INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU

EKONOMSKI FAKULTET U TRAVNIKU

MEDIJANA I MODUS

SEMINARSKI RAD

Predmet: Statistika

Mentor: Prof. dr. sc. Sead Rešić Student: Ivana Ružičić E-33/20

Travnik, 2021.
SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................3
2. MEDIJANA.........................................................................................................................4
2.1. Određivanje medijane u uređenoj seriji.......................................................................4
2.2. Određivanje medijane za statističku distribuciju frekvencija......................................5
2.3. Medijana i kumulativna frekvencija.............................................................................7
2.4. Karakteristike medijane................................................................................................9
3. MODUS (MOD)..................................................................................................................9
4. ZAKLJUČAK....................................................................................................................15
5. LITERATURA..................................................................................................................16

2
 1. UVOD

Srednje vrijednosti su vrijednosti statističkog obilježja koje na specifičan način reprezentiraju

čitav statistički niz odnosno zamjenjuju sve vrijednosti u statističkom nizu i karakteriziraju
statistički niz u cjelini. To su konstante kojima se predočuju nizovi varijabilnih podataka.
Nazivamo ih još i mjerama centralne tendencije.1

Srednja vrijednost se ne može izračunati kod svih statističkih nizova, stoga izbor srednje
vrijednosti ovisi o vrsti statističke varijable ili obilježja, odnosno niza za koji se određuje. 2

S obzirom na način na koji se izračunavaju srednje vrijednosti, one se dijele u dvije grupe, a
to su:

1. Potpune srednje vrijednosti i

2. Položajne srednje vrijednosti.

U potpune srednje vrijednosti spadaju aritmetička sredina, geometrijska sredina i harmonijska

sredina. Dok u položajne srednje vrijednosti spadaju medijana i modus.

U ovom seminarskom radu ćemo detaljnije opisati pojmove medijane i modusa, te na

konkretnim primjerima objasniti njihovu primjenu.

1
https://repozitorij.velegs-nikolatesla.hr/islandora/object/velegs%3A589/datastream/PDF/view
2
http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/2_godina/statistika/3_predavanje_statistika.pdf

3
 2. MEDIJANA

Medijan je položajna srednja vrijednost i nalazi se u sredini niza te numerički niz uređen po
veličini dijeli na dva jednakobrojna dijela. Karakterizira ga činjenica da je barem pola
podataka veće ili jednako od medijana, a pola manje ili jednako od medijana. Označava se s
M e.

Za razliku od aritmetičke sredine koja se definira kao tipična vrijednost obilježja, medijan je
vrijednost obilježja za tipičnu jedinicu. Na vrijednost medijana ne utječu ekstremne
vrijednosti obilježja te je zbog toga pogodna kao srednja vrijednost u rasporedima frekvencija
sa otvorenim intervalima.

Općenito, ako vrijednosti obilježja u distribuciji znatno variraju, medijan je bolja mjera
centralne tendencije od aritmetičke sredine. Kao i kod prethodno opisanih srednjih vrijednosti,
način izračuna medijana ovisi o tome radi li se o negrupiranim ili grupiranim podacima.3

Medijana je vrijednost obilježja koja u seriji uređenoj po veličini (rastućem ili opadajućem
redosljedu) zauzima centralnu poziciju (rang) i dijeli seriju na dva jednaka dijela. Njena
teorijska kumulativna frekvencija je 50%. Dakle, teorijski 50% podataka ima vrijednost
manju ili jednaku medijani i preostala polovina podataka vrijednosti veće od medijane. 4

2.1. Određivanje medijane u uređenoj seriji

Određivanje medijane zavisi od broja podataka u seriji. Analiziraćemo slučajeve određivanja

medijane ukoliko je broj podataka neparan i ukoliko je broj podataka paran.

