FINANSIJSKA MATEMATIKA se bavi proučavanjem finansijskih problema u

kojima je zastupljeno računanje kamate na kamatu.

METODU PROLONGACIJE primjenjujemo onda kada želimo da saznamo konačnu
ili buduću vrijednost nekog iznosa. Neka se pođe od pretpostavke da se danas uloži
iznos od C NJ uz kamatnu stopu p% i period od n godina. Pitanje glasi kolika će biti
konačna vrijednost ovog uloga na kraju n-te godine ako se kamata obračunava
godišnje i to na kraju svake godine?
METODA DISKONTOVANJA znači da neki iznos kasnijeg roka svodimo na raniji
rok. Pitanje će glasiti: koliko treba uložiti danas da bi na kraju n-te godine uz godišnji
obračun kamate na računu bio iznos od Cn NJ?
Da bismo dvije finansijske obaveze mogli komparirati potrebno je, pored njihovog
iznosa, znati još i datum dospijeća, kao i kamatna stopa koja se primjenjuje za
kapitalizaciju tih iznosa.
SREDNJI ROK PLAĆANJA se javlja u situaciji kada više različitih iznosa
potraživanja, sa različitim rokovima dospjelosti, treba platiti istog dana u iznosu koji je
jednak sumi svih pojedinačnih iznosa.
PRINCIP EKVIVALENCIJE podrazumijeva da iznos svih uplata mora biti jednak
iznosu svih isplata, koje rezultiraju iz tih uplata, svedenim na isti vremenski trenutak.
PRINCIP ZAJEDNIČKOG ROKA se može definisati na sljedeći način: iznosi
različitih rokova dospjelosti mogu se komparirati samo ako su svedeni na isti rok.
PROCENTNA STOPA je broj koji nam pokazuje koliko jedinica treba uzeti na svakih
100/1000 jedinica zadanog broja.
NOMINALNA KAMATNA STOPA je stopa koja je data za određeni bazni period,
obično godinu dana.
Ako se u okviru baznog perioda kamata obračunava više puta, onda se za taj specifični
obračunski period primjenjuje RELATIVNA KAMATNA STOPA koja je uvijek
manja od nominalne, jer predstavlja njen alikvotni dio.
KONFORMNA KAMATNA STOPA predstavlja onu kamatnu stopu koja daje isti
iznos kamate, kao i nominalna kamatna stopa pri godišnjem kapitalisanju, bez obzira
na to koliko puta godišnje se vršio obračun kamate. Uvijek je manja od relativne
kamatne stope.
EFEKTIVNA KAMATNA STOPA za razliku od nominalne, uključuje propisane
bankarske troškove na godišnjem nivou. To je zapravo stvarna kamatna stopa koju
plaća zajmoprimac, koja realno izražava ukupnu cijenu kredita, tj. sve troškove u vezi
kredita. Uvijek je iznos veći od nominalne stope na godišnjem nivou.
KONAČNU VRIJEDNOST pojedinačnog iznosa možemo izračunati pomoću metode
prolongacije i to na takav način što na početnu vrijednost tog iznosa dodamo
odgovarajući iznos kamate.
Za svih n perioda, FAKTOR AKUMULACIJE nam pokazuje konačnu vrijednost 1 NJ
na kraju n-tog obračunskog perioda koristeći kamatnu stopu od p% (d).
Ako je konačna vrijednost zbir početne vrijednosti i kamate, odnosno prirasta uopšte,
onda je POČETNA VRIJEDNOST razlika između konačne vrijednosti i kamate.
Računamo je pomoću metode diskontovanja. Može se dobiti množenjem konačne
vrijednosti recipročnom vrijednošću odgovarajućeg faktora I tablice.
IZNOS KAMATE predstavlja razliku između konačne i početne vrijednosti jednog
iznosa.
KAMATNU STOPU možemo izračunati ukoliko nam je poznata konačna i početna
vrijednost pojedinačnog iznosa, te broj obračunskih perioda. Može se izračunati
algebarski ili pomoću tablica složenih kamata. Ona nije data direktno u algebarskoj
formuli, već je sadržana u izrazu za izračunavanje dekurzivnog kamatnog faktora.
ZATEZNU KAMATU plaća dužnik ukoliko dospjeli iznos ne uplati u ugovorenom
roku.
INTERKALARNA KAMATA se obračunava i naplaćuje od momenta odobravanja
kredita do momenta kada se kredit faktički i počne otplaćivati.
