicu. Izračunavanje kamate se radi samo jednom, a to je na kraju perioda
ili na dan plaćanja.
Matematički, to se može izraziti na sljedeži naćin: K = Gpg
(K)- iznos kamate; (G)- glavnica; (p)- kamatna stopa; (g)- vrijeme

PRIMJER 1
Kojim će iznosom ulagač raspolagati poslije 3 godine ako danas uloži 6000 d u banku koja obračunava
kamatu godišnje po 5%?
G= 6000
g=3
p=5%
Jasno je da će ulagač poslije tri godine raspolagati iznosom koji predstavlja zbir njegovog uloga i kamate.
Prosta kamata K

K=Gpg/100=6000*5*3/100=900
G= 6 000,00
K= 900,00
G + K = 6 900,00
Stanje imovina na računu ulagača je, prema tome, slijedeće:
Na početku 1.godine 6 000,00 d
+ 5% kamate za jednu godinu 300.00 d
Na početku 2.godine 6 300,00 d
+ 5% kamate za jednu godinu 300.00 d
Na početku 3.godine 6 600,00 d
+ 5% kamate za jednu godinu 300,00 d
Na kraju 3.godine 6 900,00 d
5
U ovom opštem obliku, u obzir se uzima da je riječ o godišnjoj kamatnoj stopi i godišnjem
obračunu kamate. Međutim, kamata se može obračunavati u raznim vremenskim jedinicama:
godišnje, polugodište, tromjesečje, mjesec, dan itd., pa g može biti zamjenjeno sa d – dani, m-
mjeseci, a g – godine.

Imovina ulagača povećava se svake godine za isti iznos. Ona se, dakle, uvećava po aritmetičkoj
progresiji u kojoj je jednogodišnja kamata diferencija progresije. Prema tome, linearni rast je
način njenog uvećavanja.6
Slika 1.

3.1.Obračun kamate na mjesečnom nivou

U predhodnom primjeru smo vudjeli kako to izgleda kada se kamata obračunava godišnje, u
nastavku čemo prikazati najčešći vid plaćanja anutieta a to je mjesečno.
Formula koju čemo koristiti glasi:

K × p ×m
i=
1200

6
Dr Branko Trklja, Finansijska matematika., Sarajevo, 2008. str.3

6
PRIMJER 2
Koliko će dužnik kamate platiti povjeriocu na pozajmljenih 145.000 KM, u periodu od 8 mjeseci, uz
kamatnu stopu od 4%?
K=145.000 KM
m=8 (mjeseci)
P=4%
i=?

145.000× 4 × 8
i=
1200

i= 3.866, 67 KM

Dužnik će povjeriocu na pozajmljenih 145.000 KM u periodu od 8 mjeseci uz kamatnu stopu od 4%,

vratiti 3.866, 67 KM na ime kamate.

3.2. Obračun kamate na dnevnom nivou

Prosta kamata izračunava se na različite načine kada je vreme dato u danima, pa tako imamo:
 Francuska metoda (k,360) – dani se računaju po kalendaru a godina ima 360 dana;
 Njemačka metoda (30,360) – svaki mesec ima 30 dana, a godina 360 dana;
 Engleska metoda (k,365) – dani se računaju po kalendaru a godina ima 365 (366)
dana;

Koja od ovih metoda će se koristiti zavisi od običaja koji vladaju u dotičnom novčanom području
za vrstu poslova o kojoj je riječ, odnosno od ugovora koji se zaključuje između povjerioca i
dužnika.