 Neparan broj podataka

3
https://repozitorij.velegs-nikolatesla.hr/islandora/object/velegs%3A589/datastream/PDF/view
4
Dr. Rabija Somun – Kapetanović, Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Sarajevo, 2008. (str. 58)

4
 U uređenoj seriji { x(i); (i) = 1, ..., N}, gdje (i) predstavlja rang podatka, a N neparan broj
podataka, medijana se izračunava koristeći sljedeću formulu:

x
Me = ( N+1 .
2 )

Uređena statistička serija od 11 podataka:

Rang (i): 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Podaci (xi): 42 48 53 58 60 64 68 79 88

x =x =x 5=60.
Me = ( N+1
2 ) ( 9+2 1 )

 Paran broj podataka

U uređenoj seriji { x(i); (i) = 1,..., N}, gdje (i) predstavlja rang podatka, a N paran broj
podataka medijana se izračunava koristeći sljedeću formulu:

x +x
Me = ( N2 ) ( N2 +1) .
2

U uređenoj seriji veličine 10:

Rang (i): 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Podaci (xi): 42 48 53 58 60 64 68 79 88 90

x +x x +x x(5) + x(6)
Me = ( N2 ) ( N2 +1) = ( 102 ) ( 102 +1) = =
60+64
= 62.5
2 2 2 2

2.2. Određivanje medijane za statističku distribuciju frekvencija

5
Dr. Rabija Somun – Kapetanović, Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Sarajevo, 2008. (str. 58 – 59.)

5
Tabela 2.1. Statistička distribucija frekvencija završenih stanova prema broju soba u
Federaciji Bosne i Hercegovine u 2004. g.

Broj osoba xj Frekvencija fj Rang (i)

1 184 1 - 184
2 238 185 – 422
3 115 423 – 537
4 35 538 – 572
5 2 573 - 574
Ukupno 574 -
Izvor: Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine 2005., str 157.

Medijana je jednaka aritmetičkoj sredini modaliteta koji zauzima rang 287 (574/2=287) i
modaliteta koji zauzima rang 288.

x +x
Me = ( N2 ) ( N2 +1) x 287 + x 288 2+2
= = =2.
2 2 2

U seriji grupisanoj u intervale, medijana se računa na sljedeći način:

N
−S Me−1
Me = x +a ∙ 2
Me Me
f Me

gdje je:

xMe lijeva granica medijanskog intervala,

aMe amplituda medijanskog intervala,

fMe frekvencija medijanskog intervala,

SMe-1 kumulativna frekvencija predmedijanskog intervala,

N zbir svih frekvencija.

6
Praktičnije je računati medijanu ukoliko koristimo kumulativne relativne frekvencije:

F ( Me )−F Me−1
Me = x Me +a Me ∙
P Me

0,50−F Me−1
= x Me +a Me ∙ .
PMe

gdje je:

xMe lijeva granica medijanskog intervala,

aMe amplituda medijanskog intervala

FMe teorijska kumulativna relativna frekvencija medijane,

FMe-1 kumulativna relativna frekvencija predmedijanskog intervala,

PMe relativna frekvencija medijanskog intervala.

Medijana se grafički može odrediti na osnovu kumulativnog dijagrama frekvencija.

Kumulativnu krivu dobijemo spajanjem kumulativnih frekvencija koje odgovaraju svakom
modalitetu ili u slučaju intervalno grupisanih serija gornjim granicama svakog intervala.6

2.3. Medijana i kumulativna frekvencija

U uređenoj seriji (klasiranoj po rastućem ili opadajućem redosljedu podataka) broj podataka
koji prethode medijani je jednak broju podataka koji se nalaze poslije medijane. Na osnovu
ove definicije mogli bismo zaključiti da je kumulativna frekvencija medijane uvijek jednaka
50 %. Provjerićemo da li je to tačno na jednom primjeru za koji smo neophodne podatke
kompletirali i prezentirali u tabeli 2.2.