VRIJEME UKAMAĆIVANJA ili broj obračunskih perioda možemo izračunati
ukoliko su nam poznate konačna i početna vrijednost jednog iznosa, te kamatna stopa.
Do rezultata možemo doći algebarski ili pomoću tablica složenih kamata.
O PROSTIM KAMATAMA se govori kada dužnik plaća kamate povjeriocu u tačno
utvrđenom terminu. Glavnica ostaje nepromijenjena.
O SLOŽENIM KAMATAMA (kamata na kamatu) se govori kada dužnik ne isplaćuje
kamate povjeriocu već se one dodaju glavnici, i tako na uvećanu glavnicu se i dalje
računaju kamate. Poslije svakog obračunavanja kamata se mijenja.
KAMATNI KLJUČ je količnik koji se dobije dijeljenjem broja 36000/36500 sa
kamatnom stopom.
DEKURZIVNO računanje kamata je takvo računanje kamata kad se kamte
obračunavaju i plaćaju na kraju perioda.
ANTICIPATIVNO računanje kamata je takvo računanje kamata kad se kamate
obračunavaju i plaćaju na početku perioda.
ULOZI su uplate koje se vrše privremeno u jednakim vremenskim razmacima u
jednakim iznosima.
Za uloge su karakteristične sljedeće OSOBINE: povremenost koja automatski
isključuje jednokratnost ulaganja; vremenska jednakost perioda ulaganja; kvantitativno
manifestovanje iznosa prema nekom matematičkom zakonu.
PERIOD PLAĆANJA (ulaganja) je naziv za vremenski razmak između dvije
sukcesivne uplate.
Uplaćeni ulozi mogu se realizovati na dan zadnje uplate, odnosno jedan period kasnije,
ili po isteku dva i više perioda. Prvi slučaj je o ulozima NEPOSREDNE, a drugi slučaj
je o ulozima ODLOŽENE realizacije.
Ako se uplaćuje na početku svakog perioda plaćanja, onda se radi o
ANTICIPATIVNIM ULOZIMA.
Ako se uplaćuje na kraju svakog perioda, onda se radi o DEKURZIVNIM ULOZIMA.
PERIOD OBRAČUNA KAMATA (period kapitalisanja) je naziv za vremenski
razmak između dva sukcesivna obračuna kamata.
KONAČNA VRIJEDNOST ULOGA je zbir položenih uloga i kamate koju ulagač
primi.
Prema METODI EKVIVALENTNIH ULOGA potrebno je pronaći ekvivalentni ulog
koje bi se uplaćivao u istim vremenskim intervalima koji se koriste i za obračun
kamate.
Ukoliko se iznosi uloga mijenjaju po zakonitostima aritmetičke ili geometrijske
progresije, onda se takvi iznosi nazivaju VARIJABILNI ULOZI.
IZNOS ULOGA možemo izračunati ukoliko su nam poznate veličine: konačna
vrijednost svih uloga, broj uloga i kamatna stopa.
RENTE se mogu shvatiti kao novčana primanja, odnosno isplate, u jednakim
vremenskim razmacima, u jednakim iznosima.
Prema iznosima u kojima se realizuju, RENTE MOGU BITI: jednake (stalne) i
promjenljive.
Prema dužini vremena primanja, RENTE MOGU BITI: privremene, doživotne,
vječite.
PRIVREMENA RENTA se prima u toku ugovorom utvrđenog vremena.
DOŽIVOTNA RENTA je renta koja se isplaćuje do kraja života korisnika.
Za VJEČITU RENTU karakteristična je neograničena trajnost toka isplate.
RENTA JE NEPOSREDNA ako isplata počinje na dan uplate, na osnovu koje se ona
prima, ili krajem prvog perioda primanja rente.
O ODGOĐENOJ RENTI može se govoriti ako isplata počinje dva ili više perioda
nakon uplate.
ANTICIPATIVNE RENTE su one rente koje su plative unaprijed.
DEKURZIVNE RENTE su one rente koje su plative unazad.
Suština METODE EKVIVALENTIH RENTI je u tome da sve pojedinačne rente u
okviru jednog obračunskog perioda svedemo na jednu, odnosno ekvivalentnu rentu.
Ukoliko se iznosi renti mijenjaju po zakonitostima aritmetičke ili geometrijske
progresije, onda se takvi iznosi nazivaju VARIJABILNE RENTE.
IZNOS RENTI možemo, algebarski ili pomoću tablica složenih kamata, izračunati
ukoliko su nam poznate veličine: miza, broj renti i kamatna stopa.