S obzirom na gore navedeno nameče se zaključak da razlikujemo dva načina računanja proste
kamate, a to su:

a) ako je u pitanju računanje 360 dana, kamatu računamo kao:

K × p ×d
i=
36.000

7
 b) ako je u pitanju da računamo da godina ima 365 dana, onda koristimo slijedeću formulu:

K × p ×d
i=
36.500

PRIMJER 3
Koliko će kamate dužnik platiti povjeriocu na pozajmljenih 100.000 KM, za 50 dana sa kamatnom
stopom od 4%, ukoliko godina ima:
a) 360 dana
b) 365 dana
K=1000.000 KM
d=50 (dana)
p=4%
i=? a)

10 0.000× 4 × 50
i=
36.000

i= 555, 555 KM

b)

10 0.000× 4 × 50
i=
36.500

i= 547,945 KM

Dužnik će povjeriocu uz pozajmljenih 100.000KM, za 50 dana i uz kamatnu stopu od 4%, platiti:

a) 555, 555 KM
b) 547, 945 KM

8
 4. SLOŽENA KAMATNA STOPA

Složena kamata kao matematička kategorija predstavlja, dakle, pribrajanjedospjele kamate

postojećoj imovini i računanje kamate za naredni period od tako uvećanog
iznosa.7Izračunavanjem složene kamate se bavi poseban dio matematike koji se naziva
finansijska matematika. Izračunavanje složene kamate je takvo da ona svaki put ima drugu
osnovicu, koja je veća od predhodne za iznos kamate za jedan period. Ovaj efekat se često naziva
“efekat snijezne kugle”, kako se kapital “kotrlja niz planinu” on postaje sve veći i veći, bez
obzira kolika je ta zamišljena grudva bila velika na poćetku ovsno o dužini kotrljanja ona postaje
sve veća i veća. Isti taj efekat se primjenjuje in a složenu kamatu.
Izračunavanje složene kamate je jednostavno ka oi izračunavanje proste kamatne stope, naravno
uz upotrebu odgovarajučih formula.
U čemu je materijalna razlika između proste i složene kamate moze se objasniti na sljedećem
primjeru:

7
Dr Branko Trklja, Finansijska matematika., Sarajevo, 2008. str.3

9
PRIMJER 4

Na koji će iznos porasti 100.000 KM na kraju 4. godine uz kamatnu stopu 4% godišnje?

Riješiti pomoću prostog i složenog kamatnog računa.

a) prosti kamatni račun

100.000∗4∗4
i=
100
i= 16.000KM,
odnosno,
početna vrijednost uloga 100.000 KM
+ kamata 4% 16.000 KM
------------------------------------------------------------
ukupno 116.000 KM

b) složeni kamatni račun

početna vrijednost uloga 100.000 KM

+ kamata za prvu godinu 4.000 KM
vrijednost uloga na kraju prve godine 104.000 KM
+ kamata za drugu godinu 4.160 KM
vrijednost uloga na kraju druge godine 108.160 KM
+ kamata za treću godinu 4.326,4 KM
ulog + složena kamata na kraju treće godine 112.486,4 KM

Potrebno je razlikovati složenu kamatu u zavisnosti da li se računa na poćetku ili na kraju

obračunskog perioda. Pa tako razlikujemo pojmove anticipativno i dekurzivno.
Dekurzivno računanje kamatne stope podrazumjeva njegovo računanje na kraju perioda, dok
anticipativno podrazumjeva računanje kamatne stope na početku obračunskog perioda.Samim
tim konačni iznos kod dekurzivnom i naticipativnog računanja će biti različit.

10
Razlika između dekurzivnog i anticipativnog računanja interesa ćemo pokazati na sljedećem
primjeru:

PRIMJER 5

Odobren je kredit od 100.000 KM na vrijeme od jedne godine uz kamatnu stopu od 5% godišnje.

Odrediti iznos koji je dužnik obavezan vratiti ukoliko se primjenjuje:
a) dekurzivno računanje kamate
b) anticipativno računanje kamate.
K = 100.000 KM
t = 1 godina
p = 5%
i=?

a) dekurzivno računanje kamate

K=100.000KM Kn= 105.000KM

dužnik prima zajam K=100.000KM

+ 5% (d) kamate i= 5.000KM
dužnik plaća ukupno K+i= 105.000KM

b) anticipativno računanje kamate

K-i= 95.000KM K=100.000KM

kredit K=100.000KM
- 5% (a) kamate i= 5000KM
dužnik prima K-i= 95.000KM
Za dužnika je bolje da koristi dekurzivni račun jer na početku raspolaže sa većim iznosom

Slika 2.