6
Dr. Rabija Somun – Kapetanović, Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Sarajevo, 2008. (str. 59 – 60.)

7
Tabela 2.2. Određivanje kumulativne frekvencije medijane.

Opservacije Rang Frekvencije Kumulativne Relativne Kumulativne

x(i) (i) fi frekvencije frekvencije relativne
Si pi frekvencije
Fi
42 1 1 1 0,09 0,09
48 2 1 2 0,09 0,18
50 3 1 3 0,09 0,27
52 4 1 4 0,09 0,36
54 5 1 5 0,09 0,45
58 6 1 6 0,09 0,54
58 7 1 7 0,09 0,63
58 8 1 8 0,09 0,72
64 9 1 9 0,09 0,81
68 10 1 10 0,09 0,90
70 11 1 11 0,09 0,99 ≈ 1,00
Ukupno - 11 - 0,99 ≈ 1,00 -

x =x =x( 6)=58.
Me = ( N+1
2 ) ( 11+1
2 )

Konstatujemo da 5 podataka prethodi medijani koja je jednaka 58 i 5 podataka se nalazi

poslije medijane. Uočavamo da se podatak 58 ponavlja tri puta i da je kumulativna rastuća
frekvencija ovog modaliteta jednaka 0,72 (dakle 72%), što je znatno više od 50% koliko je
teorijska kumulativna frekvencija medijane. Dakle, u slučaju kada jedna vrijednost zauzima
centralni rang u seriji, ali i više ostalih rangova, odgovarajuća kumulativna frekvencija se
može znatno razlikovati od teorijski pretpostavljene.7
7
Dr. Rabija Somun – Kapetanović, Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Sarajevo, 2008. (str. 60 – 61.)

8
 2.4. Karakteristike medijane

Medijana je parametar centralne pozicije u seriji na koju ekstremne vrijednosti nemaju uticaja
jer medijana ne zavisi od vrijednosti podataka nego od njihovog ranga, pozicije u seriji. Ako
su npr. greškom evidentirane neke ekstremne vrijednosti one neće uticati na medijanu.

Posmatrajmo dvije uređene serije veličine 11:

Rang (i): 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Varijabla X1: 42 48 50 52 54 58 59 63 74 78 80

Varijabla X2: 42 48 50 52 54 58 59 63 74 78 200

U oba slučaja medijana je jednaka 58.

Kako u uređenoj seriji polovina podataka prethodi medijani i polovina podataka se nalazi
poslije medijane, medijana se naziva također kvantil reda 0,5 (ili reda 50%).8

3. MODUS (MOD)

Mod je jedna od najstarijih pozicionih vrijednosti koja se jednostavno utvrđuje. Mod se

definiše kao modalitet varijable koji se najčešće pojavljuje, tj. modalitet koji ima najveću
frekvenciju. Najčešći su slučajevi unimodalnih serija. Međutim, potrebno je naglasiti da serija
može biti bimodalna ili višemodalna ukoliko se u jednoj seriji nalazi više modalitetakoji imaju
najvišu frekvenciju.9

8
Dr. Rabija Somun – Kapetanović, Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Sarajevo, 2008. (str. 62.)
9
Dr. Rabija Somun – Kapetanović, Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Sarajevo, 2008. (str. 56.)

9
Mod je vrijednost statističkog obilježja koja se najčešće javlja u nekom nizu tj. vrijednost
obilježja kojoj pripada najveća frekvencija. Mod se pojavljuje u nizu te je prema tome mod
modalitet nominalne varijable, rang – varijable ili numeričke varijable s najvećom
frekvencijom. Mod se označava s Mo.10

Primjer 1. Određivanje moda

Tabela 3.1. Nastavnici sa punim radnim vremenom na visokoškolskim ustanovama u

Federaciji Bosne i Hercegovine u 2001/2002 godini.

Nastavnici Frekvencije u fj
Redovni profesor 332
Vanredni profesor 248
Docent 251
Ostali 50
Ukupno 881
Izvor: Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo,
2002.