11
 Slika 3.

5. PRIMJENA KAMATNOG RAČUNA U PRAKSI

U poslovnoj praksi prost ii složeni kamatni račun svoju praktičnu primjenu imaju u uobičajenim
poslovnim situacijama – primanju i davanju pozajmica(kredita), najamnom odnosu u ulozi
najmodavac i najmoprimac, ulaganju u obaveze i druge dužničke instrumente, diskontiranju
mjenica, dugotrajnih portaživanja i obveza, obračun zateznih kamata is l.8
Najčešće, složena kamata se primjenjuje u kreditiranju. Postoje različiti oblici kreditiranja poput
komercijalnih, bankarskih, potrošačkih i državnih. Komercijalni krediti su krediti koji se daju u
robi, a vraćaju u novcu. Bankarski krediti, kao što im i sam naziv kaže, predstavljaju kredite
odobrene od strane komercijalnih banaka koji se plasiraju stanovništvu i preduzećima. Potrošački
krediti su krediti koji se odobravaju za potrošnju potrošačkih proizvoda i usluga fizičkim licima.
Državni krediti ili javni krediti su krediti jedne države i ostvaruju se zaduživanjem države
izdavanjem obveznica.
Primjer gdje se složene kamate još koriste su penzioni fondovi. Razne kompanije traže pomoć na
investicijskim računima za isplatu penzija. Obično poslodavci isključuju fiksni iznos plate svojih
zaposlenika i doprinose u njihov penzioni fond. Iznos se akumulira godinama dok zaposlenici ne
dostignu dob za umirovljenje, kada se cjelokupni iznos osigurava kao penzija. Penzioni fond
zadržava svoj osnovni smisao u pravovremenoj isplati penzija svojim umirovljenim
zaposlenicima, što je upravo proces koji se učinkovito poboljšava konceptom složenih kamata.

5.1. Kamatni račun u bankarskim poslovima

8
Edukacija.hr – klikom do znanja (https://www.google.hr/ 11.03.2015.)

12
Kamatni račun najčešće se primjenjuje u bankarskim poslovima, i to prilikom obračuna kredita
privatnim ili poslovnim subjektima.
Pravilnikom o obračunu kamata i naknada za kamate se utvrđuju:
 vrste i karakteristike ugovaranja kamatnih stopa
 izračun referentne kamatne stope
 formiranje i promjena kamatnih stopa po nedospjelim ugovorima
 metode i način obračuna te plaćanja kamata
 način obračuna i plaćanja zateznih kamata
 tretman predplate
Banka u principu primjenjuje proporcionalno metode obračuna kamata po stvarnom broju dana s
razdobljem ukamaćivanja od dana valute do jednog dana prije plaćanja, osim u poslovanju sa
finansijskim institucijama na tržištima sa specifičnom metodom ukamaćivanja.

5.2. Metoda obračuna kamata i naknada

Banka obavlja obračun kamate primjenom dekurzivne metode obračuna, osim na otkup mjenica i
potraživanja, pri čemu se primjenjuje anticipativna metoda. Banka pri obračunu kamata koristi:
 Proporcionalnu metodu
 Konformnu metodu

5.3. Određivanje kamatne stope

Kamatne stope po kojima banka obračunava kamate na korištena sredstva in a plasmane utvrđuju
se ugovorom o depozitu ili kreditu, odnosno zaključcima. Banka može ugovoriti četiri vrste
redovnih kamatnih stopa:9
a) Fiksne kamatne stope – kamatna stopa nije podlozna promjenama u toku ugovorenog
razdoblja;
b) Promjenjive kamatne stope – kamatna stopa je promjenjiva u toku ugovorenog razdoblja;
c) Portfolio promjenljive kamatne stope – kamatna stopa je promjenljiva tokom ugovorenog
razdoblja, a promjene se utvrđuju posebnom odlukom nadležnog organa Banke za
određeni portfolio kredita/depozita;
d) Plutajuće kamatne stope – kamatna stopa je promjenljiva tokom ugovornog razdoblja i to
u pravilu na prvi dan obračunskog razdoblja, ali može biti promjenjena i tokom
obračunskog razdoblja ili tek po isteku obračunskog razdoblja na temelju ostvarenih
ugovorenih kriterija
e)
5.4. Vrste kamatnih stopa u poslovanju sa građanima