Mod je, kao što smo već naglasili, modalitet varijable koji ima najveću frekvenciju. To je u
našem primjeru modalitet redovni profesor. Grafički je vrlo jednostavno u ovom slučaju
odrediti mod.

Grafikon 1 - Nastavnici na visokoškolskim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine u

2001/2002.

10
https://repozitorij.velegs-nikolatesla.hr/islandora/object/velegs%3A589/datastream/PDF/view

10
U slučaju intervalno grupisanih distribucija, poslije određivanja modalnog intervala koji ima
najveću frekvenciju (ili najveću frekvenciju po jedinici amplitude u slučaju da intervali
nemaju istu amplitudu), mod možemo izračunati linearnom interpolacijom korištenjem
sljedeće formule:

f 2−f 1
Mo = x Mo + aMo ∙
( f 2−f 1 ) + ( f 2−f 3 )

gdje je:

xMo lijeva granica modalnog intervala,

aMo amplituda (širina) modalnog intervala,

f1 frekvencija prethodnog intervala,

f2 frekvencija modalnog intervala,

f3 frekvencija narednog intervala.

Tabela 3.2. Starosna struktura stanovništva Federacije BiH u 2000. godini

Starosna sturktura Amplituda intervala Broj stanovnika Gustoća intervala ili

xj aj fj korigovana frekvencija
fj / a j
0 – 14 15 588 210 39 214
15 – 64 50 1 896 277 37 925,5
65 i više 26 316 513 12 173,6
Ukupno - 2 801 000 -

U ovom primjeru intervali nemaju jednake amplitude pa je za utvrđivanje modalnog intervala

potrebno izračunati broj stanovnika po jedinici amplitude (dijeli se frekvencija broj
stanovnika sa amplitudom intervala) ili gustoću intervala da bi se odredila modalna klasa. U
ovom slučaju modalna klasa je klasa od 0 do 14.

11
U slučaju da koristimo relativne frekvencije formula je analogna gore navedenoj, osim što
umjesto apsolutne frekvencije fj koristimo relativnu frekvenciju pj.

Postoji i sljedeća formula pomoću koje možemo utvrditi aproksimativnu vrijednost moda u
unimodalnim i nesimetričnim distribucijama: Mo ≈ 3 Me – 2.

Prema ovom izrazu, mod je približno jednak tri medijane umanjene za dva.11

Primjer 2.

U cilju jednog statističkog istraživanja posmatrano je 600 porodica prema potrošnji šećera
tokom jednog mjeseca. Dobijeni su sljedeći podaci:

Potrošnja šećera (u kg) Broj domaćinstava

1.25 – 1.50 17
1.50 – 1.75 45
1.75 – 2.00 70
2.00 – 2.25 85
2.25 – 2.50 100
2.50 – 2.75 90
2.75 – 3.00 74
3.00 – 3.25 58
3.25 – 3.50 33
3.50 – 3.75 20
3.75 – 4.00 8

Izračunati:
a) Mo (modus)
b) Me (medijanu).

RJEŠENJE:

a) Iz tabele vidimo da je najveća frekvencija 100, pa je modusni interval 2.25 – 2.50.

Prema formuli je:
11
Dr. Rabija Somun – Kapetanović, Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Sarajevo, 2008. (str. 56 – 57.)

12
 f m −f m −1 100−85
Mo = x 1+ d ∙ =2.25+ 0.25∙ =2.40 ;
( f m −f m−1) + ( f m−f m+1 ) (100−85 ) + ( 100−90 )

b) Zbir svih frekvencija daje obim serije n = ∑

i
f i=600 , pa je polovina serije n/2 = 300.

Kad se sabere svih 5 frekvencija

F5 = f 1+ f 2 + f 3+ f 4+ f 5 =17+45+ 70+85+100=317 , vidimo da se dva srednja člana
serije x300 i x301 nalaze u onoj grupi sa frekvencijom 100, pa je medijanski interval 2.25
– 2.50. Prema formuli je:
d
Me = x l + ∙¿
fm
Formirajmo rastuću kumulantu:

I 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
fi 17 45 70 85 100 90 74 58 33 20 8
Fi 17 62 132 217 317 407 481 539 572 592 600
12

Primjer 3.

U cilju jednog statističkog istraživanja posmatrano je 600 porodica prema potrošnji mlijeka
tokom jednog mjeseca. Dobijeni su sljedeći podaci:

Potrošnja mlijeka (u litrima) Broj domaćinstava

10.75 – 11.25 17
11.25 – 11.75 45
11.75 – 12.25 70
12.25 – 12.75 87
12.75 – 13.25 100
13.25 – 13.75 89
13.75 – 14.25 74
14.25 – 14.75 57
14.75 – 15.25 39
15.25 – 15.75 22
12
Tomka Subašić, Vjerovatnoća i matematička statistika, Zenica, 2007. (str. 86 -87.)

13
Izračunati:

a) Mo (modus)
b) Me (medijanu).

RJEŠENJE:

a) Iz tabele vidimo da je najveća frekvencija 100, pa je modusni interval 12.75 – 13.25.

Prema formuli je:
f m−f m−1 100−87
Mo = x l + d ∙ =12.25+0.50 ∙ =12.52
( f m−f m−1 ) + ( f m −f m +1 ) ( 100−87 ) + ( 100−89 )
b) Formirajmo rastuću kumulantu:

I 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
fi 17 45 70 87 100 89 74 57 39 22
Fi 17 62 132 219 319 408 482 539 578 600

Zbir svih frekvencija daje obim serije n = ∑ f i=600 , pa je polovina serije n/2 = 300.
i

Pošto je paran broj članova serije dva su srednja člana: x 300 i x301. Kada se sabere prvih 5
+ ¿=f +f 2+f 3+f 4+ f 5=17+45 +70+87+100=319, ¿
frekvencija F 5 1
vidimo da se članovi x300 i x301 nalaze u
onoj grupi sa frekvencijom 100, pa je medijanski interval 12.75 – 13.25. Prema
formuli je:
d 13
Mo = x l + ∙¿
fm

13
Tomka Subašić, Vjerovatnoća i matematička statistika, Zenica, 2007. (str. 101 – 102.)

14
 4. ZAKLJUČAK

Medijana se definira kao obilježje za tipičnu jedinicu koja se nalazi u sredini niza koji je
numerički uređen po veličini koja niz dijeli na dva jednakobrojna dijela. Potrebno je naglasiti
da medijana nije isto što i aritmetička sredina. Aritmetička sredina predstavlja tipičnu
vrijednost obilježja dok medijan predstavlja vrijednost obilježja za tippičnu jedinicu.
Medijanu možemo odrediti u dva slučaja, ukoliko je broj podataka neparan i ukoliko je broj
podataka paran. Oznaka za medijanu je Me.

Modus predstavlja jednu od najstarijih položajnih vrijednosti i definira se kao modalitet

varijable koji se najčešće pojavljuje, odnosno modalitet koji ima najveću frekvenciju. Oznaka
za modus je Mo.

Kroz ovaj seminarski rad je detaljnije objašnjen pojam medijane i modusa, te kroz navedene
primjere prikazan je razlika između njih.

15
 5. LITERATURA

Web stranice:

1. https://repozitorij.velegsnikolatesla.hr/islandora/object/velegs%3A589/datastream/
PDF/view (Datum pristupa: 02.06.2021.)
2. http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/2_godina/statistika/
3_predavanje_statistika.pdf (Datum pristupa: 02.05.2021.)

Knjige:

1. Tomka Subašić, Vjerovatnoća i matematička statistika, Zenica, 2007.

2. Dr. Rabija Somun – Kapetanović, Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Sarajevo,

2008.

16