9
Ibid, str.6

13
Vrste kamatnih stopa u poslovanju s građanima su:
 Varijabilna kamatna stopa
 Portfolio promjenljiva kamatna stopa
 Fiksna kamatna stopa
Varijabilna kamatna stopa je kamatna stopa čija je visina podložna izmjenama tokom trajanja
kredita ili depozita, što znači da banka ima pravo da promjeni kamatu u skladu sa ugovorom.
Visina rate može da se povećava, ali i da se smanji, što zavisi od kretanja kamatnih stopa tokom
perioda otplate kredita. Varijabilna kamatna stopa se uglavnom ugovara kod dugoročnih
kredita.10
Portfolio promjenljiva kamatna stopa kamatna stopa je promjenljiva tokom ugovorenog
razdoblja.
Fiksna kamatna stopa označava stopu koja je nepromjenljiva kroz ugovoreno razdoblje trajanja
kredita ili depozita. Kamatna stopa, ćija je visina određena prilikom potpisivanja ugovora, ne
može se mjenjati tokom otplate kredita. Ostaje ista od početka do kraja. Kredit sa fiksnom
kamatnom stopom predstavlja najmanji rizik za korisnika, jer će iznos svake rate kredita do kraja
otplate biti identićan. 11
Banka može ugovoriti slijedeće parameter za promjenu kamatnih stopa:
 Referentne kamatne stope
 Trezorski zapisi
 Bazna kamatna stopa
 Eskontna kamatna stopa
 Nacionalna referentna stopa

10
http://m.kliker.ba/aktuelno/08072016/fiksna-vs-varijabilna-kamatna-stopa-prednosti-i-mane
11

http://m.kliker.ba/aktuelno/08072016/fiksna-vs-varijabilna-kamatna-stopa-prednosti-i-mane

14
 6. ZAKLJUČAK

Kamate kao sastavni dio finansijskih prihoda i rashoda za većinu kompanija su jedna od ključnih
komponenti dobiti ili gubitka. Uprkos tome, stiče se utisak da se u praksi ovoj problematici
mnogo manje pažnje posvećuje nego što je potrebno.Primjeri dati u ovom radu upućuju na
zaključak da je neophodno obratiti pažnju na razlike u obračunima prilikom primjene određene
metode obračuna kamate. Suočavanje sa stvarnim dugom je nešto što se ne može izbjeći, ako je
dug već nastao, stoga kompanije moraju da vode računa kod donošenja poslovnih odluka, sve u
cilju veće profitabilnosti i finansijske stabilnosti. Uz sve to, da bismo bili sigurni da naša
kompanija uredno može vraćati kreditni dug i podmirivati tekuće obaveze, neophodno je uraditi
poslovni plan koji će pomoći u donošenju ispravne odluke kada je u pitanju kreditno
zaduživanje, a potom i da uvjerimo kreditora da se radi o isplativom poslovnom poduhvatu.

7. REFERENCE

15
1. Njuhović Zijad, Šain Željko, Poslovne finansije, Sarajevo 2003. godina
2. Trklja Branko, Finansijska matematika, Sarajevo 2008. Godina
3. Edukacija.hr – klikom do znanja (https://www.google.hr/ 11.03.2015.)
4. Fikret Čaušević, Osnovi ekonomije, Sarajevo, 2012., str.104
5. Graziani,A.,The Theory of the Monetary Circuit, Thames Papers in Political Economy,
Spring 1989.,str.241
6. Vremenska vrijednost novca, http.//www.poslovni.hr/leksikon/vremenska-vrijednost-
novca-1576
7. Dwivedi, S., Macroeconomics:Theory and Policy. Tata McGraw-Hill, 2005., str.56
8. https://en.wikipedia.org/wiki/Interest

16